← Hrvatska

Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske - KPD 2002

Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske - KPD 2002 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske - KPD 2002 NN 128/2003 (9.8.2003.), Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske - KPD 2002 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU 1929 Na temelju članka

  1. Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.) Državni zavod za statistiku određuje KLASIFIKACIJU PROIZVODA PO DJELATNOSTIMA REPUBLIKE HRVATSKE – KPD 2002.1) I. UVOD (OPĆI DIO) Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske (RH) poznata je pod kraticom KPD. Prvu verziju KPD-a
  2. izradio je Državni zavod za statistiku (DZS)
  3. i objavio u Narodnim novinama br. 68/
  4. KPD je uveden kao središnja statistička klasifikacija proizvoda po djelatnostima RH u kojoj su proizvodi razvrstani prema kriteriju ekonomskog podrijetla i strukturirani prema djelatnostima Nacionalne klasifikacije djelatnosti – NKD-a2). S obzirom na to da je NKD izrađen na temelju Statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici – NACE Rev. 1, i KPD je izrađena na temelju istovrsne Statističke klasifikacije proizvoda po djelatnostima u Europskoj ekonomskoj zajednici – CPA 19963) i s njom je u cijelosti usporediv. NACE Rev. 1 i CPA 1996 čine okosnicu integriranog sustava klasifikacija djelatnosti i proizvoda Europske unije (EU), poznatog pod nazivom ISCAP4). Na temelju ISCAP-a nacionalno je izrađen podsustav integriranih klasifikacija djelatnosti i proizvoda NKD i KPD s ciljem osiguranja međunarodne usporedivosti statističkih podataka koji se prikupljaju i objavljuju na temelju njih, a u njemu KPD ima ulogu središnje klasifikacije proizvoda. U okviru međunarodnih revizija statističkih ekonomskih klasifikacija NACE Rev. 1 i CPA
  5. tijekom
  6. koje se prema propisima EU-a u pravilu obavljaju svake četiri godine, stupile su na snagu revidirane verzije NACE-a Rev. 1.15) i CPA
  7. Primjena tih klasifikacija prema istim propisima počinje od početka
  8. s prijelaznim razdobljem od godinu dana, što znači da konačna primjena počinje u
  9. Kako bi nacionalna statistika zadržala usporedivost svojih pokazatelja sa statističkim pokazateljima EU-a, bilo je nužno pristupiti reviziji svih istovrsnih nacionalnih statističkih klasifikacija koje su izrađene na temelju statističkih standarda EU-a. Rezultat tog usklađivanja je izrada revidirane verzije NKD-a 2002.6) i revidirane verzije KPD-a 2002., koja je predmet ovih statističkih standarda.
  10. Revizija središnjih klasifikacija proizvoda Statističke klasifikacije, koje se također nazivaju i nomenklature, pripadaju osnovnim instrumentima bez kojih se statistički podaci ne mogu prikupljati. One su, međutim, više od samo prijeko potrebnog preduvjeta: one također predstavljaju važan čimbenik u kvaliteti statističkih informacija. Budući da su klasifikacije temeljni instrumenti za kategoriziranje pojava stvarnog svijeta, postoji potreba da se s vremena na vrijeme revidiraju jer se stvarni svijet mijenja. Takva revizija ne utječe samo na pojedine elemente klasifikacije nego i na cijelu hijerarhijsku strukturu, a posebno se odnosi na središnje klasifikacije proizvoda, koje imaju ulogu mosta između međunarodnih, europskih i nacionalnih klasifikacija djelatnosti i proizvoda. Zajedničkom svjetskom i europskom revizijom klasifikacija pod radnim nazivom Operation 2002 revidirane su i usklađene sljedeće ekonomske klasifikacije integriranog sustava (ISCAP-a), u kojem središnju ulogu imaju ekonomske klasifikacije proizvoda CPA i CPC, a nacionalno je to KPD. § ISIC Rev. 3.17), CPC 1.1, HS 20028), SITC Rev. 39) (svjetska razina), gdje CPC ima ulogu središnje klasifikacije § NACE Rev. 1.1, CPA 2002, CN 200210), PRODCOM List 200211) (razina EU-a), gdje CPA ima ulogu središnje klasifikacije § NKD 2002., KPD 2002., CT 2002.12), NIP 2002.13) (nacionalna razina), gdje KPD ima ulogu središnje klasifikacije
  11. Međunarodna harmonizacija statističkih klasifikacija djelatnosti i proizvoda Razlog harmonizacije statističkih klasifikacija na međunarodnoj razini jest činjenica da je svaka država članica EU-a imala svoje nacionalne sustave statističkih klasifikacija djelatnosti i proizvoda s različitom strukturom i razinom razrade te različitu učestalost istraživanja i različite jedinice mjere. To je sve pokazivalo nekonzistentan pristup, a posljedica tog pristupa bila je da su podaci temeljeni na tako heterogenim klasifikacijskim sustavima bili teško međusobno usporedivi. Međunarodna harmonizacija u nadležnosti je međunarodnih statističkih tijela, posebno Eurostata i Unstata, kako između njih samih tako i između njihovih država članica. Proces usklađivanja počeo je još sedamdesetih godina, a rezultirao je temeljitim revizijama međunarodnih statističkih klasifikacija i razvijanjem nekih novih klasifikacijskih sustava koji su u procesu razvoja postali dio sadašnjeg ISCAP-a, koji ima sljedeći koncept: üusklađivanje istovrsnih klasifikacija: usklađivanje se izvodilo tako da su se elementi jedne klasifikacije harmonizirali s elementima druge. Takav je odnos ostvaren između NACE-a Rev. 1.1 i ISIC-a Rev. 3.1, gdje se prva temelji na elementima druge. Međutim, pri postizanju harmonizacije bilo je potrebno uzeti u obzir ne samo pojedinačne elemente klasifikacije nego i njezinu strukturu. To je bilo osobito nužno u slučaju klasifikacija djelatnosti jer hijerarhijska struktura utječe na klasifikaciju statističkih jedinica koje se razvrstavaju na temelju njihove glavne djelatnosti primjenom metode top down (od vrha prema dolje), tj. razvrstavanjem najprije od najviše razine a potom prema detaljnijim razinama klasifikacije. üusklađivanje statističkih klasifikacija djelatnosti i proizvoda: u ovom kontekstu usklađivanje ne znači samo agregiranje ili dezagregiranje nego održavanje konzistentnih pojmovnih odnosa. Tijekom
  12. usklađivanje je izvršeno na svjetskoj razini i razini EU-a: · revidirana je svjetska klasifikacija djelatnosti – ISIC Rev. 3.1 (prijašnja verzija ISIC Rev. 3) na temelju koje je revidirana i svjetska klasifikacija proizvoda CPC 1.1 (prijašnja verzija CPC 1). Osnovni elementi pri izradi CPC-a 1.1 za prenosivu robu (transportable goods) bili su elementi HS-a i to verzije HS 2002, na temelju kojeg se prikupljaju podaci o statistici vanjske trgovine, a koji ujedno služi za međunarodnu carinsku uporabu. · revidirane su klasifikacije razine EU-a i usklađene s klasifikacijama svjetske razine. Verzije EU-a izvedene su na načelu daljnje dezagregacije odgovarajućih elemenata svjetskih klasifikacija. Revidiran je NACE Rev. 1.1 (prijašnja verzija NACE Rev. 1) i usklađen s ISIC-om Rev. 3.
  13. Revidiran je i CPA 2002 (prijašnja verzija CPA 1996) i usklađen s CPC-om 1.
  14. Pri izradi nove verzije CPA 2002 osnovni elementi za prenosivu robu bili su elementi CN-a, i to verzije CN 2002, koja je na šesteroznamenkastoj razini sukladna s HS-om
  15. Sve revidirane klasifikacije EU-a imaju obvezatan karakter i donose se kao Propisi EU-a. Neobvezatno ih primjenjuju države Efte i EEA, a sve klasifikacije UN-a svjetske razine donose se preporukom.
  16. Nacionalna harmonizacija statističkih klasifikacija djelatnosti i proizvoda Jedan od glavnih zadataka hrvatske statistike je uvođenje harmoniziranih statističkih standarda EU-a kako bi se u nacionalno statističko praćenje postupno uvodila međunarodno usporediva statistika. Taj zadatak ne implicira samo usklađivanje statističkih definicija, metodologija i slično nego i usklađivanje statističkih klasifikacija koje se koriste u prikupljanju, publiciranju i analizi podataka. DZS je još
  17. donio odluku o uvođenju statističkih klasifikacija koje će biti sukladne statističkim klasifikacijama EU-a. Dodatno je odlučeno da se statističke klasifikacije EU-a preuzmu u cijelosti ili da predstavljaju njihove izvedenice kako bi se osigurala usporedivost statističkih podataka EU-a (a preko EU-a i međunarodna) te su izrađene prve verzije statističkih harmoniziranih klasifikacija: § NKD (izvedenica NACE-a Rev. 1); KPD (preuzet CPA 1996); NIPUM 97.14) (izvedenica KPD-a 1996.); NIP 95., NIP 97., NIP 99., NIP
  18. i NIP
  19. (izvedenice PRODCOM List referentne godine); i CT 1996 do 2001 (izvedenice HS-a 1996) te CT 2002 i CT 2003 (izvedenice CN-a 2002 i CN-a 2003) iz nadležnosti Carinske uprave; gdje KPD ima ulogu središnje statističke klasifikacije proizvoda. Navedene statističke klasifikacije (uključujući carinsku klasifikaciju CT), primjenjivale su se okvirno od
  20. sve do zaključno
  21. prosinca
  22. Od
  23. siječnja
  24. primjenjivat će se u svim statističkim istraživanjima RH i Poslovnom registru (predviđena uporaba do
  25. prosinca 2006.), a odnosi se na sljedeće revidirane i harmonizirane verzije: § NKD
  26. (izvedenica NACE-a Rev. 1.1); KPD 2002 (preuzeti CPA 2002); CT 2004 (izvedenica CN-a 2004); NIP
  27. (izvedenica PRODCOM List 2003); gdje KPD 2002 ima ulogu središnje statističke klasifikacije proizvoda. U tablici
  28. dajemo usporedni prikaz prve verzije klasifikacija NKD i KPD u odnosu na nove revidirane verzije NKD-a
  29. i KPD-a
  30. Tablica
  31. Struktura i broj naslova KPD-a
  32. i KPD-a
  33. u odnosu na NKD i NKD
  34. Razina klasifikacije NKD KPD NKD NKD
  35. KPD
  36. KPD
  37. Područja 17 17 17 17 Potpodručja 31 31 31 31 Odjeljci 60 62 60 62 Skupine15) 222 224 219 223 Razredi16) 503 514 491 502 Podrazredi17) 570 585 - - Kategorije - - 946 1146 Potkategorije - - 2303 2608 Iz tabele
  38. vidi se upravo ta povezanost KPD-a s NKD-om. Naime, KPD
  39. (kao i prijašnja verzija) jest klasifikacija proizvoda čiji se elementi strogo odnose na djelatnosti kako ih definira NKD. Svaki proizvod, bilo da je riječ o prenosivoj bilo o neprenosivoj robi ili usluzi, dodijeljen je (jednoznačno) samo jednoj djelatnosti iz NKD-a
  40. Povezivanje s djelatnostima kako ih definira NKD
  41. daje KPD-u
  42. strukturu paralelnu strukturi NKD-a
  43. na svim razinama NKD-a
  44. osim na peteroznamenkastoj razini podrazreda (nacionalno uvedena razina). Sljedeća velika revizija statističkih klasifikacija predviđa se za 2007., u okviru ponovnog usklađivanja nacionalnog podsustava statističkih ekonomskih klasifikacija s revidiranim sustavom EU-a (i svjetskim) koji će stupiti na snagu
  45. siječnja
  46. ("Operacija 2007".). II. KLASIFIKACIJA PROIZVODA PO DJELATNOSTIMA RH – KPD
  48. Pojmovi i definicije KPD-a
  49. KPD je klasifikacija u kojoj se razvrstavaju proizvodi prema djelatnostima koje ih pretežno proizvode, a definirani su NKD-om
  50. Pod pojmom proizvod (product) u ovoj klasifikaciji podrazumijeva se prenosiva roba (transportable goods), neprenosiva roba (non transportable goods) i usluge (services). Poznavanje razlika između klasifikacija djelatnosti i proizvoda važno je za njihovo razumijevanje te ih navodimo: üklasifikacija ekonomskih djelatnosti kategorizira podatke prema jedinici djelatnosti, tj. pojedinačnom pogonu ili skupini pogona što čini ekonomski entitet kakav je poduzeće. Ona pruža osnovu za pripremu i prikupljanje statističkih podataka za proizvodnju i različite inpute u proizvodni proces (rada, materijala, energije, itd.) tako definiranih jedinica. üklasifikacija proizvoda kategorizira proizvode (robu i usluge) sa zajedničkim karakteristikama. Ona pruža osnovu za pripremu i prikupljanje statističkih podataka za proizvodnju, raspodjelu, potrošnju, vanjsku trgovinu i transport tako definiranih proizvoda. KPD
  51. uključuje kategorije za sve proizvode koji mogu biti subjekt domaćih i međunarodnih transakcija ili se mogu naći na zalihi. Ne obuhvaća samo proizvode koji su output iz ekonomskih djelatnosti (uključujući prenosive i neprenosive robe) nego i zemljište i neopipljivu aktivu koja proizlazi iz pravnih ili računovodstvenih postupaka kao što su patenti, licence, zaštitni znakovi i autorska prava (iako se oni u SNA tretiraju kao neproizvedena aktiva, uključeni su u bilančne liste i završne račune poduzeća) zbog važne nacionalne i međunarodne trgovine i velike zainteresiranosti korisnika za te podatke.
  52. Uporaba i razlozi uvođenja KPD-a
  53. · KPD
  54. treba se koristiti kao temelj za izradu ili revidiranje različitih nacionalnih klasifikacija potrebnih za praćenje posebnih područja ili aspekata gospodarstva (proizvodnju, vanjsku trgovinu, transport, cijene, potrošnju). Treba osigurati i okvir za međunarodnu usporedivost podataka raznovrsnih statističkih istraživanja koja se bave istraživanjem roba, usluga i aktive korištenjem istovrsnih ekonomskih klasifikacija proizvoda ili njihovih izvedenica: ü na nacionalnoj razini između: NKD
  55. – KPD
  56. – NIP/NIPUM (verzije od
  57. do 2006.) – CT (verzije od
  58. do 2006.) ü na međunarodnoj razini: § razina EU-a: NACE Rev. 1.1 ¨ CPA 2002 ¨ PRODCOM List 2003 ¨ CN 2003 i § svjetska razina: ISIC Rev. 3.1 ¨ CPC 1.1¨ HS 2002 ¨ SITC Rev.
  59. Osim navedenog, KPD
  60. može se u nacionalnom statističkom sustavu koristiti i za: ü prikupljanje i publiciranje podataka raznovrsnih statističkih istraživanja koja zahtijevaju razinu proizvoda (roba ili usluga), npr. industrijske statistike, statistike vanjske trgovine, statistiku platne bilance, statistiku nacionalnih računa itd. ü kao temelj za rekompiliranje osnovnih statističkih podataka (i analizu) iz njihovih izvornih klasifikacija u standardnu klasifikaciju. III. STRUKTURA I OPĆA NAČELA KORIŠTENA PRI IZRADI KPD-a
  62. Struktura KPD-a
  63. KPD
  64. je klasifikacijski sustav sa šest hijerarhijskih razina i jednom međurazinom. Budući da je KPD
  65. usklađen sa strukturom NKD-a 2002., prve četiri razine i međurazine slične su po opisu i strukturi razinama NKD-a. Hijerarhijske razine KPD-a 2002 i njihovo označavanje je sljedeće: ü prva razina sastoji se od jednoslovne oznake područja KPD-a
  66. ü međurazina18) se sastoji od dvoslovne oznake potpodručja KPD-a
  67. ü druga razina sastoji se od dvoznamenkaste brojčane oznake odjeljaka KPD-a
  68. ü treća razina sastoji se od troznamenkaste brojčane oznake skupina KPD-a
  69. ü četvrta razina sastoji se od četveroznamenkaste brojčane oznake razreda KPD-a
  70. ü peta razina sastoji se od peteroznamenkaste brojčane oznake kategorija KPD-a
  71. ü šesta razina sastoji se od šesteroznamenkaste brojčane oznake potkategorija KPD-a
  73. Sustav označavanja i raščlanjenost KPD-a
  74. Sustav označavanja iz NKD-a
  75. preuzet je i u KPD-u
  76. U KPD-u
  77. dodatno postoji druga točka između četvrte i pete znamenke. Na taj se način sustav označavanja u KPD-u ne može zamijeniti sa sustavom označavanja u CT-u (tj. HS-u), koji također ima točku između četvrte i pete znamenke, ali nema između druge i treće znamenke kao u KPD-u, a preuzet je iz brojčanog označavanja NKD-a, npr. KPD
  78. šifra: 01.11.51 i vezna šifra CT-a 2002 (tj. HS-a 2002): 1212.
  79. U tablici
  80. usporedno je prikazan sustav označavanja hijerarhijskih razina KPD-a
  81. u odnosu na NKD
  82. Peteroznamenkaste i šesteroznamenkaste brojčane oznake KPD-a
  83. iz praktičnih razloga označavaju se tako da prva peteroznamenkasta šifra počinje s 1 bez obzira na to postoji li više od jedne kategorije ili ne. Međutim, kod šesteroznamenkaste brojčane oznake stavlja se 0 ako postoji samo jedna potkategorija unutar te kategorije. Za označavanje se koriste brojke na jednostavan način počinjući s 0 odnosno
  84. Jedina su iznimka od tog pravila industrijske usluge, koje su uglavnom označene s 9 na peteroznamenkastoj razini i onda kad 9 ne bi bio idući broj u numeričkom nizu. Tablica
  85. Hijerarhijske razine KPD-a
  86. u odnosu na NKD
  87. Vrsta klasifikacije HIJERARHIJSKE RAZINE Broj slovnih ili brojčanih razina raščlanjenosti oznaka oznaka NKD
  88. područje A – Q jednoslovna potpodručje CA – DN18) dvoslovna odjeljak 01 – 99 dvoznamenkasta skupina 01.1 – 99.0 troznamenkasta razred 01.11 – 99.00 četveroznamenkasta podrazred 01.11 – 99.0 peteroznamenkasta KPD
  89. kategorija 01.11.1 – 99.00.1 peteroznamenkasta potkategorija 01.11.11 – 99.00.10 šesteroznamenkasta Iz tablice
  90. vidi se i odstupanje KPD-a
  91. od NKD-a
  92. na peteroznamenkastoj razini podrazreda. To odstupanje logična je posljedica uvođenja dodatnih nacionalnih dezagregacija izvornih razreda NACE-a Rev. 1.1, koje su uvedene zbog potrebe reflektiranja strukture nacionalnog gospodarstva na detaljnijoj razini (što je učinila i većina zemalja EU-a). To nadalje znači da je nacionalni potklasifikacijski sustav koji se nadovezuju na NKD
  93. međusobno usporediv s NKD-om
  94. samo do najniže izvorne razine NACE-a Rev. 1.1 (četveroznamenkaste brojčane oznake razreda). Iznimno, odstupanja se mogu javiti i iz drugih razloga: detaljna veza između proizvoda i djelatnosti može se uspostaviti samo do određenog stupnja. Postoje slučajevi kad se proizvodi mogu pripisati djelatnostima samo na nekoj razini višoj od razine razreda (npr. tekstilna pređa i tkanine), a postoje i slučajevi kada se klasifikacija temelji na određenim konvencijama (npr. otpaci i ostaci). Slijedi usporedni tablični prikaz raščlanjenosti NKD-a
  95. i KPD-a
  96. u odnosu na agregirane vrste proizvoda/usluga i djelatnosti grupirane po područjima NKD-a. Tablica
  97. Raščlanjenost strukture KPD-a
  98. prema specifičnim područjima NKD-a
  99. K P D 2 0 0
  100. – B R O J N A S L O V A Razina raščlanjenosti UKUPNO područja A – Q PROIZVODNJA GRAÐEVINARSTVO USLUGE POLJOPPRIVREDA: područja: A, B INDUSTRIJA: područja: C, D, E područje: F područja: G – Q Područje 17 2 3 1 11 Potpodručje 31 2 17 1 11 Odjeljak 62 3 30 1 28 Skupina 223 6 120 5 92 Razred 502 14 255 17 216 Kategorija 1146 43 772 42 289 Potkategorija 2608 96 1713 100 699 Raščlanjenost klasifikacija na najnižoj razini usporedbe NKD-a
  101. (razredi) i KPD-a
  102. (potkategorije) najveća je u industrijskom sektoru

(255)i veća je od sveukupnih uslužnih djelatnosti NKD-a 2002.
(216)uključujući građevinarstvo
(17). U KPD-u 2002. ta je razlika još veća u korist proizvoda industrijskog sektora
(1713), a razlog je relativna nerazvijenost klasifikacija uslužnih statistika ili njihova neharmoniziranost na razini EU-a i svjetskoj razini. IV. NAČELA RAZVRSTAVANJA PROIZVODA U KPD-u 2002. 1. Kriteriji razvrstavanja proizvoda u KPD-u 2002. Temeljna načela koja su primijenjena pri razvrstavanju proizvoda u KPD-u 2002., u cijelosti su preuzeta iz CPA 2002 s obzirom na to da je KPD 2002. preuzet u cijelosti, bez dodatnih dezagregacija. Iz tog se razloga u tekstu uz nacionalne klasifikacije NKD, KPD, CT i druge u zagradi daju i nazivi izvornih klasifikacija tj. NACE, CPA, HS i druge jer je sva načela i konvencije donio EU i/ili UN/ECE na međunarodnoj razini, a RH ih je preuzela zajedno s klasifikacijama. Iznimka su ovdje statističke klasifikacije ISIC i CPS (svjetske razine) koje do sada u RH nisu prevedene niti su se koristile, te nacionalne verzije ne postoje. U KPD-u 2002. primijenjeni su sljedeći kriteriji razvrstavanja proizvoda:
  1. a)kriterij industrijskog podrijetla, tako da se svaki proizvod razvrstava po industrijskoj djelatnosti koja karakteristično proizvodi taj proizvod, pri čemu su djelatnosti definirane prema NKD-u 2002. (tj. NACE-u Rev. 1.1). Suprotno tome, u CPC-u 1.1 razvrstavanje se temelji na fizičkom svojstvu proizvoda kao i u CT-u 2002 (tj. HS-u 2002). Na primjer, u KPD-u 2002. (tj. u CPA 2002) sirova neprerađena koža razvrstana je kao proizvod klaonica, zajedno s mesom i ostalim proizvodima koji su zapravo karakteristični proizvodi klaoničke djelatnosti, dok je CPC 1.1 razvrstava kao poljoprivredni proizvod. Tako razvrstavanje proizvoda prema industrijskom podrijetlu daje klasifikaciji proizvoda potpunu sponu s klasifikacijom djelatnosti, što se reflektiralo i sustavom brojčanog označavanja KPD-a 2002. (tj. CPA 2002), koji je na višim razinama sličan označavanju u NKD-u 2002. (tj. NACE-u Rev. 1.1), a na najnižim razinama njegovo je proširenje.
  2. b)kriterij najmanjih elemenata CT-a 2002 (tj. HS-a 2002) za prenosiva dobra kao najmanjih građevnih elemenata KPD-a 2002. (tj. CPA 2002). Međutim, u nekoliko slučajeva potkategorije KPD-a 2002. (tj. CPA 2002) nisu definirane na razini agregiranijih tarifnih brojeva CT-a 2002 (tj. HS-a 2002) nego na 8-znamenkastoj razini CT-a 2002 (tj. CN-a 2002). U posljednjem stupcu strukture KPD-a 2002. (tj. CPA 2002), koja se nalazi u dodatku ovih standarda, navedene su referentne veze odnosno brojčane oznake stavaka 6-znamenkastih/8 znamenkastih razina CT-a 2002 (tj. razina HS-a 2002/CN-a 2002). Iznimke od gornjeg kriterija, kada se koriste druge kombinacije, jesu sljedeće: § agregiraniji elementi CT-a 2002 (tj. HS-a 2002) u slučajevima u kojima se CT 2002 (tj. HS 2002) ne pridržava kriterija industrijskog podrijetla proizvodi s različitim industrijskim podrijetlom uključeni su u jedan šteroznamenkasti tarifni broj CT-a 2002 (na razini HS-a 2002). To se događa kada se neka roba ili usluge proizvode na takav način da njihovo industrijsko podrijetlo više nije prepoznatljivo u samim proizvodima ili kad CT 2002 (na razini HS-a 2002) ne čini potrebnu razliku. Npr., tek u vrlo malobrojnim slučajevima CT 2002 (na razini HS-a 2002) razlikuje metalne proizvode od lijevanih proizvoda i ostale metalne proizvode. Dodatno, velik je broj lijevanih proizvoda u CT-u 2002 (na razini HS-a 2002) razvrstano kao dijelovi strojeva ili drugih proizvoda. Iz tih razloga, ni u CPC 1.1 nema izdvojene posebne kategorije za proizvode npr. od lijevanog željeza koji nemaju referentnu vezu s ISIC-om Rev. 3.1 (skupina 273 Lijevanje metala). Takvi su proizvodi uključeni u kategorije koje sadrže slične proizvode bez obzira na to jesu li lijevani ili ne. Slično tome tretiraju se usluge trgovine na malo s istom vrstom usluga koje pružaju nespecijalizirane i specijalizirane prodavaonice te trgovci na malo koji nemaju dućane. Tako su u CPC-u 1.1 referentne veze s ISIC-om Rev. 3.1 navedene samo za usluge specijaliziranih prodavaonica (konkretnije su definirane), dok za usluge nespecijaliziranih prodavaonica uopće nisu navedene referentne veze s ISIC-om Rev. 3.1 (tj. za skupine 521 i 525). § dezagregiraniji elementi od 6-znamenkaste razine CT-a 2002 (tj. HS-a 2002) je 8-znamenkasta razina CT-a 2002 (tj. CN-a 2002). U nekim slučajevima potkategorije KPD-a 2002. (tj. CPA 2002) nisu definirane na 6-znamenkastim razinama CT-a 2002 (tj. razina HS-a 2002). To su slučajevi u kojima se potkategorija KPD-a 2002. (tj. CPA 2002) trebala raščlaniti prema industrijskom podrijetlu (temeljni kriterij razvrstavanja), a 6-znamenkaste razine CT-a 2002 (tj. podstavke HS-a 2002) nisu bile dovoljno detaljne da to osiguraju. Tada su u KPD-u 2002. (tj. CPA 2002), dane referentne oznake veza s CT-om 2002 na 8-znamenkastoj razini CT-a 2002 (tj. CN-a 2002) jer je u KPD-u 2002. raščlanjenost bila niža (npr. u odjeljku 23 rafinirani naftni proizvodi) nego na 6-znamenkastoj razini CT-a 2002 (tj. HS-a 2002) zbog komparacije na razini EU-a. § dio slučajevi koji označavaju iznimne tzv. dio slučajeve (izvorno ex), u kojima potkategorija KPD-a 2002. (tj. CPA 2002) uključuje samo dio tarifnog broja CT-a 2002. (tj. HS-a 2002/CN-a 2002), a oznaka referentnih veza sa šifrom CT-a 2002 ima oznaku dio. Razlog tome je postojanje malobrojnih slučajeva u kojima čak ni detaljna 8-znamenkasta razina CT-a 2002 (tj. CN-a 2002) nije bila dovoljna te se definiranje sadržaja određene potkategorije KPD-a 2002. (tj. CPA 2002) u smislu CT-a 2002 (tj. HS-a 2002./CN-a 2002) moglo postići samo stvaranjem tzv. dio slučaja. Tada oznaka dio znači da potkategorija KPD-a 2002. (tj. CPA 2002) uključuje samo dio sadržaja tog tarifnog broja CT-a 2002 (tj. HS-a 2002/CN-a 2002). Na primjer, pri razvrstavanju mlijeka u CT-u 2002 (tj. HS-u 2002/CN-u 2002) navedena je šifra 0401.20 dio jer CT 2002 (tj. HS 2002/CN 2002) ni na jednoj razini ne razlikuje sirovo mlijeko (kao proizvod poljoprivredne djelatnosti: 01.21.20) od prerađenog mlijeka (kao proizvoda prerađivačke djelatnosti tj. mljekara: 15.51.11). Problemi vezani uz primjenu kriterija najmanjih elemenata 6-znamenkastih razina CT-a 2002 (tj. HS-a 2002) kao temeljnih elemenata KPD-a 2002. (tj. CPA 2002) u cilju opće harmonizacije raznovrsnih klasifikacija proizlaze iz sljedećih činjenica: => CT 2002 (tj. HS 2002) ima posebnu strukturu i namjenu. Klasifikacija koja bi se temeljila isključivo na CT-u 2002 (tj. HS-u 2002) neizbježno bi bila pod utjecajem kriterija razvrstavanja primijenjenih u CT-u 2002 (tj. HS-u 2002), u kojima je temeljni kriterij razvrstavanja fizičko svojstvo proizvoda, a ne njegovo industrijsko podrijetlo kao u KPD-u 2002. (tj. CPA 2002) jer pojedinačni elementi CT-a 2002 (tj. HS-a 2002) nisu uvijek homogeni u odnosu na industrijsko podrijetlo => način na koji su proizvodi strukturirani u HS-u 2002 (definicije i poredak različitih zaglavlja) imali bi snažan utjecaj na klasifikaciju koja bi se temeljila na njemu => primarna namjena CT-a 2002 (tj. HS-a 2002) jest njegovo korištenje kao klasifikacije za carinske potrebe. Zbog toga razina detalja u CT-u 2002 (tj. HS-u 2002) može biti različita unutar raspona obuhvaćenih proizvoda u KPD-u 2002. (tj. CPA 2002). Kad bi se elementi KPD-a 2002. (tj. CPA 2002) temeljili isključivo na elementima CT-a 2002 (tj. HS-a 2002), proizvodi koji se nikad ili rijetko pojavljuju u međunarodnoj trgovini sigurno ne bi bili prikazani na odgovarajućoj razini detalja u KPD-u 2002. (tj. CPA 2002).
  3. c)primjena konvencija, kao u slučaju rabljenih odnosno starih proizvoda (npr. plovila za rezanje), gdje je razvrstavanje izvršeno na temelju dogovora odnosno konvencije. Rabljeni proizvodi razvrstani su u istu djelatnost kao i novoproizvedeni, dakle ne prema kriteriju industrijskog podrijetla jer prema kriteriju razvrstavanja CT-a 2002 (tj. HS-a 2002) razlika novih i rabljenih proizvoda nije suštinska, a za carinu nije zapravo ni prepoznatljiva, tako da se samo iznimno (npr. kod motornih vozila) primjenjuje razlikovanje te vrste, što je tada i ugrađeno u KPD 2002. (tj. CPA 2002), npr. 34.10.25 Motorna vozila za prijevoz osoba, rabljena.
  4. d)kriterij važnosti proizvoda u KPD-u 2002. preuzet je iz CPA 2002, a temeljio se na uvođenju dodatne dezagregacije CPC-a 1.1 prema specifičnim nacionalnim potrebama zemalja članica EU-a ili Eurostata koje se bave praćenjem ekonomskih karakteristika gospodarstva EU-a. Rezultat primjene tog kriterija jest da KPD 2002. (tj. CPA 2002) ima oko 500 potkategorija više nego što postoji podrazreda u CPC-u 1.1. Kriterij važnosti proizvoda s nacionalnog aspekta u ovoj verziji KPD-a 2002. (ni u prošloj) uopće nije cjelovito primijenjen jer je odlučeno da se preuzme izvorna verzija CPA 2002 bez dodatnih dezagregacija, kriterij važnosti proizvoda će se primijeniti u posebnim klasifikacijama koje će se izvoditi iz KPD-a 2002. 2. Posebni kriteriji za razvrstavanje proizvoda u KPD-u 2002. U prošloj točci izneseni su temeljni kriteriji i postupci primijenjeni pri strukturiranju KPD-a 2002. (tj. CPA 2002). Međutim, potrebno je objasniti i nekoliko posebnih primijenjenih kriterija kako bi se mogla razumjeti struktura i način razvrstavanja svih proizvoda u KPD-u 2002. (tj. CPA 2002). Ti posebni kriteriji odnose se na određene skupine proizvoda u kojima su primijenjeni posebni kriteriji. Neki od tih posebnih kriterija i načela odnose se na odstupanja KPD-a 2002. (tj. CPA 2002) od CPC-a 1.1 ili CT-a 2002 (tj. HS-a 2002) te ih redom navodimo:
  5. a)Tekstilna pređa i konac; tekstilne tkanine U NKD-u 2002. (tj. NACE Rev. 1.1) postoji nekoliko razreda djelatnosti za Pripremu i predenje tekstilnih vlakana (17.11 – 17.17) i nekoliko razreda za Proizvodnju tkanina (17.21 – 17.25). Svi ti razredi djelatnosti definirani su prema primijenjenoj tehnologiji, npr. 17.11 Priprema i predenje vlakana pamučnoga tipa. Međutim, proizvodi koje razlikuje CT 2002 (tj. HS 2002) – tekstilna pređa i tekstilne tkanine definirani su prema glavnoj sirovini od koje se sastoje. Iz tih razloga nije bilo moguće ostvariti vezu među elemenatima CT-a 2002 (tj. HS-a 2002) i razreda NKD-a 2002. (tj. NACE-a Rev. 1.1), što je utjecalo i na KPD 2002. (tj. CPA 2002), tako da je veza proizvoda i djelatnosti uspostavljena samo na razini skupine (17.1 odnosno 17.2).
  6. b)Ostaci i otpaci; rabljena roba - Ostaci i otpaci U ISIC-u Rev. 3.1 i NKD-u 2002. (tj. NACE Rev. 1.1) postoji posebna djelatnost recikliranja (odjeljak NKD-a 2002. 37 Reciklaža). Ta je djelatnost definirana kao prerada ostataka i otpadaka u sekundarne sirovine. Tako se inputi djelatnosti recikliranja sastoje od otpadaka i ostataka koji su neprikladni za daljnju neposrednu uporabu u nekom industrijskom procesu, dok se output iz djelatnosti recikliranja sastoji od otpadaka i ostataka prikladnih za daljnju preradu (sekundarne sirovine). U CT-u 2002 (tj. HS-u 2002) postoji nekoliko zaglavlja koja se odnose na otpatke i ostatke, od kojih je većina razvrstana u CPC 1.1 odjeljak 39, koji uopće nema oznake veze s djelatnostima u ISIC-u Rev. 3.1. U kontekstu KPD-a 2002. (tj. CPA 2002) navedena problematika riješena je dogovorom (konvencijom) na sljedeći način: ü pri razvrstavanju proizvoda iz CPC-a 1.1 prema djelatnostima (NKD 2002., tj. NACE Rev. 1.1) otpaci i ostaci u KPD-u 2002. (tj. CPA 2002) razvrstani su prema kriteriju industrijskog podrijetla kao temeljnom kriteriju razvrstavanja, ali zbog nemogućnosti njihova jednoznačnog povezivanja (npr. metalni otpaci nusproizvod su prerade metala, proizvodnje strojeva, a i drugih djelatnosti), odlučeno je da se otpaci i ostaci razvrstaju unutar djelatnosti u kojima se odvija njihova primarna prerada (npr. otpaci od crnih metala razvrstani su u NKD-u 2002. (tj. NACE Rev. 1.1) u razredu 27.10 Proizvodnja sirovoga željeza, čelika i ferolegura, a ne u ostale djelatnosti NKD-a 2002. (tj. NACE-a Rev. 1.1) unutar skupina 27.2 Proizvodnja cijevi. ü nijedan tarifni broj CT-a 2002 (tj. podstavke HS-a 2002) nema vezu s djelatnošću recikliranja NKD-a 2002. (tj. NACE-a Rev. 1.1) zato što CT 2002 (tj. HS 2002) ne daje upute o tome jesu li ostaci i otpaci prikladni za neposrednu potrošnju ili nisu i zato što se velik broj stavaka CT-a 2002 (tj. HS-a 2002) može smatrati inputima djelatnosti recikliranja, a ne njihovim outputima. - Rabljena roba Kod rabljene robe, koja je uglavnom dio odjeljka 39 u CPC-u 1.1 (npr. rabljena odjeća), postoji sličan problem kao i s ostacima. Kao što je spomenuto, primijenjena je konvencija da se rabljena roba razvrsta u isti razred djelatnosti NKD-a 2002. (tj. NACE-a Rev.1.1) kao i takva nova roba.
  7. c)Dijelovi i pribor Proizvodnja specijaliziranih dijelova i pribora razvrstava se prema temeljnom načelu (ako nije drugačije navedeno) u onaj razred NKD-a 2002. koji karakteristično proizvodi proizvode kojima pripadaju ti dijelovi i pribor. Proizvodnja dijelova i pribora proizlazi iz mnogih ekonomskih djelatnosti, ali takva je proizvodnja osobito važna kada je povezana s proizvodnjom strojeva i aparata, prijevoznim sredstvima ili električnim i elektroničkim aparatima i uređajima. HS 2002 za gotovo sve te posebne proizvode navodi i posebna zaglavlja za njihove dijelove i pribor. U većini slučajeva CT 2002 (tj. HS 2002) definira zaglavlje za neki konkretan dio ili pribor tako usko da nema problema pri točnom povezivanju CT-a 2002 (tj. HS-a 2002) s jednim od 4-znamenkastih razreda NKD-a 2002. (tj. NACE-a Rev. 1.1). Međutim, postoje slučajevi kad neki tarifni broj CT-a 2002 (tj. podstavka HS-a 2002) obuhvaća dijelove i pribor koji su različita industrijskog podrijetla prema NKD-u 2002. (tj. NACE-u Rev. 1.1). Detaljniji tarifni brojevi na 8-znamenkastoj razini CT-a 2002. (tj. pododjeljci CN-a 2002) većinom rješavaju taj problem. Međutim, da bi se taj klasifikacijski problem sustavno riješio i u svim ostalim slučajevima, bilo bi potrebno uvesti dio slučajeve. Budući da dio slučajevi ne čine klasifikacijski sustav operativnim te ih stoga treba izbjegavati što je više moguće, odlučeno je da ih se za dijelove i pribor ne uvodi jer su uglavnom manje važni od ostalih dio slučajeva. Iz tih razloga nije bilo moguće postići simetriju između KPD-a 2002. (tj. CPA 2002) na najnižoj razini i NKD-a 2002. (tj. NACE-a Rev. 1.1) u tim slučajevima.
  8. d)Usluge financijskog posredovanja Usluge financijskog posredovanja razvrstane su u NKD-u 2002. u područje J i dalje su podijeljene na tri glavne vrste: usluge novčarskog posredovanje (odjeljak 65.1), usluge osiguranja i mirovinskih fondova (odjeljak 66) i pomoćne usluge u financijskom posredovanju (odjeljak 67). One se zatim dijele na 5 skupina i 12 razreda. Međutim, ne postoji dodatna podjela tih razreda na kategorije i potkategorije u KPD-u 2002. (tj. CPA 2002) osim za usluge usluge osiguranja i mirovinskih fondova (odjeljak 66). Usluge financijskog posredovanja (područje J) tako su još jedno područje gdje je KPD 2002 (tj. CPA 2002) na višem stupnju agregacije od CPC-a 1.1. O prirodi, karakteru i definiciji (pojedinih) usluga novčarskog posredovanja kontinuirano se raspravlja u stručnim tijelima EU-a i UN-a. Dogovoreno je da se provedu dodatna istraživanja prije odluke o konačnoj detaljnoj strukturi usluga novčarskog posredovanja, koja će se ugraditi u CPA 2007, a tada i u KPD 2007. To se ne odnosi na usluge osiguranja i mirovinskih fondova (odjeljak 66), koje su već riješene u ovoj verziji CPA 2002 (tj. KPD-a 2002.) i gdje se pri raščlambi vodilo računa i o zakonodavstvu EU-a, koje regulira rad osiguravajućih poduzeća i strukturu završnih računa tih poduzeća.
  9. e)Proizvodnja uz naplatu ili po ugovoru U općem smislu pojam proizvodnje uz naplatu ili po ugovoru podrazumijeva da jedna poslovna jedinica proizvodi robu ili industrijske usluge koje je naručila druga poslovna jedinica i da osnovne sirovine i materijale potrebne za tu proizvodnju osigurava poslovna jedinica – naručitelj. Proizvodnja uz naplatu ili po ugovoru je, prema tome, proizvodnja prema posebnim aranžmanima sklopljenima između poslovne jedinice kao naručitelja i poslovne jedinice kao izvršitelja proizvodnje. U NKD-u 2002. (tj. NACE-u Rev. 1.1) postoje neki razredi u kojima su takvi proizvodni aranžmani uobičajeni (npr. dovršavanje tekstila). U tim slučajevima KPD-a 2002. (tj. CPA 2002) proizvod je definiran proizvodnom uslugom koju pruža proizvodna poslovna jedinica. S aspekta gotovih proizvoda ne postoje razlike između onih proizvoda koji se proizvode za vlastiti račun i onih koji se proizvode uz naplatu ili po ugovoru. KPD 2002. (tj. CPA 2002) predstavlja klasifikaciju proizvoda i stoga ne uzima u obzir druge kriterije osim industrijskog podrijetla proizvoda. Iz tog razloga se neki proizvod proizveden uz naplatu ili po ugovoru u KPD-u 2002. (tj. CPA 2002) ne razlikuje od onog što ga je neka jedinica proizvela za vlastiti račun.
  10. f)Usluge popravaka i instaliranje te druge industrijske usluge Industrijske usluge su usluge koje su po definiciji karakteristične po outputima prerađivačkih industrijskih djelatnosti. To su također usluge koje se i utroše uglavnom u industriji. Usluge koje su obuhvaćene djelatnostima stvarnog uslužnog dijela NKD-a 2002. (tj. NACE-a Rev. 1.1) odnosno odjeljci 50 – 99 ne smatraju se industrijskim uslugama. To je pragmatičan pristup koji se pokazao korisnim pri opisivanju relevantnih naslova KPD-a 2002. (tj. CPA 2002), koji specificiraju tu vrstu usluga kad god je to potrebno. Unutar raspona ovako definiranih industrijskih usluga najvažnije su usluge popravka i instaliranja. Međutim, sve usluge popravka ne smatraju se industrijskim uslugama jer KPD 2002. (tj. CPA 2002) uzima u obzir NKD 2002. (tj. NACE Rev. 1.1), koji također razvrstava neke usluge popravka i u stvarni uslužni dio (npr. 50.20 Održavanje i popravak motornih vozila, 52.7 Popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, 72.5 Održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih sustava). KPD 2002. (tj. CPA 2002) uključuje i usluge popravka kada god su takve usluge karakteristične za neku industrijsku djelatnost i kad su usluge popravka moguće, ovisno o proizvodima koje proizvodi ta industrijska djelatnost. Isto je načelo primijenjeno kod usluga instaliranja. Ostale industrijske usluge ugrađene su u KPD 2002. (tj. CPA 2002) kada se zapazilo da takve usluge predstavljaju dio neke karakteristične proizvodne djelatnosti, a nisu izražene fizičkim proizvodima (npr. 23.30.90 Usluge obrade radioaktivnoga otpada).
  11. g)Usluge i njihovi fizički proizvodi CT 2002 (tj. HS 2002) obuhvaća sve proizvode koji mogu biti predmetom međunarodne transakcije i koji imaju neku fizičku dimenziju. Iz tog razloga usluge nisu obuhvaćene CT-om 2002 (tj. HS-om 2002/CN-om 2002). Iznimku čine samo neke usluge koje rezultiraju fizičkim dobrima koja mogu biti predmetom trgovine na međunarodnoj razini pa su uključene i u CT 2002 (tj. u HS 2002/CN 2002), npr. kinematografski filmovi kao proizvodi filmske indistrije (92.11), arhitektonski planovi kao proizvod arhitektonske profesije (74.20) ili računalne vrpce i diskete kao proizvodi softverske industrije (72.21). Za takve i slične proizvode CT 2002 (tj. HS 2002/CN 2002) daje posebne stavke. S obzirom na to da CPC 1.1 ima za prenosiva dobra jednak obuhvat kao i CT 2002 (tj. HS 2002), CPC 1.1 obuhvaća i naslove za fizičke proizvode takvih vrsta uslužnih djelatosti. Osim toga, CPC 1.1 također osigurava naslove za usluge kao takve (npr. usluge proizvodnje filmova, arhitektonske usluge, usluge izrade softvera). Svi ti naslovi preuzeti su i u KPD-u 2002. (tj. CPA 2002), tako da se i usluge kao takve i njihovi fizički proizvodi, ako su obuhvaćeni CT-om 2002 (tj. HS-om 2002), nalaze i u KPD-u 2002. (tj. CPA 2002). Iz tih razloga pri primjeni KPD-a 2002. (tj. CPA 2002) treba pripaziti na moguće dvostruko računanje (duplicitet) usluga i njihovih fizičkih dobara. Osim ovih stvarnih usluga, KPD 2002. (tj. CPA 2002) uvodi i posebne vrste usluga za usluge opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, kod kojih je jedan dio fizički proizvod (energija), a drugi su dio s njim povezane usluge opskrbe energentima.
  12. h)Razlikovanje tržišnog i netržišnog Pri određivanju strukture NKD-a 2002. (tj. NACE-a Rev. 1.1), razlika tržišnih i netržišnih djelatnosti nije bila jedan od kriterija. Iako NKD 2002. (tj. NACE Rev. 1.1) ima neke razrede koji su u potpunosti netržišni, postoji i nekoliko takvih koji definiraju djelatnosti koje istodobno mogu biti i tržišne i netržišne. To isto vrijedi i za KPD 2002. (tj. CPA 2002): tržišno nasuprot netržišnom nije bio kriterij za razvrstavanje proizvoda KPD-a 2002. (tj. CPA 2002).
  13. i)Ostala posebna obilježja Ova točka odnosi se na još neka posebna obilježja koja su utjecala pri raščlanjivanju različitih proizvoda u KPD-u 2002. (tj. CPA 2002), a koja je potrebno navesti kako bi se ispravno razumjela struktura KPD-a 2002. (tj. CPA 2002): • Vina su prema KPD-u 2002. (tj. CPA 2002) razvrstana u razred 15.93 Vina, međutim u KPD-u 2002. (tj. CPA 2002) nema kategorije za vina iz razreda 01.13 Voće, orasi i slično orašasto voće te usjevi za pripremanje napitaka i začina iako se djelatnost proizvodnje vina iz grožđa vlastite proizvodnje razvrstava u razred 01.13. • U NKD-u 2002. (tj. u NACE-u Rev. 1.1) u razredu 01.30 Uzgoj usjeva i uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja (mješovita proizvodnja) treba razvrstati sve poljoprivredne jedinice koje uzgajaju usjeve u kombinaciji s uzgojem stoke i kod kojih je specijalizacija svake pojedinačne djelatnosti manja od 66% bruto dobiti. Za tu djelatnost KPD 2002. (tj. CPA 2002) nema kategoriju proizvoda jer su ti proizvodi uključeni u odgovarajuće potkategorije skupina 01.1 Usjevi, te prozvodi vrtlarstva i hortikulture i 01.2 Živa stoka, perad i ostale životinje, te njihovi proizvodi. • Djelatnost NKD-a 2002. (tj. NACE Rev. 1.1) razreda 05.01 Ribarstvo, izdvojena je od djelatnosti NKD-a 2002. (tj. NACE-a Rev. 1.1) razreda 05.02 Uzgoj riba. S obzirom na to da se za proizvode koji potječu iz tih djelatnosti u CT-u 2002 (tj. HS-u 2002/CN-u 2002) ne mogu uočiti razlike prema tome jesu li ulovljeni u moru, priobalju ili unutrašnjim vodama ili su uzgojeni u mrjestilištima i ribnjacima, KPD 2002. (tj. CPA 2002) ne čini nikakvu razliku. V. TUMAČENJE I PRIMJENA KPD-a 2002. 1. Objašnjenja KPD-a 2002. U cilju cjelovite informiranosti korisnika i radi potrebnog objašnjenja sadržaja, strukture, prirode i namjene KPD-a 2002. kao preduvjeta harmonizirane primjene KPD-a u strukturnim i posebnim statističkim istraživanjima i njihovim istovjetnim interpretacijama dana su opširnija objašnjenja uvoda u samu strukturu klasifikacije KPD-a 2002., koja se nalazi u dodatku ovog uvoda. S obzirom na to da potkategorije KPD-a 2002. obuhvaćaju prenosiva dobra kako ih definira CT 2002, objašnjenja CT-a 2002 vrijede i za te potkategorije KPD-a 2002. (na nacionalnoj razini). U graničnim slučajevima u kojima nije posve jasan sadržaj neke potkategorije KPD-a 2002. objašnjenje mogu pružiti referentne oznake veza s CT-om 2002 i tekst i naputci uz odjeljke i poglavlja (na izvornoj razini to se odnosi na HS 2002/CN 2002). Za stvarni uslužni dio KPD-a 2002, odnosno za sve potkategorije KPD-a 2002. koje pripadaju područjima F – Q, i za sve potkategorije KPD-a 2002 koje pripadaju područjima A – E, a nemaju referentne oznake za CT 2002 (industrijske usluge) mogu se koristiti samo izvorna objašnjenja za CPC 1.1, na engleskom jeziku. Razlog je taj što je KPD 2002. u cijelosti preuzet iz CPA 2002, a CPA 2002 izrađen je na temelju CPC-a 1.1, tako da se i objašnjenja za KPD 2002. temelje na objašnjenjima CPA 2002, a CPA 2002 na objašnjenjima za CPC 1.1. Ovaj uvod za primjenu KPD-a 2002. na nacionalnoj razini izrađen je na temelju izvornog Uvoda za CPA, koji je izradio Eurostat, a koji je prilagođen nacionalnim specifičnostima (razlikama). S obzirom na to da u RH još nisu u primjeni niti su dostupni materijali za sve klasifikacijske sustave s kojima je KPD 2002. povezan, u ovom uvodu preuzeti su samo neki od ukupnih navoda izvornog CPA. 2. Pravila tumačenja Iako postoje objašnjenja za korištenje KPD-a 2002., koja će DZS također izraditi, u praktičnoj primjeni mogu se očekivati brojne situacije kad će biti nejasno u koju od dviju ili više potkategorija KPD-a 2002. treba razvrstati neki proizvod. I tu treba razlikovati proizvode obuhvaćene CT-om 2002 od ostalih proizvoda. Za proizvode obuhvaćene CT-om 2002 treba primijeniti pravila tumačenja CT-a. Kad je riječ o tumačenju proizvoda koji pripadaju stvarnim uslužnim kategorijama KPD-a 2002. (tj. CPA 2002), treba primijeniti sljedeća pravila tumačenja koja proizlaze iz objašnjenja CPC-a 1.1. Ta su pravila sljedeća:
(1)Kad se usluge mogu, prima facie, razvrstati pod dvije ili više potkategorija, razvrstavanje će se provesti na sljedeći način imajući pritom u vidu da su usporedive samo potkategorije na istoj hijerarhijskoj razini: (
  1. a)Potkategorija koja je konkretnije opisana imat će prednost pred potkategorijom koja daje općenitiji opis. (
  2. b)Složene usluge koje se sastoje od kombinacije različitih usluga što se ne mogu razvrstati prema pravilu tumačenja
(1)(a) razvrstat će se prema usluzi koja najbolje pokazuje njihov suštinski karakter ukoliko je taj kriterij primjenjiv.
(2)Usluge koje se ne mogu razvrstati u skladu s navedenim pravilima treba razvrstati u potkategorije njima najsrodnijih usluga.
  1. Primjena KPD-a
  2. u statističkom sustavu RH KPD
  3. u statističkom sustavu RH imat će funkciju središnje klasifikacije proizvoda i koristit će se isključivo u statističke svrhe za prikupljanje i publiciranje podataka u RH te za međunarodnu razmjenu podataka. KPD
  4. će se primijeniti u agregiranom ili detaljnijem obliku u posebnim statističkim istraživanjima ili će se funkcionalno prilagoditi po potkategorijama KPD-a
  5. Klasifikacije koje se koriste u konkretnim statističkim istraživanjima moraju se uskladiti s KPD-om
  6. na sljedeći način: ü klasifikacije koje su agregiranije od KPD-a
  7. sadržavat će precizne agregacije potkategorija KPD-a
  8. ü klasifikacije koje su detaljnije od KPD-a
  9. sastojat će se od elemenata koji su potpuno sadržani u potkategorijama KPD-a
  10. ü klasifikacije koje su izvedene iz KPD-a
  11. mogu imati samostalan šifarski sustav. Primjena KPD-a
  12. u redovitim i posebnim statističkim istraživanjima DZS-a počet će što je moguće prije, a najkasnije do
  13. prosinca
  14. Ravnatelj DZS-a može donijeti i drugačije odluke unutar roka navedenog u prethodnom stavku. V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Stupanjem na snagu ove Klasifikacije proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske – KPD
  15. s uputama prestaje vrijediti Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske – KPD (NN, br. 68/97.) od
  16. srpnja
  17. Ova Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske – KPD 2002 s uputama stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Klasa: 951-03/01-03/55 Ur. broj: 555-08-03-03-55 Zagreb,
  18. srpnja
  19. Ravnatelj mr. sc. Marijan Gredelj , v.r. KLASIFIKACIJU PROIZVODA PO DJELATNOSTIMA REPUBLIKE HRVATSKE – KPD
  20. PODRUČJE A POLJOPRIVREDNI PROIZVODI, PROIZVODI LOVSTVA I ŠUMARSTVA PODRUČJE B RIBE I OSTALI RIBLJI PROIZVODI; USLUGE U VEZI S RIBARSTVOM PODRUČJE C PROIZVODI RUDARSTVA PODRUČJE D PROIZVODI PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE PODRUČJE E ELEKTRIČNA ENERGIJA, PLIN, PARA I TOPLA VODA PODRUČJE F GRAĐEVINSKI RADOVI PODRUČJE G USLUGE TRGOVINE NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKLA TE PREDMETA ZA OSOBNU UPORABU I KUĆANSTVO PODRUČJE H USLUGE HOTELA I RESTORANA PODRUČJE I USLUGE PRIJEVOZA, SKLADIŠTENJA I VEZA PODRUČJE J USLUGE FINANCIJSKOG POSREDOVANJA PODRUČJE K USLUGE POSLOVANJA NEKRETNINAMA, USLUGE IZNAJMLJIVANJA I POSLOVNE USLUGE PODRUČJE L USLUGE JAVNE UPRAVE I OBRANE; USLUGE OBVEZNOGA SOCIJALNOG OSIGURANJA PODRUČJE M USLUGE OBRAZOVANJA PODRUČJE N USLUGE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI PODRUČJE O OSTALE DRUŠTVENE, SOCIJALNE I OSOBNE USLUGE PODRUČJE P USLUGE KUĆANSTAVA PODRUČJE Q USLUGE IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 1) Klasifikacija proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske – KPD
  21. usklađena je sa Statističkom klasifikacijom proizvoda po djelatnostima u Europskoj ekonomskoj zajednici – CPA 2002 (Statistical Classification of Product by Activity in the European Economic Community, 2002 version), koja je u obvezatnoj primjeni u državama članicama Europske unije od
  22. siječnja 2003., a usklađena je sa Središnjom klasifikacijom proizvoda – CPC 1.1 (Central Product Classification Version 1.1) Ujedinjenih naroda. 2) Nacionalna klasifikacija djelatnosti – NKD uvedena je u statistički sustav RH
  23. siječnja
  24. (temelji se na Zakonu o NKD-u – NN, br. 98/94., Pravilniku o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u, NN, br. 22/
  25. i Odluci o NKD-u, NN, br. 3/
  26. i 7/97.), u obvezatnoj je primjeni od
  27. siječnja
  28. Temelji se i sukladna je na razini četveroznamenkaste brojčane oznake (razreda) sa Statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici – NACE Rev. 1 (Statistical Classification of Economic Actvities in the European Community, Rev. 1), koja je bila u obvezatnoj primjeni u zemljama članicama Europske unije do
  29. prosinca
  30. 3) Statistička klasifikacija proizvoda po djelatnostima u Europskoj ekonomskoj zajednici – CPA 1996 (Statistical Classification of Product by Activity in the European Economic Community, 1996 version), koja je bila u primjeni u zemljama članicama Europske unije do
  31. prosinca
  32. 4) Integrirani sustav klasifikacija djelatnosti i proizvoda – ISCAP (Integrated System of Classifications of Activities and Products) 5) Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici – NACE Rev. 1.1 (Statistical Classification of Economic Actvities in the European Community, Rev. 1.1), koja je u primjeni u zemljama članicama Europske unije od
  33. siječnja
  34. 6) Odluka o NKD-u (NN, br. 13/03.) i Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u
  35. (sadrži NKD
  36. s objašnjenjima), NN, br. 52/
  37. 7) Međunarodna standardna industrijska klasifikacija svih ekonomskih djelatnosti – ISIC Rev. 3.1 (International Standard Industrial Classification of all Economic Activities, Revision 3.1) Ujedinjenih naroda. 8) Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja – HS 2002 (Harmonized Commodity Description and Coding System 2002) Ujedinjenih naroda. 9) Standardna međunarodna klasifikacija trgovine – SITC Rev. 3 (Standard International Trade Classification, Third Edition) Ujedinjenih naroda, koja je u primjeni od
  38. 10)Kombinirana nomenklatura – CN 2002 (Combined Nomenclature, 2002) Europske unije, usklađena do šesteroznamenkaste brojačane oznake s HS-om. CN se ažurira godišnje. 11) PRODCOM List 2002 (List of PRODucts of the European COMmmunity, 2002 Version) Europske unije, usklađena je s CN-om
  39. Lista PRODCOM se ažurira godišnje isto kao i CN. 12)Carinska tarifa Republike Hrvatske za
  40. – CT
  41. (NN, br. 113/01.), usklađena je CN-om 2002 do osmeroznamenkaste brojčane oznake. 13)Nomenklatura industrijskih proizvoda – NIP 2002 (NN, br. 8/03.), temelji se i sukladna je na razini proizvoda s PRODCOM List
  42. NIP se ažurira godišnje od
  43. 14) Nomenklatura industrijskih proizvoda i usluga – NIPUM
  44. (NN, br. 18/97.) temelji se i sukladna je na razini proizvoda s CPA 1996 i agregacije ili dezagregacije proizvoda s PRODCOM List
  45. 15) Odstupanja KPD-a
  46. od NKD-a
  47. – vidi poglavlje IV., točka
  48. Posebni kriteriji za razvrstavanje proizvoda u KPD-u
  49. 16) Odstupanja KPD-a
  50. od NKD-a
  51. – vidi poglavlje IV., točka
  52. Posebni kriteriji za razvrstavanje proizvoda u KPD-u
  53. 17) Odstupanja podrazreda NKD-a
  54. od kategorija KPD-a
  55. zbog nepoštivanja kriterija ekonomskog podrijetla pri formiranju podrazreda NKD-a
  56. (isto kao prijašnje verzije NKD-a u odnosu na prijašnju verziju KPD-a). 18)Samo 16 potpodručja (CA – DN) posebno je označeno dvoslovnom abecednom oznakom u NKD-u
  57. i KPD-u
  58. Ostala potpodručja uključena su u klasifikacije, ali nisu posebno označena (npr. područje A sadrži potpodručje AA itd.). 18)Samo 16 potpodručja (CA – DN) posebno je označeno dvoslovnom abecednom oznakom u NKD-u
  59. i KPD-u
  60. Ostala potpodručja uključena su u klasifikacije, ali nisu posebno označena (npr. područje A sadrži potpodručje AA itd.). Ostalo, NN 128/2003-1929 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 128/2003 Broj dokumenta u izdanju: 1929 Donositelj:Državni zavod za statistiku Datum tiskanog izdanja: 9.8.
  61. ELI: /eli/sluzbeni/2003/128/1929 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  62. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.