Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IX-2534/2003 od
- kolovoza
- Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IX-2534/2003 od
- kolovoza
- NN 133/2003 (20.8.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IX-2534/2003 od
- kolovoza
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1952 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću za odlučivanje o žalbama protiv odluka Državnog sudbenog vijeća, u sastavu sudac Petar Klarić, predsjednik Vijeća, te suci Mario Kos, Ivan Matija, Agata Račan, Emilija Rajić i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, u postupku vođenom u povodu žalbe I. N. iz Š., protiv odluke Državnog sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti broj: Sp-28/02 od
- svibnja
- godine, na sjednici Vijeća održanoj
- kolovoza
- godine, većinom glasova je donio ODLUKU I. Žalba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
- Županijski sud u Šibeniku podnio je Državnom sudbenom vijeću zahtjev za pokretanje stegovnog postupka broj: 9 Su-508/02 od
- studenoga
- godine, protiv I. N., suca Županijskog suda u Šibeniku, ovdje žalitelja. Državno sudbeno vijeće pokrenulo je stegovni postupak svojom odlukom broj: Sp-28/02 od
- ožujka
- godine. Po provedenom postupku Državno sudbeno vijeće donijelo je odluku broj: Sp-28/02 od
- svibnja
- godine. Naznačenom odlukom žalitelj je oglašen odgovornim za počinjenje stegovnog djela propisanog odredbama članka
- stavka
- točke
- Zakona o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine« broj 58/93., 49/
- i 129/00.), pa je na temelju članka
- stavka
- točke
- istog zakona izrečena novčana kazna oduzimanja 1/3 plaće ostvarene u travnju mjesecu
- godine, kroz razdoblje od šest
(6)mjeseci.
- Protiv prvostupanjske odluke žalitelj je dana
- lipnja
- godine uložio pravodobnu i dopuštenu žalbu na temelju ovlaštenja sadržanog u članku
- stavku
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 49/02 – pročišćeni tekst). U svojoj žalbi žalitelj ističe da je izrečena maksimalna novčana kazna, propisana Zakonom o Državnom sudbenom vijeću, iako se u obrazloženju prvostupanjske odluke navodi da je Državno sudbeno vijeće pri donošenju odluke, kao olakotne okolnosti, cijenilo djelomično priznanje žalitelja i njegovo dosadašnje nekažnjavanje. Žalitelj smatra da je izricanjem maksimalne kazne, uprkos postojanja olakotnih okolnosti, prvostupanjsko tijelo povrijedilo opća pravila o izboru vrste i mjere kazne. Žalitelj predlaže žalbu uvažiti i preinačiti prvostupanjsku odluku na način da se izrekne mjera ukora ili manja novčana kazna.
- Za potrebe ovog postupka pribavljen je spis Državnog sudbenog vijeća broj: Sp-28/
- Žalba nije osnovana.
- Iz zapisnika Državnog sudbenog vijeća sastavljenog u ovom predmetu od
- svibnja
- godine, razvidno je da je podnositelj zahtjeva prekvalificirao stegovno djelo iz teškog stegovnog djela u stegovno djelo. Prema članku
- stavku
- Zakona o Državnom sudbenom vijeću, odluka kojom se utvrđuje da je sudac stegovno odgovoran i kojom je izrečena stegovna kazna može se odnositi samo na stegovno djelo i osobu koje je podnositelj zahtjeva označio u svom zahtjevu. Člankom
- stavkom
- točkom
- i točkom
- propisano je da se za stegovna djela može izreći kazna ukora ili novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci.
- Člankom
- stavkom
- i stavkom
- točkom
- Zakona o Državnom sudbenom vijeću propisano je: »Sudac odgovara za počinjena stegovna djela. Stegovna djela jesu: (...)
- nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način.« Člankom
- Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, broj 59/96 – pročišćeni tekst) propisano je: »
(1)Ovlaštena službena osoba može vozača, putnika na motociklu ili prednjem sjedištu osobnog automobila, a pod uvjetom da svojim ponašanjem ometa ili ugrožava promet – i drugog sudionika u prometu – podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata (alkometar i dr.) ili ga odvesti na stručni pregled radi provjere ima li alkohola u organizmu, ili pokazuje li znakove alkoholne poremećenosti, odnosno nalazi li se pod utjecajem opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje.
(2)Sudionici u prometu iz stavka 1. ovoga članka dužni su podvrgnuti se ispitivanju, odnosno stručnom pregledu.
(3)Krv i urin analizirat će se kod sudionika u prometu koji poriče da je pod utjecajem alkohola ili da u organizmu ima alkohola ili poriče da se nalazi pod utjecajem opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje ako zbog toga ne bi nastupile štetne posljedice za njegovo zdravlje.
(4)Ako je ispitivanjem provedenim prema odredbama ovoga članka utvrđeno da je sudionik u prometu pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije ni za vrijeme vožnje, troškove ispitivanja snosi sudionik u prometu.« Tijekom stegovnog postupka je utvrđeno da je žalitelj dana
- studenoga
- godine, kao vozač automobila »Fiat Stilo« registarskih oznaka ŠI ... u 14,25 sati, bio sudionik prometne nesreće na J. cesti u naselju B. Nakon nesreće, žalitelj je odbio postupiti po zahtjevu ovlaštene službene osobe i pristupiti ispitivanju alkometrom, odnosno odbio je obaviti stručni liječni-čki pregled – vađenje krvi i uzimanje urina, i time postupio protivno članku
- Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U Zapisniku o ispitivanju alkoholiziranosti službena osoba navela je da je žalitelj u vidno alkoholiziranom stanju.
- U svojoj obrani žalitelj ističe da je istina da je odbio alkotestiranje na mjestu događaja, ali iz razloga što nije konzumirao alkohol. Nadalje navodi da je njegovo čudno ponašanje slično alkoholiziranom stanju bilo posljedica stresa, jer mu se prvi puta u trideset godina koliko upravlja motornim vozilima dogodila prometna nesreća. Ne poriče da je zapisnik o alkotestu potpisao, ali tvrdi da nije bio upoznat s njegovim sadržajem, jer da ga je potpisao bez prethodne provjere, u sumrak, želeći što prije napustiti mjesto događaja. Glede davanja krvi i urina radi analize, žalitelj ističe da se nakon odbijanja podvrgavanja alkotestu, od njega naknadno nije niti tražilo podvrgavanje ovakvom stručnom liječnikom pregledu.
- Biće stegovnog djela u konkretnom slučaju je nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti. Žalitelj je istražni sudac Županijskog suda u Šibeniku. Po samoj prirodi stvari, kao istražnom sucu, žalitelju je morala biti poznata dužnost svih osoba podvrgnuti se potrebnim pretragama na zahtjev službene osobe. Člankom
- Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana obveza ne ovisi o volji sudionika u prometu i ona je neovisna o činjenici stvarnog uzimanja zabranjenih sredstava. Odbijanje žalitelja podvrgnuti se alkotestu nije ni prihvatljivo ni logično, jer bi se njegova tvrdnja o navodnoj nealkoholiziranosti mogla na licu mjesta brzo i nedvojbeno utvrditi. Postupajući krajnje neprofesionalno na način opisan u prvostupanjskoj presudi, žalitelj je ispunio stegovno biće djela opisano u članku
- stavku
- točki
- Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
- Glede žalbenih razloga žalitelja ovaj Sud cijeni da bi postojanje olakotnih okolnosti na strani žalitelja opravdavalo izricanje kazne blaže od one utvrđene prvostupanjskom odlukom. Međutim, prema ocjeni ovog Suda olakotne okolnosti u konkretnom slučaju nisu postojale, što određujući najvišu novčanu kaznu niti Državno sudbeno vijeće nije uvažilo. Suprotno utvrđenju Državnog sudbenog vijeća ovaj Sud cijeni da žalitelj nije djelomično priznao počinjenje stegovnog djela, a to je nanošenje štete ugledu suda i sudačke dužnosti. Tijekom postupka žalitelj nije pokazao svijest da je svojim ponašanjem nanio štetu ugledu suda u kojem obnaša dužnost istražnog suca, kao i ugledu sudačke dužnosti uopće, niti je iskazao žaljenje zbog svoga krajnje neprofesionalnog ponašanja. Navode žalitelja kojima je pokušao opravdati svoje postupke ovaj Sud ocjenjuje neuvjerljivim, neživotnim i malo vjerojatnim s obzirom na njegova osobna svojstva. Žalitelj je priznao počinjenje samo jedne radnje, a to je faktično odbijanje podvrgavanja alkotestu, čije postojanje je već nedvojbeno zaključeno iz zapisnika o alkotestu sačinjenog na licu mjesta. Stoga se ovo priznanje prema ocjeni Suda ne može smatrati olakotnom okolnošću od utjecaja na odmjeravanje visine novčane kazne. Odredbom članka
- Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 3/94., 100/9., 131/
- i 129/00.) propisano je: »Sudac se mora ponašati tako da ne umanji svoj ugled i ugled sudbene vlasti, te ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti.«. Navedenom zakonskom odredbom, koja je po pravnoj prirodi stroge naravi, utvrđena je obveza sudaca ponašati se na način kojim se ne umanjuje ugled suca ili sudbene vlasti i to neovisno o vremenu i mjestu na kojem se nalazi. Prema ocjeni ovog Suda ponašanje suca protivno zakonskoj obvezi, u konkretnom slučaju ne može se smatrati olakotnom okolnošću pri počinjenju djela koje je predmet stegovnog postupka. Stoga nije prihvatljivo ni obrazloženje osporene odluke u dijelu koji glasi: »Kao olakšavajuće okolnosti uzete su ... i njegovo dosadašnje nekažnjavanje za stegovna djela.«.
- S obzirom na činjenicu nedvojbenog utvrđenja da je žalitelj počinio stegovno djelo iz članka
- stavka
- točke
- Zakona o Državnom sudbenom vijeću, što on u žalbi niti ne osporava, te s obzirom na utvrđenje nepostojanja olakotnih okolnosti na strani žalitelja, potvrđuje se prvostupanjska odluka u dijelu u kojem se određuje visina izrečene novčane kazne. Slijedom svega iznijetoga, na temelju odredbe članka
- stavka
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), odlučeno je kao u točki I. izreke. Točka II. izreke temelji se na odredbi članka
- stavka
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-IX-2534/2003 Zagreb,
- kolovoza
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 133/2003-1952 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 133/2003 Broj dokumenta u izdanju: 1952 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 20.8.
- ELI: /eli/sluzbeni/2003/133/1952 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
- g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.