Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih

Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih NN 136/2003 (28.8.2003.), Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA 2001 Na temelju članka 81. stavka 1. Zakona o osnovnom školstvu – pročišćeni tekst (NN 69/2003.) ministar prosvjete i športa donio je NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH UVOD Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih ima šest obrazovnih razdoblja, a svako obrazovno razdoblje traje osamnaest tjedana. Prvo (I.) i drugo (II.) obrazovno razdoblje odgovaraju razini redovitog obrazovanja od I. do IV. razreda osnovne škole i namijenjena su obrazovanju polaznika koji nisu završili četiri razreda osnovne škole. Red. br. NASTAVNI PREDMETI BROJ SATI PO OBRAZOVNIM RAZDOBLJIMA I. II. 1. Hrvatski jezik 120 108 2. Matematika 60 72 Ukupno: 180 180 Obrazovna razdoblja od trećeg (III.) do šestog (VI.) odgovaraju razini redovitog obrazovanja od V. do VIII. razreda i namijenjena su obrazovanju polaznika koji su napustili osnovno obrazovanje između četvrtog i osmog razreda. Izborni programi su različiti programi osposobljavanja za poslove i prvo manje zahtjevno zanimanje u V. i VI. obrazovnom razdoblju, a svaki polaznik može izabrati i završiti jedan od programa osposobljavanja istodobno s osnovnom školom. NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH Red. br. NASTAVNI PREDMETI BROJ SATI PO OBRAZOVNIM RAZDOBLJIMA III. IV. V. VI. 1. Hrvatski jezik 90 90 72 72 2. Likovna kultura 12 3. Glazbena kultura 12 4. Strani jezik 36 36 36 36 5. Matematika 72 72 72 72 6. Biologija 18 18 7. Kemija 18 18 8. Fizika 18 18 9. Povijest 18 18 18 18 10. Zemljopis 18 18 18 18 11. Osnove građanskog obrazovanja 18 12. Tehnička kultura s informatikom 24 24 24 13. Tjel. i zdrav. kultura 18 Ukupno: 234 258 294 354 Izborni programi 14. Osposobljavanje 150 Polaznici se upisuju u pojedino obrazovno razdoblje ovisno o završenom razredu u prethodnom obrazovanju, ali se operativni nastavni plan i program prilagođava predznanju polaznika utvrđenom provjerom prilikom upisa. Programe stručnoga osposobljavanja, koji omogućavaju zapošljavanje i samozapošljavanje u u jednostavnim zanimanjima, donose pravne osobe koje ih izvode u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, zainteresiranim poslodavcima i Zavodom za školstvo. Ustanova koja ostvaruje Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih dužna je samostalno ili s drugom pravnom osobom (srednjom školom, poduzećem ili licenciranim obrtnikom) osigurati materijalno-tehničke uvjete za izvođenje programa osposobljavanja. Sastavnice programa osnovnog obrazovanja odraslih su: 1. Cilj, zadaće i struktura nastavnog plana i programa 2. Oblici rada u osnovnom obrazovanju odraslih 3. Ostvarivanje nastavnog plana i programa 4. Predmetni nastavni planovi i programi 1. CILJ, ZADAĆE I STRUKTURA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA Obrazovanje odraslih u cjelini predstavlja najobuhvatniju fazu u sustavu cjeloživotnog učenja. Glavne su zadaće nadoknađivanje obrazovnih zaostataka odraslih osoba nastalih obrazovnim propustima u mladosti i daljnje trajno obrazovanje. Osnovno obrazovanje odraslih ima prije svega kompenzacijsku zadaću nadoknađivanja propuštenog i uključivanja polaznika u sustav cjeloživotnog učenja. Cilj je nastavnog plana i programa za osnovno obrazovanje odraslih unaprijediti temeljnu pismenost i životne vještine u svim područjima obrazovanja. Osnovne su zadaće: · podizanje opće obrazovanosti odraslih do razine osnovne škole · osposobljavanje za samoupravljivo i samostalno učenje kao osnove za cjeloživotno učenje · usporedno osposobljavanje za prvo zanimanje · stjecanje uvjeta za mogući nastavak obrazovanja u srednjem školstvu. Odlukom ministra prosvjete i športa utvrđeno je da nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih ima šest obrazovnih razdoblja koja su odgovarajuća razini od I. do VIII. razreda redovite osnovne škole, a usporedno s V. i VI. obrazovnim razdobljem osnovnog obrazovanja odraslih svaki polaznik može u sklopu izborne nastave ostvariti i osposobljavanje za prvo zanimanje. Prvo (I.) i drugo (II.) obrazovno razdoblje odgovara razini redovitog obrazovanja od I. do IV. razreda osnovne škole, a obrazovna razdoblja od trećeg (III.) do šestog (VI.) odgovaraju razini redovitog obrazovanja od V. do VIII. razreda. Prvo (I.) obrazovno razdoblje namijenjeno je polaznicima koji ne vladaju u dovoljnoj mjeri temeljnim vještinama čitanja, pisanja i računanja, a drugo (II.) polaznicima koji se služe samo vještinama čitanja, pisanja i računanja, ali nisu završili četiri razredna osnovne škole. Svako obrazovno razdoblje traje 18 tjedana, odnosno cjelokupno osnovno obrazovanje odraslih traje tri školske godine. Polaznici se upućuju u pojedino obrazovno razdoblje ovisno o završenom razredu u prethodnom obrazovanju i njihovim rezultatima na inicijalnom provjeravanju predznanja. U odnosu na prijašnji nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih, smanjen je broj sati nastave, ali je povećan zahtjev da izvršitelji obrazovnog procesa pojačaju rad na osposobljavanju polaznika za samoupravljivo i samostalno učenje. Raspored odgojno-obrazovnih sadržaja usporedan je s važećim nastavnim planom i programom redovite osnovne škole. Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih čine sljedeća nastavna područja: · jezično (hrvatski i strani jezik) · umjetničko (likovna i glazbena kultura) · prirodoslovno-matematičko-tehničko (biologija, fizika, kemija, zemljopis, matematika, tehnička kultura s informatikom) · društveno (povijest, osnove građanskog obrazovanja) · zdravstveno (tjelesna i zdravstvena kultura). Struktura predmetnih nastavnih programa sadrži cilj i zadatke programa, sadržaje i zadaće za polaznike i metodičke upute za ostvarivanje programa. 2. OBLICI RADA U OSNOVNOM OBRAZOVANJU ODRASLIH Osnovno obrazovanje odraslih mogu provoditi specijalizirane osnovne škole za odrasle, osnovne škole i ostale ustanove koje ispunjavaju propisane uvjete. Ispunjavanje uvjeta za izvođenje programa i početak izvođenja utvrđuje Ministarstvo prosvjete i športa u skladu sa Zakonom o osnovnom školstvu – pročišćeni tekst (N.N 69/2003.). Redovita nastava u osnovnom obrazovanju odraslih je osnovni oblik obrazovanja odraslih i temelji se na sustavnom i neprekidnom nastavnom tijeku. Broj polaznika u obrazovnim skupinama može biti od 8 do 20 osoba. Polaznici tog oblika obrazovanja redovito polaze nastavu, a ocjenjuju se tijekom nastave. Polaznici koji izostanu s nastave više od 50% sati gube položaj redovnog polaznika u tom obrazovnom razdoblju, ali mogu ponavljati obrazovno razdoblje ili se uključiti u druge oblike osnovnog obrazovanja odraslih. Redovita se nastava tijekom jedne školske godine organizira u dva obrazovna razdoblja: ljetnom i zimskom. Zimsko obrazovno razdoblje počinje početkom rujna, a ljetno početkom veljače. Konzultativno-instruktivni oblik obrazovanja ponajprije se organizira za manji broj polaznika. Ovaj oblik namijenjen je polaznicima koji nisu u mogućnosti polaziti redovitu nastavu, a imaju sposobnost da uz pomoć nastavnika i samostalno svladaju nastavne sadržaje. Prije uključivanja polaznika u ovaj oblik obrazovanja utvrđuju se njegove sposobnosti za samostalni rad. Za takve polaznike posebno se organizira vrijeme za konzultacije i instruktivni rad. Konzultacije se istodobno mogu organizirati iz jednog, više ili svih nastavnih predmeta. U ovom obliku obrazovanja potrebno je ostvariti najmanje 60% nastavnih sati predviđenih u Odluci o nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje odraslih. U konzultacijama se stavlja naglasak na one dijelove programa koje polaznici teže svladavaju samostalnim učenjem, odnosno iz udžbenika ili druge literature. Dijelovi provjeravanja i ocjenjivanja su odvojeni, tj. ispitivanje i ocjenjivanje se obavlja na kraju svladavanja pojedinog nastavnog predmeta. U organiziranju ovog oblika obrazovanja značajno je i da polaznici usvoje osnovne metode samoobrazovanja, služenje različitim izvorima znanja, vođenjem bilješki i ostalim. Takav oblik može se organizirati kao seminar za polaznike koji nisu u mogućnosti neprekidno tijekom cijele godine polaziti nastavu, na primjer za polaznike u mjestima u kojima ne postoji škola za osnovno obrazovanje odraslih ili ne postoji organizirani oblik ovog obrazovanja. U tom slučaju polaznici tijekom seminara prorađuju nastavne sadržaje, a ispite polažu u verificiranim školama za osnovno obrazovanje odraslih. U ovaj oblik obrazovanja mogu se uključiti polaznici koji završavaju osnovno obrazovanje polaganjem ispita prema Pravilniku o završavanju osnovnog obrazovanja odraslih polaganjem ispita. Dopisno-konzultativni oblik obrazovanja je karakterističan po tome što su sudionici obrazovnog procesa pretežno prostorno razdvojeni. Jedini dio zajedničkog izravnog rada nastavnika i polaznika je vrijeme kraćih zajedničkih, ali i pojedinačnih konzultacija. Takav oblik obrazovanja temelji se na primjereno didaktički pripremljenim udžbenicima i nastavnim pismima. Dijelovi provjere i ocjenjivanja slični su kao u konzultativno-instruktivnoj nastavi, pa premda postoje dopisne kontrolne zadaće svi polaznici pristupaju ispitu u školi. Osnovno obrazovanje odraslih može se završiti i polaganjem ispita što je uređeno odredbama Pravilnika o završavanju osnovnog obrazovanja odraslih polaganjem ispita (NN, br. 70/91.). 3. OSTVARIVANJE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA Škola, odnosno druga ustanova koja provodi osnovno obrazovanje odraslih, donosi godišnji plan i program rada u kojem se uz ostalo određuje mjesto, način i pedagoški nositelji ostvarivanja nastavnog plana i programa. Ostvarivanje zadaća nastavnog plana i programa provodi se zajedničkim dijelom osnovnog obrazovanja odraslih i posebnim dijelom strukovnog osposobljavanja za osobe koje su se odlučile za to obrazovanje. Programe stručnog osposobljavanja, koji omogućavaju zapošljavanje ili samozapošljavanje u jednostavnijim zanimanjima, donose pravne osobe koje ih izvode u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, zainteresiranim poslodavcima i Zavodom za školstvo. Pri oblikovanju operativnog plana i programa, organizaciji poučavanja i učenja te praćenju i vrednovanju postignuća odraslih polaznika treba se pridržavati sljedećih načela: · utvrditi zadaće koje polaznici trebaju ostvariti · uključiti sve polaznike u različite aktivnosti tijekom procesa učenja · povezati obrazovanje, posao, dom i društvo · utemeljiti poučavanje na kritičkom mišljenju, rješavanju problema i učenju istraživanjem · postaviti vrednovanje kao oruđe za procjenu napredovanja polaznika i pomoći im u osposobljavanju za samoupravljivo i samostalno učenje u sklopu sustava cjeloživotnog učenja · prihvatiti različitosti između predznanja polaznika, njihovih potreba i ciljeva te individualizirati pristup prema njima. Nastavni plan i program za osnovno obrazovanje odraslih treba operativno prilagođavati iskustvu polaznika. Nema jedinstvenog pristupa poučavanju jer se polaznici kao skupine i osobe bitno razlikuju s obzirom na svoje predznanje i ciljeve. Jedino je konzistentno pravilo da se zadaće i sadržaj nastavnih jedinica što je više moguće usklade s potrebama i interesima polaznika. Zadaće za polaznike trebaju pomoći učiteljima i polaznicima da izdvoje važna znanja, vještine i vrijednosti koje polaznici trebaju usvojiti. Učenje polaznika se ostvaruje komunikacijom i kritičkim mišljenjem, primjenom usvojenog znanja, vještina i vrijednosti te aktivnim sudjelovanjem i vlastitim doprinosom. Takvim se pristupom razvijaju komunikacijske i interpersonalne vještine te vještine donošenja odluka i cjeloživotnog učenja. Za uspješno ostvarivanje obrazovnih sadržaja prijeko je potrebno da se polaznici osposobe za samoupravljivo i samostalno učenje, pa je s tim u svezi obvezno da se tijekom ostvarivanja svakog nastavnog programa predvidi vrijeme za: - savjetovanje o mogućnostima i oblicima obrazovanja - upućivanje polaznika u kombiniranje različitih oblika obrazovanja tijekom cjeloživotnog obrazovanja - upoznavanje obrazovne skupine s ciljem, zadaćama, temama i redoslijedom nastavnih sadržaja te izvorima znanja - davanje uputa za uporabu pojedinih izvora znanja, tehnika i metoda samostalnog učenja. Škola je dužna organizirati nastavu stranog jezika ako se prijavi najmanje 8 polaznika, a za manji broj od toga dužna je organizirati instruktivni rad. Pojedinačna i skupna pomoć obvezno se organizira za polaznike koji izrazito teško napreduju u svladavanju nastavnih sadržaja tijekom obrazovnog procesa u sklopu pojedinih nastavnih predmeta. Skupni se rad u takvim slučajevima ostvaruje sa skupinom od najviše 5 polaznika. Dodatni se rad može organizirati za polaznike koji pokazuju izričite sklonosti i potrebu za određenim povećanim znanjima iz pojedinih područja, radi proširivanja i produbljivanja obrazovanja. Odluku o programu i ustrojstvu dodatne nastave donosi nastavničko vijeće u skladu s objektivnim uvjetima škole. 4. PREDMETNI NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI HRVATSKI JEZIK Obrazovno razdoblje I. II. Broj sati 120 108 CILJ Razviti temeljne vještine uporabe hrvatskoga standardnoga jezika. ZADACI - razviti vještinu čitanja i pisanja - spoznati temeljne gramatičke, pravogovorne i pravopisne zakonitosti hrvatskoga jezika - razviti sposobnost za samostalno pisanje rečenica, odgovora na pitanja i kraćih sastavaka - razvijati interes za slušanje i čitanje umjetničkih tekstova - razlikovati prozni i lirski književno-umjetnički tekst - upoznati najjednostavnije programske sadržaje u području medijske kulture - razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima. SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE I. obrazovno razdoblje Sadržaji Zadaće za polaznike POČETNO ČITANJE I PISANJE - provesti inicijalno provjeravanje predznanja čitanja i pisanja Pripreme za učenje čitanja i pisanja - govorenje i pripovijedanje na temelju opažanja - globalno čitanje riječi i kraćih rečenica Uvođenje u početno čitanje i pisanje - velika i mala tiskana i pisana slova - analitičko-sintetičko čitanje riječi, rečenica i kraćih tekstova - pisanje riječi i rečenica pisanim slovima 1. HRVATSKI JEZIK Slovnica/gramatika - glas, samoglasnik, suglasnik, slog - slovo, abeceda - riječ, rečenica, vrste rečenica - imenice, glagoli, brojevi - interpunkcija: točka, upitnik, uskličnik, zarez u nabrajanju Pravogovor i pravopis - veliko početno slovo u uobičajenim primjerima - slogovi ije/je, č/ć - niječnica ne i riječca li - slušati, govoriti, pripovijedati na temelju opažanja - usporedno učiti tiskana i pisana slova te vježbati čitanje i spajanje pisanih slova u riječi - prepisivati te samostalno sastavljati rečenice i kraće tekstove - odrediti glas, samoglasnik, suglasnik, slog - razlikovati slovo i glas, naučiti abecedu - razlikovati riječ kao dio rečenice - imenovati izjavne, upitne, usklične, jesne i niječne rečenice - prepoznati i imenovati imenice, glagole i brojeve kao vrste riječi - izgovarati izjavne, upitne i usklične rečenice te pisati znakove interpunkcije - pisati veliko početno slovo na početku rečenice, u osobnim imenima, prezimenima i nadimcima - pisati veliko početno slovo u imenima ulica, trgova, ustanova, poduzeća, udruga, država, voda, otoka - izgovarati i pisati češće rabljene riječi u kojima su ije/je, č/ć - pisati niječnicu ne u niječnim i riječcu li u upitnim rečenicama Sadržaji Zadaće za polaznike - rastavljanje riječi - kratice - brojevi 2. KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNOTEORIJSKO NAZIVLJE Poezija - stih, kitica, pjesma Proza - fabula, likovi, vrsta Lektira - H. Ch. Andersen, Bajke 3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE Govorenje - monolog, dijalog - pričanje i prepričavanje - opisivanje Čitanje - čitanje naglas i u sebi - čitanje riječi, rečenica i vezanog teksta - interpretativno čitanje - čitanje s razumijevanjem: cjelovitoga teksta, odjeljaka i pojedinosti Pisanje - prepisivanje - diktati - pitanje i odgovori - sastavljanje i pisanje - rastavljati riječi na slogove i na kraju retka, spojnica - pisati opće i mjerne kratice u učestalim primjerima - pisati brojeve riječima - prepoznati i imenovati stih, kiticu, pjesmu - prepoznati redoslijed događaja i imenovati likove, prepoznati pripovijetku, bajku, igrokaz, strip - pročitati bar jednu bajku - razlikovati monolog i dijalog - pričati doživljaj i događaj iz života te prepričati književnoumjetnički tekst - opisivati osobu, radni prostor prema određenom planu - svladati "tehniku" i vrste čitanja - točno prepisivati riječi, rečenice i kraće odjeljke - pisati kraće vježbene i nadzorne diktate - samostalno pisati pitanja i kraće odgovore - sastavljati i pisati rečenice prema nizu riječi i prema slici, pisati čestitku i razglednicu Sadržaji Zadaće za polaznike Komunikacijski postupci - kultura govora i slušanja - postavljanje pitanja 4. MEDIJSKA KULTURA Filmovi i TV emisije - crtani i igrani film, TV emisija - slušati govor druge osobe - rabiti upitne riječi u pitanjima: tko? što? gdje? kada? kako? zašto? - gledati crtani i igrani film te TV emisiju prema izboru - uočiti zvuk, glazbu, pokret i sliku u crtanom fimu - imenovati nijemi, zvučni i igrani film II. obrazovno razdoblje Sadržaji Zadaće za polaznike 1. HRVATSKI JEZIK Slovnica/gramatika - imenice: opće i osobne imenice, rod, broj - umanjenice i uvećanice - glagoli - pridjevi - osobne zamjenice - rečenica - subjekt i predikat Pravogovor i pravopis - č/ć, slogovi ije/je - veliko početno slovo - veliko i malo slovo - dvotočje - kratice - upravni i neupravni govor - prepoznati i imenovati opće, osobne imenice, rod i broj imenica - prepoznati umanjenice i uvećanice - uočavati vrijeme radnje: prošlost, sadašnjost i budućnost - prepoznavati opisne, gradivne i posvojne pridjeve - završeci posvojnih pridjeva od općih imenica i osobnih imena - prepoznati osobne zamjenice u rečenici - jednostavna rečenica - prepoznati subjekt i predikat u rečenici - izgovarati i pisati č/ć u umanjenicama na -ić, -čić, -čica, uvećanicama –čina, u imenicama za oznaku zanimanja na –ač/-(ač)ica, prezimenima na –ić i -čić - izgovarati i pisati slogove ije/je u umanjenicama, uvećanicama i imenicama za zanimanja - pisati veliko početno slovo u imenima gora, nebeskih tijela, imenima stanovnika i naroda, županija, knjiga, filmova, novina - naučiti pisati veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od osobnih imena, sa završecima na –ov, - ev, -in, -čki, -ćki, -ski, -ški - pisati dvotočje u nabrajanju - znati pisati kratice višečlanih naziva, primjerice: OŠ, HNK, HRT, RH - pisati kratice za dužinu, za masu, za tekućinu i za vrijeme - pisati navodnike, crticu i dvotočje u upravnom govoru - prepoznati neupravni govor Sadržaji Zadaće za polaznike 2. KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNOTEORIJSKO NAZIVLJE Poezija - pjesnička slika, ritam, stilska sredstva, vrsta Proza - tema, kronološki slijed događaja, elementi fabule, lik, kompozicija, vrsta Lektira - Mato Lovrak Družba Pere Kvržice - Ivana Brlić-Mažuranić, Šuma Striborova - Ezop, Basne 3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE Govorenje - razgovor - pripovijedanje - opisivanje Čitanje - čitanje u sebi i na glas Pisanje - odgovori na pitanja - sastavljanje - diktati Komunikacijski postupci - govorenje i slušanje drugih - prepričavanje 4. MEDIJSKA KULTURA Filmovi i TV emisije - igrani i dokumentarni film - dokumentarna televizijska emisija - prepoznati pjesničku sliku; ponavljanje u stihu, kitici i pjesmi, prepoznati srok vizualno i slušno; prepoznati usporedbu; razlikovati šaljivu i domoljubnu pjesmu - imenovati temu proznog teksta; odrediti kronološki slijed događaja; uočiti elemente fabule: uvod - zaplet - rasplet; uočiti odnose među likovima; prepoznati monolog, dijalog, opis i pripovijedanje u tekstu; razlikovati basnu, dječji roman, strip - pročitati dječji roman, bajku i basne prema izboru - razgovarati o zanimanjima polaznika, o radnim uvjetima i djelatnostima koje obavljaju - pričati na zadanu temu, o gledanoj televizijskoj emisiji, pripovijedati događaj iz osobnoga života - opisivati sliku krajolika - čitati tekst u ograničenom vremenu (provjera brzine) i u sebi s razumijevanjem (povezivanje pojedinosti) - pisati odgovore na postavljena pitanja - sastavljati rečenice o slici, prema tematskom nizu riječi - pisati vježbene i nadzorne (kontrolne) diktate - opsežno i sažeto prepričavati sadržaj književnoga teksta - voditi brigu o kulturi govorenja i slušanja govora drugih osoba - gledati šaljivi i dokumentarni film prema izboru - imenovati crno-bijeli film i film u boji, prepoznati dokumentarni film i televizijsku emisiju METODIČKE UPUTE 1. Odrasli polaznici dolaze u školu s različitim predznanjem pa je potrebno odmah na početku provesti inicijalno provjeravanje kako bi se utvrdile razine čitanja i pisanja. Na temelju dobivenih rezultata potrebno je organizirati vrstu nastave ili polaganje ispita za pojedino obrazovno razdoblje i upućivanje u obrazovno razdoblje koje odgovara znanju polaznika. Pojedinačnim čitanjem odabranih tekstova utvrđuje se brzina čitanja, točnost i razumijevanje pročitanoga u sklopu vremenske jedinice. Inicijalno ispitivanje obuhvaća i brzinu te gramatičko-pravopisnu točnost prepisivanja kraćeg teksta, također u ograničenom vremenu. Provodi se i kraći nadzorni (kontrolni) diktat kako bi se provjerilo pisanje velikoga početnog slova (osobno ime i prezime, ime naselja i ulice) te znakovi interpunkcije. Na kraju se s polaznicima, koji su postigli dobre rezultate u čitanju, prepisivanju i pisanju nadzornoga diktata, provodi razgovor i raščlamba teksta kako bi se utvrdila njihova govorna razina i komunikacijske sposobnosti. 2. Nastavni predmet hrvatski jezik ima četiri predmetna područja: hrvatski jezik, književnost, jezično izražavanje, medijsku kulturu. Ona se razvijaju iz predmetnoga područja početno čitanje i pisanje koje se ostvaruje s polaznicima koji nisu svladali čitanje i pisanje, odnosno koji ne znaju tiskana i pisana slova hrvatske abecede. S odraslim polaznicima treba ostvariti sva četiri predmetna područja s tim da se najveća pozornost posvećuje području hrvatskoga jezika i jezičnoga izražavanja, književnosti te medijskoj kulturi samo informativno, što je uočljivo u predloženom broju sati za ta područja. MATEMATIKA Obrazovno razdoblje I. II. Broj sati 60 72 CILJ Usvojiti osnovna matematička znanja i vještine potrebne u svakodnevnom životu. ZADACI - razvijati vještinu čitanja i pisanja brojeva - razvijati vještine rješavanja jednostavnih zadataka primjenom osnovnih računskih radnji - razvijati vještine grafičkog prikazivanja geometrijskih tijela i likova - razvijati logičko mišljenje. SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE I. obrazovno razdoblje Sadržaji Zadaće za polaznike 1. Zbrajanje i oduzimanje prirodnih brojeva do 20 Čitanje i pisanje brojeva od 1 do 10 Znakovi +, - , i =. Znakovi < i >. Pribrojiti i zbroj. Čitanje i pisanje brojeva do 20. Jedinica i desetica. Uspoređivanje brojeva. Zbrajanje i oduzimanje brojeva u skupu brojeva do 20. Redni brojevi. 2. Zbrajanje i oduzimanje u skupu prirodnih brojeva do 100 Brojenje do 100. Čitanje i pisanje brojeva do 100. Redni brojevi. Zbrajanje i oduzimanje desetica. Zbrajanje dvoznamenkastog i jednoznamenkastog broja. Oduzimanje jednoznamenkastog broja od dvoznamenkastog. Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastih brojeva u skupu brojeva do 100. Veza zbrajanja i oduzimanja. Slovo kao oznaka za broj. - čitati i pisati brojeve od 1 do 10 - primjenjivati znakove +, -, = - primjenjivati znakove < i > - zbrojiti i oduzimati u skupu brojeva do 10 - primijeniti u zbrajanju nazive pribrojnici i zbroj - čitati i pisati brojeve do 20 - objasniti pojam jedinice i desetice - uspoređivati brojeve do 20 - zbrajati dvoznamenkasti i jednoznamenkasti broj - oduzimati jednoznamenkasti broj od dvoznamenkastog broja - zbrajati dva dvoznamenkasta broja - oduzimati dva dvoznamenkasta broja - imenovati i napisati redne brojeve - brojiti, čitati i pisati brojeve do 100 - zadani broj rastaviti na broj jedinica i desetica - čitati i pisati redne brojeve do 100 - zadani broj rastaviti na broj jedinica i desetica - čitati i pisati redne brojeve do 100 - zbrajati i oduzimati desetice do 100 - zbrajati dvoznamenkasti i jednoznamenkasti broj - oduzimati jednoznamenkasti od dvoznamenkastog broja - zbrojiti dvoznamenkasti s dvoznamenkastim brojem - oduzimati dvoznamenkasti od dvoznamenkastog broja - objasniti vezu zbrajanja i oduzimanja pri rješavanju zadataka - upotrijebiti slovo kao znak za broj i riješiti zadatke: x+18=58 Sadržaji Zadaće za polaznike 3. Dužina i mjerenje dužine Dužina kao najkraća spojnica dviju točaka. Isticanje i označavanje krajnjih točaka dužine. Jedinice za mjerenje dužine (1m, 1dm, 1cm). 4. Množenje i dijeljenje Množenje kao zbrajanje jednakih pribrojnika. Znak x (puta). Faktori, umnožak ili produkt. Brojevi 1 i 0 u množenju. Tablica množenja. Dijeljenje kao uzastopno oduzimanje istog broja. Znak: : Djeljenik, djelitelj i količnik. Veza množenja i dijeljenja. Djeljivost brojeva. Dijeljenje brojeva uz ostatak. - nacrtati dužinu kao najkraću spojnicu dviju točaka - označiti krajnje točke dužine - imenovati jedinične dužine (1m, 1dm , 1cm) - napisati kratice jedinica za mjerenje dužina - nacrtati dužinu od 1 cm i 1 dm - odrediti duljinu zadane dužine - brojiti uzastopnim dodavanjem po 2, po 3, po 4, po 6 - primijeniti znak x (puta) - primijeniti brojeve u računskoj radnji množenja - zadani broj pomnožiti brojem 1 - objasniti množenje broja 0 - naučiti tablicu množenja - brojiti uzastopnim oduzimanjem - primijeniti znak : (dijeljenje) - imenovati brojeve u računskoj radnji dijeljenja - objasniti vezu množenja i dijeljenja - objasniti djeljivost brojeva - dijeliti broj brojem 1 i brojem 0 - izračunati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrada II. obrazovno razdoblje Sadržaji Zadaće za polaznike 1. Brojevi do 1 000 Pisanje dvoznamenkastih brojeva u obliku bx10+a i troznamenkastih brojeva u obliku cx100+bx10+c 2. Pismeno zbrajanje i oduzimanje Zbrajanje i oduzimanje stotica, desetica i jedinica. Pismeno zbrajanje i oduzimanje u skupu brojeva do 1 000. Veza zbrajanja i oduzimanja. 3. Pismeno množenje i dijeljenje Usmeno množenje 10 i 1 000 jednoznamenkastim brojem. Dijeljenje s 10 i 100. Distributivnost množenja prema zbrajanju. Usmeno i pismeno množenje jednoznamenkastim brojem. Pismeno dijeljenje jednoznamenkastim brojem. Veza množenja i dijeljenja. Izvođenje više računskih radnji uz uporabu i bez uporabe nagrade. - pisati brojeve do 1 000 - pisati dvoznamenkasti broj u obliku bx10+a - pisati troznamenkasti broj u obliku cx100+bx10+a - zbrojiti dva višekratnika broja 100 - oduzeti dva višekratnika broja 100 - zbrojiti troznamenkaste brojeve i višekratnike broja 10 - oduzeti višekratnik broja od troznamenkastog broja - zbrojiti troznamenkaste i jednoznamenkaste brojeve - oduzeti jednoznamenkasti broj od troznamenkastog broja - zbrojiti troznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve - oduzeti dvoznamenkasti broj od troznamenkastog broja - zbrojiti troznamenkaste brojeve - oduzimati troznamenkaste brojeve - pismeno zbrojiti dva dvoznamenkasta i dva troznamenkasta broja - pismeno oduzeti dva troznamenkasta broja - množiti dvoznamenkasti broj brojem 10 - množiti jednoznamenkasti broj brojem 10 - dijeljenje višekratnika broja 10 s 10 - dijeljenje višekratnika broja 100 sa 100 - znati primijeniti svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju - usmeno množiti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem - pisano množiti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem - primijeniti svojstva komutativnosti i asocijativnosti množenja pri rješavanju zadataka Sadržaji Zadaće za polaznike 4. Međusobni odnosi dvaju pravaca u ravnici Pravac. Označavanje pravca. Sjecište dvaju različitih pravaca. Okomiti pravci. Crtanje okomitih pravaca. Znak ^ (je okomit). Usporedni pravci. Crtanje usporednih pravaca. Znak II (je usporedan). 5. Brojevi do 100 000 Čitanje i pisanje brojeva do 100 000. Dekadske jedinice i mjesna vrijednost znamenke 6. Mjerenje veličina Jedinice za mjerenje dužina (1mm, 1

1. km)Jedinice za mjerenje mase (1 kg, 1 dag, 1 g, 1
2. t)Jedinice za mjerenje tekućine (1 l, 1 dcl, 1
3. hl)- dijeliti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem - pisano dijeliti dvoznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem - pisano dijeliti troznamenkasti broj jednoznamenkastim brojem - pri rješavanju zadataka objasniti vezu množenja i dijeljenja - rješavati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrade - rješavati zadatke s više računskih radnji bez uporabe zagrade - nacrtati pravac - obilježiti pravac - nacrtati dva ukrštena pravca - odrediti sjecište pravaca - nacrtati dva okomita pravca - napisati znak za okomiti i objasniti značenje - nacrtati dva usporedna pravca - napisati znak za usporedno i objasniti značenje - čitati brojeve do 100 000 - pisati brojeve do 100 000 - nabrojiti višekratnike broja 1 000 i 10 000 - napisati zadani broj u tablicu mjesnih vrijednosti znamenaka - imenovati jedinice za mjerenje dužine (1 mm i 1
4. km)- imenovati jedinice za mjerenje mase (1 kg, 1 dag, 1 g, 1
5. t)- napisati jedinice za mjerenje mase - zbrajati i oduzimati jedinice za mjerenje mase - imenovati jedinice za mjerenje tekućine (1 l, 1 dcl, 1
6. hl)- napisati jedinice za mjerenje tekućine - zbrajati i oduzimati jedinice za mjerenje tekućine Sadržaji Zadaće za polaznike 7. Kružnica i krug Crtanje kružnice. Krug. Središte, polumjer i promjer kružnice i kruga. 8. Brojevi do milijun Čitanje i pisanje brojeva do milijun. Pismeno zbrajanje i oduzimanje u skupu brojeva do milijun. 9. Kut Kut kao dio ravnine omeđen dvama polupravcima. Krakovi i vrh kuta. Pravi kut. Šiljasti i tupi kut. 10. Pismeno množenje Pismeno množenje dvoznamenkastim brojem. Pismeno množenje troznamenkastim brojem. Distributivnost množenja prema zbrajanju - nacrtati kružnicu šestarom - odrediti središte kružnice - nacrtati polumjer kružnice - nacrtati promjer kružnice - nacrtati kružnicu kojoj je zadana duljina polumjera - objasniti pojam kruga - brojiti, čitati i pisati brojeve od 100 000 do 1 000 000 - pismeno zbrojiti dva broja u kojih je zbroj desettisućica veći od 9 - pismeno oduzeti dva broja bez preračunavanja - pismeno oduzeti dva broja u kojih je broj desettisućica veći od broja desettisućica umanjitelja - uočiti vezu zbrajanja i oduzimanja - nacrtati dva polupravca koji imaju zajedničku točku - odrediti krakove kuta – obilježiti ih malim slovima abecede - odrediti vrh kuta – obilježiti ga velikim slovom abecede - nacrtati pravi kut - nacrtati šiljasti kut - nacrtati tupi kut - množiti broj višekratnikom broja 10 - množiti broj višekratnikom broja 100 - množiti broj višekratnikom broja 1 000 - pismeno množiti višeznamenkasti broj jednoznamenkastim - pismeno množiti dvoznamenkasti broj dvoznamenkastim brojem - pismeno množiti troznamenkasti broj dvoznamenkastim - znati primijeniti svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju Sadržaji Zadaće za polaznika 11. Trokut, pravokutnik i kvadrat Stranice, vrhovi i kutovi trokuta. Pravokutni trokut. Opseg trokuta. Stranice, vrhovi i kutovi pravokutnika i kvadrata. 12. Pismeno dijeljenje Pismeno dijeliti jednoznamenkastim brojem. Pismeno dijeliti dvoznamenkastim brojem. Veza množenja i dijeljenja. Izvođenje više računskih radnji. - nacrtati trokut - obilježiti stranice trokuta - obilježiti vrhove trokuta - nacrtati pravokutan trokut - izračunati opseg trokuta kada je zbroj duljina stranica O=a+b+c - obilježiti stranice, vrhove i kutove pravokutnika i kvadrata - nacrtati kvadrat - nacrtati pravokutnik kada su zadane duljine stranica - izračunati opseg pravokutnika uvrštavajući duljine stranica u formulu O=2a+2b - izračunati opseg kvadrata uvrštavajući duljinu stranice u formulu za opseg O=4xa - nacrtati 1 cm2 i 1 dm2 - objasniti jedinične površine 1 cm2, 1 dm2 - napisati 1 cm2, 1 dm2 - izmjeriti površinu kvadrata kojemu je zadana duljina stranice a=3cm - izmjeriti površinu pravokutnika kojemu su zadane duljine stranica a=4cm b=2cm - izračunati površinu kvadrata kojemu je zadana duljina stranice a=3cm uvrštavajući duljinu stranice u formulu P=axa - izračunati površinu pravokutnika kojemu su zadane duljine stranica a=4cm b=2cm, uvrštavajući duljine stranica u formulu P=axb - pismeno dijeli višeznamekasti broj jednoznamenkastim brojem - pismeno dijeliti troznamenkasti broj dvoznamenkastim brojem - izračunati zadatke s više računskih radnji METODIČKE UPUTE Pri obradi sadržaja matematike potrebno je procijeniti stvarno znanje polaznika u matematici (treba provesti inicijalno ispitivanje predznanja polaznika) i na temelju dobivenih rezultata planirati programom predviđene sadržaje. Učitelj će u radu s polaznicima izraditi operativni plan i program nastave matematike primjeren potrebama daljnjeg školovanja samih polaznika. HRVATSKI JEZIK Obrazovno razdoblje III. IV. V. VI Broj sati 90 90 72 72 CILJ Osposobiti za pravilnu uporabu standardnoga hrvatskoga jezika u različitim područjima ljudske djelatnosti ZADACI - uvježbati slušanje, govorenje, čitanje i pisanje - usvojiti i obogatiti rječnik - usvojiti temeljne pravogovorne i pravopisne norme hrvatskoga jezika - usvojiti jezičnu i umjetničku baštinu - spoznati funkcije riječi u različitim priopćajnim sredstvima i funkcionalnim stilovima (pjesničkom, razgovornom, poslovnom, znanstvenom) - čitati odabrana antologijska književna djela iz hrvatske i svjetske književnosti - osposobiti za razumijevanje književnog djela - osposobiti za govornu i pisanu komunikaciju - osposobiti za služenje usluga knjižnica - poticati razvijanje sposobnosti za jezično stvaranje - proučavati osnovne podatke o književnicima i njihovim djelima - razvijati dvosmjerne komunikacije - razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima. SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE III. obrazovno razdoblje Sadržaji Zadaće za polaznike 1. HRVATSKI JEZIK Rječnik - riječ (značenje riječi, oblik riječi, uloga riječi) - riječ u književnom jeziku - riječ u neknjiževnom jeziku (narječjima) - pisana i usmena riječ Slovnica/gramatika - usustavljivanje gradiva o jeziku od prvog do četvrtog razreda - rečenica kao priopćajna (komunikacijska) jedinica; pošiljatelj poruke; primatelj poruke; namjera poruke Rečenica Promjenjive riječi Nepromjenjive riječi - jednostavna rečenica: neproširena, proširena - glagolski predikat - dodaci u rečenici (pojam) - promjenjive riječi; imenice; pridjevi; zamjenice; brojevi; glagoli - nepromjenjive riječi: prilozi; prijedlozi; usklici; veznici - osnova i nastavak Sklonidba/deklinacija - padež (nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instrumental); padežno pitanje; osnovna značenja padeža; pravilna uporaba padežnih oblika Imenice - opće, vlastite, zbirne; sklonidba imenica Zamjenice - osobne / lične, povratna, posvojne, - povratno – posvojna, upitne, odnosne, pokazne - neodređene; sklonidba zamjenica. Prepoznati, protumačiti i imenovati navedene jezične pojmove. Prepoznati, izdvojiti (podcrtati, pročitati, prepisati), protumačiti i imenovati navedene jezične pojmove. Naučiti napamet nazive padeža i padežna pitanja; imenovanje, reprodukcija, primjena. Prepoznati, imenovati i primijeniti u praksi slovnička/gramatička pravila o navedenim jezičnim pojavama. Sadržaji Zadaće za polaznike Pridjevi - opisni, posvojni, gradivni; sklonidba pridjeva - stupnjevanje/komparacija pridjeva (pojam, stupnjevi) Brojevi - glavni, redni Naglasak - uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi Glasovne promjene - glasovne promjene u sklonidbi imenica i glasovne promjene u stupnjevanju pridjeva (palatalizacija, sibilarizacija, jotacija nepostojano
7. a)Pravogovor i pravopis - veliko početno slovo u imenima mjesta, kraja, zemlje, naroda - izgovor imena mjesta, kraja, zemlje, naroda Rečenični znakovi - točka, upitnik, uskličnik, zarez, dvotočje, navodnici 2. KNJIŽEVNOST Književnoteorijsko nazivlje Pjesništvo/poezija Sastav/kompozicija - motiv; vrste kitica/strofa Stilska sredstva - epitet (pojam, određenje) - usporedba ( pojam, određenje) - personifikacija ( pojam, određenje) - onomatopeja ( pojam, određenje) Vrste - epska pjesma – osnovna obilježja - lirska pjesma – osnovna obilježja - himna – osnovna obilježja; - usmeno i pisano pjesništvo Pravilno pisati i čitati pojmove navedenih odrednica. Razvijati sposobnosti: - za čitanje književnog djela - za recepciju književnog djela - za razumijevanje njegovih poruka. Temeljna objašnjenja osobitosti pjesništva. Definirati navedene pojmove: motiv; stih; stilska sredstva; vrste pjesama. Imenovati i objasniti navedene pojmove. Odrediti njihovu stilsku vrijednost u određenom tekstu. Prepoznati vrstu pjesme; osobitosti lirske i epske pjesme; temeljne osobitosti umjetničke i usmene književnosti. Prepoznati i protumačiti književnoteorijske pojmove. Sadržaji Zadaće za polaznike Proza Pripovijedanje - pripovjedač ( u 1. i 3. licu) - fabula (priča) - elementi fabule: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet Lik - glavni i sporedni likovi - karakterizacija: etička Vrste Drama - crtica – mali epski oblik - igrokaz – osnovna obilježja Lektira (6 sati) G. Vitez: Pjesme S. Lagerlöf: Legende o Kristu Priče iz Ilijade i Odiseje H. Hitrec: Eko Eko D. Šimunović: Duga 3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE Govorenje - prepričavanje - razgovor (spontani, telefonski) - izvješćivanje Slušanje - razvijanje kulture slušanja (slušanje književno-umjetničkih, informativnih, komunikativnih, novinskih i didaktičkih tekstova) Na odabranom primjeru prepoznati organizaciju fabule; objasniti način karakterizacije lika navodima iz interpretiranog teksta. Pročitati cjelovito djelo.U interpretaciji djela ostvariti zadane odrednice na razini III. obrazovnog razdoblja. Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila navedenih jezičnih oblika. Sadržaji Zadaće za polaznike Čitanje Čitanje naglas - glasno čitanje; poluglasno čitanje - čitanje po ulogama Čitanje u sebi - usmjereno čitanje Pisanje - pismo kao vrsta teksta (intimno) - objašnjavanje - diktat - pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja s ispravkom 4. MEDIJSKA KULTURA Prijenosnici poruka/mediji - film (pojam, otkriće) - filmski rod (dokumentarni, animirani, igrani film) - tisak (novine, časopisi) - strip kao vrsta medijske kulture - računalo/kompjutor Filmovi - D. Vukotić: 1001 crtež. Igra - M. Bogdanović: Gliša, Raka i Njaka - Z. Sudović: Grad ptica u gradu ljudi Izražajno pročitati tekst. Prepoznati temeljnu poruku. Odgovoriti na zadano pitanje. Objasniti, primijeniti u pisanom izražavanju pravila navedenih odrednica. Prepoznati vrste medija. Naučiti temeljne pojmove o filmskim rodovima i jeziku filma. IV. obrazovno razdoblje Sadržaji Zadaće za polaznike 1. HRVATSKI JEZIK Rječnik - dijalektizam (štokavizam, kajkavizam, čakavizam) Slovnica/gramatika - usustavljivanje gradiva III. obrazovnog razdoblja i provjera znanja (inicijalni ispit) Rečenica - jednostavna neproširena - jednostavna proširena - složena - dodaci imenici; dodaci glagolu - upravni i neupravni govor. Glagoli - po značenju (radnja, stanje, zbivanje) Infinitiv - pojam, osnova i nastavak - službe infinitiva Sprezanje/konjugacija Glagolska vremena i ostali glagolski oblici - pomoćni glagoli: biti, htjeti - prezent (značenja, tvorba, glasovne promjene) - perfekt (značenja i tvorba) - aorist (značenja, tvorba; glasovna promjena) - futur prvi (značenje, tvorba) - futur drugi (značenje i tvorba) Glagolski načini - imperativ - kondicional prvi Odrediti, objasniti i primijeniti u praksi slovnička/gramatička pravila o navedenim jezičnim pojavama. Vježbe izgovora i primjena u praksi. Sadržaji Zadaće za polaznike Naglasak/akcent Naglasak u hrvatskom jeziku Pravogovor i pravopis - zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije; vokativa; nabrajanja) - izgovor i pisanje glasovnih skupova –ije, je - izgovor i pisanje niječnice/negacije uz glagolske oblike - izgovor i pisanje upravnog i neupravnoga govora - izgovor i pisanje naziva ulica, trgova, naselja Razvoj hrvatskoga jezika - hrvatski narodni govori 2. KNJIŽEVNOST Književnoteorijsko nazivlje Lirsko i epsko pjesništvo - vrste strofa: jednostih, dvostih, trostih, četverostih Ritam - brz, spor Vrste - lirska pjesma: pejzažna, rodoljubna, duhovna, šaljiva - lirsko-epska pjesma (pojam) Proza Tema - osnovna tema i tematske jedinice – motivi - tema i ideja (odnos pisca prema temi) Sastav/kompozicija Lik - socijalna pripadnost lika/sociološka karakterizacija lika - govor lika (rječnik, način govora…), govorna karakterizacija lika Vrste - crtica, anegdota (male epske forme) - životopis/biografija - autobiografija - legenda Drama - igrokaz - didaskalije, monolog, dijalog Znati odrediti naglašenu i nenaglašenu riječ. Znati navesti temeljne značajke navedenih pojmova. Ovladati pravogovornim i pravopisnim pravilima u navedenim jezičnim područjima. Znati obrazložiti početke razvoja jezika i pismenosti u Hrvata. Razvijati sposobnosti: - za čitanje književnog djela - za recepciju književnog djela - za razumijevanje njegovih poruka - za izražavanje doživljaja, impresija, stajališta, sudova. Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila navedenih oblika komunikacije. Znati navesti temeljne značajke navedenih pojmova. Pročitati cjelovita djela i interpretirati ih u potpunosti. Lektira (6 sati) A. Šenoa: Povjestice (izbor) B. Prosenjak: Divlji konj O.Wilde: Sretni kraljević P. Pavličić: Trojica u Trnju T. Bilopavlović: Paunaš J. Kozarac: Izabrane pripovijesti (Slavonska šuma, Moj djed) 3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE Govorenje - razgovor (privatni) - pričanje: uvod – zaplet – razvoj – vrhunac – rasplet Slušanje - razvijanje kulture slušanja (slušanje književno-umjetničkih, informativnih, komunikativnih, novinskih, didaktičkih i znanstvenih tekstova) Čitanje naglas - čitanje - glasno čitanje, poluglasno čitanje Čitanje u sebi - čitanje s razumijevanjem; zapažanje pjesničkih slika - pričanje Pisanje - diktat - pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja s ispravkom 4. MEDIJSKA KULTURA - dokumentarni film; igrani film - televizija: zabavne, nastavne, popularnoznanstvene televizijske emisije - radio: radijske emisije tisak: vrste (tjednici, dnevne novine...) Filmovi P. Krelja: Povratak B. Marjanović: Blago mora Z. Grgić – Ranitović: Tolerancija Kazalište Glumac i uloga Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila navedenih oblika komunikacije. V. obrazovno razdoblje Sadržaji Zadaće za polaznike 1. HRVATSKI JEZIK Rječnik - istoznačnice/sinonimi - istozvučnice/homonimi Slovnica/gramatika - usustavljivanje slovničkoga gradiva IV. obrazovnog razdoblja (inicijalni ispit znanja) Složena rečenica - vezničke i nevezničke rečenice - rečenični niz - nezavisnosložene rečenice: sastavna, suprotna, zaključna - izricanje rečeničnih dijelova: subjekta, predikata, atributa, objekta - zavisnosložena rečenica; glavna i zavisna rečenica u zavisnosloženoj rečenici Pravogovor/ortoepija i pravopis/ortografija - zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici - veliko i malo početno slovo: imena ljudi; zemljopisna imena, nazivi blagdana, nazivi organizacija, društava, udruga i ustanova Razvoj hrvatskoga jezika - hrvatska pisma (glagoljica, latinica) Pronaći, izdvojiti i imenovati jezične pojmove. Prepoznati, imenovati i oprimjeriti navedene jezične sadržaje. Objasniti i primijeniti u praksi slovnička/gramatička pravila o navedenim jezičnim pojavama. Primijeniti pravila o navedenim jezičnim pojavama. Navesti nazive i vrijeme nastanka važnijih spomenika. Sadržaji Zadaće za polaznike 2. KNJIŽEVNOST Književnoteorijsko nazivlje Pjesništvo/poezija, lirsko i epsko pjesništvo Sastav/kompozicija - strofa: šesterostih; osmerostih Ritam - kontrast/suprotnost (pojam, služba) Stilska sredstva - alegorija (pojam) - ironija (pojam) Vrste - lirska pjesma: socijalna - balada Proza - kronološki slijed događaja Vrste - roman (vrste romana) Drama - dramske vrste: drama Lektira (5 sati) A. de Saint-Exupéry: Mali princ A. Šenoa: Branka V. Nazor: Voda D. Tadijanović: Srebrne svirale V. Novak: Iz velegradskog podzemlja Razvijati sposobnosti: - za komunikaciju s književnim djelom, čitanje književnog djela - za recepciju književnog djela - za razumijevanje njegovih poruka. Samostalno pročitati jedno književno djelo i cjelovito ga interpretirati. Sadržaji Zadaće za polaznike 3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE Govorenje - jezične mogućnosti izražavanja obavijesti - izvješćivanje Slušanje - razvijanje kulture slušanja (slušanje dramskih djela, humorističkih crtica, informativnih, znanstvenih i komunikacijskih tekstova) Čitanje Čitanje naglas Čitanje u sebi - čitanje teksta po ulogama (dijalog) - spontano čitanje - usmjereno čitanje - analitičko čitanje Pisanje - odgovori na pitanja - izvješćivanje - diktat - pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja s ispravkom 4. MEDIJSKA KULTURA Film - igrani film Televizija - serijski film Strip - jezik stripa Filmovi: - A. Zaninović: Zid - Z. Tadić: Druge - K. Golik: Tko pjeva, zlo ne misli Prepoznati i primijeniti gradivo iz jezičnog izražavanja. Obrazložiti i oprimjeriti pojmove iz teorije medijske kulture. VI. obrazovno razdoblje Sadržaji Zadaće za polaznike HRVATSKI JEZIK Rječnik - tuđice i stručni nazivi - žargonizam Slovnica/gramatika - usustavljivanje jezičnoga gradiva prethodnih obrazovnih razdoblja i provjera znanja (inicijalni ispit znanja) Rečenica - rečenica po značenju i sastavu - zavisna i složena rečenica (vrste) Naglasak - mjesto naglaska u riječi Glasovi i glasovne promjene - palatalizacija - sibilarizacija - jotacija - smjenjivanje ije-je-e-i - duljenje kratkoga je - odraz glasa jat Tvorba riječi - sastav riječi: korijen; nastavak - tvorba prefiksacijom i slaganjem Pravogovor i pravopis - sastavljeno i rastavljeno pisanje i govorenje riječi - pisanje i izgovor kratica Razvoj hrvatskoga jezika - najvažniji pisani spomenici u Hrvata Prepoznati i protumačiti navedene jezične pojave. Imenovati govorne organe. Prepoznati i znati objasniti na primjerima navedene jezične pojmove. Znati odrediti i objasniti jezične pojave na odabranim primjerima. Prepoznati, protumačiti i primijeniti u praksi pravopisna i pravogovorna pravila o navedenim jezičnim pojavama. Znati nabrojiti najvažnije pisane spomenike. 2. KNJIŽEVNOST Književnoteorijsko nazivlje Pjesništvo/poezija Lirsko i epsko pjesništvo Sastav i kompozicija - ustroj pjesme – strofna organizacija teksta - motiv, tema, ideja Stilska sredstva - alegorija (određenje, služba) - refren (određenje, služba) - hiperbola (pojam, određenje, služba) Vrste - ljubavna pjesma - misaona/refleksivna pjesma Proza Fabula - glavna i sporedna radnja; dijelovi fabule Lik - psihološka karakterizacija - sociološka karakterizacija - govorna karakterizacija. Vrste - realistička pripovijetka - alegorijska pripovijetka Drama - protagonist – antagonist Razvijati sposobnost: - za komunikaciju s književnim djelom - za čitanje književnog djela - za recepciju književnog djela - za razumijevanje njegovih poruka. Imenovati književnoteorijske pojmove. Protumačiti književnoteorijske pojmove i njihovu stilsku vrijednost. Odrediti vrstu lirske pjesme i njezina temeljna obilježja. Prepoznati vrstu proznog djela i njegova temeljna obilježja. Imenovati i protumačiti na pročitanom tekstu navedene pojmove. Sadržaji Zadaće za polaznike Lektira (5 sati) D. Šimunović: Alkar E. Hemingway: Starac i more R. Bach: Galeb Jonathan Livingston A. G. Matoš: Oko Lobora P. Budak: Mećava 3. JEZIČNO IZRAŽAVANJE (10 sati) Govorenje - razgovor - pripovijedanje - pričanje, prepričavanje Slušanje - razvijanje kulture slušanja (slušanje govora u filmu, slušanje književnoumjetničkih djela, slušanje radijskih i televizijskih emisija…) Čitanje Čitanje naglas - logičko - spontano; usmjereno - čitanje tekstova pisanih različitim stilovima (književnoumjetnički, znanstveni, novinski, administrativni). Čitanje u sebi - razumijevanje pjesničkih slika Pisanje - pisanje molbe/zamolbe, zahtjeva, prijave, zapisnika - diktat - pisanje školske zadaće tijekom obrazovnog razdoblja s ispravkom Pročitati cjelovita djela i interpretirati ih u potpunosti na osnovnoškolskoj razini. Primijeniti u usmenom i pisanom izražavanju pravila navedenih oblika i načina komunikacije. Imenovati vrste stilova, obrazložiti njihove osobitosti na pročitanom ili napisanom tekstu. Sadržaji Zadaće za polaznike 4. MEDIJSKA KULTURA (3 sata) Film - filmske vrste; scenarij i knjiga snimanja - gluma u igranom filmu Z. Bourek: Bećarac D. Vukotić: Surogat A. Babaja: Pravda Radio - intervju; reportaža – prijenos događaja Protumačiti osnovne medijske pojave i njihovu ulogu u prijenosu poruka. METODIČKE UPUTE Nastavni predmet HRVATSKI JEZIK obuhvaća četiri nastavna područja:
8. a)HRVATSKI JEZIK
9. b)KNJIŽEVNOST
10. c)JEZIČNO IZRAŽAVANJE
11. d)MEDIJSKU KULTURU. Nastavna su područja samostalne cjeline koje se čvrsto povezuju u nastavni predmet prema načelima unutarnjeg suodnosa. Raspored odgojno – obrazovnih sadržaja u nastavnom planu i programu za osnovno školovanje odraslih u Republici Hrvatskoj usporedan je s važećim nastavnim planom i programom redovite osnovne škole. Sadržajna složenost hrvatskoga jezika kao školskog predmeta uzrokuje raslojavanje didaktike: - na didaktiku hrvatskoga jezika - na didaktiku književnosti - na didaktiku jezičnog izražavanja - na didaktiku medijske kulture. Didaktički sustavi i pristupi u nastavi hrvatskoga jezika određuju se svrhom i sadržajem nastavnog predmeta. Svrha se ostvaruje slijedom načina i organizacijskih oblika kojima se uspostavlja sustav. U teoriji nastave hrvatskoga jezika ističu se ovi sustavi: - integracijsko – korelacijski - analitičko – eksplikativni - problemsko – stvaralački - otvoreni sustav. Moguće su i kombinacije sustava. Nastavni su sadržaji za osnovno školovanje odraslih u Republici Hrvatskoj odabrani i raspoređeni prema predviđenom prihvaćenom nastavnom planu za hrvatski jezik. LIKOVNA KULTURA Obrazovno razdoblje VI. Broj sati 12 CILJ Osposobiti za shvaćanje djela u likovnim umjetnostima. ZADACI - razvijati likovno-estetske osjećaje u polaznika - koristiti pristup misaonih operacija: analize i sinteze - razvijati kreativni pristup likovnim djelima - razvijati kritički odnos prema vizualnoj realnosti - razvijati promatranje i uspoređivanje - razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima. SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE VI. obrazovno razdoblje Sadržaji Zadaće za polaznike 1. Crtež, crtačke tehnike - srebrenka, olovka, ugljen, pero-tuš, kist i trska - crtež 2. Slikarske tehnike - pastel, akvarel, tempera, freska, enkaustika, ulje, mozaik i vitraj 3. Grafičke tehnike - linorez, drvorez, bakrorez, bakropis i litografija 4. Kiparske tehnike - terakota, porculan, bronca, drvo, bjelokost i kamen - oblikovanje volumena /kip, reljef i mobil/ 5. Prostor u plohi-perspektive kroz likovna djela - vertikalna, obrnuta, geometrijska, atmosferska i koloristička 6. Boje u prirodi i umjetnosti - osnovne boje, tople boje, hladne boje, komplementarne boje i dugine boje 7. Arhitektura – oblikovanje prostora - tipovi kuća u Hrvatskoj - kamena gradnja - graditeljstvo opekom - čelične konstrukcije i staklo - sakralna arhitektura - razviti sposobnost razlikovanja crtačkih tehnika - razlikovati linije na crtežu - razviti sposobnost razlikovanja slikarskih tehnika - osposobiti za analizu cjeline djela - razviti sposobnost razlikovanja grafičkih tehnika - razlikovanja kiparskih tehnika - upoznati vrste skulpture - usvojiti elemente forme: masa i prostor (ploha, površina, linija, boja) - znati razlikovati boje u prirodi i umjetnosti - osposobiti za analizu cjeline - znati elemente konstrukcije, materijale - znati namjenu materijala METODIČKE UPUTE Metode i načine rada: obvezan je pristup likovnim djelima preko reprodukcija ili originala /jedan posjet izložbi/. Vrlo je važan aktivan pristup u radu, primjerice analizom ili vježbama. Svrha ovog pristupa je osvještavanje za gledanje, uočavanje i razlikovanje likovnih djela. GLAZBENA KULTURA Obrazovno razdoblje VI. Broj sati 12 CILJ Razvijati muzikalni senzibilitet polaznika uz pomoć glazbene umjetnosti. ZADACI - razlikovati pojedine vrste glazbe: narodnu, klasičnu i popularnu; usporediti njihovu ulogu i odrediti temeljne značajke - pratiti glazbeno-kulturne događaje u sredini u kojoj polaznici žive sa svrhom podizanja estetske i etičke razine svakodnevnog življenja - upoznati mogućnosti amaterskog bavljenja glazbom - upoznati hrvatsku glazbenu baštinu - razlikovati temeljna glazbeno-stilska razdoblja i upoznati reprezentativna glazbena djela svjetske glazbene baštine - razvijati sposobnost za suradničke odnose na humanističkim i demokratskim načelima. SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE VI. obrazovno razdoblje Sadržaji Zadaće za polaznike 1. Vrste glazbe: popularna glazba narodna glazba (glazbom kroz domovinu i oko svijeta) klasična glazba 2. Funkcije glazbe u životu čovjeka - amaterizam i profesionalizam u glazbi 3. Izvodilački sastavi - vokalna glazba (glasovi, zborovi) - instrumentalna glazba (vrste glazbala) - vokalnoinstrumentalna glazba (duhovna, svjetovna) 4. Scenska i filmska glazba 5. Hrvatska glazbena baština 6. Glazbeno – stilska razrada - osnovne značajke popularne, narodne i klasične glazbe - slušno prepoznati kojoj glazbenoj vrsti pripada pojedino glazbeno djelo - spojevi vrsta glazbe (world music, etno glazba, jazz-rock, jazz-folk) - osvijestiti estetsku i etičku funkciju glazbe: u religijskom životu, pri radu, odmoru, športu, liječenju i slično - oblici amaterskog bavljenja glazbom (zborovi, tamburaški orkestri, limena glazba, klapsko pjevanje i drugo) - razlikovati pjevačke glasove i zvuk pojedinih glazbala - prepoznavati osnovne glazbene vrste i izvodilačke sastave - razlikovati operu, operetu, mjuzikl i rock-operu - najpoznatiji hrvatski skladatelji, izvođači, glazbene institucije i glazbeni festivali - temeljna glazbeno-stilska razdoblja i slušanje najreprezentativnijih djela svjetske glazbene baštine METODIČKE UPUTE Realizacija programa pretpostavlja najmanje jedan pripremljeni posjet koncertu i kazalištu te uključivanje što većeg broja polaznika u neki vid amaterskog muziciranja. Kandidati trebaju usvojiti temeljne pojmove glazbene pismenosti i literature slušanjem što većeg broja raznovrsnijih skladbi. Treba im iznijeti informacije o amaterskim ansamblima u koje se mogu uključiti i saznati koje su glazbene ustanove nositelji kulturnog života njihova kraja (koncertne dvorane, kazališta, Domovi kulture, Pučka učilišta i slično). Praćenje i vrednovanje programa Pri vrednovanju postignuća treba imati u vidu sposobnosti kandidata te ocjenjivanjem istaknuti područja u kojima su najbolji. Treba voditi računa o osobnom afinitetu kandidata prema glazbenoj umjetnosti, njegovu druženju s glazbom tijekom slobodnog vremena te najviše poticati i vrednovati aktivno bavljenje glazbom bilo da je individualno (rado sluša glazbu, muzicira kod kuće) ili skupno (pjeva u zboru, klapi, svira u orkestru, sastavu i slično). Nakon završetka programa polaznik treba razlikovati: - pojedine vrste glazbe - glazbala po zvuku - izvodilačke sastave - najpoznatije hrvatske skladatelje, opere i nacionalne kazališne kuće - nekoliko glazbenih djela svjetske baštine: znati skladatelja i stilsko razdoblje kojem pripada. ENGLESKI JEZIK Obrazovno razdoblje III. IV. V. VI Broj sati 36 36 36 36 CILJ Osposobiti za temeljnu govornu i pisanu komunikaciju na engleskom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života. ZADACI - usvajati posebnosti sustava engleskog jezika i razvijati lingvističko mišljenje - usvajati vokabular i jezične zakonitosti potrebne za sporazumijevanje na engleskom jeziku - razvijati vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu engleskog jezika u govornoj i pisanoj komunikaciji - razvijati vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvučnog i pisanog teksta - upoznavati kulturološka i sociološka obilježja zemalja engleskoga govornog područja - razvijati sposobnosti i navike samostalnog korištenja rječnikom, gramatikom i drugim priručnicima - razvijati sposobnosti potrebne za samostalno i cjeloživotno učenje engleskog jezika - razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju na engleskom jeziku potrebnu za korištenje komunikacijskih i informacijskih tehnologija - razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju potrebnu za aktivno sudjelovanje u svim vidovima života mnogojezične i multikulturalne Europe. SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE III. obrazovno razdoblje Sadržaji/teme Zadaće za polaznike MOJA OBITELJ I JA MOJ DOM I MJESTO GDJE ŽIVIM MOJE RADNO MJESTO - znati se predstaviti i izreći neke temeljne informacije o sebi (My name is ..... I am _____ years old. I live in ______.) - znati upitati drugoga za ime, godine, gdje živi - znati predstaviti članove svoje obitelj i kratko ih opisati (My mum is ___ years old and she is very kind..) - identificirati osobe i predmete (This is .....) - usvojiti nazive za dijelove stana/kuće i kratko ih opisati (This is the kitchen/dining room.) - usvojiti nazive za namještaj (There is a table in the kitchen.) - usvojiti izraze za svojinu i pripadnost (My sister is tall.) - razumjeti upute, zapovijedi, molbe (Come here. Write! Read! Listen!) - raspitati se o osobama i predmetima (postaviti pitanja s upitnim riječima Who? What? Where? When? Whose?) - opisati mjesto gdje živi (park, vrt, ulice...) - usvojiti nazive za neka zanimanja/struke - znati izreći gdje i što radi - opisati radnju koja se upravo događa (present continuous) - usvojiti brojeve od 1 do 100 - pitati za broj (How many ...?) - izraziti upute, dati savjet (Take bus No 4) · engleska abeceda (spelling) · Present Simple (prezent pomoćnih glagola to be, to do i to have, jesni, niječni i upitni oblik; Yes/No odgovori - kratki) i Present Simple (tvorba i uporaba) · prilozi: usually, often, never, always, sometimes · jednina i množina imenica · osobne i posvojne zamjenice · Imperative (zapovjedni način) · neodređene zamjenice (some, any,
12. no)iWh - pitanja · prijedlozi (vrijeme, mjesto): in, at, on, after, before, between, off, out · Present Continuous (tvorba i uporaba) · glavni i redni brojevi do 100 · izricanje nadnevka i godina · dani u tjednu, mjeseci u godini Sadržaji/teme Zadaće za polaznike MOJE DRUŠTVO I PRIJATELJI BLAGDANI - opisati znance i prijatelje (tall/short; thin/fat; clever, nice) - izreći temeljne informacije o tome što vole/ne vole (likes/ dislikes) - usvojiti temeljni vokabular za odjeću i obuću, dnevne obroke, hranu... - usvojiti temeljni vokabular vezan uz Božić, Novu godinu i Uskrs - upoznati neke od običaja vezanih uz te blagdane u zemljama engleskoga govornog područja (Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države). · uporaba određenog i neodređenog člana · zemljopisni pojmovi (nazivi država, planina, rijeka...) IV. obrazovno razdoblje Sadržaji/teme Zadaće za polaznike MOJA OBITELJ I MOJ DOM MOJE RADNO MJESTO - proširiti vokabular vezan uz članove uže i šire obitelji; znati opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, izreći što rade, njihove životne i radne navike - znati izreći svojinu i pripadnost - usvojiti komparaciju kratkih pridjeva i biti sposoban usporediti osobine članova obitelji i prijatelja - opisati svoje mjesto (grad, selo) - usvojiti vokabular za temeljne boje - usvojiti vokabular vezan uz različita radna mjesta, zanimanja i poslove koje polaznik obavlja; usvojiti vokabular vezan uz alate, strojeve i uređaje uz pomoć kojih se obavljaju neki poslovi/radnje - usvojiti načine izricanja buduće radnje - opisati radnju koja se ponavlja (present simple) i onu koja se događa u trenutku govorenja (present continuous) - izraziti odnose u prostoru (prijedlozi) - izraziti snalaženje u vremenu: in the morning, at 7.30, at 5 o¢clock, on Monday, in January - izraziti glavne i redne brojeve do 100 i pročitati osnovne računske operacije - izreći datume, telefonske brojeve - izraziti sposobnost/nesposobnost obavljanja neke radnje (I can/ can¢t, Can you...?) · Present Simple (ponavljanje) · Present Continuous – proširiti znanja vezana uz tvorbu i uporabu sadašnjeg vremena · komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) · posvojni genitiv · posvojni pridjevi · Future: shall, will, going to Future (tvorba i uporaba); izricanje buduće radnje (tvorba i uporaba) · can, must, have to, would, need iprijedlozi: in, on, under, in front of, behind, above, on the right/left; in the morning, at, on · osobne, posvojne zamjenice · pokazne zamjenice (this – there, that – those) Sadržaji/teme Zadaće za polaznike SLOBODNO VRIJEME ZDRAVA PREHRANA, ZDRAVLJE I OČUVANJE OKOLIŠA BLAGDANI - usvojiti vokabular vezan uz neke sportove, hobije, glazbene instrumente, godišnji odmor, kino, kazalište, književnost... - opisati neke domaće životinje, biljke - učiniti usporedbu između aktivnosti koje se vole obavljati i onih koje se ne vole obavljati - usvojiti vokabular vezan uz načine putovanja (by plane/tram/bus/ boat, on foot) - razlikovati jedninu od množine imenica - opisati atmosferske prilike (What¢s the weather like? It¢s sunny/ rainy/warm/cold) - pitati i dati informaciju (How much? How many ....? Where is .....? How to get to.....? Can you, please, tell me ....? ) - ponoviti vokabular vezan uz glavne dnevne obroke (breakfast, lunch, dinner, supper) i hranu - usvojiti vokabular potreban za razgovor o zdravoj prehrani, zdravlju, životnim navikama i ekologiji - izreći što se voli/ne voli jesti (omiljena hrana: I like .... best. My favourite food is .....) - usvojiti vokabular vezan uz glavne dijelove tijela (body, head, leg, arm) te proširiti vokabular vezan uz odjeću i obuću koju nosimo u različitim godišnjim dobima - razlikovati jedninu od množine imenica (a foot/feet, a finger/ fingers) - ponoviti nazive glavnih blagdana - napisati kratku čestitku - upoznati neke običaje vezane uz blagdane u zemljama engleskoga govornog područja . · Past Simple (tvorba i uporaba pomoćnih, pravilnih i nepravilnih glagola) – izricanje prošle radnje · prilozi vremena (last month/year/summer, in 1976) ijednina i množina imenica iupotreba određenog i neodređenog člana V. obrazovno razdoblje Sadržaji/teme Zadaće za polaznike SVIJET OKO MENE SLOBODNO VRIJEME - ponoviti i proširiti vokabular vezan uz obitelj, dom, prijatelje, poznanike i suradnike na poslu - razgovarati o svojoj obitelji, prijateljima i poslovnim suradnicima, opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, usporediti ih, izreći što vole/ne vole, što bi željeli raditi... - proširiti vokabular vezan uz mjesto stanovanja i rada, prometna sredstva, obavljanje kupovine u trgovinama i na tržnici - opisati put od mjesta stanovanja do radnog mjesta, kina, kazališta, knjižnice, trgovine, tržnice, autobusnog/željezničkog kolodvora, zrakoplovne luke - ponavljanje glavnih i rednih brojeva do 100 - razlikovati, pročitati i usvojiti glavne računske operacije do 1 000 (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje) - usvojiti prošireni vokabular vezan uz provođenje slobodnog vremena (športovi, hobiji, kino, kazalište, likovna i glazbena umjetnost, književna djela) - proširiti vokabular vezan uz medije, odlazak u restoran, putovanja, godišnji odmor, izlete, pomoć u kući... - ispričati svoja iskustva; izraziti rezultate radnje upotrebom presenta perfecta (potvrdni, upitni i niječni oblik) - izraziti obvezu (must/have to); sposobnost (can, to be able
13. to)- izraziti naredbu/zapovijed imperativom (Take ... Sit ... Shut) - proširiti vokabular vezan uz domaće i divlje životinje i njihove osobine · Present Simple i Present Continuous (ponavljanje) · komparacija pridjeva (kratkih, dvosložnih, višesložnih i nepravilnih) · Past Simple – pon. (proširiti znanja – nepravilni glagoli) · prilozi za prošlo vrijeme · used to ... · Future (shall, will, going to Future-pon.) · prilozi budućeg vremena: tomorrow, next week /month/year /Sunday · can; may; need; must; have to; should; would (upitni, niječni oblik; kratki odgovor na pitanje) · Present Perfect (tvorba i uporaba) · prilozi: since, for · Past Continuous (tvorba i uporaba) · imperativ (ponavljanje) Sadržaji/teme Zadaće za polaznike ZDRAV ŽIVOT ZEMLJE ENGLESKOGA GOVORNOG PODRUČJA I POZNATE OSOBE - usvojiti temeljni vokabular vezan uz informatiku (komunikacijske i informacijske tehnologije): PC (personal computor), mouse, keyboard - proširiti nazive za hranu, raspravljati o zdravoj prehrani - proširiti znanja o tvorbi množine imenica - razlikovati brojive i nebrojive imenice, izraziti određenu i neodređenu količinu (some, any, no, much, many) - razlikovati How much ...? i How many ...? - raspravljati o zdravom tijelu i zdravom okolišu, proširiti vokabular vezan uz ljudsko tijelo (dijelovi glave, trupa, ruku i nogu) i osobnu higijenu - usvojiti vokabular vezan uz neke bolesti (flu /cold) - opisati što treba raditi u slučaju bolesti; opisati kako doći do bolnice - pitati informaciju (What should I take?) - usvojiti vokabular vezan uz ovisnosti – štetnost pušenja, droga; zaštita od AIDS-a - upoznati kulture i civilizacije te neke podatke o poznatim ljudima iz zemalja engleskoga govornog područja (osobe iz kulture i poslovnog svijeta) - izricati prošle radnje (događaje s pomoću simple pasta i najčešćih nepravilnih glagola) - upoznati tipična blagdanska jela u zemljama engleskoga govornog područja. · brojive i nebrojive imenice (proširivanje znanja) · određeni i neodređeni član (proširivanje) iizražavanje količine (određene i neodređene- a few, few, some, many, a bit of, lots of...) VI. obrazovno razdoblje Sadržaji/teme Zadaće za polaznike OBITELJ, PRIJATELJI I RADNO MJESTO SVAKIDAŠNJICA I SLOBODNO VRIJEME - razgovarati o bližnjima, prijateljima i poslovnim suradnicima, njihovim fizičkim i karakternim osobinama; proširiti znanja o komparaciji pridjeva - razgovarati o problemima mladih, u suvremenom svijetu, mogućnostima njihova obrazovanja i zapošljavanja, problemima na poslu - pravilno upotrijebiti osobne zamjenice (padež subjekata i objekata) i odnosne zamjenice (who/which/whose, that, whom) - biti sposoban sastaviti kraći životopis i molbu za zaposlenje - upotrijebiti modalni glagol have to + infinitive za izricanje obveze u sadašnjosti i prošlosti - prepričati prošle događaje; proširiti znanja priložnih oznaka za prošlo vrijeme - proširiti znanja o brojivim i nebrojivim imenicama - proširiti vokabular vezan uz različita zanimanja/struke, poslove i sredstva (uređaje/alate) za njihovo obavljanje - proširiti vokabular vezan uz PC i rad na PC-ju (naredbe-insert, delete... power point), uporaba Interneta - proširiti vokabular vezan uz različite interese (I would like to ...); izraziti sviđanje/nesviđanje (I like going for a walk) - izraziti buduću radnju/predviđanje (simple future) i planove za budućnost (going to future); - razgovarati o slobodnom vremenu, zdravom životu, stanovanju, ugroženom prirodnom okolišu, TV programu, odlasku u kino, slušanju glazbe (vrste glazbe), sportovima, umjetnosti, literaturi · Present Simple i Present Continuous (pon.) · komparacija pridjeva (pon. i proširivanje) · zamjenice (osobne, odnosne, povratne, posvojne, neodređene – anything, somebody, nowhere) · modalni glagoli · Past Simple i Past Continuous (pon.) · Present Perfect (pon.) · Past Perfect (tvorba i uporaba) i brojive i nebrojive imenice (proširivanje znanja) · Future Simple i going to Future (pon.) Sadržaji/teme Zadaće za polaznike - izreći sposobnost u sadašnjosti, prošlosti i budućnosti (can / be able
14. to)- kratko prepričati vlastiti doživljaj (izlet, godišnji odmor, odlazak u kino/kazalište/kafić) - proširiti vokabular vezan uz trgovinu, kupovanje, bolesti, higijenu tijela - prepričati radnju/događaj u prošlosti (past simple i past continuous) - primijeniti naučeno o tome kako izreći trajanje jedne ili više istovremenih radnji u prošlosti i trajanje jedne radnje prekinute drugom prošlom radnjom (past continuous) - uočiti/prepoznati sličnosti i razlike u uporabi glagolskih vremena za izricanje sadašnjih i prošlih radnji u hrvatskom i engleskom jeziku - uočiti sličnosti i razlike u kulturama i civilizacijama zemalja engleskoga govornog područja (blagdani, hrana...) · posvojni genitiv (ponavljanje) · jednina i množina imenica (proširivanje znanja) · određeni i neodređeni član (uz gradivne imenice, osobna imena, zemljopisne pojmove - proširivanje znanja) METODIČKE UPUTE Zadaće programa/sadržaja Metodika OPĆE ODREDNICE KURIKULUMA - Početni cilj: pobuditi interes za učenje engleskog jezika; shvatiti važnost učenja engleskog jezika kao sredstva za svakodnevnu, poslovnu i međunarodnu komunikaciju. - Obrazovni cilj: učenje engleskog jezika pridonosi osobnom obogaćivanju polaznika programa, razvoju njihova znanja, vještina i sposobnosti, društvenoj osviještenosti, boljoj mogućnosti uključivanja u svijet rada i sve dijelove društva, u Hrvatskoj i u Europi. - Kulturološki cilj: znanje i uporaba engleskog jezika omogućava razumijevanje i prihvaćanje drugih i drukčijih kultura i civilizacija te drukčijih načina razmišljanja i djelovanja. - Praktični cilj: vladanje znanjima i vještinama (osposobljavanje za temeljnu jezičnu i komunikacijsku kompetenciju – vladanje četirima glavnih vještina). U početnom razdoblju obrazovanja pojačano se primjenjuju strategije motivacije polaznika za učenje engleskog jezika. Učitelj se koristi izravnim i aktivnim metodama rada s naglaskom na individualizaciji te potiče usmeno izražavanje. Uporaba hrvatskog jezika: - u početnom poučavanju i kad je to potrebno radi jasnoće u komunikaciji, u radu se može govoriti materinskim jezikom. Ispravljanje pogrešaka: - polaznik se može sam ispraviti, mogu mu pomoći ostali polaznici, pogreške se mogu ispraviti uz pomoć učitelja - u pisanom izražavanju učitelj mora objasniti način obilježavanja pogrešaka, načine ispravljanja kao i načine vrednovanja. Kako bi se izbjegao strah od pogrešaka u usmenom i pisanom izražavanju, potrebno je sustavno pohvalom poticati polaznike. KOMUNIKACIJA USMENO IZRAŽAVANJE Na početku III. obrazovnog razdoblja određenu prednost valja dati razumijevanju, a nakon toga usmenom izražavanju. Polaznici trebaju postići određenu razinu u slušanju, govorenju, čitanju i pisanju kako bi mogli čitati s razumijevanjem i samostalno govoriti. Slušanje: - poticati i navikavati polaznike na slušanje i usvajanje posebnosti engleskog jezika (glasovi, izgovor, ritam, intonacija) - poticati razumijevanje bitnih informacija u nekom kraćem tekstu - poučiti polaznika kako koristiti sposobnost slušanja kako bi bio sposoban odgovoriti na pitanje, sudjelovati u razgovoru, čitati i pisati. Govorenje: - poticati želju polaznika za govorenjem i omogućiti zadovoljstvo zbog postignuća - poučiti kako imitirati i samostalno govoriti te pravilno usvojiti fonetske osobitosti jezika - prenijeti temeljna lingvistička znanja i sposobnosti te ih sustavno razvijati. Čitanje: - poticati želju za čitanjem i potrebu korištenja pisanog teksta - poticati razumijevanje pisane poruke kako bi se unaprijedilo znanje o posebnostima pisanog jezika - potaknuti usvajanja i primjene tehnika čitanja. Osim toga, trebali bi: - samostalno prepričati neki događaj ili razgovarati na temu koristeći se, po potrebi, bilješkama - postići da ih se razumije u razgovoru u svakidašnjim situacijama. Poučavanje se temelji na: - uvođenju, razvijanju i jačanju četiriju glavnih vještina (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje) - komunikacijskim sredstvima potrebnim za razumijevanje engleskog jezika u različitim kontekstima i situacijama - poučavanju o kulturama, civilizacijama i znanjima o suvremenim načinima života u zemljama engleskoga govornog područja - primjeni suvremenih tehnika učenja i poučavanja. Slušanje: - koristiti (autentične) uzorke za slušanje - rečenice, kratki razgovori, niz smislenih rečenica koje čine kraću cjelinu (magnetofonske snimke, izvorni govornici...) - slušanje kraćeg teksta i uporaba vizualnog materijala. Govorenje: - izricanje naredbe, upute, molbe, davanje savjeta, pitanje za dopuštenje; izražavanje različitih osjećaja; prepričavanje događaja po slikama; izmišljanje završetka priče; - upotrebljavaju se različita poticajna sredstva (slike, tekstovi, posteri, fotografije, TV i video...). Čitanje: - čitanje treba uvoditi postupno, na poznatim i već obrađenim sadržajima, u početku čitanje riječi, zatim rečenica - poučiti prepoznavanju riječi koje su iste/slične izgovorenim - poticati čitanje tako da polaznik u rečenici na engleskom jeziku podvuče ono što razumije - povezivanje izmiješanih rečenica u smislenu cjelinu Pisanje: - razvijati želju za pisanim izražavanjem - poučiti polaznika pisanoj reprodukciji različitih fonema; poučiti ga pravilnom spellingu i punktuaciji - poučiti polaznika jezičnim znanjima kako bi se upoznao s normama pisanog izraza - polaznicima omogućiti usvajanje pravila pisanja izravnom primjenom - poučiti polaznika kako u pisanom obliku izraziti što misli i osjeća. - čitanje teksta i davanje kratkih naslova. Pisanje: - u pisanju se posebice usmjeriti na spelling - provoditi vježbe umetanja slova u riječ, riječi u rečenici (izbor iz ponude riječi, križaljke, dopunjalke...) - poticati pisanje po sjećanju - uvoditi pisanje naslova nekog teksta - poučiti pisanju rečenica, kraćeg eseja, sažetka (odgovori na pitanja, vođeni sastav). Nastavna sredstva i pomagala - primjerena vizualna sredstva (slikovna) i realia - magnetofon/kasetofon, radio, TV i video, grafoskop Preporuke/savjeti za poučavanje - potrebno je uskladiti poučavanje svih vještina - materijali, sredstva i pomagala se koriste sukladno komunikacijskim ciljevima poučavanja Preporuke za poučavanje: Primijeniti primjerene tehnike kako bi polaznici aktivno sudjelovali u simuliranim komunikacijskim situacijama (prepričavanje događaja, dramatizacija, čitanje po ulogama, gluma...). U poučavanju se koriste autentični tekstovi (novinski članci, časopisi, oglasi; jelovnici, plan grada...), radio i TV program. U radu na tekstu polaznik treba: - koristiti ranije stečene iskustva i znanja - upotrijebiti strategije za izbjegavanje teškoća u komunikaciji - samostalno raditi na tekstovima (intenzivno /ekstenzivno /skimming/scanning) tehnike čitanja nastavnik unaprijed najavljuje polaznicima: to su vizualna sredstva, materijali za slušanje, materijali za (poticanje) uvođenje, vježbanje i samostalno pisanje, razvijanje svih četiriju jezičnih cjelina, s posebnim naglaskom na usmenom izražavanju - nastavna sredstva i pomagala se koriste kao pomoć u procesu učenja i poučavanja - učenje i poučavanje je usmjereno na autentični jezik i autentične situacije - uporaba nastavnih sredstava i pomagala treba poticati potrebu polaznika programa za komunikacijom na engleskom jeziku, njegovu maštovitost i kreativnost - nastavna sredstva i pomagala se koriste kao poticaj i treba ih pozorno uvoditi i koristiti u procesu poučavanja i učenja - savjetuje se česta izmjena nastavnih metoda i oblika rada zbog zadržavanja pažnje i poticanja motivacije - čitanje dužih tekstova se savjetuje samo u slučajevima kad trebaju poslužiti kao temelj dobro definiranom zadatku (opće razumijevanje) - potrebno je vrlo pozorno razmišljati o materijalima koji se koriste jer su oni, načelno, samo poticaj za druge aktivnosti. Preporuka je da se odabiru oni koji su polaznicima zanimljivi. Zadaće programa/sadržaja Metodika Neverbalna komunikacija - poučiti načine neverbalnih elemenata u usmenom izražavanju kako bi se olakšalo razumijevanje. Izgovor - poticati na usvajanje pravilnog ritma i slušne percepcije glasova. Gramatika - poučiti pravilnom usvajanju gramatičkih struktura u komunikacijskim situacijama - poučiti temeljnoj morfologiji i sintaksi s pomoću primjerenih nastavnih sredstava i u kontekstu koji je primjeren. Neverbalna komunikacija - u usmenom izražavanju koristiti se gestama i mimikom; izražavanje pantomimom (kao strategijom u usmenom izražavanju). Izgovor Aktivnosti: - provesti razne govorne vježbe kako bi polaznici mogli čuti i izgovoriti određene glasove te usvojiti pravilan izgovor i intonaciju - vježbama poticati razumijevanje veza između fonema i grafema - provoditi vježbe izgovora (glasovi, riječi), intonacije i ritma. Preporuke/savjeti: - u poučavanju je važno koristiti se materijalom na kojem su snimke govora /razgovora izvornih govornika u autentičnim situacijama. Gramatika Preporuke/savjeti za poučavanje: - gramatiku se mora shvatiti kao sredstvo komunikacije - gramatiku u početnim razdobljima treba poučavati neizravno, a polaznici će tijekom učenja postati svjesni načina tvorbe i uporabe glagolskih vremena i sintakse Rječnik - usvojiti rječnik vezan uz teme u programu. - gramatiku treba poučavati na temelju primjera, analogijom, navoditi polaznike na zaključak o pravilu - gramatički sadržaji se obrađuju sustavno, stupnjevano, ali u česticama – ne savjetuje se cjelosatna obrada gramatičkih sadržaja - učiteljstvu se savjetuje da u individualnom pristupu polazniku olakšaju razumijevanje pravila s pomoću vizualnog označavanja - naglasak u poučavanju gramatike je na tečnoj komunikaciji, manje na točnoj - učitelj će nastavne sadržaje i zadaće za polaznika prilagoditi realnoj situaciji. Rječnik Aktivnosti: vezane uz one namijenjene komunikaciji. Preporuke/savjeti za poučavanje: - polaznicima se ne preporučuje učenje riječi napamet - polaznika se potiče na bilježenje najčešćih riječi i skupina riječi (dani u tjednu, mjeseci...) - riječi se poučavaju u kontekstu, uče s razumijevanjem - koristiti vizualiije, realije. Zadaće programa/sadržaja Metodika SOCIOLOŠKI I KULTUROLOŠKI ASPEKTI KOGNITIVNI I AFEKTIVNI ASPEKTI Poznavanje drugih kultura i civilizacija - upoznati polaznika s običajima i tradicijom u zemljama engleskoga govornog područja - poučiti kako razumjeti i prihvatiti drukčije kulture i civilizacije - razviti pozitivno stajalište prema drugome i drukčijem. - poučiti kako samostalno učiti (samostalno koristiti sve četiri vještine - razviti tehnike čitanja, pisanja s naglaskom na vještini govorenja). Poznavanje drugih kultura i civilizacija - u postupku se koriste razni izvorni materijali (slike, posteri, fotografije, realije; snimke govora izvornih govornika, TV program....) - polaznika se potiče na uporabu Interneta - polaznika se potiče na uspoređivanje sličnosti i razlika među kulturama i običajima - savjetuje se da se nastava izvodi u učionici koja je dobro opremljena vizualijama, nastavnim sredstvima i pomagalima - nastavnik treba polazniku objasniti načine samostalnog učenja i poticati na razvijanje tehnika za samostalno učenje - savjetuje se individualni pristup svakom polazniku, prema njegovim potrebama, interesima i sposobnostima. Pisane vježbe i provjere znanja i vještina trebaju biti kratke i ciljane. Polaznika se potiče na samostalan rad. Procjene postignuća trebaju biti motivirajuće za polaznika. NJEMAČKI JEZIK Obrazovno razdoblje III. IV. V. VI. Broj sati 36 36 36 36 CILJ Osposobiti za temeljnu govornu i pisanu komunikaciju na njemačkom jeziku u različitim situacijama svakodnevnog života. ZADACI - usvajati posebnosti sustava njemačkog jezika i razvijati lingvističko mišljenje - usvajati vokabular i jezične zakonitosti potrebne za sporazumijevanje na njemačkom jeziku - razvijati vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu njemačkog jezika u govornoj i pisanoj komunikaciji - razvijati vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvučnog i pisanog teksta - upoznavati kulturološka i sociološka obilježja zemalja njemačkoga govornog područja - razvijati sposobnosti i navike samostalnog korištenja rječnikom, gramatikom i drugim priručnicima - razvijati sposobnosti potrebne za samostalno i cjeloživotno učenje njemačkog jezika - razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju na njemačkom jeziku potrebnu za korištenje komunikacijskih i informacijskih tehnologija - razvijati jezičnu i komunikacijsku kompetenciju potrebnu za aktivno sudjelovanje u svim vidovima života mnogojezične i multikulturalne Europe. SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE III. obrazovno razdoblje Sadržaji/teme Zadaće za polaznike MOJA OBITELJ I JA MOJ DOM I MJESTO GDJE ŽIVIM MOJE RADNO MJESTO - predstaviti se i izreći neke temeljne informacije o sebi (Ich heiße…, Mein Name ist…. Ich bin _____Jahre alt. Ich lebe in ______. Ich komme aus... ) - upitati drugoga za ime, godine, gdje živi, odakle dolazi - predstaviti članove svoje obitelji i svoje prijatelje - identificirati osobe i predmete (Das ist .....) - usvojiti nazive za dijelove stana/kuće i kratko ih opisati (Das ist mein Haus/meine Wohnung.,Links ist die K üche. Daneben ist das Schlafzimmer…..) - usvojiti nazive za namještaj - usvojiti izraze za svojinu i pripadnost (Das ist meine Schwester. Sie ist noch klein.) - raspitati se o osobama i predmetima (postaviti pitanja s upitnim riječima wo? was? wer? wohin? woher?) - opisati mjesto gdje živi (park, vrt, ulice...) - usvojiti nazive za neka zanimanja/struke (Was sind Sie von Beruf? – Ich bin Verkäufer.) - izreći gdje i što radi - opisati radnju koja se upravo događa · njemačka abeceda (upozoriti na prijeglase ä,ö,ü i dvoglase ei,eu,
15. au)· prezent (prezent pomoćnih glagola sein, haben, heißen, jesni, niječni i upitni oblik) iprezent (tvorba i uporaba samo najučestalijih glagola) · prilozi: links, rechts, dort, da, daneben · jednina i množina imenica · osobne i posvojne zamjenice · upitne zamjenice was,wer · pridjev kao dio predikata · prijedlozi s dativom i akuzativom: in, auf, unter s dativom: aus · zemljopisni pojmovi (nazivi država, gradova, rijeka...) · uporaba određenog i neodređenog člana · prilozi vremena: heute, jetzt, morgen · prezent (tvorba i uporaba) Sadržaji/teme Zadaće za polaznike MOJA SVAKIDAŠNJICA BLAGDANI - razumjeti upute, zapovijedi, molbe (Komm/ Kommen Sie hier!; Lies/Lesen Sie!; Hör zu/Hören Sie zu!…) - izreći nadnevak (Heute ist der 12. Januar.; Am 10. Oktober 2001 …; am Mittwoch…) - izreći temeljne informacije o tome što vole/ne vole (ich mag / ich mag nicht) - izraziti sviđanje/nesviđanje (es gefällt mir/es gefällt mir nicht) - usvojiti temeljni vokabular za odjeću i obuću, dnevne obroke, hranu... - usvojiti temeljni vokabular vezan uz Božić, Novu godinu i Uskrs; - upoznati neke od običaja vezanih uz te blagdane u zemljama njemačkoga govornog područja (Austrija, Njemačka, Švicarska). · imperativ · glavni brojevi do 100 · redni brojevi do 10 · izricanje nadnevka i godina · dani u tjednu, mjeseci u godini · red riječi u jednostavnoj i proširenoj rečenici · negacija nein, nicht IV. obrazovno razdoblje Sadržaji/teme Zadaće za polaznike MOJA OBITELJ I MOJ DOM MOJE RADNO MJESTO SLOBODNO VRIJEME - proširiti vokabular vezan uz članove uže i šire obitelji; opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, reći što rade i nešto o njihovim životnim i radnim navikama - izraziti svojinu i pripadnost - usporediti osobine članova obitelji i prijatelja (Er ist schneller als ich. Sie ist kleiner als er.) - opisati svoje mjesto (grad, selo) - usvojiti vokabular za temeljne boje - usvojiti vokabular vezan uz različita radna mjesta, zanimanja i poslove koje polaznik obavlja - usvojiti vokabular vezan uz alate, strojeve i naprave s pomoću kojih se obavljaju neki poslovi/radnje - izraziti mogućnosti, želje, obveze - upoznati načine izricanja buduće radnje - izraziti odnose u prostoru - reći točno vrijeme (cijeli sat, pola sata) - izraziti glavne i redne brojeve do 100 i pročitati osnovne računske operacije - izreći datume, telefonske brojeve - usvojiti vokabular vezan uz neke sportove, hobije, glazbene instrumente, godišnji odmor, kino, kazalište, književnost... - opisati neke domaće životinje, biljke · prezent složenih glagola · komparacija pridjeva · posvojni genitiv · posvojne zamjenice u nominativu i akuzativu jednine i množine · pridjev kao dio predikata, pridjev kao atribut u nominativu i akuzativu · izricanje buduće radnje prezentom i prilozima vremena · modalni glagoli: dürfen, können, müssen, wollen iprijedlozi: s dativom i akuzativom - svi s dativom: aus, mit , nach, zu s akuzativom: für · osobne zamjenice · pokazne zamjenice: dieser, diese, dieses · neodređena zamjenica man · prilozi vremena: morgens, freitags Sadržaji/teme Zadaće za polaznike PROMET, PROMETNA SREDSTVA, PONAŠANJE U PROMETU ZDRAVA PREHRANA, ZDRAVLJE I OČUVANJE OKOLIŠA BLAGDANI - učiniti usporedbu između aktivnosti koje se vole obavljati i onih koje se ne vole obavljati - opisati atmosferske prilike (Wie ist das Wetter heute? Es ist sonnig/kalt/windig. Es regnet/schneit.…) - nabrojiti osnovna prometna sredstva - opisati ponašanje pješaka na ulici i u prometu - usvojiti vokabular vezan uz načine putovanja - tražiti i dati informaciju - ponoviti vokabular vezan uz glavne dnevne obroke (das Frühstück, frühstücken, das Mittagessen, das Abendessen,) i hranu - usvojiti vokabular potreban za razgovor o zdravoj prehrani, zdravlju, životnim navikama i ekologiji - izreći što se voli/ne voli jesti (omiljena hrana: Ich mag .... Meine Lieblingsspeise ist .....) - usvojiti vokabular vezan uz glavne dijelove tijela - reći da se ne osjeća dobro i što ga boli (Ich fühle mich nicht wohl. Ich habe Kopfschmerzen. Mein Bauch tut weh.) - proširiti vokabular vezan uz odjeću i obuću koju nosimo u različitim godišnjim dobima - ponoviti nazive glavnih blagdana - napisati kratku čestitku - upoznati neke običaje vezane uz blagdane u zemljama njemačkoga govornog područja. · preterit (tvorba i uporaba pomoćnih i modalnih glagola) – izricanje prošle radnje · prilozi vremena (gestern , im Sommer, vorige Woche) ijednina i množina imenica iupotreba određenog i neodređenog člana V. obrazovno razdoblje Sadržaji/tema Zadaće za polaznike SVIJET OKO MENE SLOBODNO VRIJEME ZDRAV ŽIVOT - ponoviti i proširiti vokabular vezan uz obitelj, dom, prijatelje, poznanike i suradnike na poslu - razgovarati o svojoj obitelji, prijateljima i poslovnim suradnicima, opisati njihove tjelesne i karakterne osobine, usporediti ih, izreći što vole/ne vole, što bi željeli raditi... - proširiti vokabular vezan uz mjesto stanovanja i rada, prometna sredstva, obavljanje kupovine u trgovinama i na tržnici - opisati put od mjesta stanovanja do radnog mjesta, kina, kazališta, knjižnice, trgovine, tržnice, autobusnog/željezničkog kolodvora, zrakoplovne luke - razlikovati, pročitati i usvojiti glavne računske operacije do 1 000 (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje) - usvojiti prošireni vokabular vezan uz provođenje slobodnog vremena (športovi, hobiji, kino, kazalište, likovna i glazbena umjetnost, književna djela) - proširiti vokabular vezan uz medije, odlazak u restoran, putovanja, godišnji odmor, izlete, pomoć u kući... - ispričati svoja iskustva; izraziti rezultate radnje upotrebom perfekta (potvrdni, upitni i niječni oblik) - izraziti naredbu/zapovijed imperativom - proširiti vokabular vezan uz domaće i divlje životinje i njihove osobine - proširiti nazive za hranu, raspravljati o zdravoj prehrani - raspravljati o zdravlju i zdravom okolišu · ponoviti i proširiti prezent · prezent povratnih glagola · preterit pomoćnih glagola haben, sein, modalnih glagola te učestalijih slabih i jakih glagola · stupnjevanje pridjeva i priloga · prilozi za vrijeme (gestern, am Nachmittag...) · perfekt učestalijih glagola (tvorba i uporaba) · neodređene zamjenice: alle, jemand, niemand, manche · rečenice: s veznikom dass nezavisne s denn, zavisne s weil · imperativ (ponavljanje) · izražavanje količine Sadržaji/teme Zadaće za polaznike EKOLOGIJA ZEMLJE NJEMAČKOGA GOVORNOG PODRUČJA I POZNATE OSOBE - proširiti vokabular vezan uz ljudsko tijelo (dijelovi glave, trupa, ruku i nogu) i osobnu higijenu - nabrojiti pribor za osobnu higijenu - usvojiti vokabular vezan uz neke bolesti - opisati što treba raditi u slučaju bolesti; opisati kako doći do bolnice - usvojiti vokabular vezan uz ovisnosti – štetnost pušenja, droga; zaštita od AIDS-a - uz pomoć pitanja izraziti osnovne pojmove iz zaštite okoliša - upoznati kulture i civilizacije te neke podatke o poznatim ljudima iz zemalja njemačkoga govornog područja (osobe iz kulture i poslovnog svijeta) - izraziti uvažavanje različitosti među ljudima i njihovim interesima - podrobnije opisati ili samostalno reći nešto o jednoj od zemalja njemačkoga govornog područja ili o nekim njezinim znamenitostima - upoznati tipična blagdanska jela u zemljama njemačkoga govornog područja - napisati prigodnu blagdansku čestitku · određeni i neodređeni član (proširivanje) · prijedlozi: vor, bei · rečenice s veznicima: aber, oder, denn · poredak riječi u zavisnoj rečenici rečenice s veznicima dass, weil, wenn VI. obrazovno razdoblje Sadržaji/teme Zadaće za polaznike OBITELJ, PRIJATELJI I RADNO MJESTO SVAKIDAŠNJICA I SLOBODNO VRIJEME - razgovarati o bližnjima, prijateljima i poslovnim suradnicima, njihovim fizičkim i karakternim osobinama - razgovarati o problemima mladih u suvremenom svijetu, mogućnostima njihova obrazovanja i zapošljavanja, problemima na poslu - biti sposoban sastaviti kraći životopis i molbu za zaposlenje - upotrijebiti modalni glagol za izricanje obveze u sadašnjosti i prošlosti - prepričati prošle događaje -proširiti vokabular vezan uz različita zanimanja/struke, poslove i sredstva (naprave/alate) za njihovo obavljanje - proširiti vokabular vezan uz različite interese - izraziti sviđanje/nesviđanje (Mir gefällt…/Mir gefällt nicht…) - izraziti buduću radnju i planove za budućnost - razgovarati o slobodnom vremenu, zdravom životu, stanovanju, ugroženom prirodnom okolišu, TV programu, odlasku u kino, slušanju glazbe (vrste glazbe), sportovima, umjetnosti, literaturi - kratko prepričati vlastiti doživljaj (izlet, godišnji odmor, odlazak u kino/kazalište/kafić) - proširiti vokabular vezan uz trgovinu, kupovanje, bolesti, higijenu tijela - prepričati radnju/događaj u prošlosti (preterit i perfekt) - uočiti sličnosti i razlike u kulturama i civilizacijama zemalja njemačkoga govornog područja (blagdani, običaji, hrana...) · glagolska vremena (ponavljanje) · stupnjevanje pridjeva (ponavljanje i proširivanje) · zamjenice (osobne, odnosne, povratne, posvojne, neodređene) · n-deklinacija najučestalijih imenica · složene imenice · perfekt pravilnih i nepravilnih glagola · sklonidba pridjeva nakon određenog člana · futur (tvorba i uporaba) · modalni glagoli · posvojni genitiv (ponavljanje) · jednina i množina imenica (proširivanje znanja) · određeni i neodređeni član (uz gradivne imenice, osobna imena, zemljopisne pojmove - proširivanje znanja) · neodređene zamjenice jemand, niemand · prilozi hin, her METODIČKE UPUTE Zadaće programa/sadržaja Metodika OPĆE ODREDNICE KURIKULUMA - Početni cilj: pobuditi interes za učenje njemačkog jezika; shvatiti važnost učenja njemačkog jezika kao sredstva svakodnevne, poslovne i međunarodne komunikacije. - Obrazovni cilj: učenje njemačkog jezika pridonosi osobnom obogaćivanju polaznika programa, razvoju njihova znanja, vještina i sposobnosti, društvenoj osviještenosti, boljoj mogućnosti uključivanja u svijet rada i sve dijelove društva, u Hrvatskoj i u Europi. - Kulturološki cilj: znanje i uporaba njemačkog jezika omogućava razumijevanje i prihvaćanje drugih i drukčijih kultura i civilizacija te drukčijih načina razmišljanja i djelovanja. - Praktični cilj: vladanje znanjima i vještinama (osposobljavanje za temeljnu jezičnu i komunikacijsku kompetenciju – vladanje četirima glavnim vještinama). U početnom razdoblju obrazovanja pojačano se primjenjuju strategije motivacije polaznika za učenje njemačkog jezika. Učitelj se koristi izravnim i aktivnim metodama rada s naglaskom na individualizaciji te potiče usmeno izražavanje. Uporaba hrvatskog jezika: - u početnom poučavanju i kad je to potrebno radi jasnoće u komunikaciji u radu se može govoriti materinskim jezikom. Ispravljanje pogrešaka: - polaznik se može sam ispraviti, mogu mu pomoći ostali polaznici, pogreške se mogu ispraviti uz pomoć učitelja; - u pisanom izražavanju učitelj mora objasniti način obilježavanja pogrešaka, načine ispravljanja kao i načine vrednovanja. Kako bi se izbjegao strah od pogrešaka u usmenom i pisanom izražavanju, potrebno je sustavno pohvalom poticati polaznike. KOMUNIKACIJA USMENO IZRAŽAVANJE Na početku III. obrazovnog razdoblja određenu prednost valja dati razumijevanju, a nakon toga usmenom izražavanju. Polaznici trebaju postići određenu razinu u slušanju, govorenju, čitanju i pisanju kako bi mogli čitati s razumijevanjem i samostalno govoriti. Slušanje: - poticati i navikavati polaznike na slušanje i usvajanje posebnosti njemačkog jezika (glasovi, izgovor, ritam, intonacija) - poticati razumijevanje bitnih informacija u nekom kraćem tekstu - poučiti polaznika kako koristiti sposobnost slušanja kako bi bio sposoban odgovoriti na pitanje, sudjelovati u razgovoru, čitati i pisati. Govorenje: - poticati želju polaznika za govorenjem i omogućiti zadovoljstvo zbog postignuća - poučiti kako imitirati i samostalno govoriti te pravilno usvojiti fonetske osobitosti jezika - prenijeti temeljna lingvistička znanja i sposobnosti te ih sustavno razvijati. Čitanje: - poticati želju za čitanjem i potrebu korištenja pisanog teksta - poticati razumijevanje pisane poruke kako bi se unaprijedilo znanje o posebnostima pisanog jezika. Osim toga, trebali bi: - samostalno prepričati neki događaj ili razgovarati na temu, koristeći se, po potrebi, bilješkama - postići da ih se razumije u razgovoru u svakidašnjim situacijama Poučavanje se temelji na: - uvođenju, razvijanju i jačanju četiriju glavnih vještina (slušanje, govorenje, čitanje, pisanje) - komunikacijskim sredstvima potrebnim za razumijevanje njemačkog jezika u različitim kontekstima i situacijama - poučavanju o kulturama, civilizacijama i znanjima o suvremenim načinima života u zemljama njemačkoga govornog područja - primjeni suvremenih tehnika učenja i poučavanja. Slušanje: - koristiti (autentične) uzorke za slušanje - rečenice, kratki razgovori, niz smislenih rečenica koje čine kraću cjelinu; (magnetofonske snimke, izvorni govornici...) - slušanje kraćeg teksta i uporaba vizualnog materijala. Govorenje: - izricanje naredbe, upute, molbe, davanje savjeta, pitanje za dopuštenje; izražavanje različitih osjećaja; prepričavanje događaja po slikama; izmišljanje završetka priče - upotrebljavaju se različita poticajna sredstva (slike, tekstovi, posteri, fotografije, TV i video...). Čitanje: - čitanje treba uvoditi postupno, na poznatim i već obrađenim sadržajima, u početku čitanje riječi, zatim rečenica - poučiti da se prepoznaju riječi koje su iste/slične izgovorenima - poticati čitanje tako da polaznik u rečenici na njemačkom jeziku podvuče ono što razumije - poticati razumijevanje pisane poruke kako bi se unaprijedilo znanje o posebnostima pisanog jezika - potaknuti usvajanje i primjenu tehnika čitanja. Pisanje: - razvijati želju za pisanim izražavanjem - poučiti polaznika pisanoj reprodukciji različitih fonema - poučiti polaznika jezičnim znanjima kako bi se upoznao s normama pisanog izraza - polaznicima omogućiti usvajanje pravila pisanja izravnom primjenom - poučiti polaznika kako u pisanom obliku izraziti što misli i osjeća. - povezivanje izmiješanih rečenica u smislenu cjelinu - čitanje teksta i davanje kratkih naslova. Pisanje: - provoditi vježbe umetanja slova u riječ, riječi u rečenici (izbor iz ponude riječi, križaljke, dopunjalke...) - poticati pisanje po sjećanju - uvoditi pisanje naslova nekog teksta - poučiti pisanju rečenica, kraćeg eseja, sažetka (odgovori na pitanja, vođeni sastav). Nastavna sredstva i pomagala - primjerena vizualna sredstva (slikovna) i realia - magnetofon/ kasetofon, radio, TV i video, grafoskop Preporuke/savjeti za poučavanje - potrebno je uskladiti poučavanje svih vještina - materijali, sredstva i pomagala se koriste sukladno komunikacijskim ciljevima poučavanja Preporuke za poučavanje: Primijeniti primjerene tehnike kako bi polaznici aktivno sudjelovali u simuliranim komunikacijskim situacijama (prepričavanje događaja, dramatizacija, čitanje po ulogama, gluma...). U poučavanju se koriste autentični tekstovi (novinski članci, časopisi, oglasi; jelovnici, plan grada...), radio i TV program. U radu na tekstu polaznik treba: - koristiti ranije stečena iskustva i znanja - upotrijebiti strategije za izbjegavanje teškoća u komunikaciji - samostalno raditi na tekstovima (intenzivno /ekstenzivno/skimming/scanning) tehnike čitanja - nastavnik unaprijed najavljuje polaznicima: to su vizualna sredstva, materijali za slušanje, materijali za (poticanje) uvođenje, vježbanje i samostalno pisanje, razvijanje svih četiriju jezičnih cjelina, s posebnim naglaskom na usmenom izražavanju - nastavna sredstva i pomagala se koriste kao pomoć u procesu učenja i poučavanja - učenje i poučavanje je usmjereno na autentični jezik i autentične situacije - uporaba nastavnih sredstava i pomagala treba poticati potrebu polaznika programa za komunikacijom na njemačkom jeziku, njegovu maštovitost i kreativnost - nastavna sredstva i pomagala se koriste kao poticaj i treba ih pozorno uvoditi i koristiti u procesu poučavanja i učenja - savjetuje se česta izmjena nastavnih metoda i oblika rada zbog zadržavanje pažnje i poticanja motivacije - čitanje dužih tekstova se savjetuje samo u slučajevima kad trebaju poslužiti kao temelj dobro definiranog zadatka (opće razumijevanje) - potrebno je vrlo pozorno razmišljati o materijalima koji se koriste jer su oni, načelno, samo poticaj za druge aktivnosti. Preporuka je da se odabiru oni koji su polaznicima zanimljivi. Zadaće programa/sadržaja Metodika Neverbalna komunikacija - poučiti načine neverbalnih elemenata u usmenom izražavanju kako bi se olakšalo razumijevanje. Izgovor - poticati na usvajanje pravilnog ritma i slušne percepcije glasova. Gramatika - poučiti pravilno usvajanje gramatičkih struktura u komunikacijskim situacijama - poučiti temeljnu morfologiju i sintaksu s pomoću primjerenih nastavnih sredstava i u kontekstu koji je primjeren. Neverbalna komunikacija - u usmenom izražavanju koristiti se gestama i mimikom; izražavanje pantomimom (kao strategijom u usmenom izražavanju). Izgovor Aktivnosti: - provesti razne govorne vježbe kako bi polaznici mogli čuti i izgovoriti određene glasove te usvojiti pravilan izgovor i intonaciju - vježbama poticati razumijevanje veza između fonema i grafema - provoditi vježbe izgovora (glasovi, riječi), intonacije i ritma. Preporuke/savjeti: - u poučavanju je važno koristiti se materijalom na kojem su snimke govora /razgovora izvornih govornika u autentičnim situacijama. Gramatika Preporuke/savjeti za poučavanje: - gramatiku se mora shvatiti kao sredstvo komunikacije - gramatiku u početnim razdobljima treba poučavati neizravno, a polaznici će tijekom učenja postati svjesni načina tvorbe i uporabe glagolskih vremena i sintakse Rječnik - usvojiti rječnik vezan uz teme u programu. - gramatiku treba poučavati na temelju primjera, analogijom, navoditi polaznike na zaključak o pravilu - gramatički sadržaji se obrađuju sustavno, stupnjevano, ali u česticama – ne savjetuje se cjelosatna obrada gramatičkih sadržaja - učiteljstvu se savjetuje da u individualnom pristupu polazniku olakša razumijevanje pravila s pomoću vizualnog označavanja - naglasak u poučavanju gramatike je na tečnoj komunikaciji, manje na točnoj - učitelj će nastavne sadržaje i zadaće za polaznika prilagoditi realnoj situaciji. Rječnik Aktivnosti: vezane uz one namijenjene komunikaciji Preporuke/savjeti za poučavanje: - polaznicima se ne preporučuje učenje riječi napamet - polaznika se potiče na bilježenje najčešćih riječi i skupina riječi (dani u tjednu, mjeseci...) - riječi se poučavaju u kontekstu, uče s razumijevanjem - koristiti vizualije, realije Zadaće programa/sadržaja Metodika SOCIOLOŠKI I KULTUROLOŠKI ASPEKTI KOGNITIVNI I AFEKTIVNI ASPEKTI Poznavanje drugih kultura i civilizacija - upoznati polaznika s običajima i tradicijom u zemljama njemačkoga govornog područja - poučiti kako razumjeti i prihvatiti drukčije kulture i civilizacije - razviti pozitivno stajalište prema drugom i drukčijem. - poučiti polaznike kako da samostalno uče (samostalno koristiti sve četiri vještine - razviti tehnike čitanja, pisanja s naglaskom na vještini govorenja). Poznavanje drugih kultura i civilizacija - u postupku se koriste razni izvorni materijali (slike, posteri, fotografije, realije; snimke govora izvornih govornika, TV program....) - polaznika se potiče na uporabu Interneta - polaznika se potiče na uspoređivanje: koje su sličnosti i razlike među kulturama i običajima - savjetuje se da se nastava izvodi u učionici koja je dobro opremljena vizualijama, nastavnim sredstvima i pomagalima. - nastavnik treba polazniku objasniti načine samostalnog učenja i poticati na razvijanje tehnika za samostalno učenje - savjetuje se individualni pristup svakom polazniku, prema njegovim potrebama, interesima i sposobnostima. Pisane vježbe i provjere znanja i vještina trebaju biti kratke i ciljane. Polaznika se potiče na samostalan rad. Procjene postignuća trebaju biti motivirajuće za polaznika. MATEMATIKA Obrazovno razdoblje III. IV. V. VI Broj sati 72 72 72 72 CILJ Usvojiti temeljna matematička znanja potrebna za primjenu u svakodnevnom životu i osobnom obrazovanju. ZADACI - stjecati znanje potrebno za razumijevanje kvantitativnih odnosa i zakonitosti u pojavama u prirodi, društvu i u praktičnom životu - svladavati osnovne elemente matematičkoga jezika, razvijati sposobnost izražavanja matematičkim jezikom - razvijati sposobnost za apstraktno mišljenje i logičko rasuđivanje - razvijati sposobnosti primjene metoda matematičkoga mišljenja, logičkoga zaključivanja i algoritamskog rješavanja problema - razvijati sposobnost za pravilno rasuđivanje, zaključivanje i stvaralačko mišljenje - navikavati na točnost, urednost, ustrajnost i sustavnost u rješavanju zadataka - razviti sposobnost za primjenu matematike u rješavanju raznih problema. SADRŽAJI I ZADAĆE ZA POLAZNIKE III. obrazovno razdoblje Sadržaji Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike UVOD Uvodni sat Ponavljanje gradiva nižih razreda 1. PRIRODNI BROJEVI Pisanje i čitanje prirodnih brojeva Pisanje brojeva rimskim znakovima Skup prirodnih brojeva Skup N0 i točke pravca Uspoređivanje prirodnih brojeva Zbrajanje i oduzimanje brojeva u skupu N0 Veza zbrajanja i oduzimanja Množenje prirodnih brojeva Neke olakšice pri množenju Osnovna svojstva množenja Distributivnost množenja prema zbrajanju i oduzimanju Dijeljenje prirodnih brojeva Veza množenja i dijeljenja Izvođenje više računskih operacija Upoznati polaznike s nastavnim planom i programom i dati im upute za način usvajanja matematičkoga gradiva. Ponoviti osnovno gradivo nižih razreda. Cilj za nastavnu cjelinu: Upoznati skup N i N0. Uvježbati računske operacije s prirodnim brojevima te ih primjenjivati u svakodnevnim situacijama u teorijskim i praktičnim zadacima. Zadaće za polaznike: - navesti elemente i osnovna svojstva skupa N - razlikovati parne i neparne pririrodne brojeve - čitati i pisati prirodne brojeve - zbrajati prirodne brojeve - navesti elemente skupa N0 - upotrebljavati znakove <, >, = i ≠ u skupu N0 - usvojiti osnovna svojstva zbrajanja, komutativnost i asocijativnost te ih primijeniti na zadatke u skupu N0 - oduzimati prirodne brojeve - usvojiti osnovna svojstva množenja: komutativnost i asocijativnost te ih primijeniti na zadatke s brojevima iz skupa N0 Sadržaji Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike 2. DJELJIVOST PRIRODNIH BROJEVA Djelitelj i višekratnik Svojstva djeljivosti Djeljivost s 10, 5, 2, 3, 9 Prosti i složeni brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Zajednički djelitelji. Najveći zajednički djelitelj Zajednički višekratnici. Najmanji zajednički višekratnik - upoznati svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju i oduzimanju i primijeniti u raznim zadacima - dijeliti pririrodne brojeve - uočiti vezu između množenja i dijeljenja - rješavati jednostavnije izraze s nekoliko računskih operacija istog stupnja i operacija različitog stupnja - primjenjivati računske operacije na geometrijske sadržaje: opseg trokuta i četverokuta, površina pravokutnika i kvadrata u jednostavnijim zadacima. Cilj za nastavnu cjelinu: Usvojiti djeljivost i svojstva djeljivosti primjenjivati u raznim tekstualnim zadacima. Zadaće za polaznike: - naučiti pojam djeljivosti, što je višekratnik, djeljivost s 10, 5, 2, 3 i 9 - primjenjivati kriterije djeljivosti prirodnog broja brojevima 10, 5, 2, 3 i 9 - razlikovati proste i složene brojeve - rastavljati brojeve na proste faktore - određivati zajedničke djelitelje - određivati najveći zajednički djelitelj - određivati zajedničke višekratnike - određivati najmanji zajednički višekratnik. Sadržaji Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike 3. SKUPOVI TOČAKA U RAVNINI Pravac, polupravac, dužina Simetrala dužine Kružnica i krug Pravac i kružnica Međusobni položaj dviju kružnica Paralelogram, pravokutnik, kvadrat Trokut Jednakokračni trokut Jednakostranični trokut Pravokutni trokut Raznostranični trokut 4. RAZLOMCI Uvođenje razlomaka. Uspoređivanje razlomaka jednakih nazivnika Zbrajanje razlomaka jednakih nazivnika Oduzimanje razlomaka jednakih nazivnika Proširivanje i skraćivanje razlomaka Uspoređivanje razlomaka različitih nazivnika Cilj za nastavnu cjelinu: Upoznati razne skupove točaka u ravnini, uočiti njihova svojstva, te ih primjenjivati. Zadaće za polaznike: - nacrtati i označiti dužinu, pravac, polupravac i kružnicu - odrediti presjek dvaju pravaca - crtati okomite i usporedne pravce - nacrtati i označiti krug, prugu, paralelogram, pravokutnik, kvadrat, kružni vijenac i kružni isječak - nacrtati i označiti razne vrste trokuta, dijagonale četverokuta, simetralu dužine i polovište dužine. Cilj za nastavnu cjelinu: Formirati pojam razlomka i primjenjivati njihova svojstva u raznim zadacima. Zadaće za polaznike: - usvojiti pojam razlomka, zapisivati i čitati razlomke - uspoređivati razlomke jednakih nazivnika - zbrajati razlomke jednakih nazivnika - proširivati i skraćivati razlomke - uspoređivati razlomke različitih nazivnika. Sadržaji Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike 5. DECIMALNI BROJEVI Decimalni zapis dekadskih razlomaka Decimalni brojevi Zbrajanje decimalnih brojeva Oduzimanje decimalnih brojeva Množenje decimalnih brojeva prirodnim brojevima Dijeljenje decimalnih brojeva prirodnim brojevima Množenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama Dijeljenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama Množenje decimalnih brojeva decimalnim brojevima Produženo dijeljenje prirodnih brojeva Dijeljenje decimalnog broja decimalnim brojem Pisanje razlomaka u obliku decimalnih brojeva Pisanje decimalnih brojeva s konačnim brojem decimalnih mjesta u obliku razlomaka Cilj za nastavnu cjelinu: Upoznati decimalne brojeve, uvježbati računske operacije s decimalnim brojevima te ih primjenjivati u praktičnim zadacima. Zadaće za polaznike: - mjeriti dužine i usvojiti pojam dekadskog razlomka - mjeriti veličine i usvojiti decimalne brojeve - čitati i pisati decimalne brojeve - decimalne razlomke zapisivati u decimalnom obliku - decimalne brojeve zapisivati u obliku razlomka - zbrajati i oduzimati decimalne brojeve - zaokruživati brojeve - množiti i dijeliti s dekadskom jedinicom - množiti decimalne brojeve decimalnim brojem - dijeliti decimalni broj prirodnim i decimalnim brojem - rješavati jednostavnije primijenjene zadatke s decimalnim brojevima. Sadržaji Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike 6. KUT Vrste kutova Mjerenje kutova Sukuti i vršni kutovi Kutovi s paralelnim krakovima Završno ponavljanje gradiva Cilj za nastavnu cjelinu: Formirati pojam kuta, prepoznavati vrste kutova te primjenjivati njihova svojstva. Zadaće za polaznike: - crtati, označavati i mjeriti kutove - upoznati vrste kutova - upoznati susjedne kutove ili sukute, vršne kutove i kutove s paralelnim kracima i rješavati jednostavnije zadatke. IV. obrazovno razdoblje Sadržaji Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike I. OPERACIJE S RAZLOMCIMA Mješoviti brojevi Svođenje razlomaka na zajednički nazivnik Uspoređivanje razlomaka Zbrajanje i oduzimanje razlomaka Komutativnost i asocijativnost razlomaka Množenje razlomaka Svojstva množenja razlomaka Dijeljenje razlomaka Dvojni razlomci Zadaće za polaznike - Usvojiti tehniku zbrajanja i oduzimanja razlomaka jednakih nazivnika. - Primijeniti stečena znanja na praktične zadatke. - Razvijati sposobnost uočavanja i prepoznavanja razne vrste razlomaka. Cilj: Naučiti i uvježbati četiri osnovne operacije s razlomcima, istaknuti njihova svojstva i primjenjivati ih u raznim zadacima iz svakodnevnog života. Zadaće za polaznike - Pretvarati neprave razlomke u mješovite brojeve i obrnuto. Svoditi razlomke na zajednički nazivnik. Uspoređivati razlomke. - Zbrajati i oduzimati razlomke jednakih i različitih nazivnika. - Primijeniti vezu između zbrajanja i oduzimanja razlomaka. - Primjenjivati svojstva komutativnosti i asocijativnosti zbrajanja razlomaka u jednostavnijim zadacima. - Množiti razlomke prirodnim brojevima, jedinicom i nulom. - Množiti i dijeliti razlomke. - Primijeniti svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju i množenja prema oduzimanju u jednostavnijim zadacima. Sadržaji Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike II. TROKUT Vrhovi, stranice i kutovi trokuta Kutovi s usporednim i okomitim kracima Zbroj unutarnjih kutova trokuta Vanjski kutovi trokuta Odnosi stranica i kutova trokuta Vrste trokuta - raznostraničan, jednakokračan, i jednakostraničan Vrste trokuta - pravokutan, šiljastokutan i tupokutan Sukladnost trokuta - osnovni pojmovi, 1. poučak o sukladnosti trokuta Sukladnost trokuta - 2. i 3. poučak sukladnosti trokuta Simetrala dužine Simetrala kuta Konstrukcije nekih kutova Konstruktivni zadaci o trokutu Površina trokuta - površina kvadrata, pravokutnika i pravokutnog trokuta Površina trokuta Cilj: Usvojiti pojam trokuta, razlikovati vrste trokuta i njihova svojstva, te stečeno znanje primjenjivati u rješavanju teoretskih i praktičnih zadataka. Zadaće za polaznike - Crtati trokute i označavati vrhove, stranice i kutove trokuta - Uspoređivati kutove s usporednim kracima, uspoređivati kutove s okomitim kracima - Naučiti zbroj unutarnjih kutova trokuta - Odrediti vanjske kutove trokuta - Usvojiti odnos stranica i kutova u trokutu - Razlikovati vrste trokuta - Usvojiti i primjenjivati poučak o sukladnosti trokuta - Konstruirati simetralu dužine - Konstruirati kutove od 60°, 90°, 30° i 45° - Konstruirati trokute ako su zadane: stranica i 2 kuta na toj stranici, 2 stranice i kut između njih i sve 3 stranice - Izračunavati površinu trokuta - Rješavati jednostavnije zadatke u kojima se primjenjuje znanje o trokutu. Sadržaji Cilj nastavne cjeline i zadaće za polaznike III. CIJELI BROJEVI Pozitivni i negativni cijeli brojevi Prikazivanje cijelih brojeva na pravcu Suprotni brojevi Apsolutna vrijednost cijelog broja Uspoređivanje cijelih brojeva Zbrajanje cijelih brojeva Svojstva zbrajanja cijelih brojeva Oduzimanje