Nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje pediker

Nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje pediker Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje pediker NN 136/2003 (28.8.2003.), Nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje pediker Ministarstvo prosvjete i športa i Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo 2003 Na temelju članka 8. Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine, br. 69/03. – pročišćeni tekst), članka 44. stavka 4. i 5. Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 49/03. – pročišćeni tekst), članka 3. Sporazuma o suradnji Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo od 21. siječnja 2003. i uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore, ministar prosvjete i športa i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo donijeli su NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI ROGRAM ZA ZANIMANJE PEDIKER UVOD Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu sastoje se od općeobrazovnoga dijela i strukovnoga dijela (program naukovanja). Sadržaji općeobrazovnoga dijela utvrđeni su Odlukom ministra prosvjete i kulture o usvajanju nastavnih planova i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih općih sadržaja strukovnih i umjetničkih škola (KLASA: 602-03/91-01-114, UR. BROJ: 532-08/91-01 od 20. lipnja 1991. i Odlukom ministra prosvjete i športa o izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje stručne spreme, KLASA: 602-03/96-01/1170, UR. BROJ: 532-03/1-96-1 od 25. lipnja 1996.). Sadržaji strukovnog dijela temelje se na odredbama Zakona o srednjem školstvu (NN 19/92, 27/93, 50/95, 59/01 i 114/01) i Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96 i 64/01). Strukovni sadržaji su stručno-teorijski dio (obvezni i izborni) i praktični dio. Sastavnice strukovnog dijela odgojno-obrazovnog programa za zanimanja u obrtništvu (programa naukovanja) su: Osnovna obilježja Nastavni plan Obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća Potrebna stručna sprema nastavnika Uvjeti izvođenja programa Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit 1. Osnovna obilježja Osnovna obilježja svakoga odgojno-obrazovnoga programa su: - naziv obrazovnoga programa/zanimanja - cilj i zadatci programa - trajanje obrazovanja - uvjeti za upis. 2. Nastavni plan Nastavi plan sadrži popis predmeta općeobrazovnoga i strukovnoga dijela programa s naznačenim brojem sati u tjednu i godini za svaki razred. 3. Obvezni načini provjeravanja znanja i umijeća Tablično se navode za svaki predmet iz strukovnoga dijela obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća. 4. Potrebna stručna sprema nastavnika Tablično se navode za svaki predmet iz stručnoga dijela potrebna stručna sprema nastavnika (profesora, stručnog učitelja i suradnika u nastavi). 5. Uvjeti izvođenja programa - podaci za rad u skupinama učenika (tablično se navode za svaki stručno-teorijski predmet s praktičnim/laboratorijskim vježbama broj sati vježbi, realizator i najveći broj učenika u skupini) - minimalni materijalni uvjeti za izvođenje nastave pojedinih nastavnih predmeta (tablični prikaz prostora, opreme i predmeta kojima je prostor i oprema namijenjena). 6. Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima - naziv predmeta - razred - tjedni i godišnji fond sati s naznakom obveznog broja sati praktičnih/laboratorijskih vježbi - cilj nastavnoga predmeta - zadatci nastavnoga predmeta - sadržaj nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s naznačenim očekivanim rezultatima (znanjima i umijećima) i sadržajima kojima se ta znanja i umijeća stječu - metodičke napomene za provedbu nastave - osnovne obveze učenika. 7. Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit Navode se po predmetima cilj, osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu provjeravaju, način provjere te daje tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera, znanja i umijeća koja učenik treba pokazati i nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih se znanja provjeravaju. 1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOGA PROGRAMA Naziv: - pediker Cilj: Osposobljavanje učenika da samostalno, kvalitetno, ekonomično i stručno obavljaju poslove u sklopu pedikerskog zanimanja. Zadaće: Za ostvarenje toga cilja potrebno je ostvariti zadaće koje proizlaze iz opisa poslova i radnih zadataka zanimanja: - upoznavanje s osnovnim principima rada u uslužnim djelatnostima - upoznavanje s društvenim, ekonomskim i zdravstvenim potrebama za uslužnim djelatnostima - razvijanje sposobnosti zapažanja, procjenjivanja i logičkog zaključivanja - stjecanje nužnih znanja, vještina i navika za obavljanje pedikerskih poslova - razvijanje uspješne komunikacije s korisnicima usluga - stjecanje primjerenih znanja o nabavi kvalitetnih pedikerskih preparata, alata i opreme za obavljanje poslova - navikavanje na uporabu stručne literature i primjenu inovacija u struci - usvajanje znanja o važnosti primjene mjera zaštite na radu - usvojanje znanja o važnosti utjecaja okoliša na čovjekovo zdravlje - osposobljavanje učenika za cjeloživotno obrazovanje. Trajanje obrazovanja: - tri godine Uvjeti za upis: - završena osnovna škola, liječnička svjedodžba i ugovor o naukovanju s licenciranim obrtnikom - posebni uvjeti: zadovoljavajuće opće zdravstveno stanje, dobro razvijena motorika, dobar vid i sluh, komunikativnost - osobe umanjene psihofizičke sposobnosti potkrijepljene medicinskom dokumentacijom ne mogu obavljati poslove pedikerske struke (slab vid i sluh, poremećaj u motorici, poremećaj govora, sklonost alergijama, kožne bolesti) 2. NASTAVNI PLAN A) Obvezni općeobrazovni dio programa Naziv predmeta Broj sati Ukupni broj sati 1. razred 2. razred 3. razred tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje Hrvatski jezik 3 105 3 105 3 96 306 Strani jezik 2 70 2 70 2 64 204 Povijest 2 70 - - - - 70 Vjeronauk/Etika 1 35 1 35 1 32 102 Tjelesna i zdravstvena kultura 1 35 1 35 1 32 102 Politika i gospodarstvo - - 2 70 - - 70 Ukupno 9 315 9 315 7 224 854 B) Stručno-teorijski dio programa Obvezni: Naziv predmeta Broj sati Ukupni broj sati 1. razred 2. razred 3. razred tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje Tehnologija pedikerstva 1 35 2 70 3 96 201 Poznavanje materijala 1 35 1 35 1 32 102 Dermatologija - - - - 1 32 32 Matematika u struci 2 70 1 35 1 32 137 Računalstvo 2 70 - - 70 Zdravstveni odgoj 1 35 - - 35 Psihologija komunikacije 1 35 1 35 - - 70 Osnove masaže tijela - - - - 1 32 32 Ukupno 7 245 6 210 7 224 679 Izborni dio programa: Naziv predmeta Broj sati Ukupni broj sati 1. razred 2. razred 3. razred tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje Dekorativna kozmetika - - - - 1 32 32 Nauka o čovjeku 1 35 35 Aromaterapija - - - - 1 32 32 Ljekovito bilje - - 1 35 - - 35 Ekologija 1 35 - - 35 Matematika u struci - - 1 35 1 32 67 TZK 1 35 1 35 1 32 102 Opće-obrazovni i stručno-teorijski predmeti realiziraju se u 1. i 2. razredu u 35 nastavnih tjedana, a u 3. razredu u 32 nastavna tjedna. Učenici obvezno odabiru u 2. i 3. razredu jedan od predloženih izbornih predmeta. C) Praktični dio programa Naziv predmeta Broj sati Ukupni broj sati 1. razred 2. razred 3. razred tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje Tehnološke vježbe iz pedikerstva - 35 - 35 - 32 Praktična nastava u školi (max.) 325 235 128 Praktična nastava u radnom procesu (min.) 540 630 640 1810 Ukupno 900 900 800 2600 Praktična nastava u školi raspoređuje se u 1. i 2. razredu na 35 nastavnih tjedana, a u 3. razredu na 32 nastavna tjedna. Praktična nastava u radnom procesu raspoređuje se na 40 tjedana. U okvirnom programu naveden je maksimalan broj sati praktične nastave u školi i minimalan broj sati praktične nastave u radnom procesu. Ako škola prema svojim izvedbenim programima ostvaruje manje sati praktične nastave u školi, razlika se treba nadoknaditi praktičnom nastavom u radnom procesu tj. ukupno se treba ostvariti 900 sati u prvom, 900 sati u drugom i 800 sati u trećem razredu. Učenici 1. razreda prije početka praktične nastave u radnom procesu (kod obrtnika), trebaju obaviti najmanje 35 – 70 sati praktične nastave u školskoj radionici kako bi svladali osnove struke i položili ispit iz zaštite na radu. D) Ukupno nastave Naziv predmeta Broj sati Ukupni broj sati 1. razred 2. razred 3. razred tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje Opće-obrazovni dio programa 9 315 9 315 7 224 854 Strukovni dio – programa 7 245 6 210 7 224 679 Izborni dio programa 1 35 2 70 3 96 201 Praktični dio programa 900 900 800 2600 Ukupno 17 1495 17 1495 17 1344 4334 3. OBVEZNI NAČIN PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA Predmeti strukovnog dijela programa Obvezni načini provjere i ocjenjivanja znanja i umijeća Tehnologija pedikerstva usmeno, pismeno, praktični rad u praktikumu Poznavanje materijala usmeno, pismeno, laboratorijske vježbe Dermatologija usmeno, pismeno Matematika u struci usmeno, pismeno Računalstvo praktični rad na računalu, usmeno Zdravstveni odgoj usmeno, pismeno Psihologija komunikacije usmeno, pismeno Osnove masaže tijela usmeno, praktični rad u praktikumu Izborni predmet usmeno, pismeno Praktična nastava u školi usmeno, pismeno, praktični rad u praktikumu Praktična nastava u radnom procesu praktični rad u pedikerskom salonu Tehnološke vježbe usmeno, pismeno, praktični rad u praktikumu 4. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Nastavni predmeti strukovnog dijela programa Nastavnik Izobrazba Tehnologija pedikerstva prof. biologije ili dr. medicine visokoškolsko obrazovanje Tehnološke vježbe iz pedikerstva prof. biologije ili dr. medicine stručni učitelj visokoškolsko obrazovanje Poznavanje materijala prof. ili dipl. ing.kemije visokoškolsko obrazovanje Dermatologija prof. biologije ili dr. medicine visokoškolsko obrazovanje, majstor pediker Matematika u struci prof. ili dipl. ing. matematike visokoškolsko obrazovanje Računalstvo prof. ili dipl. ing.informatike ili elektrotehnike visokoškolsko obrazovanje Zdravstveni odgoj dr. medicine ili prof. tjelesne i zdravstvne kulture visokoškolsko obrazovanje Psihologija komunikacije prof. ili dipl. psiholog visokoškolsko obrazovanje Osnove masaže tijela dr. medicine, fizioterapeut stručni učitelj visokoškolsko obrazovanje, majstor pediker, majstor kozmetičar Dekorativna kozmetika stručni učitelj majstor kozmetičar Ljekovito bilje prof. biologije ili dr. medicine visokoškolsko obrazovanje Praktična nastava stručni učitelj, suradnik u nastavi majstor pediker, pediker Aromaterapija prof. biologije ili dr. medicine visokoškolsko obrazovanje Ekologija prof. biologije visokoškolsko obrazovanje 5. IZVOĐENJE PROGRAMA 5.1. Minimalni standard Rad s učenicima u skupinama - dijeljenje razrednog odjela u skupine i sudjelovanje stručnih učitelja kao suradnika u nastavi Nastavni predmet Razred Nastavnik Broj sati vježbi Broj učenika u skupini Tehnološke vježbe iz pedikerstva 1. profesor 15 15 Poznavanje materijala 1. profesor 15 15 Računalstvo 1. profesor 50 15 Praktična nastava u školi 1. stručni učitelj 15 Tehnologija pedikerstva 2. profesor 15 15 Tehnološke vježbe iz pedikerstva 2. profesor 35 15 Poznavanje materijala 2. profesor 15 15 Praktična nastava u školi 2. stručni učitelj, suradnik u nastvi 15 Tehnologija pedikerstva 3. profesor 15 15 Tehnološke vježbe iz pedikerstva 3. profesor, stručni učitelj, suradnik u nastavi 15 15 Poznavanje materijala 3. profesor 15 15 Dekorativna kozmetika 3. stručni učitelj 20 15 Osnove masaže tijela 3. stručni učitelj 15 15 Praktična nastava u školi 3. stručni učitelj 15 5.2. Minimalni materijalni uvjeti za izvođenje programa Prostor Oprema Nastavni predmet Kemijski laboratorij osnovni pribor i kemikalije potrebne za izvođenje vježbi Poznavanje materijala Ljekovito bilje Računalska učionica 15 računala povezanih u mrežu s mogućnošću pristupa internetu, pisač, LCD projektor, programska oprema za obradu teksta, programi za pedikera Računalstvo Pedikerski praktikum opremljen s minimalno 5 radnih mjesta (pedikerski stolac, radni stolić, masažna kadica, lupa, osnovni pribor i alat) sterilizator, aparat za zagrijavanje parafina, 5 aparata za aparativnu pedikuru, 5 grijača aparat za zagrijavanje voska, 5 UV lampi za ugradnju umjetnih noktiju, aparat za strojnu pedikuru i manikuru, TV, video, grafoskop Tehnološke vježbe iz pedikerstva Dekorativna kozmetika Osnove masaže tijela Praktična nastava u školi 6. NASTAVNI PROGRAM (KATALOG ZNANJA) Nastavni programi za predmete općeobrazovnog dijela programa, izuzev predmeta etika i tjelesna i zdravstvena kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 11. lipanj 1997. Nastavni program za predmet etika objavljen je u Prosvjetnom vjesniku Ministarstva prosvjete i športa, broj 1 od 11. ožujka 2003. 6.1. Nastavni predmet: Tjelesna i zdravstvena kultura ŠKOLE strukovne-trogodišnje BROJ SATI TZK PROGRAM Razred prvi Razred drugi Razred treći tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje OSNOVNI PROGRAM 1 35 1 35 1 32 IZBORNA NASTAVA 1 35 1 35 1 32 Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe čovjeka za kretanjem kao izrazom zadovoljavanja potreba kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada. Zadaci: · razviti osobine, sposobnosti i motorička znanja te stvarati naviku bavljenja športom radi kvalitetne športske rekreacije, · stjecanje znanja o činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda, · razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za čuvanje i promicanje zdravlja, · usvajanje motoričkih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja i rješavanja svakodnevnih motoričkih zadataka, · razvijanje radnih sposobnosti, · izgrađivanje humanih međuljudskih, · njegovanje higijenskih navika · teorijsko-praktično osposobljavanje za stalnu primjenu odgovarajućeg tjelesnog vježbanja kao dijela kulture življenja i to: - o utjecaju procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i pojedine organske sustave, - o očuvanja zdravlja, načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja, - o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja, - o načinu treniranja i natjecanja, posebice u športovima kojim su se pojačano bavili, · razvijati osjećaj za očuvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem ekoloških aktivnosti, športskih igara i zabave. Posebne zadaće za učenike: Razred : PRVI utjecati na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i masnog tkiva usklađivati nesrazmjer rasta srčanog mišića, mase tijela i krvožilnog sustava, što uvjetuje brzo umaranje i zahtijeva duži oporavak učenika djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu, a manifestira se u neracionalnim načinima kretanja razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti Razred : DRUGI nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i masnog tkiva stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti: gibljivosti, ravnoteže, preciznosti, brzine, eksplozivne snage, repetitivne snage i statičke snage djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu, a manifestira se u naracionalnim načinima kretanja usmjeravati učenike da individualno doziraju volumen opterećenja suzbijajući želju za postizavanjem motoričkih dostignuća koja nisu u sukladnosti s njihovim potencijalnim mogućnostima, uz izuzetak utjecaja na brzinu i koordinaciju pomagati učenicima da svladaju krizu koja se manifestira u konfliktima između pojedinca i društva Razred : TREĆI nastaviti s procesom utjecaja na razvoj morfološkog statusa učenika, posebice na povećanje snage ruku i ramenog pojasa utjecati na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti utjecati na što učinkovitiji razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenika razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti osposobiti učenike da mogu samostalno organizirati športske aktivnosti koje su u funkciji podizanja zdravlja, radnih sposobnosti i što sadržajnijeg korištenja slobodnog vremena. Posebne zadaće za učenice: Razred : PRVI nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenica, a posebice na proporcionalan razmjer između mišićnog i potkožnog masnog tkiva stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina, eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža privikavati učenice na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnog ciklusa, posebice učenice koje imaju smetnje (dismenoreja) utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa i na snagu leđne muskulature, što je uvjet za nesmetano razvijanje ostalih organskih sustava Razred : DRUGI utjecati na daljnji razvoj aerobnih i anaerobnih sposobnosti utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenica razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti Razred : TREĆI nastaviti s procesom potpomaganja harmoničnog razvoja morfološkog statusa učenica, posebice prevencijom protiv pojave adipoznosti (celulita) stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina, eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža utjecati na daljnji razvoj aerobnih sposobnosti učenica postupnim organskim prilagođavanjem krvožilnog i dišnog sustava (grudno i dijafragmalno disanje) utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenica razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti usvajanje određenog fonda motoričkih informacija prijeko potrebnih za očuvanje zdravlja, njegovanje higijenskih navika i navika za očuvanje i korištenje zdrave prirodne sredine. SPECIFIČNOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA UČENIKA S NAZNAKOM OSNOVNIH PROGRAMSKIH SADRŽAJA Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima i sl., djeluje na čovjeka tako da znači stanovitu opterećenost za pojedine dijelove organizma i organizam u cjelini. U pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma i adaptacijskog kapaciteta za njegovo ostvarenje. Što je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će neki stalan zahtjev stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma nije samo rezultat djelovanja rada kao aktivnosti, već je uvjetovano nizom drugih činitelja koji djeluju na organizam izvana, ili su uzroci u njemu samom. Zakonomjernošću društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je specijaliziraniji. Zato je moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta, gdje se glavno opterećenje javlja u većoj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava. Međutim valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu izdvojenih funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan proces koji opterećuje i ima posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki od podsustava opterećeni više, a neki manje. Ovisno o stupnju opterećenosti pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo podjeliti na pretežito energetski (fizički) i pretežito informacijski (mentalni). Točnije, podjela prema stupnju opterećenja pojedinih podsustava organizma uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih organskih sustava u veći rad. I. Fizički rad se može podjeliti na: 1. Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o aktiviranim masama tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:

1. a)velika
2. b)srednja (umjerena)
3. c)mala. 2. Rad s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti, gdje manjka blagotvoran utjecaj dinamičkih kontrakcija mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove organizma. Statički se rad može odvijati tako da:
4. a)statičke kontrakcije održavaju ravnotežu samo protiv djelovanja sile gravitacije na pojedine dijelove tijela ili organizam u cjelini
5. b)statičke kontrakcije održavaju ravnotežu protiv djelovanja sile gravitacije i još nekih drugih različito velikih sila (tereti i sl.). Potrebno je steći i solidna teorijska znanja i to: 1. O utjecaju procesa vježbanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine organske sustave, osobito sa stajališta promicanja i održavanja zdravlja, načina prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem određenoga zanimanja. 2. Elementarna znanja o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja. 3. Znanja o načinu treniranja i natjecanja, osobito u športovima kojim su se pojačano bavili. II. Mentalni rad možemo podjeliti prema stupnju i vrsti opterećenja pojedinih dijelova živčanog sustava na: 1. Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i senzorička središta (kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost i sl. 2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti središnjeg živčanog sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.). 3. Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.). Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu s kojim se provodi, podijeliti na lagani, umjereni i teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i intenzitet opterećenja. Treba dati prikaz opterećenja na organizam i zahtjeva za pojedine sposobnosti, ovisno o načinu rada u radnom procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja: I. skupina Rad se provodi jedino djelatnošću našega tijela, bez pomagala (tjelesni rad). II. skupina Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata. III. skupina Rad na neautomatskim strojevima. IV. skupina Rad na automatskim strojevima. Prema navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama svrstati u tri skupine. Pojedina zanimanja svrstana su u samo jednu skupinu, a nekad i u dvije, ovisno o načinu rada u procesu istoga zanimanja. Za zanimanja I. skupine preporuča se u programu nastave primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve motoričke sposobnosti. Često se u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina mišića koji su aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe labavljenja, opuštanja i istezanja, igre i ples, aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za učenice). Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporuča se primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na motoričke sposobnosti. Posebice treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo, ples, športske igre i dr.). U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja pretežito stojeći preporuča se izvođenje motoričkih zadaća u sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih ekstremiteta i primjenu vježbi za jačanje mišića - držaća svoda stopala radi sprječavanja pojave ravnih stopala i drugih oštećenja donjih ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim kineziološkim aktivnostima povećati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i dr.). U IV. skupini klasificirana su pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja najvećim dijelom sjedeći, s karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri radu. Ta su zanimanja s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave preporučuju se kineziološke aktivnosti koje će preventivno i korektivno utjecati na razvoj kralješnice i koje će poboljšati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples, koturaljkanje, ritmičko-športska gimnastika i aerobik za učenice i dr.). OSNOVNI PROGRAM Osnovni je program koncipiran na temeljnim motoričkim sklopovima pojedinih kinezioloških aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju izbor onih kinezioloških aktivnosti, koje su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfoloških značajki, funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i konativnih dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika. Sadržaji osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za pojedine kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su: - zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima vitalnih organa te psihosocijalnim potrebama svakog učenika - motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje - razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća - utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu - materijalnima, kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u kojoj škola djeluje. Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća tjelesne i zdravstvene kulture, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti: 1) - atletika 2) - košarka - športska gimnastika - odbojka - ples - nogomet - ritmičko-športska gimnastika - rukomet. - borilački športovi. Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje sposobnosti i osobina, s težištem na usvajanju motoričkih znanja polaznika. IZBORNI PROGRAM Izborni program tjelesne i zdravstvene kulture predviđen je za učenike industrijskih i drugih srednjih strukovnih škola koje obrazuju učenike za obrtnička zanimanja u jedinstvenom sustavu. Sadržaj izbornog programa nije određen te se preporuča učenicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj nastavi, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, te usvojiti nove spoznaje. Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja samostalno učenje i mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću kroz duže vremensko razdoblje tijekom radnog vijeka. Izbornim programom treba obogatiti životna iskustva učenika uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i pripremiti učenike za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i zadaća, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti. To su: 1) - veslanje - stolni tenis - klizanje - plivanje - skijanje - badminton - biciklizam - planinarenje - tenis - orijentacijsko trčanje i dr. 2) - aerobik, rolanje, body building, jedrenje, kuglanje te športovi i druge aktivnosti u tradiciji lokalne sredine, kao i one koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene. Odabirom navedenih aktivnosti i športova, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te usvojiti nove spoznaje, različite od onih iz osnovnoga programa PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA UČENIKE KOJI SE NALAZE U RAZDOBLJU ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira na promjene temperature, na vrstu i jakost opterećenja. Zato je prijeko potrebno da se program tjelesne i zdravstvene kulture izrađuje i primjenjuje po načelima koja vrijede za izradbu i provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike oštećenoga zdravlja. Prema tomu, za svakoga učenika u razdoblju zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban program, koji ima zadaću što ranijeg i djelotvornijeg zdravstvenog oporavka. METODIČKO-DIDAKTIČKE UPUTE Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja ima vrijednost i kao sredstvo odmora s obzirom na mnoge odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju statička opterećenja te su pojedini programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi aktivnog odmora". Sve rašireniji "sedentalni stil života" potiskuje čovjekovu potrebu za kretanjem, pa je stvaranje navike u mlađoj dobi za stalnim tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih načela ovog odgojno-obrazovnog područja. Zbog znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za vježbanje, ostvarenje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture različito je za svaku školu, imajući pred očima i dodatno zauzimanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, čime se može znatno utjecati na ostvarenje poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane programe za učenike svih škola nije moguće. U sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postojećim fondom sati ostvariti promjenjivi učinci: znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i sposobnosti, o promicanju zdravlja i odgojnim učincima. Nešto veća postignuća mogu se ostvariti u stjecanju nekonvencionalnih motoričkih znanja, ali znatno manji u usvajanju motoričkih znanja iz športova za koje su potrebni posebni prostori i oprema. Osim već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim pretpostavkama u odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnos između genotipa i egzogenih utjecaja u različitim je razdobljima razvoja različit i pokazuje zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u obzir. Te zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i osnova su za izradbu izvedbenih, ali ne i operativnih programa. Iz osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz jednoga do dva pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom vremenskom mogućnošću ponavljanja. U izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i koliko god je to moguće, želje polaznika. Odnos između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba biti u omjeru 1:1:1. Postojećim fondom sati moguće je ostvariti ciljeve i zadaće tjelesne i zdravstvene kulture ako se u jednoj godini program izvodi s najviše 15 tema. Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti. Prioritetno treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika energetska sastavnica, koja će moći djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga pojedinog učenika. To ujedno znači da treba izabrati one aktivnosti, koje će se moći potpuno provesti s obzirom na materijalne mogućnosti škole. Učenicima obrtničkih škola često s povećanim jednostranim tjelesnim opterećenjem treba ponuditi aktivnosti s kojima će brže doći do oporavka organizma od štetnih i statičkih utjecaja rada, kao i do pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati prednost športskim igrama i drugim sadržajima koje će učenici moći usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem osposobljavanja za cjeloživotno bavljenje športskim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik, ples, odbojka i drugo). Škole koje organiziraju nastavu praktične nastave u školskim radionicama, mogu ostvarivati program tjelesne i zdravstvene kulture jednim dijelom i u tjednu praktične nastave. Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtničkim zanimanjima smanjena je nastava tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat tjedno u osnovnom programu te učenicima treba ponuditi program izborne nastave s još jednim satom tjedno. Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj strukturi i programskim sadržajima u odnosu na druge predmete je rasterećujući, ali nastavnik je temeljni čimbenik u planiranju, programiranju i realizaciji programa u funkciji rasterećenja učenika te preporučujemo sljedeće: · Iz okvirnog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji je svojevrsni "meni" vršiti odabir nastavnih cjelina i tema koje se objektivno mogu ostvariti u školi, poštujući potrebe učenika u svakoj pojedinoj školi vezane za vrstu zanimanja. · U operativnim nastavnim programima cilj i zadaće treba jasno i precizno definirati te odrediti one koje se realno mogu ostvariti s učenicima različitih interesa i mogućnosti. · Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti. · U izvođenju nastavnog procesa primjenjivati složenije metodičke organizacijske oblike rada i odgovarajuće nastavne metode i metode učenja. · U nastavnom procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju, distribuciji i kontroli volumena opterećenja na satu. · Voditi brigu o optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala. · Ocjenjivanje učenika provoditi prema naputku objavljenom u «Glasniku» Ministarstva prosvjete i športa br. 2/96. uz napomenu da bi se izbjegli nesporazumi pri ocjenjivanju i time psihičko opterećenje učenika, treba uvažavati osobne mogućnosti i sposobnosti učenika i u skladu s tim osobni mogući napredak. · Osigurati izvođenje nastave u homogenim skupinama podjelom po spolu, zbog bioloških različitosti spolova i programskih sadržaja. · Nastavu izvoditi u planiranom vremenu od 45 minuta, osim gdje su dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće na drugi način organizirati. · Poticati stvaranje ugodne radne klime između nastavnika i učenika te između samih učenika. 6.2. Nastavni predmet: TEHNOLOGIJA PEDIKERSTVA Razred: 1., 2. i 3. Tjedni (ukupni) fond sati : Razred: 1. 2. 3. Ukupno: Tehnologija pedikerstva 1