Nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje elektroničar-mehaničar

Nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje elektroničar-mehaničar Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje elektroničar-mehaničar NN 136/2003 (28.8.2003.), Nastavni plan i okvirni obrazovni program za zanimanje elektroničar-mehaničar Ministarstvo prosvjete i športa i Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo 2009 Na temelju članka 8. Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine, br. 69/03. – pročišćeni tekst), članka 44. stavka 4. i 5. Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 49/03. – pročišćeni tekst), članka 3. Sporazuma o suradnji Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo od 21. siječnja 2003. i uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore, ministar prosvjete i športa i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo donijeli su NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE ELEKTRONIČAR-MEHANIČAR UVOD Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu sastoje se od općeobrazovnog te stručno-teorijskog i praktičnoga dijela (program naukovanja). Sadržaji općeobrazovnoga dijela utvrđeni su Odlukom ministra prosvjete i kulture o usvajanju nastavnih planova i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih općih sadržaja strukovnih i umjetničkih škola (KLASA: 602-03/91-01-114, UR. BROJ: 532-08/91-01 od 20. lipnja 1991. i Odlukom ministra prosvjete i športa o izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje stručne spreme, KLASA: 602-03/96-01/1170, UR. BROJ: 532-03/1-96-1 od 25. lipnja 1996.). Sadržaji stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa temelje se na odredbama Zakona o srednjem školstvu (NN 19/92, 27/93, 50/95, 59/01 i 114/01) i Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96 i 64/01). Sastavnice programa za zanimanja u obrtništvu (programa naukovanja) jesu: Osnovna obilježja Nastavni plan Obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća Potrebna stručna sprema nastavnika Uvjeti izvođenja programa Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit. 1. Osnovna obilježja Osnovna obilježja svakoga odgojno-obrazovnoga programa su: - naziv obrazovnoga programa/zanimanja - cilj i zadaci programa - trajanje obrazovanja - uvjeti za upis. 2. Nastavni plan Nastavi plan sadrži popis predmeta općeobrazovnoga i strukovnoga dijela programa s naznačenim brojem sati u tjednu i godini za svaki razred. 3. Obvezni načini provjeravanja znanja i umijeća Tablično se navode za svaki predmet iz strukovnoga dijela obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća. 4. Potrebna stručna sprema nastavnika Tablično se navode za svaki predmet iz stručnoga dijela potrebna stručna sprema nastavnika (profesora, stručnog učitelja i suradnika u nastavi). 5. Uvjeti izvođenja programa - podaci za rad u skupinama učenika (tablično se navode za svaki stručno-teorijski predmet s praktičnim/laboratorijskim vježbama broj sati vježbi, realizator i najveći broj učenika u skupini) - minimalni materijalni uvjeti za izvođenje nastave pojedinih nastavnih predmeta (tablični prikaz prostora , opreme i predmeta kojima je prostor i oprema namijenjena). 6. Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima - naziv predmeta - razred - tjedni i godišnji fond sati s naznakom obveznog broja sati praktičnih/laboratorijskih vježbi - cilj nastavnoga predmeta - zadatci nastavnoga predmeta - sadržaj nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s naznačenim očekivanim rezultatima (znanjima i umijećima) i sadržajima kojima se ta znanja i umijeća stječu - metodičke napomene za provedbu nastave - osnovne obveze učenika. 7. Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit Navode se po predmetima cilj, osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu provjeravaju, način provjere te daje tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera, znanja i umijeća koja učenik treba pokazati i nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih se znanja provjeravaju. 1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOGA PROGRAMA Cilj Stjecanje znanja, vještina i navika koje će omogućiti učeniku da nakon završetka obrazovanja, uz minimalno vrijeme uvođenja u rad, samostalno obavlja poslove i radne zadatke u zanimanju elektroničar-mehaničar. Zadaci Za ostvarenje toga cilja potrebno je ostvariti:

1. a)opće zadatke obrazovanja: - steći osnove profesionalnoga obrazovanja na temelju kojega je moguć daljnji osobni razvoj u struci - steći uvide u odnose u svojoj profesiji i sposobnost uspostave komunikacija sa suradnicima kao i društvom u cjelini - spoznati vlastite mogućnosti i dosege - spoznati radne, zakonske, ekonomske, političke i socijalne odnose - biti sposoban uskladiti vlastite zahtjeve sa zahtjevima okoline
2. b)zadatke koji proizlaze iz opisa poslova i radnih zadataka zanimanja: - upoznati opasnosti na radu, propise o radu na siguran način, mjere i postupke za rad na siguran način i znati ih primijeniti - upoznati moguće izvore zagađenja i usvojiti postupke za zaštitu čovjekove okoline - racionalno upotrebljavati materijal i energiju - znati čitati i primijeniti tehničke podatke o materijalima, komponentama, alatima, strojevima i uređajima, - znati čitati i primijeniti projektnu dokumentaciju i izraditi osnovne tehničke i radne dokumente - planirati postupke i tijek rada, uporabu alata, materijala i komponenata - primijeniti postupke obrade materijala ručnim i mehaniziranim alatima - mjeriti električne veličine - poznavati načela električnoga mjerenja neelektričnih veličina i automatske regulacije i upravljanja - izraditi jednostavnije tiskane pločice i elektroničke sklopove - ispitati i popraviti elektroničke sklopove - primijeniti postupke ispitivanja, održavanja i popravka elektroničkih uređaja - osposobiti se za samostalnu uporabu literature i usavršavanje u struci i zanimanju - kulturno i uljudno komunicirati sa strankama. Trajanje obrazovanja Za postizanje cilja obrazovanja za zanimanje elektroinstalater predviđeno je obrazovanje u trajanju od tri godine. Uvažavajući sposobnosti, mogućnosti i zalaganje učenika obrazovanje je moguće skratiti ili produžiti. Uvjeti za upis - završena osnovna škola - posebni uvjeti: raspoznavanje boja, Poslovi elektroničara-mehaničara obavljaju se pretežno u zatvorenim prostorima. Veći dio posla obavlja se sjedeći. Zahtijeva dobro opće zdravstveno stanje. 2. NASTAVNI PLAN A) Općeobrazovni dio Naziv predmeta Broj sati Ukupno sati 1. razred 2. razred 3. razred tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje Hrvatski jezik 3 105 3 105 3 96 306 Strani jezik 2 70 2 70 2 64 204 Povijest 2 70 - - - - 70 Vjeronauk/etika 1 35 1 35 1 32 102 Tjelesna i zdravstvena kultura 1 35 1 35 1 32 102 Politika i gospodarstvo - - 2 70 - - 70 Ukupno 9 315 9 315 7 224 854 B) Stručno-teorijski dio Naziv predmeta Broj sati Ukupno sati 1. razred 2. razred 3. razred tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje Osnove računalstva* 1 35 - - - - 35 Tehničko crtanje i dokumentiranje* 1 35 - - - - 35 Matematika u struci 2 70 - - - - 70 Elektrotehnika* 3 105 2 70 - - 175 Elektronički sklopovi* - - 1,5 53 1,5 48 101 Digitalni sklopovi i upravljanje* - - 1,5 52 2,5 80 132 Audio i videotehnika* - - 1 35 3 96 131 Izborni dio 1 35 2 70 3* 96 201 Ukupno 8 280 8 280 10 320 880 * Predmeti s obveznim praktičnim/laboratorijskim vježbama (najmanji obvezni broj sati vježbi pokazan je u praktičnom dijelu programa) ** Predmeti izbornog dijela programa mogu biti tjelesna i zdravstvena kultura, matematika i predmeti struke. U 3. razredu obvezan je najmanje 1 sat izborne nastave iz stručno-teorijskog dijela uz 1 sat pripadnih praktičnih/laboratorijskih vježbi. C) Praktični dio Naziv predmeta Broj sati godišnje Ukupni broj sati 1. razred 2. razred 3. razred C 1 - Nastava u školi - Osnove računalstva - Tehničko crtanje i dokumentiranje - Elektrotehnika - Elektronički sklopovi - Digitalni sklopovi i upravljanje - Audio i videotehnika - Izborni dio - Praktična nastava (najviše sati) 35 18 35 - - - - 272 - - 18 35 35 17 - 165 - - - 32 32 16 32 48 35 18 53 67 67 33 32 489 C2 - Nastava u radnom procesu - Praktična nastava (najmanje sati) 540 630 640 1810 Ukupno 900 900 800 2600 D) Ukupno nastave Broj sati Ukupni broj sati 1. razred 2. razred 3. razred Godišnje godišnje godišnje A) Općeobrazovni dio 315 315 224 854 B) Stručno-teorijski dio 280 280 320 880 C) Praktični dio 900 900 800 2600 Ukupno (A+B+C) 1495 1495 1344 4334 Nastava stručno-teorijskih predmeta s praktičnim/laboratorijskim vježbama izvodi se kao jedinstvena cjelina i samo tako može dati očekivani rezultat u usvajanju potrebnih znanja, vještina i umijeća. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. Nastavu je moguće organizirati i tako da s jednom skupinom učenika u praktikumu/laboratoriju radi profesor, a s drugom stručni učitelj, odnosno suradnik u nastavi s odgovarajućom stručnom spremom. 3. OBVEZNI NAČIN PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA Predmeti stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa Obvezni načini provjere i ocjenjivanja znanja i umijeća Osnove računalstva praktičan rad na računalu Tehničko crtanje i dokumentiranje pisani Matematika u struci usmeni, pisani Elektrotehnika usmeni, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu Elektronički sklopovi usmeni, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu Digitalni sklopovi i upravljanje usmeno, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu Audio i videotehnika usmeni, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu Izborni dio usmeni, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu Praktična nastava praktičan rad u radionici, pisani (tehničko-tehnološka dokumentacija) 4. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Predmeti stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa Nastavnik Izobrazba Osnove računalstva profesor visokoškolsko obrazovanje iz tehnike (računarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, politehnika) i informatike Tehničko crtanje i dokumentiranje profesor visokoškolsko obrazovanje iz tehnike (elektrotehnika, strojarstvo, politehnika) Matematika u struci profesor visokoškolsko obrazovanje iz matematike visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike Elektrotehnika profesor stručni učitelj / suradnik u nastavi visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike više školsko obrazovanje iz elektrotehnike / srednje obrazovanje iz elektrotehnike Elektronički sklopovi profesor stručni učitelj / suradnik u nastavi visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike više školsko obrazovanje iz elektrotehnike / srednje obrazovanje iz elektrotehnike Digitalni sklopovi i upravljanje profesor stručni učitelj /suradnik u nastavi visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike više školsko obrazovanje iz elektrotehnike - područje elektronike, automatike i računarstva / srednje obrazovanje iz elektrotehnike – područje elektronike, automatike i računarstva Audio i videotehnika profesor stručni učitelj / suradnik u nastavi visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike - područje radiokomunikacije više školsko iz elektrotehnike - područje radiokomunikacije / srednje obrazovanje iz elektronike - područje radiokomunikacije Izborni dio profesor visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike - područje radiokomunikacije, telekomunikacije, automatika i računarstvo Praktična nastava u školi stručni učitelj suradnik u nastavi više školsko obrazovanje: za 1. razred iz strojarstva, odnosno elektrotehnike za 2. i 3. razred iz elektrotehnike - područje radiokomunikacija, telekomunikacija i računarstva srednje obrazovanje: za 1. razred iz elektrotehnike za 2. i 3. razred iz elektrotehnike - područje radiokomunikacija, telekomunikacija i računarstva Praktična nastava u radnom procesu stručni učitelj majstor elektroničar, više školsko obrazovanje iz elektrotehnike - područje elektronika, radiokomunikacije, telekomunikacije 5. IZVOĐENJE PROGRAMA 5.1. Rad s učenicima u skupinama - dijeljenje razrednog odjela u skupine i sudjelovanje suradnika u nastavi (minimalni standard) Predmeti stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa Razred Nastavnik Minimalni broj sati vježbi Najveći broj učenika u skupini Osnove računalstva 1 profesor 35 15 Tehničko crtanje i dokumentiranje 1 profesor 18 15 Elektrotehnika 1 profesor stručni učitelj / suradnik u nastavi 35 15 Elektrotehnika 2. profesor stručni učitelj / suradnik u nastavi 18 15 Elektronički sklopovi 2. profesor stručni učitelj / suradnik u nastavi 35 15 Digitalni sklopovi i upravljanje 2. profesor stručni učitelj / suradnik u nastavi 35 15 Audio i videotehnika 2. profesor stručni učitelj / suradnik u nastavi 17 15 Elektronički sklopovi 3. profesor stručni učitelj / suradnik u nastavi 32 10 Digitalni sklopovi i upravljanje 3. profesor stručni učitelj / suradnik u nastavi 32 10 Audio i videotehnika 3. profesor stručni učitelj / suradnik u nastavi 16 10 Izborni dio 1.,2.,3. profesor 35/35/32 15/10/10 Praktična nastava u školi 1. stručni učitelj suradnik u nastavi 272 15 Praktična nastava u školi 2. stručni učitelj suradnik u nastavi 165 15 Praktična nastava u školi 3. stručni učitelj suradnik u nastavi 48 10 5.2. Minimalni materijalni uvjeti za izvođenje programa Prostor Oprema Nastavni predmeti Učionica za računalstvo 17 računala povezanih u mrežu s mogućnošću pristupa Internetu (računalo nastavnika s CD pisačem), LCD projektor, pisač, programska oprema za obradu teksta, tablični proračun i baze podataka Računalstvo Učionica za elektrotehniku i elektroniku 30 učeničkih mjesta - grafoskop - demonstracijski stol s okvirima za panele, instrumente i energetskom jedinicom (1. jednofazni izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A, 2. jednofazni izvor električne energije iz električne mreže 220V, 3. istosmjerni izvori električne energije iz isprav-ljačkog uređaja s kontinuiranom regulacijom, 4. izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V,1A 0-(+15)V,1A 0-(–15)V, 1A. - demonstracijski paneli za demonstriranje pojava i zakonitosti u elektrotehnici, elektronici i mjerno-regulacijskoj tehnici i električnim strojevima - demonstracijski instrumenti: ampermetri, voltmetri i osciloskop - laboratorijski izvor sinusnog napona promjenjive frekvencije - računalo s LCD projektorom - računalski aplikacijski programi iz područja elektrotehnike, elektronike i električnih strojeva Teorijska nastava iz elektrotehnike, elektroničkih sklopova i digitalne tehnike i izborne nastave Laboratorij/ praktikum za elektrotehniku i elektroniku - 8 radnih stolova učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljenih s priključcima: mrežni napon za priključak mjernih instrumenata, izvori napajanja: mrežni napon za napajanje instrumenata, izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V,1A 0-(+15)V,1A 0-(–15)V, 1A i slobodan par priključnica za signal po izboru s upravljačkog mjesta; - za svako radno mjesto: voltmetar i ampermetar s više mjernih područja, univerzalni instrument, funkcijski generator, osciloskop, podesivi otpornik (2 kom), paneli s otpornim, kapacitivnim, induktivnim i poluvodičkim komponentama i sklopovima te programirljivim upravljačkim sklopovima (mikroupravljači, PLC, GAL), programator za GAL, PLC i mikroupravljače - centralno upravljačko mjesto nastavnika kojim se upravlja svim priključcima na radnim mjestima učenika - računalo s LCD projektorom, pisač - aplikacijski računalni program iz područja elektrotehnike, elektronike regulacije i upravljanja - računala za učenike (4 kom) Laboratorijske vježbe iz elektrotehnike i elektroničkih sklopova te digitalnih sklopova i upravljanja Laboratorij/ praktikum za audio i video tehniku - 8 radnih stolova učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljeni s priključcima: 1. jednofazni izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom 0-300V 10A, 2. jednofazni izvor električne energije iz električne mreže 220V, 3. izvori stabiliziranih istosmjernih napona 0-(+15)V, 1A i slobodan par priključnica za signal po izboru s upravljačkog mjesta; Uporaba napona i struja svih izvora mora biti nadzirana na upravljačkom stolu s pomoću instrumenata, a na radnim stolovima učenika indicirani signalnim svjetlima. - za svako radno mjesto: voltmetar i ampermetar s više mjernih područja, generator sinusnog napona, osciloskop, podesivi otpornik, paneli s AV sklopovima i uređajima - računalo s LCD projektorom, pisač - računala za učenike (4 kom) - aplikacijski računalni program Laboratorijske vježbe iz audio i video tehnike i izborne nastave Školska radionica 16 radnih mjesta – radioničkih stolova s priključnicama za: 1. jednofazni izvor električne energije iz električne mreže 220V, 2. istosmjerni izvor električne energije iz ispravljač-kog uređaja s kontinuiranom regulacijom, 3. jednofazni izvor električne energije 24V25A (zaštitni transformator za napajanje lemilo). Uporaba napona i struja svih izvora mora biti nadzirana na upravljačkom stolu s pomoću instrumenata, a na radnim stolovima učenika indicirana signalnim svjetlima. Za svako radno mjesto učenika treba predvidjeti sljedeću opremu: - škripac 80mm sa zaštitnim ulošcima za čeljusti, stalak za tehničke crteže, pomično mjerilo 150mm, turpije grube i fine (plosnata, kvadratna, okrugla i poluokrugla), točkalo, čelično ravnalo 300mm, okrugli i kvadratni probijač, bravarski čekić 250g, šiljasti šestar, garnitura izvijača, kombinirana kliješta, kutnik, sjekač, luk za pilu. - pribor za lemljenje i univerzalni instrument - okviri za rad na električnim sklopovima. Radionička oprema za obradu materijala (škripac 80mm sa zaštitnim ulošcima za čeljusti, stalak za tehničke crteže, pomično mjerilo, turpije točkalo, čelično ravnalo, okrugli i kvadratni probijač, bravarski čekić, šiljasti šestar, kutnik, sjekač, luk za pilu, polužne škare za lim, ručne stege, garnitura čeličnih brojeva i slova, garnitura viljuškastih, okastih i imbus ključeva, francuski ključ, garnitura spiralnih svrdala, narezna svrdla, nareznice, okretaljka za nareznice, mikrometar za provrte, plastični čekić, zaštitne naočale, grecalo za ležaje, dubinomjer, mikrometar za vanjsko mjerenje, pomično mjerilo, šablone za mjerenje kutova oštrica alata, kutnik s naslonom i bez naslona, stolna brusilica, stolna bušilica, ručna električna bušilica, strojna pila, ručne škare za ravno i kružno sječenje lima). Radionička oprema za obradu elektromaterijala (pribor za lemljenje standardni elementi i elementi za površinsku montažu), digitalni multimetar, osciloskop, funkcijski generator, izvor stalnog stabiliziranog istosmjernog napona, električna stolna bušilica, pribor za izradu tiskanih ploča). Računala za učenike (4 kom) Praktična nastava 6. NASTAVNI PROGRAM (KATALOG ZNANJA) Nastavni programi za predmete općeobrazovnog dijela programa, izuzev predmeta etika i tjelesna i zdravstvena kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 11. lipanj 1997. Nastavni program za predmet etika objavljen je u Prosvjetnom vjesniku Ministarstva prosvjete i športa, broj 1 od 11. ožujka 2003. 6.1. Nastavni predmet: Tjelesna i zdravstvena kultura ŠKOLE strukovne-trogodišnje BROJ SATI TZK Razred prvi Razred drugi Razred treći PROGRAM tjedno godišnje tjedno godišnje tjedno godišnje OSNOVNI PROGRAM 1 35 1 35 1 32 IZBORNA NASTAVA 1 35 1 35 1 32 Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe čovjeka za kretanjem kao izrazom zadovoljavanja potreba kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada. Zadaci: · razviti osobine, sposobnosti i motorička znanja te stvarati naviku bavljenja športom radi kvalitetne športske rekreacije, · stjecanje znanja o činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda, · razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za čuvanje i promicanje zdravlja, · usvajanje motoričkih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja i rješavanja svakodnevnih motoričkih zadataka, · razvijanje radnih sposobnosti, · izgrađivanje humanih međuljudskih, · njegovanje higijenskih navika · teorijsko-praktično osposobljavanje za stalnu primjenu odgovarajućeg tjelesnog vježbanja kao dijela kulture življenja i to: - o utjecaju procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i pojedine organske sustave, - o očuvanja zdravlja, načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja, - o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja, - o načinu treniranja i natjecanja, posebice u športovima kojim su se pojačano bavili, · razvijati osjećaj za očuvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem ekoloških aktivnosti, športskih igara i zabave. Posebne zadaće za učenike: Razred : PRVI utjecati na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i masnog tkiva usklađivati nesrazmjer rasta srčanog mišića, mase tijela i krvožilnog sustava, što uvjetuje brzo umaranje i zahtijeva duži oporavak učenika djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu, a manifestira se u neracionalnim načinima kretanja razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti Razred : DRUGI nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i masnog tkiva stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti: gibljivosti, ravnoteže, preciznosti, brzine, eksplozivne snage, repetitivne snage i statičke snage djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu, a manifestira se u naracionalnim načinima kretanja usmjeravati učenike da individualno doziraju volumen opterećenja suzbijajući želju za postizavanjem motoričkih dostignuća koja nisu u sukladnosti s njihovim potencijalnim mogućnostima, uz izuzetak utjecaja na brzinu i koordinaciju pomagati učenicima da svladaju krizu koja se manifestira u konfliktima između pojedinca i društva Razred : TREĆI nastaviti s procesom utjecaja na razvoj morfološkog statusa učenika, posebice na povećanje snage ruku i ramenog pojasa utjecati na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti utjecati na što učinkovitiji razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenika razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti osposobiti učenike da mogu samostalno organizirati športske aktivnosti koje su u funkciji podizanja zdravlja, radnih sposobnosti i što sadržajnijeg korištenja slobodnog vremena. Posebne zadaće za učenice: Razred : PRVI nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenica, a posebice na proporcionalan razmjer između mišićnog i potkožnog masnog tkiva stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina, eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža privikavati učenice na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnog ciklusa, posebice učenice koje imaju smetnje (dismenoreja) utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa i na snagu leđne muskulature, što je uvjet za nesmetano razvijanje ostalih organskih sustava Razred : DRUGI utjecati na daljnji razvoj aerobnih i anaerobnih sposobnosti utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenica razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti Razred : TREĆI nastaviti s procesom potpomaganja harmoničnog razvoja morfološkog statusa učenica, posebice prevencijom protiv pojave adipoznosti (celulita) stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina, eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža utjecati na daljnji razvoj aerobnih sposobnosti učenica postupnim organskim prilagođavanjem krvožilnog i dišnog sustava (grudno i dijafragmalno disanje) utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenica razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti usvajanje određenog fonda motoričkih informacija prijeko potrebnih za očuvanje zdravlja, njegovanje higijenskih navika i navika za očuvanje i korištenje zdrave prirodne sredine. SPECIFIČNOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA UČENIKA S NAZNAKOM OSNOVNIH PROGRAMSKIH SADRŽAJA Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima i sl., djeluje na čovjeka tako da znači stanovitu opterećenost za pojedine dijelove organizma i organizam u cjelini. U pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma i adaptacijskog kapaciteta za njegovo ostvarenje. Što je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će neki stalan zahtjev stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma nije samo rezultat djelovanja rada kao aktivnosti, već je uvjetovano nizom drugih činitelja koji djeluju na organizam izvana, ili su uzroci u njemu samom. Zakonomjernošću društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je specijaliziraniji. Zato je moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta, gdje se glavno opterećenje javlja u većoj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava. Međutim valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu izdvojenih funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan proces koji opterećuje i ima posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki od podsustava opterećeni više, a neki manje. Ovisno o stupnju opterećenosti pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo podjeliti na pretežito energetski (fizički) i pretežito informacijski (mentalni). Točnije, podjela prema stupnju opterećenja pojedinih podsustava organizma uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih organskih sustava u veći rad. I. Fizički rad se može podjeliti na: 1. Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o aktiviranim masama tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:
3. a)velika
4. b)srednja (umjerena)
5. c)mala. 2. Rad s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti, gdje manjka blagotvoran utjecaj dinamičkih kontrakcija mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove organizma. Statički se rad može odvijati tako da:
6. a)statičke kontrakcije održavaju ravnotežu samo protiv djelovanja sile gravitacije na pojedine dijelove tijela ili organizam u cjelini
7. b)statičke kontrakcije održavaju ravnotežu protiv djelovanja sile gravitacije i još nekih drugih različito velikih sila (tereti i sl.). Potrebno je steći i solidna teorijska znanja i to: 1. O utjecaju procesa vježbanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine organske sustave, osobito sa stajališta promicanja i održavanja zdravlja, načina prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem određenoga zanimanja. 2. Elementarna znanja o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja. 3. Znanja o načinu treniranja i natjecanja, osobito u športovima kojim su se pojačano bavili. II. Mentalni rad možemo podjeliti prema stupnju i vrsti opterećenja pojedinih dijelova živčanog sustava na: 1. Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i senzorička središta (kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost i sl. 2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti središnjeg živčanog sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.). 3. Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.). Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu s kojim se provodi, podijeliti na lagani, umjereni i teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i intenzitet opterećenja. Treba dati prikaz opterećenja na organizam i zahtjeva za pojedine sposobnosti, ovisno o načinu rada u radnom procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja: I. skupina Rad se provodi jedino djelatnošću našega tijela, bez pomagala (tjelesni rad). II. skupina Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata. III. skupina Rad na neautomatskim strojevima. IV. skupina Rad na automatskim strojevima. Prema navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama svrstati u tri skupine. Pojedina zanimanja svrstana su u samo jednu skupinu, a nekad i u dvije, ovisno o načinu rada u procesu istoga zanimanja. Za zanimanja I. skupine preporuča se u programu nastave primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve motoričke sposobnosti. Često se u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina mišića koji su aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe labavljenja, opuštanja i istezanja, igre i ples, aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za učenice). Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporuča se primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na motoričke sposobnosti. Posebice treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo, ples, športske igre i dr.). U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja pretežito stojeći preporuča se izvođenje motoričkih zadaća u sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih ekstremiteta i primjenu vježbi za jačanje mišića - držaća svoda stopala radi sprječavanja pojave ravnih stopala i drugih oštećenja donjih ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim kineziološkim aktivnostima povećati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i dr.). U IV. skupini klasificirana su pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja najvećim dijelom sjedeći, s karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri radu. Ta su zanimanja s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave preporučuju se kineziološke aktivnosti koje će preventivno i korektivno utjecati na razvoj kralješnice i koje će poboljšati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples, koturaljkanje, ritmičko-športska gimnastika i aerobik za učenice i dr.). OSNOVNI PROGRAM Osnovni je program koncipiran na temeljnim motoričkim sklopovima pojedinih kinezioloških aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju izbor onih kinezioloških aktivnosti, koje su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfoloških značajki, funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i konativnih dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika. Sadržaji osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za pojedine kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su: - zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima vitalnih organa te psihosocijalnim potrebama svakog učenika - motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje - razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća - utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu - materijalnima, kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u kojoj škola djeluje. Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća tjelesne i zdravstvene kulture, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti: 1) - atletika 2) - košarka - športska gimnastika - odbojka - ples - nogomet - ritmičko-športska gimnastika - rukomet. - borilački športovi. Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje sposobnosti i osobina, s težištem na usvajanju motoričkih znanja polaznika. IZBORNI PROGRAM Izborni program tjelesne i zdravstvene kulture predviđen je za učenike industrijskih i drugih srednjih strukovnih škola koje obrazuju učenike za obrtnička zanimanja u jedinstvenom sustavu. Sadržaj izbornog programa nije određen te se preporuča učenicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj nastavi, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, te usvojiti nove spoznaje. Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja samostalno učenje i mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću kroz duže vremensko razdoblje tijekom radnog vijeka. Izbornim programom treba obogatiti životna iskustva učenika uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i pripremiti učenike za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i zadaća, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti. To su: 1) - veslanje - stolni tenis - klizanje - plivanje - skijanje - badminton - biciklizam - planinarenje - tenis - orijentacijsko trčanje i dr. 2) - aerobik, rolanje, body building, jedrenje, kuglanje te športovi i druge aktivnosti u tradiciji lokalne sredine, kao i one koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene. Odabirom navedenih aktivnosti i športova, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te usvojiti nove spoznaje, različite od onih iz osnovnoga programa PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA UČENIKE KOJI SE NALAZE U RAZDOBLJU ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira na promjene temperature, na vrstu i jakost opterećenja. Zato je prijeko potrebno da se program tjelesne i zdravstvene kulture izrađuje i primjenjuje po načelima koja vrijede za izradbu i provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike oštećenoga zdravlja. Prema tomu, za svakoga učenika u razdoblju zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban program, koji ima zadaću što ranijeg i djelotvornijeg zdravstvenog oporavka. METODIČKO-DIDAKTIČKE UPUTE Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja ima vrijednost i kao sredstvo odmora s obzirom na mnoge odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju statička opterećenja te su pojedini programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi aktivnog odmora". Sve rašireniji "sedentalni stil života" potiskuje čovjekovu potrebu za kretanjem, pa je stvaranje navike u mlađoj dobi za stalnim tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih načela ovog odgojno-obrazovnog područja. Zbog znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za vježbanje, ostvarenje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture različito je za svaku školu, imajući pred očima i dodatno zauzimanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, čime se može znatno utjecati na ostvarenje poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane programe za učenike svih škola nije moguće. U sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postojećim fondom sati ostvariti promjenjivi učinci: znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i sposobnosti, o promicanju zdravlja i odgojnim učincima. Nešto veća postignuća mogu se ostvariti u stjecanju nekonvencionalnih motoričkih znanja, ali znatno manji u usvajanju motoričkih znanja iz športova za koje su potrebni posebni prostori i oprema. Osim već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim pretpostavkama u odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnos između genotipa i egzogenih utjecaja u različitim je razdobljima razvoja različit i pokazuje zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u obzir. Te zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i osnova su za izradbu izvedbenih, ali ne i operativnih programa. Iz osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz jednoga do dva pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom vremenskom mogućnošću ponavljanja. U izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i koliko god je to moguće, želje polaznika. Odnos između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba biti u omjeru 1:1:1. Postojećim fondom sati moguće je ostvariti ciljeve i zadaće tjelesne i zdravstvene kulture ako se u jednoj godini program izvodi s najviše 15 tema. Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti. Prioritetno treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika energetska sastavnica, koja će moći djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga pojedinog učenika. To ujedno znači da treba izabrati one aktivnosti, koje će se moći potpuno provesti s obzirom na materijalne mogućnosti škole. Učenicima obrtničkih škola često s povećanim jednostranim tjelesnim opterećenjem treba ponuditi aktivnosti s kojima će brže doći do oporavka organizma od štetnih i statičkih utjecaja rada, kao i do pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati prednost športskim igrama i drugim sadržajima koje će učenici moći usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem osposobljavanja za cjeloživotno bavljenje športskim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik, ples, odbojka i drugo). Škole koje organiziraju nastavu praktične nastave u školskim radionicama, mogu ostvarivati program tjelesne i zdravstvene kulture jednim dijelom i u tjednu praktične nastave. Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtničkim zanimanjima smanjena je nastava tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat tjedno u osnovnom programu te učenicima treba ponuditi program izborne nastave s još jednim satom tjedno. Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj strukturi i programskim sadržajima u odnosu na druge predmete je rasterećujući, ali nastavnik je temeljni čimbenik u planiranju, programiranju i realizaciji programa u funkciji rasterećenja učenika te preporučujemo sljedeće: · Iz okvirnog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji je svojevrsni "meni" vršiti odabir nastavnih cjelina i tema koje se objektivno mogu ostvariti u školi, poštujući potrebe učenika u svakoj pojedinoj školi vezane za vrstu zanimanja. · U operativnim nastavnim programima cilj i zadaće treba jasno i precizno definirati te odrediti one koje se realno mogu ostvariti s učenicima različitih interesa i mogućnosti. · Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti. · U izvođenju nastavnog procesa primjenjivati složenije metodičke organizacijske oblike rada i odgovarajuće nastavne metode i metode učenja. · U nastavnom procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju, distribuciji i kontroli volumena opterećenja na satu. · Voditi brigu o optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala. · Ocjenjivanje učenika provoditi prema naputku objavljenom u «Glasniku» Ministarstva prosvjete i športa br. 2/96. uz napomenu da bi se izbjegli nesporazumi pri ocjenjivanju i time psihičko opterećenje učenika, treba uvažavati osobne mogućnosti i sposobnosti učenika i u skladu s tim osobni mogući napredak. · Osigurati izvođenje nastave u homogenim skupinama podjelom po spolu, zbog bioloških različitosti spolova i programskih sadržaja. · Nastavu izvoditi u planiranom vremenu od 45 minuta, osim gdje su dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće na drugi način organizirati. · Poticati stvaranje ugodne radne klime između nastavnika i učenika te između samih učenika. 6.2. Nastavni predmet: osnove računalstva Razred: 1. Tjedni (ukupni) fond sati: Razred 1. 2 3. Broj sati 1+1 (35+35) - - Cilj Cilj nastave predmeta računalstvo je stjecanje osnovnih znanja i vještina za uporabu računala do razine rješavanja jednostavnih problema u raznim problemskim situacijama uz uporabu aplikacijskih računalnih programa. Zadaci - prepoznati dijelove osnovne konfiguracije računala i opisati njihovu funkciju - samostalno spojiti osnovne dijelove računala i pravilno ga uključiti i isključiti - znati samostalno koristiti računalo pri pisanju različitih tekstova i obradi tekstova - znati spremiti podatke i ponovno ih pronaći i uporabiti - razviti sposobnost služenja računalom pri uporabi raznih baza podataka - služiti se gotovim tabličnim proračunima - koristiti izvore informacija dostupne uz pomoć računala - upoznati mogućnosti računala u rješavanju numeričkih i grafičkih zadataka u sklopu predmeta struke - samostalno upotrijebiti računalo pri rješavanju jednostavnijih zadataka u sklopu struke s pomoću aplikacijskih računalnih programa - komunicirati s drugim osobama s pomoću računala - primijeniti stečena znanja, dopunjavati ih i razvijati u svakodnevnoj praksi. Sadržaj Nastavna cjelina Očekivani rezultati (znanja i umijeća) Nastavni sadržaj 1. Osnovne rada s računalom Pravilno spojiti i pustiti u rad osnovnu konfiguraciju računala, pravilno uključiti i isključiti računalo. Opisati ulogu operacijskog sustava i organizaciju strukture datoteka u operacijskom sustavu. Služiti se ispravnim nazivljem za pojedine elemente koji se nalaze u prozoru operativnoga sustava. Koristiti računalo u Windows okruženju. Upravljati radnom površinom s pomoću miša i tipkovnice. Osnove arhitekture računala. Dijelovi računala i njihovo povezivanje. Uključivanje i isključivanje računala. Rad s tipkovnicom i mišem. Organizacija strukture datoteka u operacijskom sustavu. Sučelje Windowsa. Rad s datotekama i mapama. Pregledati, spremiti, otvoriti, brisati i promijeniti naziv datoteka i mapa. Ugoditi parametre pisača, tipkovnice, vremena. Snimiti odgovarajuće sadržaje na disketu, odnosno CD. Provjeriti disk odgovarajućim programom. Instalirati i koristiti različite aplikacijske programe. Pretraživati internetske stranice. Slati i čitati e-mail poruke. Podesiti parametre za uporabu modemskih ulaza. Prilagodbe hardver-softver-korisnik. Disketa, CD, USB Memory Key. Snimanje na disketu i CD. Uporaba Interneta, E-mail. Programi za rad s multimedijom. 2. Pisanje i obrada teksta Izraditi, urediti, preoblikovati, spremiti i otvoriti dokument u programu za obradu teksta (promijeniti fontova, boju slova, postaviti margine, dodati zaglavlje). Dodavati, zamijeniti, brisati, kopirati i premjestiti tekst. Pronaći dokument među drugim dokumentima, preimenovati ga i premjestiti. Izraditi i oblikovati tablicu. Napraviti ispis dokumenata. Prikaz odabranog programa za obradu tekstova. Uporaba raspoloživog programa za obradu tekstova. Priprema, obrada i umnožavanje tekstova. 3. Baze podataka Znati koristiti gotovu bazu podataka, u pripremljenu bazu podataka unijeti nove podatke. Napraviti ispis podataka iz baze. Pojam i uporaba baze podataka. Osnovna struktura baze podataka. Prikaz odabranog programa za rad s bazama podataka. 4. Tablični proračuni i numeričke mogućnosti računala Objasniti svojstva i mogućnosti uporabe programa za tablične proračune. Upoznati i koristiti program za obradu tablica, unijeti i promijeniti podatke u tablicu. Znati rezultate tabličnih proračuna prikazati s pomoću dijagrama. Ispisati dokument. Koristiti program za numeričke primjene u rješavanju zadataka iz područja struke. Tablični proračuni i prikaz programa za obradu tablica. Uporaba programa za pripremu i obradu tablica. Unos i promjena oblika podataka. Prikaz odabranog programa za numeričke primjene računala. Uporaba aplikacijskih programa za rješavanje numeričkih zadataka iz područja struke. 5. Grafičke mogućnosti računala Upoznati i koristiti program za rad s grafikom. Dodati grafički prikaz u tekst. Napraviti ispis dokumenata. Instalirati i koristiti različite aplikacijske programe za rad s grafikom. Prikaz odabranog programa za rad grafikom. Uporaba grafičke prezentacije podataka u raznim područjima. Dodavanje grafike u tekst. Metodičke napomene Cjelokupnu nastavu ovog predmeta uključujući individualni praktični rad učenika (vježbe) optimalno je izvoditi u specijaliziranoj učionici za računalstvo. Učionica mora biti tako opremljena da omogućava samostalan rad jednog učenika na računalu. Ako prostor i oprema ne dopuštaju takav način rada, moguće je dio nastave izvoditi u učionici u kojoj je potrebnom opremom opremljeno radno mjesto nastavnika, a dio nastave u specijaliziranoj učionici/praktikumu u kojoj su opremljena sva radna mjesta učenika. U tom slučaju izvedbenim programom za realizaciju nastave računalstva treba predvidjeti najmanje 35 sati za samostalan rad učenika na računalu predviđenih za praktične vježbe. Vježbe treba izvoditi optimalno u 3, najmanje 2 skupine (pola odjeljenja s najviše 15 učenika), tako da na računalu radi učenik pojedinačno. Vrijeme izvođenja vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i uvježbavanje i provjeru usvojenosti znanja iza svake cjeline. Osnovni način provjere usvojenosti znanja i umijeća je praktičan rad na računalu. Provjera znanja učenika obavlja se na računalu rješavanjem jednostavnijih konkretnih problema koji zahtijevaju uporabu standardnih programskih paketa. Uspjeh učenika u izvođenju vježbi ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz praktičnog rada na računalu uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta. Obveze učenika Pribor i oprema Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik i bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi. Priprema za nastavu Učenici na rad u informatičku učionicu trebaju doći pripremljeni. O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisano izvješće (dokument) na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u učionicu dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja: - kraći zadaci i pitanja nakon svake nastavne cjeline (praktičan rad na računalu - rješavanje konkretnih problema koji zahtijevaju uporabu standardnih programskih paketa) 6.3. Nastavni predmet: Tehničko crtanje i dokumentiranje Razred: 1. Tjedni (ukupni) fond sati: Razred 1. 2 3. Broj sati 1+0,5 (35+18) - - Cilj Cilj nastave predmeta tehničko crtanje i dokumentiranje je osposobiti učenike za grafičko prikazivanje komponenata, sklopova, instalacija, strojeva i ostalih dijelova uređaja i postrojenja kao nužne podloge za rad na izradi i montaži uređaja i postrojenja, odnosno sudjelovanja u radu na razradi tehničko-tehnološke dokumentacije. Zadaci - upoznati vrste tehničkih crteža i standarde za tehničko crtanje - usvojiti postupke za konstrukciju i crtanje krivulja - razviti sposobnost grafičkog prikazivanja predmeta (pravokutno projiciranje na ravninama) - razviti sposobnost grafičkog prikazivanja predmeta (prostorno prikazivanje) - usvojiti primjenu pravila i znakova u tehničkim crtežima - upoznati vrstu i namjenu simbola, te faze postupka čitanja simbola i tehničkih crteža - upoznati značenje, mogućnosti i načine grafičkog komuniciranja u tehnici i proizvodnji s pomoću tehničko - tehnološke dokumentacije - upoznati vrste i namjenu tehničko – tehnološke dokumentacije - usvojiti sposobnosti čitanja i crtanja jednostavnijih tehničkih crteža, detalja i sklopova u elektrotehnici - razviti sposobnost samostalnog rada na proširivanju stečenih znanja iz ovog područja. Sadržaj Nastavna cjelina Očekivani rezultati (znanja i umijeća) Nastavni sadržaj 1. Uvod u tehničko crtanje Navesti, opisati i usporediti vrste tehničkih crteža prema sadržaju i načinu prikazivanja. Usvojiti standarde i propise za tehničko crtanje. Nabrojiti tehnike i pravne podatke koje sadrži zaglavlje i sastavnica i pravilno ispuniti zaglavlje i sastavnicu. Primijeniti formate i mjerila u tehničkom crtanju. Upoznati tehničko pismo. Pravilno nacrtati kružnicu i sinusoidu. Usvojiti postupke za crtanje krivulja. Zadatak tehničkog crtanja, pribor za tehničko crtanje. Standardi i propisi za tehničko crtanje. Vrste tehničkih crteža. Vrste i primjena crta. Formati papira. Vrste mjerila i crtanje u različitim mjerilima. Tehničko pismo. Zaglavlje i sastavnica. Označivanje tehničkih crteža. Kružnica, sinusoida, parabola. 2. Pravokutno projiciranje i prostorno prikazivanje Pravilno nacrtati jednostavne predmete u ortogonalnoj projekciji. Znati pravilno nacrtati jednostavnije predmete u izometrijskoj i kosoj projekciji. Primijeniti crtanje slobodnom rukom (skiciranje). Znati pravila i znakove za kotiranje i pravilno kotirati jednostavnije izratke. Temeljni pojmovi iz nacrtne geometrije (kvadranti, koordinate, ravnine). Vidljivost bridova i projiciranje na tri ravnine. Crtanje ortogonalnih projekcija prema modelu. Crtanje ortogonalnih projekcija na osnovi prostornog prikaza. Načini i svojstva prostornog prikazivanja. Kosa projekcija. Izometrija. Skiciranje, kotiranje, presjeci. 3. Simboli Usvojiti značenje standardnih simbola kao načina komuniciranja u tehnici. Znati osnovne simbole u elektrotehnici i pravilan način korištenja simbola u crtežima i shemama. Pravilno prikazati i čitati nacrte u elektrotehnici. Svrha primjene standardnih simbola u tehničkoj dokumentaciji. Vrste simbola, simboli u elektrotehnici. Tehnički crteži i sheme u elektrotehnici (montažna i funkcionalna shema). 4. Tehničko-tehnološka dokumentacija Znati značenje i namjenu dokumentacije u svakodnevnom radu u sklopu struke. Poznavati postupke arhiviranja i čuvanja dokumentacije. Značenje, vrste i namjena dokumentacije. Dokumentacija za preuzimanje, otpremu i popravak. Tehnološka dokumentacija (radni nalog, operacijski list). Arhiviranje i čuvanje dokumentacije. Metodičke napomene Nastava ovog predmeta izvodi se u specijaliziranoj učionici ili učionici opće namjene gdje postoji mogućnost korištenja AV pomagala, modela geometrijskih tijela, zbirke didaktičkih demonstracijskih crteža i školskog pribora za crtanje. Svako teorijsko objašnjenje treba potkrijepiti, gdje je to moguće, odgovarajućim primjerima iz struke. Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 18 sati predviđenih za praktične vježbe) sa skupinama ne većim od 15 učenika. Nastava ovoga predmeta neposredno je povezana s praktičnom nastavom, posebno onim dijelom koji se provodi u školi. Teorijske spoznaje na nastavi ovoga predmeta uvježbavaju se i primjenjuju na praktičnoj nastavi u školskoj i obrtničkoj radionici. U sklopu ukupnog broja sati treba predvidjeti vrijeme za provjeru znanja samostalnim radom. Prilikom provjere znanja predvidjeti različite metode s naglaskom na pisanoj provjeri odgovarajućim programskim zadatkom. Nakon obrade nekoliko cjelina učenicima treba zadati zadatak u obliku “programa”, za svako polugodište po jedan. Sadržaj programskih zadataka treba biti izrada radioničkih i sklopnih crteža i ortogonalne projekcije. Pri ispitivanju znanja učenika prednost treba imati praktičan rad kojim učenik treba pokazati ostvarenost postavljenih zadaća nastave tehničkog crtanja i dokumentiranja. Konačnu ocjenu čine ocjene dobivene ispitivanjem i iz programskih zadataka. Obveze učenika Pribor i oprema Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, pribor za crtanje. Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja: - kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad) - školska zadaća (cjelosatnu provjeru znanja) - programski zadatak (u svakom polugodištu po jedan). 6.4. Nastavni predmet: matematika u struci Razred: 1. Tjedni (ukupni) fond sati: Razred 1. 2 3. Broj sati 2