← Hrvatska

Poslovnik o radu vojnostegovnih tužiteljstava

Poslovnik o radu vojnostegovnih tužiteljstava Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Poslovnik o radu vojnostegovnih tužiteljstava NN 139/2003 (3.9.2003.), Poslovnik o radu vojnostegovnih tužiteljstava MINISTARSTVO OBRANE 2036 Na temelju članka

  1. podstavka
  2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj: 33/
  3. i 58/02.), donosim POSLOVNIK O RADU VOJNOSTEGOVNIH TUŽITELJSTAVA I. OPĆE ODREDBE Članak
  4. Ovim se poslovnikom uređuje sustav vođenja i zapovijedanja u vojnostegovnim tužiteljstvima (u nastavku teksta: tužiteljstva) te se propisuju pravila uredskog poslovanja, vođenja upisnika i pomoćnih knjiga, vođenja evidencija i statistika, pravila o vođe­nju postupka i dostavljanju akata, provedbi nadzora u vojno­stegov­nim tužiteljstvima i redovnog obavljanja poslova u tužiteljstvima, rad sa strankama i druga pitanja od značaja za unutarnje poslovanje tužiteljstava. Članak
  5. Za pravilnu primjenu ovoga poslovnika odgovorni su vojnostegovni tužitelji (u nastavku teksta: tužitelj) na koja se odnose pojedine njegove odredbe. Viši vojnostegovni tužitelj (u nastavku teksta: viši tužitelj) odgovorni su za jedinstvenu primjenu ovoga poslovnika i daju objašnjenja i upozorenja o primjeni pojedinih njegovih odredbi. O danim objašnjenjima i upozorenjima viši tužitelj obavje­štava tajnika Ministarstva. Članak
  6. Upute i tumačenja za primjenu ovoga poslovnika daje tajnik Ministarstva. Članak
  7. Administrativni i upravni poslovi u provedbi ovoga poslovnika obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje tužiteljstva: – ustrojavanje unutarnjega poslovanja u tužiteljstvima – skrb o pravodobnom i urednom obavljanju poslova u tužiteljstvima – stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti tužitelja i zamjenika vojnostegovnih tužitelja (u nastavku teksta: zamjenik) te državnih službenika (u nastavku teksta: službenik) – imenovanje i razrješenje tužitelja i zamjenika odnosno rasporedom službenika – stručno usavršavanje tužitelja i zamjenika te službenika – vođenje statistike – korištenje nekretnina i materijalno-tehničkih sredstava dodijeljenih tužiteljstvima – materijalno poslovanje tužiteljstava – druge poslove određene Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, Pravilnikom o vojnoj stezi i ovim poslovnikom. II. OVLASTI I DUŽNOSTI
  8. Ovlasti i dužnosti tužitelja Članak
  9. Tužitelj upravlja i rukovodi tužiteljstvom. Tužitelj je dužan izvijestiti višeg tužitelja o svim pitanjima važnim za rad tužiteljstva. Članak
  10. Tužitelj usklađuje rad zamjenika tužitelja i službenika u tužiteljstvu. Članak
  11. Spise u rad raspoređuje tužitelj. Spisi se raspoređuju vodeći pritom računa o ravnomjernoj podjeli spisa tijekom godine između tužitelja i zamjenika, uzimajući u obzir nadležnost, vrstu i pravnu složenost spisa. Članak
  12. Tužitelj u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti donosi upravne akte, izdaje naloge i daje upute u okviru svojih ovlasti. Članak
  13. Ako tužitelj u radu pojedinog zamjenika uoči nejednako postupanje ili postupanje protivno ustaljenoj praksi, poduzet će mjere za ujednačavanje u postupanju. O poduzetim mjerama tužitelj će izvijestiti višeg tužitelja. Članak
  14. Tužitelj je odgovoran za pravilne odnose i postupke zamje­nika te službenika prema strankama, vojnostegovnim sudovima i drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva te postrojbama, ustanovama i zapovjedništvima Oružanih snaga Republike Hrvatske, državnim tijelima i drugim pravnim osobama kao i za međuljudske odnose u tužiteljstvu. Na pojave u tužiteljstvu kojima se u znatnoj mjeri narušavaju međuljudski odnosi, zlorabi ili prekoračuje službeni položaj ili ovlasti, ili na drugi način šteti ugledu tužiteljstva, tužitelj je dužan poduzeti zakonske mjere i izvijestiti višeg tužitelja.
  15. Ovlasti i dužnosti višeg tužitelja Članak
  16. Viši tužitelj usklađuje rad tužitelja odnosno službenika ras­po­ređenih u Više vojnostegovno tužiteljstvo (u nastavku teksta: Više tužiteljstvo). Nadležnost višeg tužitelja je da donosi upravne akte, izdaje naloge i daje upute u okviru svojih ovlasti. Članak
  17. Kada viši tužitelj uoči u radu pojedinih tužiteljstava nejednako postupanje ili postupanje protivno utvrđenoj stegovnoj politici, poduzet će mjere za ujednačavanje u postupanju. Viši tužitelj o uočenim je pojavama i poduzetim mjerama dužan izvijestiti tajnika Ministarstva. III. NADZOR NAD TUŽITELJSTVIMA I OCJENJIVANJE RADA Članak
  18. Tužitelj nadzire cjelokupni rad u tužiteljstvu. Tužitelji u prvoj razini ocjenjuju rad zamjenika i službenika raspoređenih u tužiteljstvo. Članak
  19. Viši tužitelj nadzire cjelokupan rad u Višem tužiteljstvu odnosno tužiteljstvima. Viši tužitelj ocjenjuje rad tužitelja odnosno službenika raspoređenih u Više tužiteljstvo u prvoj razini. Viši tužitelj u drugoj razini ocjenjuje rad zamjenika i službenika raspoređenih u tužiteljstva. Članak
  20. Tajnik Ministarstva nadzire rad Višeg tužiteljstva. Tajnik Ministarstva u prvom stupnju ocjenjuje rad višeg tužitelja. Tajnik Ministarstva u drugom stupnju ocjenjuje rad tužitelja i službenika raspoređenih u Više tužiteljstvo. Članak
  21. Nadzor nad radom tužiteljstava ostvaruje se uvidom u rad tužitelja i zamjenika odnosno službenika, uvidom u spise i odluke, uvidom u odluke nižih i viših sudova donesenih u povodu podnesenih pravnih sredstava i pravnih lijekova, pregledom upisnika, imenika, pomoćnih knjiga i popisa te na drugi pogodan način. Redovni nadzor nad radom tužiteljstva vrši se dva puta godišnje. Izvanredni nadzor nad radom tužiteljstva odnosno pojedinog tužitelja ili zamjenika obavlja se prema potrebi. O izvršenom nadzoru sačinjava se zapisnik koji se dostavlja višem tužitelju odnosno tajniku Ministarstva. Članak
  22. Na zahtjev ministra odnosno tajnika Ministarstva viši vojnostegovni tužitelj obvezan je dostaviti na uvid pojedini spis predmeta ili podatke o stanju spisa koje vodi tužiteljstvo te druge tražene podatke. IV. SLUŽBENI RED Članak
  23. U okviru svoje nadležnosti tužiteljstva se izravno obraćaju Višem tužiteljstvu, vojnostegovnim sudovima te postrojbama, ustanovama i zapovjedništvima Oružanih snaga Republike Hrvat­ske. Više vojnostegovno tužiteljstvo izravno se obraća Tajništvu Ministarstva i drugim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva i Glavnom stožeru Oružanih snaga Republike Hrvatske te drugim državnim tijelima. Iznimno od stavka
  24. ovoga članka tužiteljstva se izravno obraćaju ustrojstvenim jedinicama Ministarstva i Glavnom stožeru Oružanih snaga Republike Hrvatske odnosno drugim državnim tijelima glede progona počinitelja stegovnih prijestupa. V. SASTANCI I SJEDNICE Članak
  25. Tužitelj saziva sastanke zamjenika i službenika raspoređenih u tužiteljstvo i njima predsjedava. Sastanci iz stavka
  26. ovoga članka sazivaju se radi uspješnijeg obavljanja poslova iz djelokruga tužiteljstva, rasporeda poslova, usklađivanja rada između pojedinih zamjenika, una­pre­đenja metoda rada i drugih pitanja važnih za rad tužiteljstva. O razmotrenim pitanjima i zaključcima tužitelj će izvijestiti višeg tužitelja. Članak
  27. Viši tužitelj saziva sjednicu tužitelja kada je potrebno raspraviti ostvarivanje programa rada i izvješće o radu tužiteljstva odnosno ukupni rad i raspored poslova tužiteljstva, primjenu novih propisa te druga pitanja važna za rad tužiteljstva. Viši tužitelj saziva proširenu sjednicu tužitelja i svih zamje­nika kada je potrebno raspraviti određena sporna pravna pitanja o primjeni zakona ili pravna shvaćanja nižih i viših sudova odnosno u drugim slučajevima koji su od značaja za jednako postupanje odnosno za provedbu utvrđene stegovne politike. O razmotrenim pitanjima i zaključcima koji su od šireg značenja za tužiteljstvo viši tužitelj obavijestit će tajnika Ministarstva. Članak
  28. O sastancima iz članka
  29. odnosno sjednicama iz članka
  30. ovoga poslovnika vodi se zapisnik, u koji se u bitnome upisuje tijek i zaključci. VI. ČUVANJE TAJNIH PODATAKA Članak
  31. Sve osobe imenovane odnosno raspoređene u tužiteljstvo dužne su čuvati tajne podatke neovisno o načinu saznanja ili pribavljanja odnosno stjecanja mogućnosti uvida u tajne podatke. Svaka osoba koja koristi tajne podatke ili kojoj postanu dostupni dužna je poduzeti mjere i postupak zaštite takvih podataka. Članak
  32. Tajnim podatkom smatraju se nalozi i upute tužitelja odnosno višeg tužitelja za rješavanje pojedinog predmeta. Članak
  33. Nadzor nad provedbom propisa o zaštiti tajnih podataka obav­lja tužitelj odnosno viši tužitelj. Članak
  34. U tužiteljstvima se primjenjuju posebni propisi kojima je uređeno čuvanje tajnih podatka u Ministarstvu. VII. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI Članak
  35. Dnevni raspored radnog vremena utvrđuje tužitelj u skladu sa zakonom i drugim propisima. Žurne poslove koji ne trpe odgađanje, kao i već započete rasprave i ročišta čija bi odgoda izazvala veće troškove ili odugovlačenje postupka, tužitelj, zamjenik ili službenik dužan je dovršiti bez obzira na redovito radno vrijeme. Članak
  36. Tužitelji, zamjenici i službenici koriste, u pravilu, prvi dio godišnjeg odmora tijekom mjeseca srpnja i kolovoza tekuće godine. Plan korištenja godišnjih odmora utvrđuje viši tužitelj po pribavljenom mišljenju tužitelja, polazeći pritom od potreba službe i želja zamjenika odnosno službenika. Pri izradi plana korištenja godišnjih odmora pazi se da u tužiteljstvu ostane dovoljan broj osoba potrebnih za rješavanje žurnih predmeta. Nakon što pribavi prijedloge i mišljenja, viši tužitelj donosi plan korištenja godišnjih odmora i odgovarajuća rješenja. VIII. SLUŽBENA ZGRADA I RADNE PROSTORIJE Članak
  37. Na zgradi u kojoj je smješteno tužiteljstvo na natpisnoj ploči mora biti istaknut naziv tužiteljstva, odnosno ukoliko je tužiteljstvo smješteno u vojarni naziv tužiteljstva mora biti istaknut i na glavnom ulazu u vojarnu. Naziv tužiteljstva ispisuje se na posebnoj staklenoj ploči četverokutna oblika, dimenzija 45x25 cm. Ovisno o veličini i vanjskom izgledu zgrade natpisna ploča može se izraditi u drugoj veličini ili od drugog materijala, ako za to postoje posebni razlozi, uz prethodnu suglasnost tajnika Ministarstva. Članak
  38. Natpisna ploča sadrži: grb Republike Hrvatske, a zatim riječi jedne ispod drugih: REPUBLIKA HRVATSKA, MINISTARSTVO OBRANE, te naziv i sjedište tužiteljstva. Tekst na natpisnoj ploči mora biti napisan velikim tiskanim slovima u zlatnoj boji na crnoj podlozi. Članak
  39. Natpisna ploča pričvršćuje se na lijevoj strani zgrade uz glav­ni ulaz u zgradu odnosno vojarnu, u visini polovice otvora glavnog ulaza. Ako je u zgradi odnosno vojarni smješteno više tužiteljstava, natpisne ploče pričvršćuju se na istoj strani zgrade jedna ispod druge i to sljedećim redoslijedom: Više vojnostegovno tužiteljstvo Vojnostegovno tužiteljstvo u …. Članak
  40. Ako je u zgradi odnosno vojarni uz tužiteljstvo smješten i vojnostegovni sud, natpisna ploča tužiteljstava pričvršćuju se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u istoj ravnini s natpisnom pločom vojnostegovnog suda istog stupnja. Članak
  41. Radne prostorije i hodnici moraju biti uredni, čisti i opskrb­ljeni potrebnim higijenskim i protupožarnim uređajima u skladu s posebnim propisima Ministarstva obrane. Članak
  42. Tužitelj određuje raspored prostorija u službenoj zgradi. Rasporedom se određuju prostorije za smještaj tužitelja, zamjenika i službenika. Članak
  43. Raspored prostorija utvrđuje se tako da čine funkcionalnu cjelinu. Za radnu prostoriju namijenjenu za primitak podnesaka i pošiljaka određuje se, u pravilu, prostorija u neposrednoj blizini ulaza u zgradu odnosno radni prostor. Članak
  44. Raspored prostorija ističe se na vidljivom mjestu na ulazu u zgradu odnosno radni prostor. Na vratima radnih prostorija ističu se naziv dužnosti, čin, ime i prezime osobe koja se koristi prostorijom. IX. RAD SA STRANKAMA
  45. Stranke Članak
  46. Stranke koje dolaze nepozvane, radi podnošenja stegovne prijave, traženja pravnog mišljenja i sl., primaju se u vrijeme određeno aktom tužitelja. Vrijeme određeno za primanje stranaka objavljuje se na vid­ljivom mjestu na ulazu u zgradu odnosno radni prostor. Tužitelj može odrediti da se pri ulasku u zgradu odnosno vojarnu izvrši pregled osoba i njihovih stvari.
  47. Prijam stranaka Članak
  48. Stranke prima tužitelj. Iznimno od stavka
  49. ovoga članka u slučaju izočnosti tužitelja stranku može primiti zamjenik kojeg za prijam stranaka odredi vojnostegovni tužitelj. Viši tužitelj prima stranke kad ocijeni da je to potrebno. O prijmu stranaka u tužiteljstvo vodi se poseban upisnik sukladno ovom Poslovniku. Članak
  50. Strankama se ne smije iznositi svoje mišljenje o pravilnosti donesenih odluka ili poduzetim radnjama o kojoj daju obavijest, niti davati izjave o završetku postupka. Članak
  51. Strankama je zabranjeno telefonom davati informacije o podacima kojima raspolaže tužiteljstvo. Podaci o stanju spisa te poduzetim mjerama tužiteljstva mogu se na pisani zahtjev dati podnositelju stegovne prijave odnosno vojnoj policiji.
  52. Uvid u spise Članak
  53. Spis koji se nalazi u vojnostegovnom tužiteljstvu ne daje se na uvid strankama.
  54. Primanje prijava i izjava te drugih podnesaka Članak
  55. Vojnostegovno tužiteljstvo dužno je na zapisnik primati stegovne prijave i druge izjave radi poduzimanja radnji za koje je ovlašteno. Ako se iz izjave može zaključiti da nije utemeljena, poučit će se o tome osobu koja daje izjavu. Ako i nakon ove pouke osoba opetovano traži primitak izjave, ona će se uzeti na zapisnik, a dana će se pouka zabilježiti u spisu. Prijavu ili izjavu stranke može se zaprimiti i u obliku službene bilješke. Članak
  56. Zapisnik ili službena bilješka koja sadrži izjavu stranke piše se osobnim računalom te sadrži osobne podatke stranke, a ispod teksta se potpisuje osoba koja je sastavila zapisnik ili bilješku i stranka. Zapisnik ili službena bilješka koja ne sadrži izjavu stranke, potpisuje osoba koja ju je sastavila. Članak
  57. Pri izradi odluka, optužnih prijedloga i drugih pravnih sredstava obvezna je uporaba zakonskih izraza. Kratice u tekstu mogu se rabiti samo ako su općeprihvaćene i lako razumljive. X. UREDSKO POSLOVANJE Članak
  58. Uredsko poslovanje obuhvaća sljedeće poslove:
  59. prijam, upis i otpremu pošte
  60. prijepis
  61. vođenje upisnika, pomoćnih knjiga i drugih pomoćnih evidencija
  62. uvezivanje, dostavu i pohranu spisa
  63. evidenciju i izradu izvješća
  64. vođenje arhive
  65. vođenje pričuve i nabave potrošnog materijala
  66. vođenje statistike
  67. obavljanje drugih poslova po nalogu tužitelja. U tužiteljstvima su za pravodobno i uredno obavljanje ured­skih poslova odgovorni: – stručni referent za uredsko poslovanje za poslove iz točke 1., 3., 5., 6., i
  68. iz stavka
  69. ovoga članka, – administrativni referent za poslove iz točke 2., 4.,
  70. i
  71. iz stavka
  72. ovoga članka. Iznimno od odredbe stavka
  73. ovoga članka u Vojnostegovnom tužiteljstvu u Splitu i Višem vojnostegovnom tužiteljstvu stručni referent za uredsko poslovanje odgovoran je za pravodobno i uredno obavljanje uredskih poslova iz stavka
  74. ovoga članka. XI. SASTAVLJANJE ODLUKA I DRUGIH OTPRAVAKA Članak
  75. Optužni prijedlozi, pravna sredstva i podnesci sastavljaju se na memorandum Ministarstva obrane uz isticanje naziva tužiteljstva i mjesta njegova sjedišta. Ispod naziva tužiteljstva i mjesta njegova sjedišta piše se oznaka spisa s brojem (npr. VsT-35/03), a ispod toga mjesto sastavljanja akta i datum. Mjesec se ispisuje punim imenom (npr. Split,
  76. ožujka 2003.). Članak
  77. Upravni i neupravni akti sastavljaju se na memorandumu Ministarstva obrane uz isticanje naziva tužiteljstva i njegova sjedišta. Ispod naziva tužiteljstva i mjesta njegova sjedišta navodi se klasifikacijska oznaka i urudžbeni broj, a ispod toga mjesto sastavljanja akta i datum. Mjesec se ispisuje punim imenom. Članak
  78. Upute o obliku i sadržaju otpravka (dopisa, rješenja, optužnog prijedloga, prijedloga, žalbe, izvanrednoga pravnog lijeka i dr.) daje viši tužitelj. Članak
  79. Odluke, optužne prijedloge, pravna sredstva te druge otprav­ke koji se odnose na predmete u kojima tužiteljstvo postupa u okviru svoje nadležnosti potpisuje tužitelj ili zamjenik koji je zadužen sa spisom predmeta. Ostale dopise označene stupnjem tajnosti, obvezne naputke, upute i okružnice potpisuje tužitelj. Izvješća i druge otpravke koji se upućuju Višem tužiteljstvu potpisuje tužitelj odnosno u slučaju njegove spriječenosti ovla­šte­ni zamjenik. Članak
  80. Na kraju otpravka s desne se strane navodi dužnost potpisnika i oznaka njegova osobnog čina, ispod toga njegov vlastoručni potpis. Otisak službenoga pečata stavlja se s lijeve strane potpisa. XII. UPORABA PEČATA, ŽIGOVA I ŠTAMBILJA
  81. Pečat i žig Članak
  82. Pečati i žigovi tužiteljstva naručuju se prema posebnim propisima Ministarstva obrane.
  83. Štambilji Članak
  84. U tužiteljstvima se umjesto kratkih zabilježaka mogu rabiti štambilji u skladu s odlukom višeg tužitelja.
  85. Rukovanje pečatima, žigovima i štambiljima Članak
  86. Pečatima, žigovima i štambiljima u tužiteljstvu rukuje ovla­š­teni službenik. Službeniku kojem se na uporabu i čuvanje predaju pečati, žigovi i štambilji potvrđuje njihov primitak potpisom. Štambilji i pečati moraju se držati tako da budu dostupni samo službeniku koji s njima rukuje. Pečati i žigovi pohranjuju se u limenu kutiju osiguranu ključem koja se nakon završetka radnog vremena pohranjuje u željeznu blagajnu. XIII. POSTUPANJE TUŽITELJSTVA
  87. Službena bilješka Članak
  88. Svaki događaj od interesa za postupanje tužiteljstva o kojem je ono obaviješteno ili je za njega saznalo na drugi način, kao i svaka druga radnja koju tužiteljstvo poduzima u svom djelokrugu, mora se zabilježiti službenom bilješkom ili zapisnikom. Službenom bilješkom odnosno zapisnikom bilježe se i priopćenja primljena ili dana neposredno ili telefonom, odnosno putem drugog sredstva priopćavanja. Sa službenom bilješkom ili zapisnikom postupa se kao sa zaprimljenim podneskom.
  89. Obavijest o odbačaju stegovne prijave Članak
  90. O odbačaju stegovne prijave tužiteljstvo obavještava podnositelja prijave i Više tužiteljstvo odnosno vojnu policiju ukoliko je stegovna prijava bila podnesena preko postrojbe vojne policije te dostavlja rješenje o odbačaju. Obavijest o odbačaju stegovne prijave uvijek se dostavlja uz dostavnicu koja se po povratku priključuje spisu. Članak
  91. Tužiteljstvo je dužno podnositelja stegovne prijave bez odlaganja obavijestiti o podizanju optužnoga prijedloga.
  92. Povrat sudskog spisa Članak
  93. Tužiteljstvo kojem je u povodu izjavljenoga pravnog lijeka dostavljen na razmatranje sudski spis dužno je što prije predmet proučiti i spis vratiti vojnostegovnom sudu. Osoba zadužena sa spisom predmeta dužna je prije sastavljanja bilješke o bitnim podacima spisa i prijedloga koji će se staviti na ročištu ili raspravi pred vojnostegovnim sudom utvrditi da li je pribavljena prvostupanjska presuda odnosno žalba tužitelja, a ako nije, isto će se zatražiti ili će se pribaviti preslika.
  94. Bilješke Članak
  95. U postupku u povodu pravnog lijeka u slučaju neslaganja s mišljenjem ili prijedlogom zamjenika tužitelja kao i podržavanja žalbe okrivljenika odlučuje tužitelj, o čemu sastavlja službenu bilješku koju potpisuje. Ako viši tužitelj u postupku pred Višim vojnostegovnim sudom odustane od žalbe u cijelosti ili djelomično, obavijestit će o tome niže tužiteljstvo i naznačiti razloge zbog kojih je do odustajanja došlo. Ako viši tužitelj pri razmatranju predmeta u postupku u povodu pravnoga lijeka ustanovi nedostatke u radu nižega tužiteljstva, upozorit će na to i po potrebi dati odgovarajuće naputke. XIV. RAD SA SPISIMA
  96. Preuzimanje pošiljaka Članak
  97. Primitak podnesaka, brzojava, paketa i drugih pošiljaka u tužiteljstvu tijekom radnog vremena obavlja za to ovlašteni službenik. Članak
  98. Ako tužiteljstvo nije nadležno za postupanje po određenom podnesku koji podnositelj želi predati, uputit će se nadležnom tijelu. Ako i nakon davanja upute iz stavka
  99. ovoga članka podnositelj zahtijeva da se podnesak zaprimi, zaprimit će se, a na njemu će se naznačiti da je podnositelj podneska upozoren i da mu je dana uputa o nenadležnosti, a podnesak će se ustupiti nadležnom tijelu. Članak
  100. Pri neposrednom primitku podneska podnositelja će se upozoriti na neurednost podneska (nedovoljan broj primjeraka, priloga, prijepisa, nedostatak adrese, potpisa, nečitljivost i nerazumljivost podneska i sl.) i istodobno zatražiti da se nedostaci odmah uklone. Ako podnositelj i nakon upozorenja ne ukloni nedostatak, zaprimit će neuredan ili nepotpun podnesak, ali će se napraviti bilješka o danom upozorenju stranci. Na podnesku će se ispod bilješke o primitku olovkom u boji staviti napomena o kakvu se nedostatku radi (npr. »nedovoljno primjeraka«, »nepotpuna adresa«, »nema potpisa« i sl.) i bilješka o danom upozorenju. Članak
  101. Ako je omot pošiljke oštećen, službenik ovlašten za prijam pošiljaka ne smije preuzeti pošiljku. Pošiljka iz stavka
  102. može se zaprimiti i otvoriti samo u nazočnosti tužitelja o čemu se radi zapisnik o stanju pošiljke i utvrđenom sadržaju. Članak
  103. Primitak podnesaka potvrđuje se stavljanjem prijamnog štambilja, upisom datuma i potpisom na dostavnoj knjizi, dostavnici ili povratnici. Na zahtjev podnositelja podneska izdat će se i posebna potvrda o primitku stavljanjem prijamnog štambilja i upisivanjem datuma.
  104. Otvaranje pošiljaka Članak
  105. Obične pošiljke primljene u zatvorenim omotima otvara službenik zadužen za primitak pošte. Pošiljke označene stupnjem tajnosti i pošiljke za Više tuži­teljstvo otvara tužitelj. Pošiljke upućene vojnostegovnom tužitelju ili zamjeniku vojnostegovnog tužitelja neotvorene se predaju osobi kojoj su upućene. Članak
  106. Pri otvaranju omotnice ne smije se oštetiti poštanski žig te podnesak i prilozi u omotnici. Osoba koja otvara pošiljku dužna je provjeriti odgovaraju li brojevi spisa napisani na omotnici brojevima podnesaka u omotu. O svim će se nedostacima napisati bilješka o čemu će se odmah obavijestiti pošiljatelj. Uz primljeni podnesak uvijek se prilaže omotnica. Članak
  107. Ako je u jednoj omotnici bilo više podnesaka kojima bi trebalo priložiti omotnice, omotnica će se priložiti jednom podnesku, a na ostalima će se napisati redni broj urudžbenog zapisnika pod kojim je upisan podnesak uz koji je priložena omotnica. Članak
  108. Kad je uz podnesak dostavljena neka isprava, stvar ili slično, primitak se mora zabilježiti na podnesku.
  109. Prijamni štambilj Članak
  110. Na sve primljene podneske stavlja se otisak prijamnog štambilja i upisuje datum primitka. Ako je podnesak u zatvorenom omotu, a osoba koja je zaprimila omot nije ovlaštena da ga otvori, otisak prijamnog štambilja s datumom primitka stavit će se na omotnicu. Ako je podnesak upućen nekom drugomu, a pogrešno je dostavljen tužiteljstvu, stavit će se na njemu zabilješka pogrešno dostavljeno, potpis službenika koji je zaprimio podnesak i otisak službenog pečata. Pogrešno dostavljeni podnesak uz dopis ustupit će se onom na koga je naslovljeno. Pogrešno dostavljeni podnesak ne upisuje se u upisnik. Članak
  111. Otisak prijamnog štambilja stavlja se u pravilu u gornji desni kut prve stranice podneska. Ako to nije moguće, onda se stavlja na pogodno mjesto na prvoj stranici podneska, vodeći računa da tekst ostane čitljiv i razumljiv. Ako ni to nije moguće, onda se otisak štambilja stavlja na poleđinu prve stranice podneska. Ukoliko nije moguće otisak prijamnog štambilja staviti na podnesak, štambilj će se otisnuti na listu papira koji će se pričvrstiti uz podnesak. Otisak prijamnog štambilja ne stavlja se na priloge. Članak
  112. Osoba koju prima podnesak upisuje podatke u odgovarajuće odjeljke prijamnog štambilja, a ako se radi o podnesku hitne naravi, stavlja se i štambilj »žurno«, te se uz taj otisak upisuje i datum istjecanja roka, ako je spis vezan za određeni rok.
  113. Spisi hitne naravi Članak
  114. Nakon primitka i pregleda spisa izdvojit će se spisi hitne naravi i odmah predati tužitelju nakon što se uvedu u odgova­rajući upisnik i imenik. Spisima hitne naravi smatraju se i spisi s prekluzivnim rokovima.
  115. Osnivanje spisa Članak
  116. Podnesak kojim se osniva spis stavlja se u poseban omot i upisuje u popis podnesaka koji je otiskan na unutarnjoj strani omota spisa. Na omotu se označava predmet na koji se odnosi podnesak, naziv upisnika kraticom, redni broj upisa i posljednja dva broja godine u kojoj je podnesak upisan u upisnik. Prvi se podnesak upisuje na omotu spisa pod rednim brojem 1., a kasniji se podnesci i otpravci upisuju pod idućim rednim brojevima. Omot spisa ispunjava nadležni službenik, uključujući i ispunjavanje podataka o primitku, kao i popis otpravaka iz tužiteljstva, osim konačne odluke u predmetu koji popunjava tužitelj. Članak
  117. Omot spisa koji sadrži tajne podatke označava se na vidljivom mjestu s naznakom stupnja tajnosti.
  118. Razdvajanje i spajanje spisa Članak
  119. Ako se rad na predmetu nastavi pod oznakom drugoga upisnika ili pod drugim brojem istoga upisnika, na omotu spisa precrtava se prijašnja oznaka, a ispod nje se upisuje nova. Prijašnje se oznake precrtavaju olovkom u crvenoj boji povlačenjem vodoravne crte preko prijašnje oznake, tako da prijašnja oznaka ostane i dalje čitljiva. U omotu spisa ispod posljednjega upisa pod prijašnjom oznakom upisuje se nova oznaka pod kojom će se predmet voditi (na primjer: nastavljeno pod VsT-I-169/03). U tom slučaju redni brojevi upisa pojedinih podnesaka na omotu spisa ne počinju rednim brojem 1., nego se dalje nastavljaju. Članak
  120. U skladu s člankom
  121. ovoga poslovnika postupit će se i u slučaju spajanja više spisa. Spajanje spisa obavlja se na ranije zaprimljeni spis, ako je rad s tim spisom još u tijeku. Ako je rad na ranije zaprimljenom spisu dovršen, spajanje se obavlja s kasnije zaprimljenim spisom. Članak
  122. Ako su neki prilozi iz određenoga spisa potrebni i za rješavanje u drugom spisu, preslikat će se ili prepisati i takvi uložiti u drugi spis. Članak
  123. Pri razdvajanju spisa u odvojeni spis uložit će se i oni dijelovi spisa koji su tamo potrebni, a ostali će se preslikati ili prepisati. Razdvojeni spisi, ako se ne ustupaju drugom tužiteljstvu, upisat će se u upisnik pod novim brojem ako već nisu bili upisani, što će se zabilježiti na prvoj stranici omota spisa kao i u popisu podnesaka.
  124. Predaja spisa u rad Članak
  125. Nakon osnivanja i sređivanja spisa, spis se istoga dana predaje tužitelju odnosno zamjeniku tužitelja. Prije predaje spisa u upisnik se upisuje nadnevak kada je spis predan. Prije rasporeda spisa u rad spisi se svrstavaju po redoslijedu primitka prvoga podneska – stegovne prijave. Ako je istodobno podneseno više podnesaka odnosno stegov­nih prijava, spisi se svrstavaju po abecednom redu osum­njičenika protiv kojih je podnesena stegovna prijava. Ako se zbog većih zaostataka u radu ili veće opterećenosti spisi ne raspoređuju odmah u rad, tužitelj je bez odgode dužan odrediti osobu koja će postupati u predmetima kad dođu na red za dodjelu u rad. Spis u kojem je ukinuta prvostupanjska odluka vraća se istoj osobi. Članak
  126. Predmet se tužitelju odnosno zamjeniku tužitelja dostavlja putem primopredajne knjige za unutarnju dostavu, upisuje se datum i potpisuje primitak spisa. Na način propisan stavkom
  127. ovoga članka obavlja se i razduženje predmeta. Članak
  128. Nakon što tužitelj odnosno zamjenik tužitelja razduži predmet nadležni službenik postupat će u skladu s danim nalogom za postupanje s predmetom (prepisivanje, čuvanje do određenog roka, stavljanje u arhiv i sl.), a koji se označava u spisu predmeta.
  129. Pisanje otpravaka Članak
  130. Otpravci akata moraju biti pisani osobnim računalom ili pisaćim strojem u dva primjerka na memorandumu Ministarstva obrane. Članak
  131. Osoba koja je zadužena spisom predmeta prije razduženja spisa dužna je izdvojiti dijelove spisa koji ostaju u tužiteljstvu od dijela spisa koji se dostavlja uz odluku. O izdvajanju pojedinih dijelova spisa napravit će se bilješka na popisu.
  132. Otprema pošte Članak
  133. Spisi za otpremu predaju se bez omotnica, osim onih koji su označeni stupnjem tajnosti. Omotnica u kojoj se otprema spis treba imati otisak pečata tužiteljstva i oznaku brojeva spisa koji se nalaze u njoj. Adresa primatelja piše se pisaćim strojem ili tiskanim slovima pisanim rukom. Članak
  134. Službenik nadležan za otpremu pošte vodi dostavne knjige za poštu u koje se upisuju pošiljke. Službenik je dužan prije otpreme pošte provjeriti jesu li pošiljke pravilno naslovljene, ima li potreban broj primjeraka otpravaka, postoji li dostavnica i slično. Nakon provjere u odgovarajućem odjeljku bilješke o otpremi u dostavnu knjigu za izlaznu poštu potvrditi kad je pošiljka otpremljena, a zatim će spis predmeta vratiti tužitelju odnosno zamjeniku tužitelja koji je obrađivao predmet.
  135. Rokovi i ročišta Članak
  136. Ako spise treba držati do određenog roka, oni se stavljaju u rokovnik odnosno u poseban svežanj za čuvanje. Službenik nadležan za vođenje rokova dužan je dan prije isteka roka spis predati tužitelju ili zamjeniku tužitelja zaduženom za rad na tom predmetu. Ako je u okviru pojedinog spisa predmeta stigao kakav podnesak prije isteka roka, spis će se odmah predati tužitelju ili zamjeniku tužitelja zaduženom za rad na tom predmetu ne čekajući istek roka. Članak
  137. Tužitelju ili zamjeniku tužitelja zaduženom za rad na predmetu na omotnici spisa predmeta stavlja se na odgovarajućem mjestu znak »R« odnosno znak »K« uz koji se stavlja datum zakazane rasprave ili ročišta, odnosno dan kad istječe određeni rok (npr. »R-20/06«, »K-17/07«). Članak
  138. Spisi u kojima je zakazana glavna rasprava drže se odvojeno od onih koji se drže u rokovima, i to u posebnim omotima te se vodi poseban popis ročišta. Članak
  139. Nadnevak predaje podneska nadležnom ekspeditu smatra se nadnevkom predaje podneska sudu. XV. OBNAVLJANJE SPISA Članak
  140. Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, oštete ili unište, obnovit će se ako je to potrebno. Pri obnovi obnovit će se samo dijelovi spisa ili pojedini podnesci koji su važni za sadržaj spisa. Obnavljanje spisa obavlja se na temelju podataka iz urudžbenoga zapisnika, upisnika i pomoćnih knjiga, prijepisom nestalih ili oštećenih dijelova koji se nalaze kod suda, vojne policije, pod­nositelja stegovne prijave ili drugih ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane odnosno postrojbi, ustanova i zapovjedništava Oružanih snaga Republike Hrvatske. Spis se može potpuno ili djelomično obnoviti samo na temelju odluke tužitelja. XVI. STATISTIKA
  141. Sređivanje i dostava podataka Članak
  142. Tužiteljstva sređuju i dostavljaju podatke o svom radu na tiskanicama propisanim posebnim propisom. Popunjene tiskanice dostavljaju se u propisanim rokovima.
  143. Izvješća o radu Članak
  144. Tužiteljstva podnose Višem tužiteljstvu izvješće o cjelokupnom radu tužiteljstva za svaki mjesec, koje sadrži podatke o dovršenim postupcima, postupcima koji su u tijeku, te radnjama koje su poduzeli, kao i podatke o neriješenim predmetima. Godišnje izvješće sadrži pregled primljenih, riješenih i ne­rije­šenih predmeta, pregled pojedinih optuženja, te pregled izjavljenih pravnih lijekova.
  145. Popisni list Članak
  146. Za svakoga tužitelja i zamjenika tužitelja vodi se mjesečni popisni list koji sadrži: ukupan broj primljenih, riješenih i neriješenih prijava i predmeta, vrsta radnji, rokove u kojima su riješeni, broj raspravnih dana i ročišta te broj podnesenih pravnih lijekova i drugih izvanpostupovnih radnji. Na kraju kalendarske godine daje se zbrojni popisni list za proteklu godinu. Članak
  147. Izvješća iz članka
  148. i
  149. ovoga poslovnika tužitelji dostav­ljaju Višem tužiteljstvu.
  150. Druga izvješća Članak
  151. Više tužiteljstvo može prema potrebi tražiti od tužiteljstava podnošenje izvješća o određenim pojavama i druge statističke podatke. XVII. ČUVANJE SPISA I STAVLJANJE U PISMOHRANU
  152. Čuvanje spisa Članak
  153. U tijeku radnog vremena spisi ne smiju ostati bez nadzora. Poslije radnog vremena spisi i drugi materijali drže se u zaključanim ormarima odnosno željeznim blagajnama. Članak
  154. Obvezni napuci, zapovijedi i drugi akti zavedeni u odgo­varajuće upisnike odlažu se u odgovarajuće omote »zbirke naputaka«, složenih redoslijedom primitka, po vrstama materije na koju se odnose i ulažu se u omote prema oznakama odgovarajućih upi­snika. Članak
  155. Nakon pravomoćnosti i dovršenja rada na pojedinim predmetima, tužitelj će pregledati spis i donijeti nalog o stavljanju spisa u pismohranu (»Staviti spis u pismohranu«). Nalogom iz stavka
  156. ovoga članka odredit će se i rok čuvanja u pismohrani, što će se na omotu spisa označiti otiskom štambilja (npr. »Čuvati do kraja
  157. god.«). Članak
  158. U priručnoj pismohrani tužiteljstva čuvaju se spisi dovršeni u tekućoj godini i prethodnoj godini složeni u omote. Krajem godine prenose se u pismohrani svi spisi kojima je od njihova dovršenja prošlo više od jedne kalendarske godine. Članak
  159. Pismohrana tužiteljstva zajednička je za sve vrste predmeta i knjiga te upisnika, a organizira se u posebnoj prostoriji zaštićenoj od vlage, požara, prašine, oštećenja i slično. Članak
  160. Predmeti od povijesnoga ili drugoga značenja za koje viši tužitelj odredi da se posebno čuvaju, čuvat će se odvojeno od ostalih spisa.
  161. Izdavanje spisa Članak
  162. Zahtjev za izdavanje spisa iz pismohrane može podnijeti samo tužitelj. U pismohrani na mjestu izdvojenih spisa ulažu se bilješke o tome gdje se spis nalazi. Članak
  163. Pismohranom upravlja službenik kojeg za to odredi tužitelj. Službenik iz stavka
  164. ovoga članka izdaje i ulaže spise u pismohranu i vodi upisnik izdanih spisa.
  165. Rokovi čuvanja spisa Članak
  166. Predmeti uloženi u pismohrani čuvaju se: – 5 godina koji se odnose na vojnostegovne predmete kojima je izrečena stegovna kazna, – 3 godine koji se odnose na vojnostegovne predmete kojima je izrečena stegovna mjera, – 2 godine svi ostali predmeti. Spisi koji se odnose na vojnostegovne predmete u kojima je postupak prekinut čuvaju se do nastupanja apsolutne zastare. Rokovi čuvanja počinju teći istekom godine u kojoj je predmet stavljen u arhiv. Predmeti u kojima je postupak prekinut, a riječ je o stegovnom prijestupu počinjenoga izvršenjem kaznenoga djela za koje se pokreće postupak po službenoj dužnosti, čuvaju se do zastare kaznenog progona. Članak
  167. Spisi koji su nakon isteka rokova propisanih u članku
  168. ovoga poslovnika izdvojeni iz pismohrane tužiteljstva predaju se Središnjem vojnom arhivu o čemu se sastavlja zabilješka u odgovarajućem upisniku.
  169. Spisi koji se trajno čuvaju Članak
  170. U pismohrani se trajno čuvaju:
  171. svi upisnici i pomoćne knjige koje se odnose na spise za koje su istekli rokovi čuvanja određeni u članku
  172. ovoga poslovnika, a koji su predani Središnjem vojnom arhivu
  173. upisnici, imenici i osobnici osoba na službi u tužiteljstvu
  174. spisi iz posebnoga arhiva državnog odvjetnika određeni po članku
  175. ovoga poslovnika
  176. spisi iz »zbirke obveznih naputaka«.
  177. Prijenos spisa Članak
  178. Prije početka rada novoosnovanih tužiteljstava obavlja se prijenos svih spisa u kojima nije dovršen postupak. Dovršeni i arhivirani spisi ostaju u pismohrani tužiteljstva koje je do tada bilo nadležno za postupanje na području novo- osnovanoga vojnostegovnog tužiteljstva. Članak
  179. U slučaju prestanka rada vojnostegovnog tužiteljstva ili promjene mjesne nadležnosti neriješeni spisi predaju se vojnostegovnom tužiteljstvu koje preuzima nadležnost za postupanje u tim predmetima. Koje će vojnostegovno tužiteljstvo preuzeti arhivsku građu iz stavka
  180. ovoga članka, odlučit će Viši tužitelj. XVIII. STRUČNA KNJIŽNICA Članak
  181. Više tužiteljstvo brine se o redovitoj nabavi novih izdanja zakona i drugih propisa, stručnih časopisa i publikacija, zbirki sudskih odluka i službenih glasila potrebnih za što uspješnije i stručnije obavljanje poslova. Na kraju godine »Narodne novine« i »Vojni vjesnik« i drugi stručni časopisi uvezuju se zajedno s kazalom. Članak
  182. Tekstovi zakona i drugih propisa koji su često u uporabi nabavljaju se u dovoljnom broju primjeraka za sve tužitelje i zamjenike tužitelja. Tužitelj se brine da sve osobe na službi u tužiteljstvu, a kojima je to potrebno, upoznaju s izmjenama i dopunama postojećih propisa. Članak
  183. O knjigama danim na uporabu vodi se posebna evidencija. XIX. VOĐENJE UPISNIKA I POMOĆNIH KNJIGA
  184. Upisnici i pomoćne knjige Članak
  185. Upisnici služe za upisivanje podnesaka na temelju kojih se u tužiteljstvu osniva spis za pojedini predmet i za upisivanje tijeka postupka i pojedinih radnji obavljenih u pojedinom postupku. Pomoćne knjige službe za upisivanje podataka na temelju kojih se mogu brže i lakše pronaći spisi kao i za upisivanje dopunskih i drugih podataka koji se ne upisuju u upisnike. Viši tužitelj može odrediti vođenje pomoćnih knjiga koje olakšavaju obradu predmeta, praćenje rokova i sl.
  186. Vođenje upisnika i pomoćnih knjiga Članak
  187. Upisnici i pomoćne knjige vode se u pravilu zasebno za svaku vrstu predmeta i za svaku kalendarsku godinu. Iznimno od stavka
  188. ovoga članka jedna knjiga upisnika ili pomoćnih knjiga može se koristiti više godina. Tada se na sredini prve stranice lista iza kojeg počinju upisi u narednoj godini olov­kom crvene boje označava godina.
  189. Oznake upisnika i pomoćnih knjiga Članak
  190. Upisnici i pomoćne knjige sastoje se od potrebnog broja araka propisanih tiskanica koji su uvezani u knjigu s tvrdim koricama. Na korice se stavlja oznaka upisnika ili pomoćne knjige i godina na koju se odnosi (npr. urudžbena knjiga bez oznake tajnosti za 2003.).
  191. Provjera ranijeg upisa Članak
  192. Prije osnivanja spisa i njegova upisivanja u upisnik ili pomoćnu knjigu provjerava se je li upis već obavljen. U upisnik se upisuje prvi podnesak kojim se osniva spis u tužiteljstvu, a kasniji se podnesci upisuju samo u popis podnesaka. U upisnike i pomoćne knjige tintom se čitljivo upisuje po redoslijedu primitka. Bilješke o kretanju spisa i sl. upisuju se olovkom, a kasnije se brišu ili precrtavaju.
  193. Pogrješni upisi Članak
  194. Pogrješni upisi ne smiju se brisati, već će se cijeli upis precrtati kosom crtom olovkom crvene boje i u odjeljku »Primjedba« upisat će se »pogrješan upis«. Pogrješni upisi u pojedinim odjeljcima upisnika i u pomoć­nim knjigama precrtat će se vodoravnom crtom i upisat će se točan upis. Spisi upisani iz pogrješnog upisa u upisniku dobivaju sljedeći redni broj, a na kraju godine se od zadnjeg broja upisa odbiju pogrješni upisi.
  195. Upis spajanja spisa Članak
  196. Pri spajanju spisa u upisnik će se tintom upisati u odjeljku »Primjedba« (npr. spojen na broj VsT-I-56/03), a ako se spisi privremeno spajaju, zabilješka će se upisati grafitnom olovkom. Zabilješka upisana u upisniku stavit će se i na omot spisa s kojim se spis spaja. Na način iz stavka
  197. ovoga članka zabilježit će se i razdvajanje spisa upisivanjem bilješke (npr. izdvojen spis broj VsT-I-75/01).
  198. Upis dovršenog spisa Članak
  199. Ako je postupak u pojedinom predmetu dovršen, redni broj toga spisa u upisniku će se obilježiti olovkom crvene boje znakom konačnog rješenja (okomite i vodoravne crte). Isti će se znak u tom slučaju staviti i ispred poslovnoga broja spisa na omotu spisa. Spis koji se odnosi na više osoba označit će se kao konačno dovršen tek kad je postupak dovršen u odnosu na sve osobe. Ako su u svim spisima, upisanim na jednom listu upisnika, postupci dovršeni, u donjem lijevom kutu toga lista upisnika olov­kom crvene boje stavit će se znak četverokuta.
  200. Zaključivanje upisnika Članak
  201. Na kraju svake godine s nadnevkom
  202. prosinca upisnici se zaključuju. Zaključivanje upisnika obavlja se tako da se iza posljednjega upisanoga poslovnog broja stavlja zabilješka koja sadrži: dan, mjesec i godinu zaključenja, redni broj posljednjega upisa u upisniku, redne brojeve poništenih upisa, broj riješenih spisa, te broj i točan popis spisa koji su na kraju godine ostali neriješeni. Tu zabilješku upisuje u upisnik i potpisuje službenik određen za vođenje upisnika, a svojim potpisom potvrđuje tužitelj.
  203. Prijenos nedovršenih spisa Članak
  204. Spisi koji ne budu dovršeni do isteka druge kalendarske godine, računajući od dana upisa, prenijet će se na početku tekuće kalendarske godine zajedno sa svim upisima i prijašnjim oznakama u upisnik za tekuću godinu i upisat će se redoslijedom njihova primitka prije svih predmeta iz te godine. Ispod posljednjega prenesenog spisa u novom upisniku povlači se olovkom u boji vodoravna crta ispod koje se nastavlja upisivanje spisa primljenih u tekućoj godini, počevši od rednog broja
  205. Prijenos spisa zabilježit će se u starom upisniku u odjeljku »Primjedba«, a redni će se broj toga spisa zaokružiti olovkom crvene boje. Upisnici iz kojih su preneseni svi neriješeni spisi u nove upisnike odlažu se u arhiv.
  206. Upisi u imenik Članak
  207. Ako se jedan spis odnosi na više osoba, svaka će se osoba upisati u imenik posebno. U imenik se upisuje čin, puno ime i prezime osobe te oznaka postrojbe, ustanove odnosno zapovjedništva u kojoj je osoba na službi. Činjenicu upisa podataka u imenik službenik označava stav­ljanjem iznad rednog broja spisa u upisniku znaka »V«.
  208. Pregled upisnika Članak
  209. Tužitelj obavlja pregled upisnika i drugih pomoćnih knjiga najmanje četiri puta godišnje i obavljeni pregled bilježi u pregledanim knjigama stavljanjem datuma pregleda i svoga potpisa.
  210. Upisnici Članak
  211. Tužiteljstva vode sljedeće posebne upisnike:
  212. Prvostupanjski upisnik tužiteljstva »VsT-I«,
  213. Upisnik raznih stegovnih predmeta »VsT-R«, Više tužiteljstvo osim upisnika iz stavka
  214. ovoga članka vodi sljedeće upisnike:
  215. Drugostupanjski upisnik tužiteljstva »VsT-II«
  216. Upisnik Višeg tužiteljstva u povodu sukoba nadležnosti odnosno prijedloga za prijenos nadležnosti »SN-PN«. Članak
  217. U prvostupanjski upisnik tužiteljstva »VsT-I« upisuju se počinitelji stegovnih prijestupa sa svim elementima stegovne prijave i podacima podnositelja stegovne prijave ili prijavitelja stegovnog prijestupa, prema obrascu broj 1 ovoga poslovnika. Upisnik za stegovne prijave prati kretanje spisa do dovršetka postupka i arhiviranja. Članak
  218. U upisnik za razne stegovne predmete »VsT-R« upisuju se svi podaci o predmetu i podnositelju, odnosno druge izvanpostupovne aktivnosti tužiteljstva te drugi podaci prema obrascu broj 2 ovoga poslovnika. Članak
  219. U drugostupanjski upisnik tužiteljstva »VsT-II« upisuju se predmeti u povodu žalbi podnesenih protiv presuda i rješenja vojnostegovnih sudova prema obrascu broj 3 ovoga poslovnika. Članak
  220. U upisnik Višeg tužiteljstva u povodu sukoba nadležnosti odnosno prijedloga za prijenos nadležnosti »SN-PN« upisuju se predmeti dostavljeni na odlučivanje u svezi sukoba nadležnosti i u povodu prijedloga za prijenos nadležnosti tužiteljstava, prema obrascu broj 4 ovog poslovnika.
  221. Imenici Članak
  222. Tužiteljstva uz upisnike iz članka
  223. ovoga poslovnika vode i istovjetne imenike. Članak
  224. Imenici se vode prema prezimenu okrivljenika u uvezanim knjigama, s posebnim listovima za svako slovo abecede. U jednoj knjizi imenika mogu se upisivati predmeti za više godina. U tom se slučaju stavlja olovkom crvene boje na početku svake godine kod pojedinog slova oznaka tekuće kalendarske godine. Ako se u jednom predmetu stegovni postupak vodi prema više osoba, svaka će se osoba upisati posebno pod odgovarajuće slovo u isti, odnosno odgovarajući imenik.
  225. Pomoćne knjige Članak
  226. Tužiteljstva vode sljedeće pomoćne knjige:
  227. Knjigu ročišta (»KR«)
  228. Primopredajnu knjigu za unutarnju dostavu (»PK«)
  229. Dostavnu knjigu za mjesto (»DK«)
  230. Knjigu evidencije službenih putovanja (»ESP«)
  231. Knjigu izdanih spisa iz pismohrane (»KIS«)
  232. Knjigu prijma stranaka (»KPS«) Članak
  233. U knjigu ročišta (»KR«) upisuju se spisi u kojima su zakazane rasprave po danima kada se imaju održati. Rasprave određene za isti dan upisuju se redom po kojem se održavaju uz naznaku sata i minute određenih za početak rasprave, oznaka spisa, imena okrivljenika, predsjednika vijeća pred kojim se rasprava održava i osobe koji će zastupati optužbu. Članak
  234. U knjigu izdanih spisa iz arhiva (»KIS«) upisuju se svi spisi koji su izručeni iz pismohrane. Članak
  235. Viši tužitelj može odrediti vođenje i drugih pomoćnih ili priručnih evidencija kojima se olakšava poslovanje u tužiteljstvu ili ostvaruje bolji nadzor nad obavljanjem određenih poslova. XX. OPREMA ZA RAD TUŽITELJSTAVA Članak
  236. Minimum potrebne opreme za rad tužiteljstava utvrđuje se prema broju osoba imenovanih odnosno raspoređenih u tužiteljstva i broju radnih prostorija u kojima su oni smješteni. Članak
  237. Oprema ureda tužitelja sastoji se od najmanje jednog: – uredskog stola s uredskom foteljom – jednog konferencijskog stola s odgovarajućim brojem stolica – ormara za spise – vitrine za službena glasila – željezne blagajne – ormara za garderobu. Članak
  238. Oprema ureda zamjenika tužitelja sastoji se od najmanje jednog: – uredskog stola s uredskom foteljom – pomoćnog stola s dvije sjedalice – ormara za spise – ormara za garderobu. Članak
  239. Oprema ureda službenika tužiteljstva sastoji se od najmanje jednog: – uredskog stola s uredskom stolicom – ormara za spise – ormara za priručni arhiv – željezne blagajne – ormara za garderobu. Članak
  240. Ako je u uredu smješteno više osoba, broj stolova, stolica i ormara utvrđuje se prema broju osoba. Članak
  241. Uredske prostorije tužiteljstva moraju imati grb Republike Hrvatske te druge oznake uobičajene za Ministarstvo obrane. Članak
  242. U tužiteljstvima se broj osobnih računala utvrđuje prema broju osoba imenovanih odnosno raspoređenih u tužiteljstvo, dok se broj pisaćih strojeva utvrđuje prema broju službenika. Članak
  243. U tužiteljstvima se osigurava potreban broj telefonskih linija u okviru telefonske mreže Ministarstva obrane i jedna izravna telefonska linija za potrebe tužitelja. Članak
  244. Viši tužitelj, tužitelji i njihovi zamjenici u obavljanju službenih poslova svoj identitet dokazuju službenom iskaznicom i značkom. Članak
  245. Oblik i sadržaj službene iskaznice i značke vojnostegovnih tužiteljstava odredit će i propisati posebnom odlukom tajnik Ministarstva na prijedlog višeg vojnostegovnog tužitelja. Članak
  246. Više vojnostegovno tužiteljstvo vodi evidenciju o izdanim iskaznicama i značkama. XXI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak
  247. Ukoliko ovim poslovnikom nije drukčije propisano, na ured­sko se poslovanje tužiteljstava na odgovarajući način primjenjuju propisi o uredskom poslovanju Ministarstva. Članak
  248. Pojedini izrazi uporabljeni u ovom poslovniku imaju slje­deće značenje:
  249. Podnesak je svaki pisani sastav kojim se podnosi, dopunjuje ili mijenja stegovna prijava, prijedlog ili zahtjev za djelovanje tužitelja i korištenje njegovih ovlasti.
  250. Dopis je svaki pisani sastav kojim tužiteljstvo odgovara na upite stranaka.
  251. Pravno sredstvo je svaki pisani sastav tužiteljstva kojim se potiče, prekida, nastavlja ili dovršava postupak ili službena radnja sudbenoga ili drugoga državnog tijela.
  252. Odluka je svaki pisani sastav tužiteljstva kojim se potiče, prekida, nastavlja ili dovršava postupak ili službena radnja.
  253. Prilog je pisani sastav (isprava, tablica, prikaz, crtež i sl.) koji se prilaže podnesku glede dopune, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja podneska.
  254. Otpravak je svaki pisani sastav koji tužiteljstvo izrađuje i dostavlja strankama, drugim zainteresiranim osobama i vojnostegovnom sudu (optuženi prijedlog, optužnica, žalba, poziv, dopis i dr.).
  255. Predmet je skup svih pisanih sastava i priloga koji se odnose na istu stegovnu odnosno pravnu stvar, pitanje, zadaću i sl., i čine posebnu cjelinu.
  256. Spis je skup svih pisanih sastava i priloga koji se odnose na istu stegovnu odnosno pravnu stvar odnosno na istu pravnu ili fizičku osobu, složeni u jednom ili više omota označenih istim poslovnim brojem.
  257. Svežanj je skup više spisa koji se nakon dovršetka postupka čuvaju složeni u istom omotu (kutiji, koricama i sl.).
  258. Pismohrana je sastavni dio tužiteljstva u kojem se čuvaju dovršeni predmeti, upisnici, imenici i pomoćne knjige te druga građa do predaje Središnjem vojnom arhivu ili do njihova uništenja. Članak
  259. Obrasci s uputama za njihovo popunjavanje čine sastavni dio ovoga poslovnika. Obrasci iz stavka
  260. ovog članka primjenjivat će se od
  261. siječnja
  262. godine, do kada se primjenjuju obrasci propisani Poslovnikom o radu vojnostegovnih sudova i vojnostegovnih tužiteljstava, urbroj: 512-01-97-2059/
  263. od
  264. listopada
  265. Članak
  266. Ovaj poslovnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 805-09/03-01/1 Urbroj: 512-01-03-19 Zagreb,
  267. kolovoza
  268. Ministrica Željka Antunović, v. r. UPUTA ZA POPUNJAVANJE PRVOSTUPANJSKIG UPISNIKA TUŽITELJSTVA »VsT-I«, Obrazac broj 1 (članak
  269. stavak
  270. točka
  271. poslovnika) U stupac 1 upisuje se redni broj stegovne prijave – jedna prijava, bez obzira na broj prijavljenih osoba, upisuje se pod jednim rednim brojem, – kada je jedna prijava podnesena protiv više osoba, redni broj će se upisati u istom stupcu u sljedećem redu u koji se upisuje prva prijavljena osoba, – druge prijavljene osobe upisuju se u daljnje redove bez oznake rednog broja spisa. – sljedeća prijava dobiva novi broj koji se upisuje iza posljednje prijavljene osobe iz prijave upisane pod prethodnim rednim brojem, – ako se u svezi s upisanom prijavom naknadno prijave druge osobe, one se upisuju u upisnik iza posljednjeg broja s naznakom »pripada rednom broju…«, dok se kod rednog broja kome pripadaju u stupcu »Primjedba« i to kod posljednjeg upisanog okrivljenika stavlja napomena »novi prijavljeni iza rednog broja…« U stupac 1 upisuje se nadnevak prijma stegovne prijave – nadnevak upisa mora biti istovjetan nadnevku prijma stegovne prijave naznačen na prijamnoj štambilji. U stupac 3 upisuje se podnositelj stegovne prijave, upisuje se klasa, urudžbeni broja te nadnevak sastavljanja stegovne prijave i drugi poznati podaci U stupac 4 upisuje se redni broj svake prijavljene osobe U stupac 5 upisuju se osobni podaci prijavljene osobe – ako svi osobi podaci nisu razvidni iz stegovne prijave, potrebito ih je naknadno upisati kada postanu poznati. U stupac 6 upisuje se članak i stavak stegovnog prijestupa i nadnevak počinjenja – podatak o stegovnom prijestupu upisuje se grafitnom olovkom, a konačni upis nalivperom. – ako se jedna osoba javlja kao počinitelj više stegovnih prijestupa, upisuju se sva djela i nadnevak počinjenja U stupac 7 upisuje se nadnevak i naziv tijela od kojem je tuži­teljstvo podnijelo zahtjev za prikupljanje dodatnih obavijesti U stupac 8 upisuje se nadnevak odbačaja stegovne prijave – nadnevak odbačaja upisuje se za svaku osobu posebno bez obzira da li je prijava odbačena u odnosu na jednu ili više osoba jednim aktom. U stupac 9 upisuje se nadnevak kada je predmet ustupljen drugom tužiteljstvu s naznakom tog tužiteljstva U stupac 10 upisuje se nadnevak kada je predmet preuzet od drugog tužiteljstva s naznakom tog tužiteljstva U stupac 11 upisuje se stegovni prijestup za koji je podnesen optužni prijedlog U stupac 12 upisuje se nadnevak kada je optužni prijedlog podnesen sudu U stupac 13 upisuje se nadnevak akta kojim je postupak obustav­ljen odnosno odbačaja optužnog prijedloga U stupac 14 upisuje se nadnevak održavanja glavne rasprave – ako je održano više glavnih rasprava upisuju se redom svi nadnevci U stupac 15 upisuju se pravne kvalifikacije djela i stegovne sankcije te sudski broj pod kojim je predmet vođen i nadnevak donošenja U stupac 16 isto kao pod 15 U stupac 17 isto kao pod 15 U stupac 18 postupka upisuje se datum primitka sudske presude ili rješenja U stupac 19 upisuje se nadnevak obustave postupka U stupac 20 upisuje se nadnevak podnošenja žalbe U stupac 21 upisuju se ukratko razlozi zbog kojih je žalba podnijeta U stupac 22 upisuje se nadnevak podnošenja žalbe okrivljenika U stupac 23 upisuje se nadnevak sudske odluke i sadržaj drugostupanjske odluke te sudski broj Višeg vojnostegov­nog suda pod kojim je predmet vođen U stupac 26 upisuju se razni podaci kao npr. pravni lijekovi, gdje se spis nalazi, rokovi, broj svežnja, stavljanje u pismohranu, ustupanje i sl. UPUTA ZA POPUNJAVANJE UPISNIKA RAZNIH STEGOVNIH PREDMETA »VsT-R«, Obrazac broj 2 (članak 121., stavak 1., točka
  272. poslovnika) U stupac 1 upisuje se redni broj podneska U stupac 2 upisuje se nadnevak prijma podneska U stupac 3 upisuje se naziv tijela, klasa, urudžbeni broj te nadnevak sastavljanja podneska odnosno ukoliko je podnositelj podneska fizička osoba upisuje se prezime i ime te prebivalište podnositelja U stupac 4 upisuje se kratak sadržaj podneska U stupac 5 upisuju se aktivnosti tužiteljstva glede podneska U stupac 6 upisuju se razni podaci kao npr. gdje se spis nalazi, rokovi, broj svežnja, stavljanje u pismohranu, ustupanje i sl. UPUTA ZA POPUNJAVANJE UPISNIKA VIŠEG VOJNOSTEGOVNOG TUŽITELJSTVA POVODOM SUKOBA NADLEŽNOSTI ODNOSNO PRIJEDLOGA ZA PRIJENOS NADLEŽNOSTI »SN-PN«, Obrazac broj 3 (članak 121., stavak
  273. točka
  274. poslovnika) U stupac 1 upisuje se redni broj podneska U stupac 2 upisuje se nadnevak prijma podneska U stupac 3 upisuje se naziv tužiteljstva, klasa, urudžbeni broj te nadnevak sastavljanja podneska U stupac 4 upisuje se prezime, ime i čin okrivljenika, VP, te kra­tak sadržaj podneska U stupac 5 upisuje se nadnevak donošenja rješenja višeg tuži­telja U stupac 6 upisuje se odluka višeg tužitelja U stupac 7 upisuju se razni podaci kao npr. gdje se spis nalazi, rokovi, broj svežnja, stavljanje u pismohranu, ustupanje i sl. UPUTA ZA POPUNJAVANJE DRUGOSTUPANJSKOG UPISNIKA TUŽITELJSTVA »VsT-II«, Obrazac broj 4 (članak
  275. stavak
  276. točka
  277. poslovnika) U stupac 1 upisuje se redni broj dostavljenog spisa povodom žalbe U stupac 2 upisuje se nadnevak prijama prvog podneska i broj spisa Višega vojnostegovnog suda U stupac 3 upisuje se naziv prvostupanjskog suda, broj spisa U stupac 4 upisuje se prvostupanjska odluka, broj i nadnevak prvostupanjske odluke U stupac 5 upisuje se prvostupanjsko tužiteljstvo i broj spisa prvostupanjskog tužiteljstva U stupac 6 upisuje se prezime i ime, osobni čin, postrojba u koju je raspoređen okrivljenik. – upisuju se svi osuđeni prvostupanjskom presudom i onda kada nisu podnosili žalbu (jer drugostupanjskom presudom prvostupanjska presuda može se preinačiti po službenoj dužnosti. U stupac 7 upisuje se članak i naziv stegovnog prijestupa U stupac 8 upisuje se razlog i nadnevak prijma žalbe na sudu U stupac 9 isto u stupcu 8 U stupac 10 upisuje se nadnevak povrata spisa Višem VSS U stupac 11 upisuje se mišljenje Višeg tužitelja povodom žalbe iznesene u pisanom prijedlogu i nadnevak kada je dano U stupac 12 upisuje se nadnevak odustanka od žalbe tužitelja U stupac 13 upisuje se nadnevak kada je žalba odbačena U stupac 14 upisuje se nadnevak održavanja sjednice sudskog vijeća U stupac 15 upisuje se nadnevak odluke suda kojom je prvostupanjska odluka potvrđena U stupac 16 upisuje se nadnevak odluke suda kojom je prvostupanjska presuda preinačena a kazna povišena – pooštrena U stupac 17 upisuje se nadnevak odluke suda kojom je prvostupanjska presuda preinačena a kazna snižena – ublažena U stupac 18 upisuje se nadnevak odluke suda kojom je prvostupanjska presuda ukinuta zbog povrede ZKP U stupac 19 upisuju se nadnevak odluke suda kojom se prvostupanjska presuda ukinuta zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja U stupac 20 upisuju se primjedbe nižim tužiteljstvima te odlaganje, arhiviranje spisa i sl. Ostalo, NN 139/2003-2036 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 139/2003 Broj dokumenta u izdanju: 2036 Donositelj:Ministarstvo obrane Datum tiskanog izdanja: 3.9.
  278. ELI: /eli/sluzbeni/2003/139/2036 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  279. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.