← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1681/2003, U-I-2070/2003 od 17. rujna 2003.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1681/2003, U-I-2070/2003 od

  1. rujna
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1681/2003, U-I-2070/2003 od
  3. rujna
  4. NN 152/2003 (26.9.2003.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1681/2003, U-I-2070/2003 od
  5. rujna
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2207 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potoč­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst i Vice Vu­ko­jević, u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana
  7. rujna
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu su­glasnosti s Ustavom članka
  9. stavka
  10. Zakona o izborima za­stup­nika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, broj 116/99, 109/00, 53/03, 69/03 – pročišćeni tekst). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazlože­nje
  11. Talijanska unija sa sjedištem u Rijeci i Srpsko narodno vijeće sa sjedištem u Zagrebu (u daljnjem tekstu: predlagatelji) podnijeli su prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti odredbe članka
  12. stavka
  13. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, broj 116/99, 109/00, 53/03, 69/03 – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Zakon o izborima) s odredbama članka
  14. stavka
  15. i članka
  16. stavka
  17. Ustava Republike Hrvatske, te članka
  18. stavka
  19. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (»Narodne novine«, broj 155/02). Osporena odredba članka
  20. stavka
  21. Zakona o izborima propisuje: »Pravo je i dužnost birača da glasuju samo jedanput.«
  22. Predlagatelji utvrđuju da je Promjenom Ustava Republike Hrvatske od
  23. studenoga
  24. godine (»Narodne novine«, broj 113/00, 124/00 – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Promjena Usta­va iz
  25. godine) dopunjen članak
  26. Ustava koji uređuje ustavnopravni položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvat­skoj. Napominju da se do Promjena Ustava iz
  27. godine biračko pravo pripadnika nacionalnih manjina temeljilo samo na odredbi članka
  28. stavka
  29. Ustava koja je propisivala da svi hrvatski državljani (što znači i pripadnici nacionalnih manjina) imaju opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina. Prema mišljenju predlagatelja, zakonodavac je
  30. godine na temelju te ustavne odredbe u Zakonu o izborima propisao da je dužnost i pravo birača glasovati samo jedanput. Stoga su prije Promjene Ustava iz
  31. godine pripadnici nacionalnih manjina imali samo jedan glas te su birali zastupnike u Hrvatski sabor ili na temelju općeg biračkog prava (kao i svi ostali hrvatski državljani) ili na temelju posebnog biračkog prava (kao pripadnici nacionalnih manjina), što je bilo sukladno odredbi članka
  32. stavka
  33. Ustava u situaciji kada članak
  34. Ustava još nije bio dopunjen novim odredbama. Prema mišljenju predlagatelja, Promjenom Ustava iz
  35. godine uvedena je razlika u odnosu na dotadašnje opredjeljenje iskazano u članku
  36. stavku
  37. Ustava, jer je novim stavkom
  38. članka
  39. Ustava izrijekom propisana ustavnopravna mogućnost da se pripadnicima nacionalnih manjina, pored općeg biračkog pra­va zajamčenog člankom
  40. stavkom
  41. Ustava, osigura posebno pravo na izbor njihovih zastupnika u Hrvatski sabor, što je i uči­njeno člankom
  42. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Predlagatelji u svojim podnescima navode i odredbe članka 1., članka
  43. stavaka
  44. i
  45. i članka
  46. Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe, koja čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, temeljem Zakona o potvrđivanju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 14/97), sma­tra­ju­ći da i one obvezuju Republiku Hrvatsku na priznavanje posebnih prava pripadnicima nacionalnih manjina koje žive na njezinom području. Predlagatelji zaključuju da odredba članka
  47. stavka
  48. Zakona o izborima, koja propisuje pravo i dužnost birača da glasuju samo jedanput, onemogućuje ostvarenje općeg i posebnog bi­rač­kog prava pripadnika nacionalnih manjina, jer zahtijeva da birač na izborima ima samo jedan glas. Time se, prema mišljenju predlagatelja, faktički propisuje da pripadnici nacionalnih manjina mogu na izborima birati zastupnike u Hrvatski sabor ili na temelju općeg biračkog prava (kao i svi ostali hrvatski državljani) ili na temelju posebnog prava (kao pripadnici nacionalnih manjina), kao što je bilo propisano prije prihvaćanja Promjene Ustava iz
  49. godine. Takvo rješenje, prema njihovom mišljenju, nije u suglasnosti s odredbama članka
  50. stavka
  51. Ustava i članka
  52. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koje sprječavaju svođenje bi­račkog prava pripadnika nacionalnih manjina na alternativno pravo (»ili/ili« – ili opće biračko pravo ili posebno biračko pravo). Predlagatelji smatraju da pripadnici nacionalnih manjina imaju, temeljem navedenih odredaba Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, i opće i posebno biračko pravo (»i/i« – posebno biračko pravo pored općeg biračkog prava). Iz navedenih razloga predlagatelji predlažu da Ustavni sud provede postupak za ocjenu suglasnosti odredbe članka
  53. stavka
  54. Zakona o izborima s mjerodavnim odredbama Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Prijedlog nije osnovan.
  55. Članak
  56. Zakona o izborima sadržan je u poglavlju pod naslovom »Opće i temeljne odredbe« i u cijelosti glasi: »Članak
  57. Jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost njihova glasovanja. Pravo je i dužnost birača da glasuju samo jedanput. Nitko ne može tražiti od birača objavu glasačkog opredjeljenja. Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao.« Navedene odredbe članka
  58. Zakona o izborima uređuju temeljna načela aktivnog biračkog prava punoljetnih hrvatskih državljana (to jest, prava da glasovanjem na izborima biraju zastupnike u Hrvatski sabor). To su načela slobode i tajnosti glasačkog opredjeljenja, načelo tajnosti glasovanja, načelo slobode glasovanja i načelo jednokratnog prava glasovanja. Osporena odredba članka
  59. stavka
  60. Zakona o izborima propisuje pravo i dužnost svakog birača da na izborima glasuje samo jedanput, čime se u izbornom zakonodavstvu Republike Hrvatske izražava pravilo da birač, nakon što jedanput obavi glasovanje na izborima, na dotičnim izborima nema pravo ponovo pristupiti glasovanju i još jednom glasovati, odnosno nema pravo ponovo glasovati nakon što je već glasovao. Birač koji na jednim izborima glasuje u više navrata i time prekrši zakonsku dužnost da glasuje samo jedanput, čini kazneno djelo zlouporabe izbornog prava, propisano člankom
  61. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, broj 110/97, 27/98 – ispravak, 129/00, 51/01, 111/03).
  62. Osporena odredba članka
  63. stavka
  64. Zakona o izborima sadrži univerzalno i općeprihvaćeno načelo prema kojemu je biraču dopušteno da na jednim izborima obavi glasovanje samo jedanput, neovisno o tome koji je izborni sustav primijenjen, na koji način se glasovanje obavlja i koliko glasova birač na tim izborima ima. Načelo jednokratnog prava glasovanja i broj glasova koji zakonodavac priznaje na izborima, prema tome, dva su različita izbornopravna instituta koja ne ovise jedan o drugome niti su međusobno povezani na bilo koji način, kao što pogrešno smatraju predlagatelji. Stoga je neosnovan njihov prijedlog za ocjenu suglasnosti članka
  65. stavka
  66. Zakona o izborima s člankom
  67. stavkom
  68. Ustava i člankom
  69. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji za osporenu zakonsku odredbu nisu mjerodavni. Sukladno prethodnim navodima, predlagatelji pogrešno povezuju osporenu odredbu članka
  70. stavka
  71. Zakona o izborima s ostvarivanjem biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina. Ostvarivanje biračkog prava, uključujući i ono pripadnika nacionalnih manjina, uređuje se drugim zakonskim odredbama temeljem mjerodavnih odredaba Ustava.
  72. Ustavni sud na kraju napominje da nije osnovan prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona o izborima s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Predlagatelji pogrešno polaze od toga da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina više pravne snage od Zakona o izborima. Oba zakona su organski zakoni jednake pravne snage čiju međusobnu usklađenost Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati.
  73. Sukladno navedenom, Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odred­be članka
  74. stavka
  75. Zakona o izborima te je, temeljem članka
  76. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), riješio kao u izreci. Broj: U-I-1681/2003 Broj: U-I-2070/2003 Zagreb,
  77. rujna
  78. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Rješenje, NN 152/2003-2207 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 152/2003 Broj dokumenta u izdanju: 2207 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 26.9.
  79. ELI: /eli/sluzbeni/2003/152/2207 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  80. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.