Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2032/2002 od
- rujna
- Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2032/2002 od
- rujna
- NN 159/2003 (10.10.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2032/2002 od
- rujna
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2304 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom V. H. iz N. i D. L. iz K., koje zastupa S. S., odvjetnica u I. G., na sjednici održanoj dana
- rujna
- godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
- Ustavna tužba podnesena je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-12318/2001-7 od
- travnja
- godine, kojom je odbijena tužba podnositelja protiv presude Drugostupanjskog disciplinskog suda Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: DS-II-239/01 od
- listopada
- godine. Tom je presudom odbijena žalba podnositelja i potvrđena presuda Prvostupnog disciplinskog suda Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: DS-I-10/01 od
- rujna
- godine, kojom su podnositelji oglašeni krivim za težu povredu službene dužnosti te im je izrečena disciplinska mjera prestanka radnog odnosa.
- Podnositelji smatraju da su osporenim presudama povrijeđene odredbe članaka 3., 5., 14., 18., 19., 26.,
- stavaka
- i 4.,
- i
- Ustava Republike Hrvatske te odredba članka
- Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak). U ustavnoj tužbi podnositelji ponavljaju razloge iznesene u postupcima koji su prethodili ustavnosudskom postupku, tvrdeći da su zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i postupovnih povreda, povrijeđena njihova ustavna prava. Posebno ističu nedostatke obrazloženja presude Upravnog suda Republike Hrvatske te činjenicu da je Općinsko državno odvjetništvo Zagreb odbacilo kaznenu prijavu protiv podnositelja zbog kaznenih djela, činjenično i pravno identično opisanih kao u disciplinskom postupku te, stoga, smatraju da disciplinski sud nije mogao donijeti drukčiju odluku od Općinskog državnog odvjetništva. Ustavna tužba nije osnovana.
- U disciplinskom postupku utvrđeno je da su podnositelji, kao kriminalistički službenici Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi (podnositelj V. H. u razdoblju od
- veljače
- godine do
- travnja
- godine, a podnositelj D. L. u razdoblju od
- siječnja
- do
- travnja
- godine), u postupku naknade troškova međumjesnog prijevoza, pribavili 26, odnosno 27 krivotvorenih potvrda autoprijevoznika »Č.« d.d. o cijeni mjesečne karte, u kojima je bio upisan iznos veći od pravog te ih predočili djelatnicima Odjela za financijske poslove MUP-a radi izračuna troškova prijevoza, dovodeći ih prikazivanjem lažnih činjenica u zabludu tako da su djelatnici Odjela za financijske poslove MUP-a, temeljem neistinitih potvrda izračunavali uvećane iznose za isplatu koje su podnositelji preuzimali te su podnositelji na taj način stekli određenu imovinsku korist na štetu Proračuna Republike Hrvatske. Utvrđeno je da su podnositelji time počinili teže povrede službene dužnosti iz članka
- stavka
- točke
- i
- Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, broj 29/91, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98, 128/99 i 29/00 – odluka Ustavnog suda broj: U-I-985/1995, U-I-792/1998, U-I-1088/1998 i U-I-123/1999 od
- veljače 2000.) – davanje netočnih podataka ako je to bilo od utjecaja na donošenje odluke nadležnih tijela ili su time nastale druge štetne posljedice te nedolično ponašanje u službi ili izvan službe.
- Budući da iz disciplinskog spisa proizlazi da su u disciplinskom postupku podnositelji aktivno sudjelovali, da su bili upoznati s razlozima odlučivanja u konkretnoj stvari, da im je dana mogućnost osporavanja činjeničnih utvrđenja nadležnih tijela te da su ostvarili pravo na žalbu, kao i postupak sudske kontrole zakonitosti presuda disciplinskih sudova, Ustavni sud je utvrdio da podnositeljima nije povrijeđeno ustavno jamstvo jednakosti pred zakonom u postupovnom smislu, na čiju povredu podnositelji ukazuju. Polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u disciplinskom postupku, a imajući u vidu mjerodavne odredbe Zakona o unutarnjim poslovima, Ustavni sud je utvrdio da su osporavane presude donesene sukladno mjerodavnim propisima te da podnositeljima nije povrijeđeno niti ustavno pravo jednakosti pred zakonom u materijalnopravnom smislu.
- Imajući u vidu činjenicu da je podnositeljima omogućeno podnošenje žalbe protiv prvostupanjske presude te da su oni to svoje pravo iskoristili, kao i činjenicu da je drugostupanjski disciplinski sud valjano obrazložio svoju odluku, Ustavni sud utvrđuje da podnositeljima nije povrijeđeno ustavno pravo na žalbu, zajamčeno odredbom članka
- Ustava.
- Ustavni sud je utvrdio da podnositeljima nije povrijeđeno niti ustavno pravo zajamčeno odredbom članka
- stavka
- Ustava (zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti). Naime, u konkretnom slučaju podnositelji su, nezadovoljni presudama disciplinskih sudova, pokrenuli upravni spor pred nadležnim sudom, a Upravni sud je, provodeći kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata, o tužbi podnositelja meritorno odlučio. Ocijenivši da je činjenično stanje pravilno utvrđeno, da je pravilno primijenjeno materijalno pravo te da nema postupovnih povreda, Upravni sud je, odbijajući tužbu podnositelja, za svoja utvrđenja dao jasne i valjane razloge, očitovavši se pritom o svim navodima tužbe podnositelja.
- U odnosu na istaknutu povredu ustavnog prava zajamčenog odredbom članka
- Ustava, valja istaknuti da podnositelji nisu naveli niti jedan ustavnopravno relevantan razlog koji bi upućivao na postojanje povrede ustavnog prava, kojim se jamči jednak pravni položaj državljana Republike Hrvatske i stranaca pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti, te da Ustavni sud nije našao povredu tog ustavnog prava.
- Podnositeljima ustavne tužbe nisu povrijeđena niti ustavna prava zajamčena odredbama članka
- stavaka
- i
- Ustava (svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku) jer su osporene presude donesene u zakonom propisanom postupku i na zakonom propisani način te u skladu s mjerodavnim pravnim normama. Iz istih razloga nije povrijeđena ni odredba članka
- Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U odnosu na tvrdnju podnositelja da disciplinski sud nije mogao donijeti drukčiju odluku od Općinskog državnog odvjetništva, koje je odbacilo kaznenu prijavu protiv podnositelja, valja naglasiti da su disciplinski i kazneni postupak dva zasebna postupka, iz čega proizlazi i načelno stajalište da izostanak kaznene odgovornosti ne mora podrazumijevati nepostojanje disciplinske odgovornosti. U konkretnom slučaju radi se o djelima koja su propisana kao samostalni disciplinski prijestupi, odnosno povrede službene dužnosti te, stoga, odbacivanje kaznene prijave protiv podnositelja nije od utjecaja na pitanje njihove disciplinske odgovornosti.
- U ustavnoj tužbi podnositelji nisu naveli razloge koji bi upućivali na postojanje povrede ustavnog prava, zajamčenog odredbom članka
- Ustava, kojom je propisano da svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.
- U odnosu na tvrdnju podnositelja o povredi ustavnog prava na rad, zajamčenog člankom
- stavkom
- Ustava, potrebno je naglasiti da je Ustav tim člankom odredio da svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Ovo ustavno pravo u prvom redu jamči pravo pojedincima poduzimati gospodarske i druge djelatnosti u punoj slobodi i pod jednakim uvjetima sa svim ostalim građanima. Ujedno, pod pravom na rad i slobodom rada podrazumijeva se i pravo pojedinca da mu radni odnos ne prestane na način suprotan od onog utvrđenog zakonom. Sadržaj ovog prava jest i pružanje zaštite zakonom utvrđenih prava građana, koja iz njihovog rada proizlaze, uključujući i zaštitu u svezi s prestankom radnog odnosa. Pravo na rad odnosi se i na pitanje prestanka radnog odnosa, ali na način i uz uvjete određene zakonom. Kako su u konkretnom slučaju osporene presude donesene sukladno mjerodavnim propisima, Ustavni sud je utvrdio da podnositeljima nije povrijeđeno ustavno pravo na rad zajamčeno člankom
- stavkom
- Ustava.
- Podnositelji ukazuju i na povredu odredaba članaka 3.,
- i
- stavka
- Ustava, koje ne sadrže ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom, a koja se štite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom, temeljem odredbe članka
- stavka
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon).
- Slijedom iznijetog, temeljem odredaba članaka
- i
- Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke.
- Odluka o objavi (točka II. izreke) temelji se na odredbi članka
- Ustavnog zakona. Broj: U-III-2032/2002 Zagreb,
- rujna
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 159/2003-2304 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 159/2003 Broj dokumenta u izdanju: 2304 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 10.10.
- ELI: /eli/sluzbeni/2003/159/2304 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
- g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.
🔗 Na službeni izvor
AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.