← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2032/2002 od 17. rujna 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2032/2002 od

  1. rujna
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2032/2002 od
  3. rujna
  4. NN 159/2003 (10.10.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2032/2002 od
  5. rujna
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2304 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlu­čiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, pred­sjednik Vijeća, te suci Marijan Hra­njski, Mario Kos, Ivan Mrko­njić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom V. H. iz N. i D. L. iz K., koje zastupa S. S., odvjetnica u I. G., na sjednici održanoj dana
  7. rujna
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazlože­nje
  9. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-12318/2001-7 od
  10. trav­nja
  11. godine, kojom je odbijena tužba podnosite­lja protiv presude Drugostupa­njskog disciplinskog suda Ministarstva unutar­njih poslova Republike Hrvatske, broj: DS-II-239/01 od
  12. listopada
  13. godine. Tom je presudom odbijena žalba podnosite­lja i potvrđena presuda Prvostupnog disciplinskog suda Ministarstva unutar­njih poslova Republike Hrvatske, broj: DS-I-10/01 od
  14. rujna
  15. godine, kojom su podnosite­lji oglašeni krivim za težu povredu službene dužnosti te im je izrečena disciplinska mjera prestanka radnog odnosa.
  16. Podnosite­lji smatraju da su osporenim presudama povri­jeđene odredbe članaka 3., 5., 14., 18., 19., 26.,
  17. stavaka
  18. i 4.,
  19. i
  20. Ustava Republike Hrvatske te odredba članka
  21. Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak). U ustavnoj tužbi podnosite­lji ponav­ljaju razloge iznesene u postupcima koji su prethodili ustavnosudskom postupku, tvrdeći da su zbog pogrešno utvrđenog či­njeničnog sta­nja, po­grešne primjene materijalnog prava i postupovnih povreda, povri­jeđena ­njihova ustavna prava. Posebno ističu nedostatke obraz­lože­nja presude Upravnog suda Republike Hrvatske te či­njenicu da je Općinsko državno odvjetništvo Zagreb odbacilo kaznenu prijavu protiv podnosite­lja zbog kaznenih djela, či­njenično i pravno identično opisanih kao u disciplinskom postupku te, stoga, smatraju da disciplinski sud nije mogao donijeti drukčiju odluku od Općinskog državnog odvjetništva. Ustavna tužba nije osnovana.
  22. U disciplinskom postupku utvrđeno je da su podnosite­lji, kao kriminalistički službenici Odjela za suzbija­nje organiziranog kriminala, s ci­ljem pribav­lja­nja protupravne imovinske koristi (podnosite­lj V. H. u razdob­lju od
  23. ve­ljače
  24. godine do
  25. trav­nja
  26. godine, a podnosite­lj D. L. u razdob­lju od
  27. siječ­nja
  28. do
  29. trav­nja
  30. godine), u postupku naknade troškova međumjesnog prijevoza, pribavili 26, odnosno 27 krivotvorenih potvrda autoprijevoznika »Č.« d.d. o cijeni mjesečne karte, u kojima je bio upisan iznos veći od pravog te ih predočili djelatnicima Odjela za financijske poslove MUP-a radi izračuna troškova prijevoza, dovodeći ih prikaziva­njem lažnih či­njenica u zabludu tako da su djelatnici Odjela za financijske poslove MUP-a, teme­ljem neistinitih potvrda izračunavali uvećane iznose za isplatu koje su podnosite­lji preuzimali te su podnosite­lji na taj način stekli određenu imovinsku korist na štetu Proračuna Republike Hrvatske. Utvrđeno je da su podnosite­lji time počinili teže povrede službene dužnosti iz članka
  31. stavka
  32. točke
  33. i
  34. Zakona o unutar­njim poslovima (»Narodne novine«, broj 29/91, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98, 128/99 i 29/00 – odluka Ustavnog suda broj: U-I-985/1995, U-I-792/1998, U-I-1088/1998 i U-I-123/1999 od
  35. ve­ljače 2000.) – dava­nje netočnih podataka ako je to bilo od utjecaja na donoše­nje odluke nadležnih tijela ili su time nastale druge štetne pos­ljedice te nedolično ponaša­nje u službi ili izvan službe.
  36. Budući da iz disciplinskog spisa proizlazi da su u disciplinskom postupku podnosite­lji aktivno sudjelovali, da su bili upoznati s razlozima odlučiva­nja u konkretnoj stvari, da im je dana mogućnost osporava­nja či­njeničnih utvrđe­nja nadležnih tijela te da su ostvarili pravo na žalbu, kao i postupak sudske kontrole zakonitosti presuda disciplinskih sudova, Ustavni sud je utvrdio da podnosite­ljima nije povrijeđeno ustavno jamstvo jednakosti pred zakonom u postupovnom smislu, na čiju povredu podnosite­lji ukazuju. Polazeći od či­njeničnog sta­nja utvrđenog u disciplinskom postupku, a imajući u vidu mjerodavne odredbe Zakona o unutar­njim poslovima, Ustavni sud je utvrdio da su osporavane presude donesene sukladno mjerodavnim propisima te da podnosite­ljima nije povrijeđeno niti ustavno pravo jednakosti pred zakonom u materijalnopravnom smislu.
  37. Imajući u vidu či­njenicu da je podnosite­ljima omogućeno podnoše­nje žalbe protiv prvostupa­njske presude te da su oni to svoje pravo iskoristili, kao i či­njenicu da je drugostupa­njski disciplinski sud va­ljano obrazložio svoju odluku, Ustavni sud utvrđuje da podnosite­ljima nije povrijeđeno ustavno pravo na žalbu, zajamčeno odredbom članka
  38. Ustava.
  39. Ustavni sud je utvrdio da podnosite­ljima nije povrijeđeno niti ustavno pravo zajamčeno odredbom članka
  40. stavka
  41. Ustava (zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti). Naime, u konkretnom slučaju podnosite­lji su, nezadovo­ljni presudama disciplinskih sudova, pokrenuli upravni spor pred nadležnim sudom, a Upravni sud je, provodeći kontrolu zakonitosti pojedi­načnih akata, o tužbi podnosite­lja meritorno odlučio. Ocijenivši da je či­njenično sta­nje pravilno utvrđeno, da je pravilno primije­njeno materijalno pravo te da nema postupovnih povreda, Upravni sud je, odbijajući tužbu podnosite­lja, za svoja utvrđe­nja dao jasne i va­ljane razloge, očitovavši se pritom o svim navodima tužbe podnosite­lja.
  42. U odnosu na istaknutu povredu ustavnog prava zajam­čenog odredbom članka
  43. Ustava, va­lja istaknuti da podnosite­lji nisu naveli niti jedan ustavnopravno relevantan razlog koji bi upućivao na postoja­nje povrede ustavnog prava, kojim se jamči jednak pravni položaj držav­ljana Republike Hrvatske i stranaca pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti, te da Ustavni sud nije našao povredu tog ustavnog prava.
  44. Podnosite­ljima ustavne tužbe nisu povrijeđena niti ustavna prava zajamčena odredbama članka
  45. stavaka
  46. i
  47. Ustava (svatko ima pravo da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o ­nje­govim pravima i obvezama, dokazi pribav­ljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku) jer su osporene presude donesene u zakonom propisanom postupku i na zakonom propisani način te u skladu s mjerodavnim pravnim normama. Iz istih razloga nije povrijeđena ni odredba članka
  48. Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda. U odnosu na tvrd­nju podnosite­lja da disciplinski sud nije mogao donijeti drukčiju odluku od Općinskog državnog odvjet­ništva, koje je odbacilo kaznenu prijavu protiv podnosite­lja, va­lja naglasiti da su disciplinski i kazneni postupak dva zasebna postupka, iz če­ga proizlazi i načelno stajalište da izostanak kaznene odgovornosti ne mora podrazumijevati nepostoja­nje disciplinske odgovornosti. U konkretnom slučaju radi se o djelima koja su propisana kao samostalni disciplinski prijestupi, odnosno povrede službene dužnosti te, stoga, odbaciva­nje kaznene prijave protiv podnosite­lja nije od utjecaja na pita­nje ­njihove disciplinske odgovornosti.
  49. U ustavnoj tužbi podnosite­lji nisu naveli razloge koji bi upućivali na postoja­nje povrede ustavnog prava, zajamčenog odredbom članka
  50. Ustava, kojom je propisano da svaki držav­ljanin Republike Hrvatske ima pravo pod jednakim uvjetima sudjelovati u obav­lja­nju javnih poslova i biti prim­ljen u javne službe.
  51. U odnosu na tvrd­nju podnosite­lja o povredi ustavnog prava na rad, zajamčenog člankom
  52. stavkom
  53. Ustava, potrebno je naglasiti da je Ustav tim člankom odredio da svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Ovo ustavno pravo u prvom redu jamči pravo pojedincima poduzimati gospodarske i druge djelatnosti u punoj slobodi i pod jednakim uvjetima sa svim ostalim građanima. Ujedno, pod pravom na rad i slobodom rada podrazumijeva se i pravo pojedinca da mu radni odnos ne prestane na način suprotan od onog utvrđenog zakonom. Sadržaj ovog prava jest i pruža­nje zaštite zakonom utvrđenih prava građana, koja iz ­njihovog rada proizlaze, uk­ljučujući i zaštitu u svezi s prestankom radnog odnosa. Pravo na rad odnosi se i na pita­nje prestanka rad­nog odnosa, ali na način i uz uvjete određene zakonom. Kako su u konkretnom slučaju osporene presude donesene sukladno mjerodavnim propisima, Ustavni sud je utvrdio da podnosite­ljima nije povrijeđeno ustavno pravo na rad zajamčeno člankom
  54. stavkom
  55. Ustava.
  56. Podnosite­lji ukazuju i na povredu odredaba članaka 3.,
  57. i
  58. stavka
  59. Ustava, koje ne sadrže ­ljudska prava i teme­ljne slobode zajamčene Ustavom, a koja se štite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom, teme­ljem odredbe članka
  60. stavka
  61. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon).
  62. Slijedom iznijetog, teme­ljem odredaba članaka
  63. i
  64. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke.
  65. Odluka o objavi (točka II. izreke) teme­lji se na odredbi članka
  66. Ustavnog zakona. Broj: U-III-2032/2002 Zagreb,
  67. rujna
  68. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 159/2003-2304 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 159/2003 Broj dokumenta u izdanju: 2304 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 10.10.
  69. ELI: /eli/sluzbeni/2003/159/2304 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  70. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.