← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2559/2002 od 17. rujna 2003. godine

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2559/2002 od

  1. rujna
  2. godine Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2559/2002 od
  3. rujna
  4. godine NN 162/2003 (15.10.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2559/2002 od
  5. rujna
  6. godine USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2335 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smi­ljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hra­njski, Petar Klarić, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Že­ljko Potoč­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, odlučujući u povodu ustavne tužbe R. B. iz S., na sjednici Suda održanoj
  7. rujna
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Šibeniku dužan je donijeti presudu u pred­metu koji se vodi pred tim sudom, pod brojem: P-161/98, u najkraćem mogućem roku, ali ne du­ljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog iduće­g dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na teme­lju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst) podnosite­lju ustavne tužbe R.B. iz S., SR Jugoslavija, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  3. stavka
  4. Ustava Republike Hrvatske u iznosu od 5.000,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna Republike Hrvatske, u roku od tri
(3)mjeseca od dana podnoše­nja zahtjeva podnosite­lja za ­njezinu isplatu Ministarstvu financija Republike Hrvatske. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazlože­nje
  1. Podnosite­lj ustavne tužbe, teme­ljem odredbe članka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narod­ne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon), podnio je
  3. studenoga
  4. godine ustavnu tužbu zbog nedonoše­nja sudske odluke u razumnom roku. Predlaže da Ustavni sud odredi rok za donoše­nje presude u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Šibeniku pod poslovnim brojem: P-161/98, te da odredi primjerenu naknadu podnosite­lju zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. i članka
  6. stavka
  7. Ustava, koje je počinio Općinski sud u Šibeniku, ne odlučivši o pravima podnosite­lja u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  8. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  9. Ustavnog zakona, uvidom u preslik spisa Općinskog suda u Šibeniku, broj: P-161/98, utvrdio s­ljedeće či­njenice koje su pravno relevantne za odlučiva­nje o povredi ustavnog prava podnosite­lja, zajamčenog člankom
  10. stavkom
  11. Ustava Republike Hrvatske: – dana
  12. siječ­nja
  13. godine, B. B. tužbom (sa zah­tjevom za izdava­nje privremene mjere) je protiv podnosite­lja kao tuženog, pokrenuo postupak radi utvrđe­nja prava vlasništva i ispravka uk­njižbe na čest. zem. 3278/8 zk. ul. br. 5187 k.o. D.P., – dana
  14. siječ­nja
  15. godine, sud izdaje rješe­nje kojim se određuje privremena mjera zabrane otuđe­nja, optereće­nja i promjene vlasništva nad navedenom česticom zem­lje, te se ujedno zakazuje pripremno ročište za dan
  16. ve­ljače
  17. godine, – na ročištu dana
  18. ve­ljače
  19. godine, podnosite­lj, kao tuženi, očituje se o navodima iz tužbe i novo ročište sud zakazuje za dan
  20. ožujka
  21. godine, a službenim putem na uvid pribavit će se predmet istog suda broj: P-2927/97, na okolnost navoda odgovora na tužbu tuženog (podnosite­lja), – na ročištu održanom u predmetu dana
  22. ožujka
  23. godine, obje stranke očituju se ponovno o navodima suprotne strane, novo ročište sud zakazuje za dan
  24. trav­nja
  25. godine, na koje će se pozvati i saslušati svjedoci predloženi od tužite­lja i tuženog, – podneskom od
  26. ožujka
  27. godine, tuženi u spis dostav­lja dokumentaciju vezanu za navode iz svog odgovora na tužbu, – na ročištu održanom
  28. trav­nja
  29. godine, saslušani su prispjeli svjedoci, a raspravnim rješe­njem tužite­lju i umješaču određen je rok od 30 dana radi očitova­nja na navode saslušanih svjedoka, te je određeno da će se po proteku tog roka nova rasprava zakazati pisano, – budući da je rok od 30 dana protekao u kojem tužite­lj i umješač nisu udovo­ljili traže­nju suda, a novo ročište sud nije zakazao; podnescima od
  30. studenoga
  31. godine,
  32. rujna
  33. godine i
  34. trav­nja
  35. godine podnosite­lj kao tuženi moli nastavak postupka u predmetu, – novo ročište održano je
  36. ve­ljače
  37. godine, te je na istom raspravnim rješe­njem naloženo punomoćniku umješača da u roku od 8 dana u sudski spis dostavi punomoć za zastupa­nje, Pravilnik o rješava­nju stambenih potreba radnika iz
  38. godine, a punomoćniku tuženika (podnosite­lja) da se očituje na navode tužite­lja. Novo ročište zakazano je za dan
  39. ve­ljače
  40. godine, – ročište
  41. ve­ljače
  42. godine, odgođeno je zbog bolesti suca i novo zakazano za dan
  43. ožujka
  44. godine, ali je i to odgođeno zbog istog razloga, – podneskom od
  45. listopada
  46. godine, podnosite­lj (kao tuženik) ponovno moli zakaziva­nje nove glavne rasprave i nastavak postupka u predmetu, – s­ljedeće ročište održano je
  47. siječ­nja
  48. godine, na kojem se stranke ponovno međusobno očituju o navodima suprotne strane, a novo ročište, radi sasluša­nja stranaka, određuje se za dan
  49. ožujka
  50. godine, – na ročištu
  51. ožujka
  52. godine, sud izvodi dokaz sasluša­njem stranaka, a raspravnim rješe­njem tužite­lju određuje rok od 8 dana radi dostave dokumentacije na koju se pozvao tijekom sasluša­nja. S­ljedeće ročište određuje se za
  53. trav­nja
  54. godine, na koje će se pozvati svjedoci predloženi od strane tuženog – podnosite­lja, – na ročištu održanom
  55. trav­nja
  56. godine, saslušani su svi predloženi svjedoci, a raspravnim rješe­njem tužite­lju je određen rok od 15 dana za dostavu već ranije zatraženog Pravilnika, te umješaču isti rok za dostavu rješe­nja o otkazu za tuženog-podnosite­lja. Novo ročište u predmetu bit će određeno naknadno, nakon što stranke udovo­lje traže­nju suda. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U ŠIBENIKU
  57. Na teme­lju članka
  58. stavka
  59. alineje
  60. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio od Općinskog suda u Šibeniku (dopisima od
  61. studenoga
  62. godine i
  63. siječ­nja
  64. godine) da se izjasni o navodima ustavne tužbe. Općinski sud u Šibeniku
  65. siječ­nja
  66. godine,
  67. trav­nja
  68. godine i
  69. trav­nja
  70. godine, dostavio je ovom Sudu svoje očitova­nje o navodima ustavne tužbe u kojemu je navedena kronologija postupa­nja u predmetu. Uz očitova­nje Sudu je, privitkom dopisa od
  71. trav­nja
  72. godine dostav­ljen i preslik spisa, broj: P-161/
  73. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  74. Odredbom članka
  75. stavka
  76. Ustava Republike Hrvat­ske, propisano je s­ljedeće: »Svatko ima pravo da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o ­nje­govim pravima i obvezama (...)«. Odredbom članka
  77. Ustavnog zakona propisano je s­lje­deće: »
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrp­ljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonoše­nja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donoše­nje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnosite­lja. Rok za donoše­nje akta poči­nje teći iduće­g dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnosite­lju zbog povrede ­nje­gova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnosite­lja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnoše­nja zahtjeva stranke za ­njezinu isplatu«. Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatra­njem razloga ustavne tužbe podnosite­lja i uvida u naznačeni spis Općinskog suda u Šibeniku, Ustavni sud je utvrdio da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za ­nje­govo postupa­nje u smislu odredbe članka
  3. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže s­ljedećim utvrđe­njima: 5.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupa­njski parnični postupak započeo je
  5. siječ­nja
  6. godine, podnoše­njem tužbe B. B., sa zahtjevom za izdava­nje privremene mjere, protiv podnosite­lja kao tuženog, radi utvrđe­nja prava vlasništva i ispravka uk­njižbe na čest. zem. 3278/8 zk. ul. br. 5187 k.o. D. P. Ustavna tužba podnijeta je
  7. studenoga
  8. godine, a do tog dana sudski postupak nije okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da postupak u ovom predmetu traje ukupno četiri
(4)godine, devet
(9)mjeseci i petnaest
(15)dana. Zakon o potvrđiva­nju Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda i protokola br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak, u da­lj­njem tekstu: Zakon o potvrđiva­nju Konvencije) stupio je na snagu
  1. studenoga
  2. godine. Od dana stupa­nja na snagu Zakona o potvrđiva­nju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda Vijeća Europe (u da­lj­njem tekstu: Europska konvencija) čine, teme­ljem članka
  3. Ustava, dio unutar­nje­g pravnog poretka Republike Hrvatske. Dio unutar­nje­g pravnog poretka Re­pub­like Hrvatske od tog dana čini i odredba članka
  4. stavka
  5. Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđe­nje« koja, između ostaloga, propisuje s­ljedeće: »Radi utvrđiva­nja svojih prava i obveza građanske naravi (...) svatko ima pravo da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku ispita ­nje­gov slučaj«. Pravo na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutar­nje­g pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupa­nja na snagu Zakona o potvrđiva­nju Konvencije (
  6. studenoga
  7. godine). Pravo na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  8. studenoga
  9. godine (dana proglaše­nja Ustava). Ispitiva­nje razumnosti traja­nja sud­skih postupaka prije
  10. studenoga
  11. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka teme­ljenih na članku
  12. Ustavnog zakona, jer u dotadaš­njem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Ustavni sud je u konkretnom slučaju, ocijenio da se pravno relevantnim razdob­ljem s aspekta povrede prava na razumnu du­ljinu traja­nja sudskog postupka smatra razdob­lje od
  13. studenoga
  14. godine (to jest, od dana stupa­nja na snagu Zakona o potvrđiva­nju Konvencije), odnosno od
  15. siječ­nja
  16. godine (od kada je protiv podnosite­lja pokrenut predmetni parnični postupak) do
  17. studenoga
  18. godine (to jest, do dana podnoše­nja ustavne tužbe), što ukupno iznosi navedeni period vremena od četiri
(4)godine, devet
(9)mjeseci i petnaest
(15)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud je utvrdio da je, u razmatranom, pravno relevantnom razdob­lju, Općinski sud u Šibeniku, za provođe­nje rad­nji koje usmjerene za meritorno odlučiva­nje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku, održao sedam ročišta za glavnu raspravu. Iz spisa predmeta razvidno je da se razdob­lje potpune neaktivnosti Općinskog suda u Šibeniku u razmatranom razdob­lju, proteže od
  2. trav­nja
  3. godine (kada je održano ročište na kojem su saslušani svjedoci) do
  4. ve­ljače
  5. godine (kada je nakon tri pisane urgencije podnosite­lja kao tuženog zakazano i ponovno održano ročište), tj. dvije
(2)godine, devet
(9)mjeseci i osamnaest
(18)dana i od
  1. ožujka
  2. godine (kada je ročište zakazano za taj dan odgođeno zbog bolesti suca) do
  3. siječ­nja
  4. godine (kada je nakon ponovne urgencije podnosite­lja kao tuženog zakazano i održano novo ročište), tj. jedna
(1)godina, deset
(10)mjeseci i dvadesetjedan
(21)dan. 5.
  1. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽENOG U SUDSKOM POSTUPKU) Podnosite­lj ustavne tužbe, kao tuženi u sudskom postupku, prema utvrđe­nju Ustavnog suda, svojim ponaša­njem nije pridonio du­ljini sudskog postupka. Analizirajući tijek sudskog postupka u pravno relevantnom razdob­lju, Ustavni sud je utvrdio da je podnosite­lj uvijek udovo­ljio traže­nju suda, te je u četiri navrata požurivao (
  2. studenoga 1998.,
  3. rujna 1999.,
  4. trav­nja
  5. i
  6. listopada
  7. godine), nastavak sudskog postupka. 5.
  8. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Dosadaš­nji tijek sudskog postupka ne ukazuje da se u konkretnom slučaju radi o složenoj sudskoj stvari. Polazeći od či­njenice da postupak pred sudom prvog stup­nja traje preko četiri
(4)godine, a da nije donesena meritorna prvostupa­njska presuda, te imajući u vidu postupa­nje nadležnog suda u razmatranom, pravno relevantnom razdob­lju, Ustavni sud nije našao okolnosti koje bi u dosadaš­njem tijeku postupka ukazivale na složenost sudskog predmeta, a koje bi opravdale dugotrajnost postupanja u konkretnom sudskom predmetu.
  1. Slijedom iznijetog, Ustavni sud ocje­njuje da je nerazumno dugim traja­njem predmetnog sudskog postupka pred sudom prvog stup­nja povrijeđeno ustavno pravo podnosite­lja da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o ­nje­govim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  2. stavkom
  3. Ustava Republike Hrvatske.
  4. Imajući u vidu sve navedene či­njenice i okolnosti, a posebno važnost sudskog postupka za podnosite­lja, u smislu odredbe članka
  5. stavka
  6. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama I. i II. izreke odluke.
  7. Sukladno odredbi članka
  8. stavka
  9. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donoše­nje sudske odluke sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud u pravilu određuje za razmatrano, pravno relevantno razdob­lje, posebno uzimajući u obzir i razdob­lja potpune neaktivnosti suda, a koja su navedena u točki 5.
  10. ovog obrazlože­nja. Pri utvrđe­nju visine naknade, teme­ljem članka
  11. stavka
  12. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uz istodobno uvažava­nje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. U konkretnom slučaju Ustavni sud je, utvrđujući visinu naknade uzeo u obzir i či­njenicu da je podnosite­lj žurno udovo­ljavao svim traže­njima i nalozima suda, te u više navrata požurivao nastavak postupka u predmetu.
  13. Odluka o objavi odluke (točka V. izreke) teme­lji se na odredbi članka
  14. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-2559/2002 Zagreb,
  15. rujna
  16. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Smi­ljko Sokol, v. r. Odluka, NN 162/2003-2335 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 162/2003 Broj dokumenta u izdanju: 2335 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 15.10.
  17. ELI: /eli/sluzbeni/2003/162/2335 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  18. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.