Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1567/2002 od 17. rujna 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1567/2002 od

1. rujna
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1567/2002 od
3. rujna
4. NN 169/2003 (24.10.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1567/2002 od
5. rujna
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2447 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom Đ. K. V. iz B., koju zastupa R. M., odvjetnik iz B., na sjednici održanoj dana
7. rujna
8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
9. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru, broj: Gž-1106/02-2 od
10. svibnja
11. godine i presude Općinskog suda u Bjelovaru, broj: P-966/95-95 od
12. prosinca
13. godine, kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja R. M. i M. M. H. te podnositeljice ustavne tužbe kao umješača na strani tužitelja, kojim su tražili donošenje presude koja zamje­njuje ugovor o prodaji stana na kojemu postoji stanarsko pravo.
14. Podnositeljica ističe da je osporavanim presudama, zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, povrijeđeno njezino ustavno pravo jednakosti pred zakonom zajamčeno odredbom članka
15. stavka
16. Ustava, kao i odredba članka
17. stavka
18. Ustava. Obrazlažući povredu ustavnog prava, podnositeljica u bitnom navodi da su sudovi nepravilno primijenili odredbe Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92 i 112/99, u daljnjem tekstu: ZPP) koje se tiču pravnog položaja i procesnih ovlaštenja umješača, suparničara te odredaba koje se odnose na protutužbu, a što je, prema podnositeljičinom mišlje­nju, bilo od izravnog utjecaja na zakonitost osporavanih presuda.
19. Predmet spora u parničnom postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku bio je zahtjev tužiteljice (Republike Hrvatske) za otkaz stanarskog prava tuženicima (R. M. i M. M. H.) na stanu u B. Podneskom od
20. svibnja
21. godine, tuženicima se, kao umješač, pridružila podnositeljica ustavne tužbe. Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, broj: P-966/95-19 od
22. prosinca
23. godine, prihvaćeno je njezino sudjelovanje u parničnom postupku u svojstvu umješača na strani tuženika. Dana
24. lipnja
25. godine, tuženici i podnositeljica kao umješač, podnijeli su protutužbu protiv Republike Hrvatske radi otkupa predmetnog stana. Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, broj: P-977/95-35 od
26. srpnja
27. godine, utvrđeno je da se tužba Republike Hrvatske protiv tuženika, radi otkaza stanarskog prava smatra povučenom, pa je kao predmet spora preostao protutužbeni zahtjev (R. M. i M. M. H. te podnositeljice kao umješača), za otkup stana. U postupku je utvrđeno da je nositelj stanarskog prava na predmetnom stanu bio tužitelj R. M., čiji su članovi porodičnog domaćinstva bile tužiteljica M. M. i podnositeljica. Kako su tužitelji dali podnositeljici suglasnost za otkup predmetnog stana, podnositeljica je (u svoje ime) podnijela zahtjev za otkup stana, koji je odbijen. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja za otkup predmetnog stana zauzevši stajalište da oni nisu ovlašteni na otkup stana jer da ona kao umješač nije samostalni subjekt u tom parničnom postupku, slijedom čega njezina procesna sudbina u potpunosti ovisi o procesnoj sudbini parnične stranke kojoj se pridružila u postupku. Prihvativši činjenična utvrđenja i pravne stavove prvostupanjskog suda, Županijski sud u Bjelovaru odbio je podno­siteljičinu žalbu kao neosnovanu, ističući da umješač ne može u svoje ime i za sebe postavljati zahtjeve (pa tako ni protutužbu), već isključivo u korist stranke kojoj se pridružio. Ustavna tužba nije osnovana.
28. Prema odredbi članka
29. stavka
30. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja došlo do nedo­puštenog posizanja u Ustavom zaštićena ljudska prava i temeljne slobode. Pritom se Ustavni sud, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li upravna tijela i sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
31. Ocjenjujući razloge ustavne tužbe u odnosu na odredbu članka
32. stavka
33. Ustava, na čiju povredu podnositeljica ukazuje, valja istaknuti sljedeće: Načelo jednakosti u procesnom smislu povrijeđeno je ako stranci nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku (da bude saslušana, da iznosi činjenice i predlaže dokaze, da se nadležno tijelo izjasni o njezinim navodima, da pojedinačni akt bude obrazložen i sl.). Povreda ustavnog jamstva jednakosti u materijalnopravnom smislu očituje se, pored ostalog, u pogrešnom tumačenju, odnosno primjeni mjerodavnog propisa, koji pojedinačni akt čine pravno neprihvatljivim. Budući da iz spisa predmeta proizlazi da je u parničnom postupku, koji je prethodio ustavnosudskom postupku, podnositeljica sudjelovala u svojstvu umješača na strani tužitelja i u okviru tog pravnog položaja poduzimala sve zakonom dopuštene postupovne radnje, Sud je utvrdio da podnositeljici nije povrijeđeno ustavno jamstvo jednakosti u postupovnom smislu. U odnosu na tvrdnju iz ustavne tužbe da je od trenutka podnošenja protutužbe podnositeljicu trebalo smatrati isključivom tužiteljicom u postupku, a ranije tužitelje - umješačima na strani podnositeljice, valja reći sljedeće: Prema odredbi članka
34. stavka
35. ZPP-a, umješač je osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije. Pritom valja naglasiti da umješač nije stranka u postupku, pa svojim procesnim ovlaštenjima ne može prijeći granice zahtjeva koje je istakla stranka kojoj se pridružio, a radnje koje poduzima umješač tretiraju se kao procesne radnje stranke kojoj se pridružio, ako ih ta stranka ne ospori. Iz svega navedenog jasno proizlazi zaključak da podnositeljica, kao umješač na strani tužitelja, nije bila ovlaštena podnositi protutužbu kojom će u svoje ime tražiti donošenje presude koja zamjenjuje ugovor o otkupu stana na kojemu postoji stanarsko pravo, te da sudovi, zauzimajući takvo stajalište nisu povrijedili podnositeljičino ustavno pravo jednakosti pred zakonom zajam­čeno odredbom članka
36. stavka
37. Ustava.
38. Podnositeljica ukazuje i na povredu odredbe članka
39. stavka
40. Ustava, koja ne sadrži ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom, a koja se štite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom, temeljem odredbe članka
41. stav­ka
42. Ustavnog zakona.
43. Slijedom navedenog, temeljem odredaba članaka
44. i
45. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke.
46. Odluka o objavi (točka II. izreke) temelji se na članku
47. Ustavnog zakona. Broj: U-III-1567/2002 Zagreb,
48. rujna
49. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v.r. Odluka, NN 169/2003-2447 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 169/2003 Broj dokumenta u izdanju: 2447 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 24.10.
50. ELI: /eli/sluzbeni/2003/169/2447 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
51. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.