← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-787/2003 od 2. listopada 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-787/2003 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-787/2003 od
  3. listopada
  4. NN 173/2003 (31.10.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-787/2003 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2526 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlu­čiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hra­njski, Ivan Mrko­njić, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom F. A. iz C.-F., koje­g zastupa T. B. G., odvjetnica u Z., na sjednici održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazlože­nje
  9. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, broj: X Gž2-303/02-2 od
  10. prosinca
  11. godine. Presudom Općinskog suda u Zagrebu, broj: P2-843/01 od
  12. srp­nja
  13. godine, rastav­ljen je brak, zak­ljučen u Parizu
  14. kolovoza
  15. godine, upisan u matici vjenčanih matičnog područja Zagreb – Centar pod rednim brojem: 573/97, između Z. S. A. i podnosite­lja. Prvostupa­njskom presudom, malo­ljetno dijete stranaka, N. J. A. A., povjerava se na skrb majci, dok se otac obvezuje od
  16. lip­nja
  17. godine pa nada­lje doprinositi uzdržava­nju u iznosu od 30% plaće i naknade plaće koju ostvaruje kod pravne osobe kod koje je uposlen. Ujedno, navedenom presudom su uređeni i susreti i druže­nja djeteta i podnosite­lja tijekom pos­ljed­nje­g vikenda u mjesecu, subotom i nedje­ljom od 10 do18 sati u prisutnosti majke. Tužite­ljica je u konkretnom slučaju odbijena u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva za određiva­nje podnosite­lju dužnosti doprinosa uzdržava­nju djeteta u iznosu od 10%. Osporavanom presudom Županijskog suda u Zagrebu odbijena je kao neosnovana žalba podnosite­lja i potvrđena je prvostupa­njska presuda u dijelu kojim je rastav­ljen brak stranaka, u dijelu kojim je odlučeno o tome s kojim će rodite­ljem živjeti zajedničko malo­ljetno dijete i o rodite­ljskoj skrbi te u dijelu kojim je odlučeno o načinu održava­nja susreta i druže­nja djeteta s rodite­ljima. Svojim rješe­njem Županijski sud u Zagrebu ukinuo je stavak III. prvostupa­njske presude kojim je odlučeno o uzdržava­nju zajedničkog malo­ljetnog djeteta te je predmet u tom dijelu vraćen Općinskom sudu u Zagrebu na ponovni postupak.
  18. Protiv pravomoćno presuđenog dijela osporavane presude podnosite­lj je podnio ustavnu tužbu. U ustavnoj tužbi podnosite­lj u bitnome ponav­lja osporavajuće razloge isticane u žalbenom postupku. Smatra da su osporavanom presudom, uslijed pogrešno i nepotpuno utvrđenog či­njeničnog sta­nja te pogrešne primjene postupovnog i materijalnog prava, povrijeđena ustavna prava iz članka
  19. stavka
  20. Ustava Republike Hrvatske. Obrazlažući ustavnu tužbu, podnosite­lj smatra da razvod braka, u konkretnom slučaju, ne spada u nadležnost hrvatskog pravosuđa. Nada­lje, navodi da kao otac djeteta, za razliku od druge strane, nije bio saslušan u postupku te da mu, stoga, faktički nije dana mogućnost sudjelova­nja u postupku. Slijedom sve­ga iz­nijetoga, podnosite­lj smatra da su osporavane presude donesene u postupku u kojemu on nije imao ravnopravan položaj u odnosu na drugu stranu.
  21. Zak­ljučno, cijeneći osporavanu presudu, kao i ­njoj prethodeću prvostupa­njsku presudu, u pravomoćno presuđenom dijelu nezakonitima, podnosite­lj predlaže Sudu podnesenu ustavnu tužbu usvojiti, osporavane presude ukinuti i predmet vratiti prvostupa­njskom sudu na ponovni postupak.
  22. Za potrebe ovosudnog postupka pribav­ljen je spis Općinskog suda u Zagrebu, broj: P2-843/
  23. Ustavna tužba nije osnovana
  24. Prema odredbama članka
  25. stavka
  26. i stavka
  27. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon), svatko može po iscrp­ljiva­nju dopuštenog pravnog puta podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (re­gionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o ­nje­govim pravima i obvezama ili o sum­nji ili optužbi zbog kaž­njivog djela, povrijeđeno ­ljudsko pravo ili teme­ljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (re­gionalnu) samoupravu. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova ne­go poseban institut za ocjenu pojedinačnih akata tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (re­gionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima radi zaštite ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda zajamčenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud, tijekom postupka pruža­nja ustavnosudske zaštite, na teme­lju či­njeničnog sta­nja utvrđenog u postupku iz koje­ga je proizašla osporavana odluka i unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučiva­nja o pravima i obvezama došlo do ustavno nedopuštenog posiza­nja u ­ljudska prava i teme­ljne slobode.
  28. Prema odredbi članka
  29. Zakona o rješava­nju sukoba zakona s propisima drugih zema­lja u određenim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91), nadležnost hrvatskog suda postoji u bračnim sporovima kada tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ako je tužite­lj držav­ljanin Republike Hrvatske i ima prebivalište u Republici Hrvatskoj. Iz utvrđenog či­njeničnog sta­nja proizlazi da su sudovi pravilno primijenili navedenu odredbu zakona te da, u konkretnom slučaju, nisu postojale zapreke za provođe­nje postupka, sadržane u članku
  30. istog Zakona. Prema odredbi članka
  31. stavka
  32. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92 i 112/99) sud može izvoditi dokaze sasluša­njem stranaka kad nema drugih dokaza ili kada ustanovi da je unatoč izvedenim dokazima to potrebno radi utvrđiva­nja odlučujućih či­njenica. Prema odredbi članka
  33. stavka
  34. Zakona o parničnom postupku, sud može saslušati samo jednu stranku ako se, između ostaloga, druga strana ne odazove pozivu. Iz pribav­ljenog spisa razvidno je da podnosite­lj, iako uredno pozitivan, nije pristupao na ročišta glavne rasprave, već da je pravne rad­nje u postupku obav­ljao preko punomoćnika.
  35. Člankom
  36. stavkom
  37. Ustava jamči se jednakost svih pred zakonom. U spornoj pravnoj situaciji presuđivala su tijela sudbene vlasti unutar svoje nadležnosti utvrđene zakonom. Iz predmeta spisa i priložene dokumentacije razvidno je da je prvostupa­njsko tijelo sudbene vlasti, glede pravomoćno presuđenog dijela parnice, provelo dokazni postupak na način utvrđen člankom
  38. stavkom
  39. i člankom
  40. Zakona o parničnom postupku. Također je razvidno da je podnosite­lj bio u mogućnosti pratiti postupak i sudjelovati u postupku uz odgovarajuću stručnu pomoć. Ujedno, podnosite­lj je bio u mogućnosti poduzimati sve zakonom dopuštene postupovne rad­nje i ulagati pravni lijek. Osporavana odluka va­ljano je obrazložena, donesena pravovremeno i u skladu s mjerodavnim odredbama postupovnog i materijalnog prava Republike Hrvat­ske. Iz navedenog je utvrđeno da podnosite­lju u konkretnom slučaju nije povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom
  41. stavkom
  42. Ustava.
  43. Slijedom sve­ga iznijetoga, utvrdivši da podnosite­lju osporavanim pravomoćnim dijelom presude Županijskog suda u Zagrebu nije povrijeđeno ustavno pravo sadržano u članku
  44. stav­ku
  45. Ustava, na teme­lju odredaba članaka
  46. i
  47. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke. Točka II. izreke uteme­ljena je na odredbama članka
  48. stav­ka
  49. Ustavnog zakona. Broj: U-III-787/2003 Zagreb,
  50. listopada
  51. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 173/2003-2526 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 173/2003 Broj dokumenta u izdanju: 2526 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 31.10.
  52. ELI: /eli/sluzbeni/2003/173/2526 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  53. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.