← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-774/1999 od 9. listopada 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-774/1999 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-774/1999 od
  3. listopada
  4. NN 173/2003 (31.10.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-774/1999 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2531 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Petar Klarić, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Že­ljko Potoč­njak, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom A. Š. iz O., koje­g zastupa K. Z., odvjetnik iz O., na sjednici održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju: – presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-7261/1997 od
  9. trav­nja
  10. godine i – rješe­nje Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Personalne uprave, klasa: 805-06/97-02/02, urbroj: 512-20-08-97-165 od
  11. lip­nja
  12. godine. II. Predmet se vraća Personalnoj upravi Ministarstva obrane Republike Hrvatske na ponovni postupak. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazlože­nje
  13. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-7261/1997 od
  14. trav­nja
  15. godine, kojom je odbijena tužba podnosite­lja u upravnom sporu radi prestanka djelatne vojne službe. Upravni spor je pokrenut protiv rješe­nja Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Personalne uprave, klasa: 805-06/97-02/02, urbroj: 512-20-08-97-165 od
  16. lip­nja
  17. godine. Tim rješe­njem podnosite­lju je prestala djelatna vojna služba i preveden je u pričuvu s danom
  18. lip­nja
  19. godine, uz častan otpust, teme­ljem uvjeta propisanih u članku
  20. stavku
  21. i u svezi s člankom
  22. stavkom
  23. točkom
  24. Zakona o obrani (»Narodne novine«, broj 74/93 i 33/02), a u svezi s odredbama članka
  25. stavka
  26. i članka
  27. stavka
  28. točke
  29. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 23/95, 33/95, 105/99, 128/99 i 33/02).
  30. Podnosite­lj smatra da su osporenom presudom i rješe­njem upravnog tijela povrijeđene odredbe članaka 3., 28.,
  31. stavka
  32. i
  33. stavka
  34. Ustava. U obrazlože­nju tih povreda podnosite­lj u bitnom navodi da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Ogulinu, broj: K-140/97 od
  35. studenoga 1998., protiv ­nje­ga odbijena optužba u svezi kaznenog djela koje mu se stav­ljalo na teret te da je presudom Vojnoste­govnog suda u Zagrebu, broj: VsP-14/98 od
  36. kolovoza 1999., protiv ­nje­ga također odbijen optužni prijedlog radi ste­govnog prijestupa. To, prema ­nje­govom miš­lje­nju, znači da nije bilo osnove za pokreta­nje kaznenog niti ste­govnog postupka, a time niti osnove za ­nje­govo razrješe­nje. S obzirom da presudu Upravnog suda smatra protivnom ustavnom načelu iz članka
  37. Ustava, predlaže usvojiti ustavnu tužbu i tu presudu ukinuti. Ustavna tužba je osnovana.
  38. Rješe­njem Ministarstva obrane podnosite­lju je prestala djelatna vojna služba te je preveden u pričuvu. U obrazlože­nju rješe­nja navedeno je da je optužnim prijedlogom Vojnog tužite­ljstva u Karlovcu, broj: KT-158/96 od
  39. lip­nja
  40. godine, pokrenut kazneni postupak protiv podnosite­lja zbog kaznenog djela protiv imovine – teškom krađom označene u članku
  41. stavku
  42. tada važeće­g Kaznenog zakona (»Narodne novine«, broj 110/97, 27/98, 129/00 i 51/01). Upravno tijelo je utvrdilo da su uslijed navedenog nastupile okolnosti koje predstav­ljaju zapreku za ostanak podnosite­lja u djelatnoj vojnoj službi, čime su ispu­njeni uvjeti propisani u članku
  43. stavku
  44. u svezi s člankom
  45. stavkom
  46. točkom
  47. Zakona o obrani, a u svezi s odredbama članka
  48. stavka
  49. i članka
  50. stavka
  51. točke
  52. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske je osporenom presudom potvrdio zakonitost rješe­nja upravnog tijela, donijetog teme­ljem navedenih odredbi Zakona o obrani i Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske.
  53. Odredbom članka
  54. stavka
  55. točke
  56. Zakona o službi u oružanim snagama propisano je da djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili tog Zakona. Prema odredbi članka
  57. stavka
  58. točke
  59. istog Zakona, djelatnoj vojnoj osobi služba po sili zakona prestaje kada se steknu okolnosti koje predstav­ljaju zapreku za prijam u djelatnu vojnu službu. Iz odredbe članka
  60. Zakona o obrani slijedi da službeniku Ministarstva obrane radni odnos prestaje po sili zakona, ako taj službenik prestane ispu­njavati posebne uvjete iz članka
  61. istog Zakona. Člankom
  62. Zakona o obrani utvrđeni su posebni uvjeti koje osoba mora ispu­njavati da bi mogla biti prim­ljena na rad u Ministarstvo obrane. Prema stavku
  63. točki
  64. istog zakonskog članka, jedan od uvjeta je da protiv osobe nije otvorena istraga, odnosno da se protiv ­nje ne vodi kazneni postupak za određena kaznena djela koja su izrijekom određena u odredbi točke
  65. stav­ka
  66. članka
  67. Zakona o obrani, a to su: kaznena djela protiv službene dužnosti, protiv života i tijela, javnih ovlašte­nja, za kaznena djela protiv oružanih snaga, za kaznena djela izvršena iz koristo­ljub­lja ili za druga kaznena djela izvršena iz nečasnih pobuda.
  68. Prema ocjeni Ustavnog suda, okolnosti koje, teme­ljem odredbi članaka
  69. i
  70. Zakona o obrani, predstav­ljaju zapreku za prijam u djelatnu vojnu službu ne mogu se smatrati odlučnima i za ­njen prestanak. To, u konkretnom slučaju znači da rješe­nje Ministarstva obrane, kojim je podnosite­lj bio razriješen djelatne vojne službe, nije bilo uteme­ljeno na zakonu. Ovo zbog toga što niti u ste­govnom postupku, a niti u kaznenom postupku nije bila utvrđena podnosite­ljeva odgovornost. Potvrdivši zakonitost rješe­nja Ministarstva obrane, Upravni sud Republike Hrvatske, osporenom presudom, povrijedio je podnosite­ljevo pravo propisano člankom
  71. Ustava Republike Hrvatske jer podnosite­lju nije pravomoćnom sudskom odlukom utvrđena kriv­nja za kazneno djelo. Naprotiv, pravomoćnom presudom Općinskog suda u Ogulinu, broj: K-140/97 od
  72. studenoga 1998., odbijena je tužba protiv podnosite­lja ustavne tužbe da bi počinio navedeno kazneno djelo. Prema ocjeni Ustavnog suda, nije ustavnopravno prihvat­ljivo da primjena odredbi Zakona o obrani, teme­ljem kojih je pod­nosite­lj razriješen djelatne vojne službe, ne ovisi o pita­nju postoja­nja pravomoćnog utvrđe­nja podnosite­ljeve kriv­nje za djela koja su mu optužnim prijedlogom bila stav­ljena na teret. Ovakvo stajalište Ustavni sud zauzeo je već u svojoj odluci, broj: U-I-366/2000 od
  73. lip­nja 2002., objav­ljenoj u »Narodnim novinama«, broj 86/02 od
  74. srp­nja 2002., kada je utvrđeno da za vrijeme važe­nja odredbe članka
  75. stavka
  76. Zakona o obrani, u dijelu u kojem se odnosila na odredbu članka
  77. stavka
  78. točke
  79. tog Zakona, ta odredba nije bila suglasna s odredbama članaka
  80. i
  81. Ustava. U konkretnom slučaju, podnosite­lj ustavne tužbe pravomoć­no je oslobođen od optužbe da bi počinio određeno kazneno djelo. Stoga, donoše­njem rješe­nja, kojim je razriješen službe, povrijeđeno je ­nje­govo ustavno pravo koje proizlazi iz odredbe članka
  82. Ustava, prema kojoj je svatko nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi kriv­nja.
  83. Sud je utvrdio da osporenim odlukama nije povrijeđena odredba članka
  84. stavka
  85. Ustava, kojom je propisano da se pravo zaposlenih i članova ­njihovih obite­lji na socijalnu sigurnost i socijalno osigura­nje uređuje zakonom i kolektivnim ugovorom.
  86. Odredbe članaka
  87. i
  88. stavka
  89. Ustava, čiju povredu podnosite­lj također ističe u ustavnoj tužbi, ne sadrže ­ljudska prava i teme­ljne slobode koje su Ustavom zajamčene fizičkoj ili pravnoj osobi i koje se štite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom, u smislu odredbe članka
  90. stavka
  91. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon).
  92. Slijedom navedenog, teme­ljem odredbi članaka
  93. i
  94. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke.
  95. Odluka o objavi iz točke III. izreke teme­lji se na odredbi članka
  96. stavka
  97. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Repub­like Hrvatske. Broj: U-III-774/1999 Zagreb,
  98. listopada
  99. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 173/2003-2531 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 173/2003 Broj dokumenta u izdanju: 2531 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 31.10.
  100. ELI: /eli/sluzbeni/2003/173/2531 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  101. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.