Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1199/2003 od 1. listopada 2003.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1199/2003 od

1. listopada
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1199/2003 od
3. listopada
4. NN 175/2003 (4.11.2003.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1199/2003 od
5. listopada
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2565 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana
7. listopada
8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 45/03). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. O b r a z l o ž e n j e
10. Goran Prodan iz Poreča podnio je prijedlog za ocjenu suglasnosti članka
11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 45/03, u daljnjem tekstu: ZID ZI) s člankom
12. Ustava Republike Hrvat­ske. Osporena odredba članka
13. ZID ZI-a glasi: Članak
14. U članku
15. iza stavka
16. dodaje se stavak
17. koji glasi: »Člana predstavničkog tijela izabranog na neovisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.«
18. Predlagatelj, inače nositelj neovisne liste, smatra da osporena odredba članka
19. ZID ZI-a nije u suglasnosti s načelom vladavine prava propisanim člankom
20. Ustava. Iz sadržaja prijedloga proizlazi da predlagatelj smatra kako osporena odredba članka
21. ZID ZI-a nije u suglasnosti ni s načelom zabrane diskriminacije po bilo kojoj osnovi, zajamčenim odredbom članka
22. stavka
23. Ustava. Prema mišljenju predlagatelja, osporenom se odredbom članka
24. ZID ZI-a stavljaju u neravnopravan, diskriminirajući položaj neovisne liste u odnosu prema stranačkim i koalicijskim listama kad je riječ o zamjeni članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: lokalna predstavnička tijela). Zakonodavac, ističe predlagatelj, ostavlja političkim strankama da same, prema vlastitom izboru, odrede koji će neizabrani kandidat s njihove lite zamijeniti člana lokalnog predstavničkog tijela izabranog s te iste liste. To pravo, s druge strane, zakonodavac uskraćuje neovisnim listama, jer se samim zakonom određuje - neovisno o volji njihovih predlagatelja - koji će neizabrani kandidat s neovisne liste zamijeniti člana predstavničkog tijela izabranog s dotične liste. U slučaju neovisnih lista, prema tome, propisuje se zakonski »automatizam« (zamjenikom se smatra »prvi sljedeći neizabrani« kandidat s neovisne liste), pa se time, prema mišljenju predlagatelja, uvodi »zakonska diskriminacija« neovisnih lista u odnosu prema stranačkim i koalicijskim listama. Budući da je istovjetno rješenje propisano i u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, broj 16/99, 109/00, 53/03, 69/03 – pročišćeni tekst), predlagatelj navodi da bi se i to rješenje trebalo preispitati, jer je »jednako diskrimi­nirajuće« kao i osporeni članak
25. ZID ZI-a. Predlagatelj podrobno obrazlaže štetne posljedice do kojih dovodi ili može dovesti osporeno zakonsko rješenje u radu lokalnih predstavničkih tijela. On ujedno podrobno objašnjava vlastiti prijedlog rješenja problema vezanih uz zamjenu članova lokalnih predstavničkih tijela. Smatra da je bit samog Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 33/01, 10/02-odluka Ustavnog suda, broj: U-I-39/2002 od
26. siječnja 2002., i 155/02-članak
27. stavak
28. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, 45/03; u daljnjem tekstu: ZI), da »svi politički subjekti u predstavničkom tijelu - i stranačke i koalicijske i nezavisne liste - budu ravnopravni, pa se zamjena vijećnika nezavisne liste može obaviti po analogiji s onima sa stranačke/koalicijske liste, tj. da zamjenika odredi predlagatelj, a to bi u slučaju nezavisne liste mogla biti prva tri potpisnika te liste« ili većina kandidata istaknuta na dotičnoj neovisnoj listi. U dopuni prijedloga predlagatelj ističe kako mu je poznato da Ustavni sud ne ulazi u ocjenu suprotnosti dvaju zakona jednake snage ili »unutarzakonskih odredbi« istog zakona. Smatra, međutim, da je jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske vladavina prava koja, uz ostalo, jamči i pravnu sigurnost. Ističe da vladavina prava i pravna sigurnost znače, prema mišljenju koje je proizašlo iz Ustavnog suda, ne samo jasnoću zakona već i uklanjanje suprotnosti između zakona, a posebno uklanjanje različitih rješenja u biti smisleno iste zakonske materije. Smatrajući da se u konkretnom slučaju upravo o tome radi, predlagatelj navodi da bi trebalo ukinuti osporenu odredbu članka
29. ZID ZI-a. Prijedlog nije osnovan.
30. Razmatranjem navoda predlagatelja i mjerodavnih zakonskih odredaba, Ustavni sud je utvrdio da osporena odredba članka
31. ZID ZI-a nije u nesuglasnosti s načelom vladavine prava kao najvišom vrednotom ustavnog poretka Republike Hrvatske propisanom člankom
32. Ustava, niti s načelom zabrane diskriminacije zajamčenim člankom
33. stavkom
34. Ustava. Uslijed zakonske praznine u uređenju instituta zamjenika članova lokalnih predstavničkih tijela izabranih s neovisnih lista, člankom
35. ZID ZI-a dopunjen je (novim stavkom 4.) dotadašnji članak
36. ZI-a, koji u cijelosti glasi: Članak
37. Članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran. Člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član, a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste. Člana predstavničkog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran i član, a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao član predstavničkog tijela kojem je prestao mandat. Člana predstavničkog tijela izabranog na neovisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste. Iz navedenog je razvidno da se odredbama članka
38. stavaka
39. i
40. ZI-a uređuje institut zamjene članova lokalnih pred­stavničkih tijela izabranih sa stranačkih i koalicijskih lista, s jedne strane. S druge strane, novim stavkom
41. članka
42. ZI-a (kojim je - temeljem osporene odredbe članka
43. ZID ZI-a - dopunjen dotadašnji članak
44. ZI-a) uređuje se institut zamjene članova lokalnih predstavničkih tijela izabranih s neovisnih lista.
45. Prema odrebi članka
46. stavka
47. ZI-a, liste za izbor članova predstavničkih tijela predlažu političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači. Radi se, dakle, o dva različita izborna subjekta koji su zakonom ovlašteni predlagati kandidacijske liste na izborima za članove lokalnih predstavničkih tijela. U rješenju, broj: U-I-2057/2003 od
48. rujna
49. godine (»Narodne novine«, broj 152/03), Ustavni sud je, uz podrobno obrazloženje, utvrdio da su predlagatelji neovisne kandidacijske liste svi birači koji je potpišu. Slijedom navedenog, pogrešno je stajalište prema kojem se podnositelje prijave neovisne kandidacijske liste (to jest, prva tri po redu potpisnika neovisne liste sukladno članku
50. stavku
51. ZI-a), odnosno većinu kandidata istaknutih na neovisnoj listi, poistovjećuje s predlagateljima neovisnih lista. Predlagatelj neovisne kandidacijske liste jest uvijek i samo skupina svih birača koji su listu potpisali, a ne pojedinac ili određeni broj pojedinaca iz te skupine neovisno o tome jesu li oni podnositelji prijave neovisne liste, kandidati istaknuti na neovisnoj listi ili pak sam nositelj neovisne liste. Birači koji su prikupljanjem potpisa predložili neovisnu listu, međutim, skupljeni su ad hoc s isključivom svrhom predlaganja vlastite kandidacijske liste u izbornom natjecanju. Toj se skupini birača ne priznaje pravna osobnost, već samo zakonski položaj ovlaštenog izbornog subjekta radi jednokratnog sudjelovanja u izborima. Nasuprot skupini birača, političke stranke kao ovlašteni pred­lagatelji kandidacijskih lista postoje i djeluju neovisno o izbornim postupcima. One su pravne osobe upisane u registar političkih stranaka pri nadležnom ministarstvu čiji su ciljevi, ustrojavanje i djelovanje, uključujući postupke donošenja odluka, uređeni posebnim zakonom i statutom donesenim na temelju zakona. Stoga je zakonodavac i mogao propisati da politička stranka koja je predlagatelj liste nakon izbora određuje zamjenika člana lokalnog predstavničkog tijela izabranog s te liste, što nije primjenjivo na ad hoc stvorenu skupinu birača kojoj se zakonom izrijekom ne priznaje pravni subjektivitet nakon što izbori budu okončani.
52. Zbog prethodno navedenih razloga, različita zakonska uređenja položaja i ovlasti političkih stranaka i birača u pojedinim pitanjima vezanim uz izbore ili uz mandate izabranih članova predstavničkih tijela ne mogu se ispitivati sa stajališta diskriminacije jednih u odnosu prema drugima. Iz istih se razloga međusobni odnos ta dva različita izborna subjekta ne može svesti ni na pitanje njihove jednakosti (ravnopravnosti), u smislu zahtjeva za propisivanjem istovjetnih pravila za oba subjekta, kao što to pogrešno smatra predlagatelj.
53. Uvažavajući prethodne navode, prijedlog predlagatelja za pokretanje postupka ocjene suglasnosti članka
54. ZID ZI-a sa člancima
55. i
56. stavkom
57. Ustava utvrđen je neosnovanim. Temeljem odredbe članka
58. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 - pročišćeni tekst), riješeno je kao u izreci. Odluka o objavi (točka II. izreke) ovog rješenja temelji se na odredbi članka
59. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Broj: U-I-1199/2003 Zagreb,
60. listopada
61. Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Rješenje, NN 175/2003-2565 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 175/2003 Broj dokumenta u izdanju: 2565 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 4.11.
62. ELI: /eli/sluzbeni/2003/175/2565 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
63. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.