← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-2058/2003 od 1. listopada 2003.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-2058/2003 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-2058/2003 od
  3. listopada
  4. NN 175/2003 (4.11.2003.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-2058/2003 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2566 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka
  9. i
  10. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 33/01, 10/02-odluka Ustavnog suda, broj: U-I-39/2002 od
  11. siječnja
  12. godine, 155/02-članak
  13. stavak
  14. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, i 45/03). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. O b r a z l o ž e n j e
  15. Dr. sc. Robert Podolnjak iz Varaždina podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti članaka
  16. i
  17. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 33/01, 10/02-odluka Ustavnog suda, broj: U-I-39/2002 od
  18. siječnja 2002., 155/02-članak
  19. stavak
  20. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, i 45/03; u daljnjem tekstu: ZI) s Ustavom Republike Hrvatske. Osporene zakonske odredbe glase: Članak
  21. Liste za izbor članova predstavničkih tijela predlažu politič­ke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači. Političke stranke utvrđuju i predlažu liste za izbor članova predstavničkih tijela na način propisan njihovim statutom, odnosno posebnom odlukom, donijetom na temelju statuta. Prilikom sastavljanja liste predlagatelj je dužan voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova. Dvije ili više, u Republici Hrvatskoj registriranih političkih stranaka mogu predložiti koalicijsku listu za izbor članova predstavničkog tijela. Članak
  22. Kada birači kao ovlašteni predlagatelji predlažu nezavisnu kandidacijsku listu, za pravovaljanost kandidacijske liste dužni su prikupiti: - 100 potpisa za općinsku listu, - 150 potpisa za gradsku listu, - 500 potpisa za županijsku listu, odnosno listu za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba. Podnositelji prijave nezavisne kandidacijske liste su prva tri po redu potpisnika nezavisne liste.
  23. Razloge zbog kojih navedene zakonske odredbe smatra nesuglasnima Ustavu predlagatelj nalazi u njihovoj suprotnosti odredbi članka
  24. stavka
  25. Ustava, kojom je zajamčena jednakost svih pred zakonom. Predlagatelj navodi da osporene zakonske odredbe nejednako uređuju položaj građana u postupku kandidiranja ovisno o tomu jesu li ili nisu članovi političkih stranaka. Svoje navode obrazlaže pravom političkih stranaka da, u skladu sa zakonom, predlažu kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: lokalna predstavnička tijela), a da pritom nemaju obvezu prikupiti određeni broj potpisa birača. Za razliku od političkih stranaka, birači koji predlažu nezavisnu kandidacijsku listu za izbor članova lokalnih predstavničkih tijela dužni su prikupiti određeni broj potpisa birača, jer bi bez prikupljenih potpisa birača njihova kandidacijska lista bila pravno nevaljana. Predlagatelj smatra da građani (birači) koji žele predložiti nezavisnu kandidacijsku listu nisu stoga u zakonski jednakom položaju u odnosu prema građanima (biračima) organiziranima u političku stranku koji su »evidentno povlašteni«. Osim »što građani organizirani u političku stranku ne moraju uz prijedlog stranačke liste priložiti i potpise birača radi pravovaljanosti liste«, predlagatelj navodi da se nejednakost građana koji žele predložiti nezavisnu listu u odnosu na političke stranke očituje i u sljedećoj činjenici: prema članku
  26. Zakona o političkim strankama (»Narodne novine«, broj 76/93, 111/96, 164/98, 36/01), za osnivanje jedne političke stranke dovoljno je 100 punoljetnih, poslovno sposobnih hrvatskih državljana, dok prema članku
  27. ZI-a birači moraju, da bi njihova nezavisna kandidacijska lista bila pravovaljana, prikupiti najmanje 100 potpisa birača za općinsku listu, 150 potpisa birača za gradsku listu, 500 potpisa birača za županijsku listu, odnosno listu za izbor članova Gradske skupštine Grada Zagreba. Iz toga predlagatelj zaključuje da je »potreban znatno manji broj građana organiziranih u političku stranku radi isticanja kandidatske liste nego kada je riječ o isticanju nezavisne ili neovisne kandidatske liste«. Od Ustavnog suda Republike Hrvatske predlagatelj traži ukidanje navedenih zakonskih odredbi te predlaže da se one izmijene na način da i političke stranke pri predlaganju stranačkih kandidacijskih lista za izbor članova lokalnih predstavničkih tijela budu zakonom obvezane na prikupljanje određenog broja potpisa birača. Prijedlog nije osnovan.
  28. U članku
  29. stavku
  30. Ustava propisano je da biračko pravo, opće i jednako, imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina u skladu sa zakonom, te da se biračko pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. U članku
  31. stavku
  32. Ustava propisano je da se građanima jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. U stavku
  33. istog članka Ustava propisano je da se pravo na samoupravu ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava. Sukladno navedenim ustavnim odredbama, Hrvatski sabor donio je zakon kojim je uredio izborni postupak te način ostvarivanja i zaštite biračkog prava hrvatskih državljana u neposrednim izborima za članove lokalnih i područnih (regionalnih) predstav­ničkih tijela.
  34. Prema mjerodavnim odredbama ZI-a, pravo predlaganja kandidacijskih lista za izbor članova lokalnih predstavničkih tijela imaju političke stranke i birači. Političke stranke su ovlaštene predlagati kandidacijske liste samostalno ili u koaliciji s drugim političkim strankama, a birači su ovlašteni predlagati kandidacijske liste na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa. Radi se, prema tome, o dva različita izborna subjekta koji su zakonom ovlašteni predlagati kandidacijske liste na izborima za članove predstavničkih tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. To su, s jedne strane, političke stranke, čiji se pravni položaj, uvjeti, način i postupak za osnivanje, registriranje, prestanak i financiranje uređuju Zakonom o političkim strankama. U članku
  35. stavku
  36. Zakona o političkim strankama propisano je da su političke stranke svojim slobodnim osnivanjem izraz demokratskog višestranačkog sustava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Zbog svoje ustavne zadaće u razvoju demokratskog višestranačkog sustava, političke stranke su zakonom ovlašteni subjekti izbornih postupaka za sva predstavnička tijela u zemlji. Političke stranke su pravne osobe, a pravnu osobnost stječu upisom u registar političkih stranaka koji vodi nadležno ministarstvo. Stoga je pogrešna postavka predlagatelja da stranačke kandidacijske liste predlažu »građani organizirani u političku stranku«. Ovlašteni predlagatelj stranačke kandidacijske liste uvijek je i samo politička stranka kao pravna osoba koja je u izbornom postupku zaseban i jedinstven izborni subjekt, neovisno o broju osoba koji je bio potreban za njezino osnivanje i neovisno o broju njezinih članova u vrijeme provedbe izbora. Iz tih je razloga neosnovan i navod predlagatelja da su »građani organizirani u političku stranku« povlašteni u odnosu na ostale birače zbog toga što je za osnivanje političke stranke potrebno samo 100 birača (punoljetnih i poslovno sposobnih hrvat­skih državljana), dok je za predlaganje nezavisnih lista potrebno prikupiti 100, 150 ili 500 potpisa birača, ovisno o tome je li riječ o općinskoj, gradskoj ili županijskoj listi, odnosno listi za Grad­sku skupštinu Grada Zagreba.
  37. Za razliku od političkih stranaka, birači se – kao pojedinci - radi isticanja kandidacijskih lista pojavljuju u skupini. Prema članku
  38. stavku
  39. ZI-a, ukoliko listu predloži skupina birača njezin je naziv »nezavisna općinska lista«, »nezavisna gradska lista«, »nezavisna županijska lista« odnosno »nezavisna lista Grada Zagreba«. Ta skupina birača nema pravnu osobnost, a stvara se ad hoc s isključivom svrhom jednokratnog sudjelovanja u izbornom natjecanju isticanjem svoje nezavisne kandidacijske liste. Zakonom propisani način na koji se ti birači pravno prepoznaju kao skupina pojedinaca koja predlaže nezavisnu kandidacijsku listu jest prikupljanje njihovih potpisa do broja koji je potreban da bi im zakonodavac priznao položaj ovlaštenog izbornog subjekta u izbornom postupku. Prikupljanje potpisa birača u izborima za članove lokalnih predstavničkih tijela, prema tome, nije čin potpore jednih birača kandidacijskoj listi koju predlažu neki drugi birači, kao što pogrešno smatra predlagatelj, nego je to čin predlaganja vlastite kandidacijske liste od strane svih birača koji su je potpisali. Prema tome, činjenica da političke stranke – za razliku od birača – ne moraju prikupljati potpise birača u postupku kandidiranja ne svodi se na pitanje jednakosti između ta dva izborna subjekta. Prikupljanje potpisa jest izbornopravna radnja temeljem koje se biračima – okupljenima u zakonom određenu brojčanu skupinu – priznaje pravni položaj ovlaštenog izbornog subjekta s pravom predlaganja vlastitih (»nezavisnih«) kandidacijskih lista, dok se političkim strankama taj pravni položaj priznaje već po sili samog zakona.
  40. Ustavni sud na kraju napominje da se u pozitivnom izbornom zakonodavstvu Republike Hrvatske prikupljanje potpisa birača smatra potporom samo u slučaju predsjedničkih izbora i to samo kada kandidata za predsjednika Republike Hrvatske predlaže jedna ili više političkih stranaka. Ono ni u predsjedničkim izborima, međutim, ne predstavlja čin potpore kada kandidata za predsjednika predlažu birači, jer su kandidati za predsjednika Republike svi »koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa« (članak
  41. Zakona o izborima predsjednika Republike Hrvatske, »Narodne novine«, broj 22/92, 42/92-ispravak, 71/97). Sukladno navedenom, Ustavni sud utvrđuje da razlozi zbog kojih predlagatelj smatra kako osporavane odredbe članaka
  42. i
  43. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela nejednako tretiraju građane u postupku kandidiranja, ovisno o tome jesu li ili nisu članovi političkih stranaka, nisu osnovani.
  44. Temeljem odredbe članka
  45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02-pročišćeni tekst), riješeno je kao u izreci. Odluka o objavi (točka II. izreke) ovog rješenja temelji se na odredbi članka
  46. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-2058/2003 Zagreb,
  47. listopada
  48. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r. Rješenje, NN 175/2003-2566 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 175/2003 Broj dokumenta u izdanju: 2566 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 4.11.
  49. ELI: /eli/sluzbeni/2003/175/2566 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  50. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.