← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-577/2003 od 2. listopada 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-577/2003 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-577/2003 od
  3. listopada
  4. NN 183/2003 (19.11.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-577/2003 od
  5. listopada
  6. ustavni sud republike hrvatske 2693 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlu­čivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, pred­sjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom S. K. iz D. K., na sjednici održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude i rješenja Županijskog suda u Sisku, broj: Gž-1621/2002-3 od
  10. rujna
  11. godine, kojim je odbijena žalba podnositelja (tužitelja u parnič­nom postupku) kao neosnovana i potvrđena presuda Općinskog suda u Hrvatskoj Kostajnici, broj: P-188/01-16 od
  12. srpnja
  13. godine u točki II. kojom je podnositelj odbijen s viškom tužbenog zahtjeva. Rješenjem istoga suda uvažena je žalba podnositelja, ukinuta je prvostupanjska presuda u točki I. i predmet vraćen na ponovni postupak. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke naloženo je tuženiku N. B. da podnositelju, u roku od 15 dana, preda u posjed, slobodnu od ljudi, kuću sagrađenu na k.č.br. K 24/1, nakon što se tuženiku osigura drugi smještaj. Pod točkom II. izreke iste presude podnositelj je odbijen s preostalim dijelom tužbe i tužbenog zahtjeva.
  14. Podnositelj smatra da su mu osporenim presudama parničnih sudova povrijeđena ustavna prava zajamčena odredbama članaka
  15. stavka 2.,
  16. i
  17. Ustava, kao i odredbe članka
  18. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te Pro­tokola br.
  19. uz Konvenciju (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak, u nastav­ku: Konvencija). U bitnome ističe kako je rješenjem Stambene komisije Općine D. K., klasa: 370-01/98-01/109 ukinuto rješenje komisije za privremeno preuzimanje i korištenje određene imovine Općine D. K., klasa: 370-01/96-01/218 od
  20. ožujka
  21. godine, kojim je imovina podnositelja dana na korištenje tuženiku. Tim je rješenjem, navodi dalje podnositelj, utvrđeno da je tuženik u statusu osobe koja ima pravo na dodjelu objekta od strane stambene komisije. S te osnove podnio je vlasničku tužbu Općinskom sudu u Hrvatskoj Kostajnici. Osporenom presudom I. stupanjski sud ga je odbio sa zahtjevom da mu tuženik plati iznos od 25 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti, počevši od
  22. veljače
  23. godine, a s osnova nezakonitog korištenja njegove imovine s obrazloženjem da se tuženik smatra poštenim posjednikom, te da nije u obvezi platiti mu naknadu za korištenje kuće. Pritom da se I. stupanjski sud neosnovano pozvao na odredbe članka
  24. stavka
  25. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96, 137/99, 73/00 i 114/01), te tako postupio suprotno odredbi članka
  26. stavka
  27. istog Zakona. Predlaže da ovaj Sud usvoji njegov tužbeni zahtjev, ukine osporene presude parničnih sudova i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. Ustavna tužba nije osnovana.
  28. Prema odredbi članka
  29. stavka
  30. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili iz­van­rednih pravnih lijekova, nego poseban institut za ocjenu pojedinačnih akata tijela državne vlasti i pravnih osoba s javnim ovlastima radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom. Ustavni sud, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, ne obnaša nadležnost žalbenog suda već utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja došlo do ustavno nedopuštenog zadiranja u temeljne slobode i ljudska prava, to jest je li povrijeđeno ustavno pravo podnositelja.
  31. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis predmeta Općinskog suda u Hrvatskoj Kostajnici, broj: P-188/
  32. Iz stanja spisa predmeta, osporenih odluka parničnih sudova i ostale dokumentacije koja mu prileži razvidno je da je podnositelj, kao vlasnik kuće u M., sagrađene na k.č.br. K-24/1, upisane u zk.ul.br. 245 k.o. M., podigao tužbu protiv tuženika N. B. izbjeglice iz B. i H. (B. Š.), a radi iseljenja i predaje iste njemu u posjed. Tužbu je temeljio na činjenici što je rješenjem Stambene komisije Općine D. K., klasa: 370-01/98-01/109 od
  33. veljače
  34. godine ukinuto rješenje Komisije za privremeno preuzimanje i korištenje određene imovine Općine M. od
  35. ožujka
  36. godine, a kojim je imovina u vlasništvu podnositelja dana na privremeno korištenje tuženiku. Istom tužbom tražio je da sud obveže tuženika da mu nadok­nadi troškove korištenja imovine, počev od
  37. veljače
  38. godine do predaje u posjed u mjesečnom iznosu od 50 DEM u kunskoj protuvrijednosti, koji iznos naknade je podnositelj, na ročištu od
  39. srpnja
  40. godine, zamijenio s 25 EUR-a. Osporenom presudom, pod točkom I. izreke, prvostupanjski sud usvojio je dio tužbenog zahtjeva podnositelja kojim se tuže­niku nalaže predaja u posjed kuće, a nakon što se tuženiku osigura alternativni smještaj. S preostalim dijelom tužbe i tužbenog zahtjeva podnositelj je odbijen. Odbijajući podnositelja sa zahtjevom za naknadu zbog ko­rište­nja njegove imovine, iz obrazloženja osporene prvostupanjske presude proizlazi utvrđenim da je tuženik bio pošteni posjednik podnositeljevih nekretnina, pa je sud na takvo utvrđenje primijenio odred­bu članka
  41. stavka
  42. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tom zakonskom odredbom propisano je da pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno.
  43. Odlučujući o žalbi podnositelja na odluku prvostupanjskog suda drugostupanjski sud svojom je presudom odbio žalbu podnositelja i potvrdio presudu prvostupanjskog suda u dijelu u kojem je podnositelj odbijen s viškom tužbenog zahtjeva (točka II. izreke), dok je rješenjem uvažio žalbu podnositelja, ukinuo prvostupanjsku presudu u točki I. i predmet vratio na ponovno suđenje. Pri takvom stajalištu drugostupanjski sud pošao je od činje­nice da je nakon donošenja prvostupanjske presude došlo do izmjene materijalnog prava te da je za rješenje tog pravnog odnosa postao mjerodavan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, broj 88/02), koji je stupio na snagu
  44. kolovoza
  45. godine. Drugostupanjski sud smatra da je to poseban propis u odnosu na Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u kojem su određeni rokovi za predaju imovine u posjed. Slijedom takvog utvrđenja od strane drugostupanjskog suda, prvostupanjski će sud u nastavku postupka utvrditi u kojem će zakonskom roku tuženik biti dužan predati imovinu podnositelju u posjed, a sukladno odredbama članka
  46. navedenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi. U svezi podnositeljeve žalbe u dijelu koji se odnosi na odbijajući dio tužbenog zahtjeva (potraživanje naknade troškova korištenja imovine, točka II. izreke prvostupanjske presude) drugostupanjski je sud u cijelosti prihvatio utvrđenje prvostupanj­skog suda da je tuženik pošteni posjednik podnositeljevih nekretnina, te da sukladno odredbi članka
  47. stavka
  48. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nije dužan podnositelju dati naknadu za korištenje nekretnine.
  49. Analizom navoda ustavne tužbe, spisa predmeta i osporenih odluka, kao i na temelju odredaba postupovnog i materijalnog prava, primijenjenih u tom postupku, tijekom ustavnosudskog postupka utvrđeno je kako podnositelju, u konkretnom slučaju, nisu povrijeđena ustavna prava na koja u ustavnoj tužbi upućuje.
  50. Ocjenjujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka
  51. stavka
  52. Ustava, Sud je utvrdio da u konkretnom slučaju ustavno pravo jednakosti svih pred zakonom nije povrijeđeno. Podnositelj nije naveo relevantne razloge koji bi ukazivali da je u provedenom sudskom postupku bilo postupovnih povreda koje bi mogle dovesti do povreda njegovih ustavnih prava. Sudovi su obrazložili stajališta iznijeta u osporenim presudama, za koje je nedvojbeno da nisu posljedica proizvoljnog tumačenja i primjene materijalnog prava te da nisu protivne ustaljenoj sudskoj praksi. U tom postupku i u osporenim presudama o pravima podnositelja nije odlučivano samovoljno.
  53. Odredbom članka
  54. Ustava propisano je da su svi državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. Osporenim odlukama podnositelju nije povrijeđeno navedeno ustavno pravo.
  55. Ustavni sud, temeljem članka
  56. Ustava, štiti pravo vlasništva na ustavnopravnoj razini na način da priječi tijelima državne vlasti ograničavanje ili oduzimanje tog prava, osim ako je ograničavanje ili oduzimanje zasnovano na zakonu. U slučaju zadiranja u vlasništvo od strane drugih pravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) radi se, u pravilu, o imovinskopravnim sporovima privatnog prava. Ustavni sud ispituje i takvu odluku kada ocijeni da je odluka, prosuđujući je kroz zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom, utemeljena na neprihvatljivom pravnom stajalištu ili je tako pogrešna i bez razboritoga pravnog obrazloženja da ju je moguće ocijeniti samovoljnom. U konkretnom slučaju Ustavni sud nije utvrdio postojanje takvih povreda.
  57. Slijedom navedenog, a temeljem odredbi članaka
  58. i
  59. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
  60. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  61. stavka
  62. Ustavnog zakona. Broj: U-III-577/2003 Zagreb,
  63. listopada
  64. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 183/2003-2693 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 183/2003 Broj dokumenta u izdanju: 2693 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 19.11.
  65. ELI: /eli/sluzbeni/2003/183/2693 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  66. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.