← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2301/2002 od 23. listopada 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2301/2002 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2301/2002 od
  3. listopada
  4. NN 189/2003 (1.12.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2301/2002 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2977 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Petar Klarić, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Željko Potočnjak, Agata Račan, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom V. P. i S. G., koje zastupa J. K., odvjetnik iz P., na sjednici održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Podnositelji su podnijeli ustavnu tužbu protiv rješenja Županijskog suda u Puli, broj: Gž-949/01-2 od
  10. kolovoza
  11. godine, kojim je odbijena žalba podnositelja i potvrđeno rje­šenje Općinskog suda u Poreču, broj: P-57/00-13 od
  12. veljače
  13. godine. Prvostupanjskim rješenjem odbačena je kao nedopuštena tužba podnositelja kojom su tražili da se utvrdi nezakonitim dopis Ministarstva uprave Republike Hrvatske od
  14. kolovoza
  15. godine. Tim dopisom Ministarstvo uprave Republike Hrvatske odgovorilo je na upite Ureda za opću upravu Istarske županije o valjanosti priznanja očinstva Đ. R. (koje priznanje je izjavio otac podnositelja pri Kotarskom sudu u Poreču dana
  16. srpnja
  17. godine) te o načinu upisa priznanja u Maticu rođenih. Osim toga, tužbom podnositelji pobijaju i zakonitost upisa očinstva u Maticu rođenih, te traže njegovo brisanje. Stajalište je prvostupanjskog suda da nije u sudskoj nadležnosti odlučivanje o zahtjevu da se dopis bilo kojeg tijela utvrdi nezakonitim, niti je u nadležnosti utvrđivanje, poništavanje i brisanje upisa očinstva u Matici rođenih. Nadalje, prema stajalištu tog suda dopis koji podnositelji osporavaju ne predstavlja niti upravni akt protiv kojeg bi se mogao voditi upravni spor (jer nije donesen u formi upravnog akta a niti se njime rješava o kakvom pravu ili obvezi podnositelja) pa nije postojala mogućnost da se postupajući po tužbi podnositelja prvostupanjski sud oglasi stvarno nenadležnim i predmet ustupi Upravnom sudu Republike Hrvatske. Zaključno prvostupanjski sud navodi da bi se činjenica očinstva, upisana u Maticu rođenih, mogla naknadno izmijeniti samo na temelju pravomoćne presude nadležnog suda kojom je očinstvo oca podnositelja osporeno, što u konkretnom predmetu nije slučaj. Osim što je prihvatio stajališta prvostupanjskog suda, drugostupanjski sud je istaknuo da tužbeni zahtjev podnositelja nema značaj zahtjeva na utvrđenje ili osporavanje očinstva, već traže preispitivanje pravilnosti odluke sadržane u aktu upravnog tijela, a za što su podnositelji koristili pogrešan pravni put.
  18. Podnositelji smatraju da su im »nezakonitim upisom očinstva u Maticu rođenih« povrijeđena ustavna prava zajamčena člankom 14.,
  19. i
  20. Ustava Republike Hrvatske. U ustavnoj tužbi ističu da su djeca pokojnog E. P. umrlog
  21. godine, te da se u ostavinskom postupku kao izvanbračno dijete a time i nasljednik prijavila Đ. S. rođ. R. Podnositelji u bitnom smatraju da su se morali obratiti sudu jer će njihovo pravo na nasljeđivanje biti umanjeno ukoliko E. P. ostane upisan u Matici rođenih kao otac Đ. S., budući da će se ostavina dijeliti na tri djela, te da je upis priznanja očinstva proveden protivno odred­bama mjerodavnih materijalnih propisa. Podnositelji predlažu da Sud usvoji ustavnu tužbu, ukine osporena rješenja i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Ustavna tužba nije osnovana.
  22. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe podnijete temeljem odredbi članka
  23. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja, povrijeđeno podnositelju ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava. Eventualno postojanje povrede ustavnih prava Ustavni sud, u pravilu, cijeni na podlozi činjenica koje su utvrđene u postupku donošenja osporenog akta.
  24. Ocjenjujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka
  25. stavka
  26. Ustava, Sud je utvrdio da time što je tužba podnositelja odbačena zbog sudske nenadležnosti, nije povrijeđeno ustavno pravo jednakosti pred zakonom. Podnositelji nisu naveli relevantne razloge koji bi ukazivali da je u provedenom sudskom postupku bilo postupovnih povreda koje bi mogle dovesti do povreda njihovih ustavnih prava. Sudovi su obrazložili stajališta iznijeta u osporenim rješenjima, za koje je nedvojbeno da nisu posljedica proizvoljnog tumačenja i primjene materijalnog i procesnog prava te da nisu protivne ustaljenoj praksi.
  27. Odredbom članka
  28. Ustava svakome se jamči štovanje i pravna zaštita osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Prema odredbi članka
  29. stavka
  30. Ustava obitelj je pod osobitom zaštitom države. Stavkom
  31. istog članka propisano je da se brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju zakonom. Slijedom utvrđenja Suda u točki
  32. obrazloženja ove odluke, Ustavni sud je utvrdio da osporenim rješenjima podnositeljima nisu povrijeđena niti ustavna prava zajamčena člancima
  33. i
  34. Ustava Republike Hrvatske.
  35. Iz navedenih razloga, na temelju odredbi članaka
  36. i
  37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, odlu­čeno je kao u izreci. Odluka o objavi u »Narodnim novinama« temelji se na od­red­bi članka
  38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-2301/2002 Zagreb,
  39. listopada
  40. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 189/2003-2977 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 189/2003 Broj dokumenta u izdanju: 2977 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 1.12.
  41. ELI: /eli/sluzbeni/2003/189/2977 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  42. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.