← Hrvatska

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-11/2003 od 30. listopada 2003.

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-11/2003 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-11/2003 od
  3. listopada
  4. NN 189/2003 (1.12.2003.), Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-11/2003 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2979 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hra­njski, Mario Kos, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom A. Đ. iz G., na sjednici održanoj
  7. listopada
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU Ustavna tužba, podnijeta protiv presude Županijskog suda u Sisku, broj: Gž-1216/02 od
  9. studenoga
  10. godine, se odbija. i RJEŠENJE Ustavna tužba, podnijeta protiv rješe­nja Županijskog suda u Sisku, broj: Gž-1216/2 od
  11. studenoga
  12. godine, se odbacuje. Ova odluka i rješe­nje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje odluke
  13. Ustavna tužba je podnijeta protiv presude i rješe­nja Županijskog suda u Sisku, broj: Gž-1216/02 od
  14. studenoga
  15. godine. Navedenom presudom Županijskog suda u Sisku odbijena je žalba podnosite­ljice protiv presude Općinskog suda u Sisku, broj: P-475/00 od
  16. studenoga
  17. godine, u dijelu u kojem je odbijena s viškom tužbenog zahtjeva te je u tom dijelu prvostupa­njska presuda potvrđena. Rješe­njem Županijskog suda u Sisku, pod istim brojem, usvojenaje žalba tuženog, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigura­nje, Područne službe u Sisku, protiv dosu­đujuće­g dijela prvostupa­njske presude, kojim je udovo­ljeno tužbenom zahtjevu te je u tom dijelu prvostupa­njska presuda ukinuta i predmet je vraćen na ponovni postupak.
  18. Podnosite­ljica smatra da su osporenim presudama povrijeđena ustavna prava zajamčena člancima 14., 26.,
  19. i
  20. Ustava Republike Hrvatske. Ističe i povredu članka
  21. Među­narodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 12/93) i članka
  22. Prvog protokola Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 6/99 – pročišćeni tekst). U ustavnoj tužbi podnosite­ljica navodi da je primala mirovinu putem pošte, a da je, nakon prekida komunikacija između banaka i tuženika, zbog ratnih akcija, došlo do obustave isplate mirovine. Netočnim ističe tvrd­nje sudova da je tijekom Domovinskog rata istodobno primala dvije mirovine. Navodi da je primala novčanu pomoć od tzv. »parafonda« te da se nije radilo o mirovini. Pogrešnom smatra i primjenu instituta zastare, smatrajući da za prekid isplate mirovine nije postojala nikakva kriv­nja s ­njezine strane. Od Ustavnog suda Republike Hrvatske traži usvaja­nje ustavne tužbe i ukida­nje navedenih odluka. Ustavna tužba nije osnovana.
  23. Prema odredbama članka
  24. stavka
  25. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, nastavno: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (re­gionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o ­nje­govim pravima i obvezama ili o sum­nji ili optužbi zbog kaž­njivog djela povrijeđeno ­ljudsko pravo ili teme­ljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (re­gionalnu) samoupravu (u nastavku: ustavno pravo). Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li po­vrijeđeno ustavno pravo podnosite­lja, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pita­nje jesu li upravna tijela i sud pravilno i potpuno utvrdili či­njenično sta­nje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one či­njenice od čije­g postoja­nja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  26. Tijekom provedenog parničnog postupka, pokrenutog po tužbi podnosite­ljice ustavne tužbe, sud prvog stup­nja je utvrdio da je nastupila zastara glede tražbine koja je nastala prije
  27. trav­nja
  28. godine. Slijedom ovako utvrđenog či­njeničnog sta­nja, sud je postupio suglasno odredbi članka
  29. stavka
  30. Zakona o mirovinskom osigura­nju (»Narodne novine«, broj 102/98, 127/00 i 59/01) te je odbio kao neosnovan podnosite­ljičin tužbeni zahtjev. U odnosu na dosuđene iznose, prvostupa­njski sud je obrazložio da je u tom dijelu usvojio tužbeni zahtjev iz razloga što se tuženik nije odazvao pozivima suda za dostav­lja­nje podataka o visinama spornih mirovina te je sud o postav­ljenom tužbenom zahtjevu morao suditi na teme­lju slobodne ocjene dokaza. U žalbenom postupku, Županijski sud u Sisku je ocijenio da je prvostupa­njski sud, u dijelu u kojem je odbio tužbeni zahtjev podnosite­ljice, dao va­ljane razloge za svoju odluku te na utvrđeno či­njenično sta­nje pravilno primijenio materijalno pravo. Razlog za ukida­nje prvostupa­njske presude u dosuđujućem dijelu drugostupa­njski sud je našao u bitnoj povredi odredaba parničnog postupka te je predmet vratio na ponovni postupak s uputom prvostupa­njskom sudu da na pouzdan način utvrdi postoje li okolnosti koje je izazvao korisnik osigura­nja kao razlog za neplaća­nje dospjelih mirovina.
  31. Prema odredbi članka
  32. stavka
  33. Zakona o mirovinskom osigura­nju, dospjela prima­nja iz mirovinskog osigura­nja, koja nisu isplaćena zbog okolnosti koje je izazvao sam korisnik prima­nja, kao što su nedostav­lja­nje obavijesti o promjeni adrese, potvrde o životu, neobnov­ljena punomoć i dr., mogu se naknadno isplatiti najviše za 12 mjeseci unatrag, računajući od dana podnoše­nja zahtjeva. Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da su sudovi, na teme­lju potpuno utvrđenog či­njeničnog sta­nja, pravilno primijenili navedenu zakonsku odredbu.
  34. Ocje­njujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka
  35. stavka
  36. Ustava, Sud je utvrdio da u konkretnom slučaju ustavno pravo jednakosti pred zakonom nije povrijeđeno. Podnosite­ljica nije navela relevantne razloge koji bi ukazivali da je u provedenom sudskom postupku bilo postupovnih povreda koje bi mogle dovesti do povreda ­njezinih ustavnih prava. Iz spisa predmeta razvidna je mogućnost podnosite­ljice poduzimati sve zakonom dopuštene procesne rad­nje, a sudovi su svoja stajališta iznijeta u osporenim presudama obrazložili. Stoga, Ustavni sud utvrđuje da u parničnom postupku i u osporenim presudama o pravima podnosite­ljice nije odlučivano samovo­ljno. Ocjena je Suda da se ne može prihvatiti stajalište iz ustavne tužbe da bi već u postupku donoše­nja osporenih odluka podnosite­ljica bila stav­ljena u neravnopravan položaj u odnosu na drugu stranku, niti su joj povrijeđena postupovna ustavna prava.
  37. Odredbom članka
  38. Ustava propisano je da su svi držav­ljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. U pravnoj stvari podnosite­ljice ne postoje razlozi teme­ljem kojih bi se moglo ocijeniti da je osporenim presudama povri­jeđeno ustavno pravo propisano člankom
  39. Ustava.
  40. U odnosu na podnosite­ljičinu tvrd­nju o povredi prava vlasništva, zajamčenog odredbom članka
  41. stavka
  42. Ustava, va­lja reći da se u konkretnom slučaju radi o obveznopravnom zahtjevu, dakle tražbini podnosite­ljice čije je ostvariva­nje vremenski ograničeno institutom zastare pa Ustavni sud utvrđuje da osporenim presudama, kojima je odbijen tužbeni zahtjev uslijed nastupa­nja zastare potraživa­nja, podnosite­ljici nije povrijeđeno ustavno jamstvo prava vlasništva.
  43. Podnosite­ljica u ustavnoj tužbi ističe i povredu odredbe članka
  44. Ustava, a u svezi s ovom ustavnom odredbom poziva se i na odredbu članka
  45. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima te na odredbu članka
  46. Prvog protokola. Prema odredbi članka
  47. Ustava, pravo zaposlenih i članova ­njihovih obite­lji na socijalnu sigurnost i socijalno osigura­nje uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom (stavak 1.), a odred­bom stavka
  48. propisano je da se prava u svezi s porođajem, materinstvom i ­nje­gom djece uređuju zakonom. Odredbom članka
  49. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima propisano je da države ugovornice priznaju pravo svakog na socijalnu sigurnost, uk­ljučujući socijalno osigura­nje. Navedena ustavna odredba nije povrijeđena osporenim presudama, dok do povrede odredbi međunarodnih ugovora, na koje se podnosite­ljica poziva, nije niti moglo doći u parničnom postupku u kojem se odlučivalo o obveznopravnom zahtjevu.
  50. Slijedom navedenog, teme­ljem odredbi članaka
  51. i
  52. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci. Obrazlože­nje rješe­nja
  53. Podnoše­nje ustavne tužbe protiv rješe­nja Županijskog suda u Sisku, broj: Gž-1216/02 od
  54. studenoga
  55. godine, u konkretnom slučaju nije dopušteno jer nije ispu­njena jedna od pretpostavki za podnoše­nje ustavne tužbe, a to je iscrp­ljenost dopuštenog pravnog puta. Naime, u tom dijelu predmet je vraćen na ponovni postupak.
  56. Slijedom iznijetoga, a na teme­lju članka
  57. Ustavnog zakona, riješeno je kao u izreci.
  58. Odluka o objavi ove odluke i rješe­nja teme­lji se na od­red­bi članka
  59. Ustavnog zakona. Broj: U-III-11/2003 Zagreb,
  60. listopada
  61. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v.r. Odluka, NN 189/2003-2979 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 189/2003 Broj dokumenta u izdanju: 2979 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 1.12.
  62. ELI: /eli/sluzbeni/2003/189/2979 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  63. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.