Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-84/2003 od 30. listopada 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-84/2003 od

1. listopada
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-84/2003 od
3. listopada
4. NN 191/2003 (5.12.2003.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-84/2003 od
5. listopada
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 3023 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću šestorice za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom M. Š. iz K., na sjednici održanoj dana
7. listopada
8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
9. Ustavna tužba podnijeta je protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku, broj: Gž-1128/99 od
10. listopada
11. godine. Rješenjem Općinskog suda u Korčuli, broj: Z-796/95 od
12. listopada
13. godine, donesenim u zemljišnoknjižnom postupku, dozvoljena je uknjižba prava vlasništva određenih nekretnina na ime M. Š. iz K., uz prethodno brisanje prava vlasništva M. J. iz K. Protiv prvostupanjskog rješenja podnositeljica je uložila žalbu koja je osporavanim rješenjem u cijelosti odbijena kao neosnovana. Iz obrazloženja osporavane rješidbe proizlazi da je sporna uknjižba izvršena sukladno mjerodavnim odredbama Za­ko­na o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, broj 91/96, 137/99 i 114/01). Također, drugostupanjski sud je utvrdio da osporavajući razlozi podnositeljice izneseni u žalbi ne mogu biti predmetnom zemljišnoknjižnog postupka, jer se oni odnose na ispravnost i zakonitost zemljišnoknjižne isprave.
14. U ustavnoj tužbi podnositeljica u bitnome ponavlja osporavajuće razloge isticane u žalbenom postupku. Smatra da su osporavanim rješenjem, uslijed pogrešno i nepotpuno utvrđenog činje­ničnog stanja, te pogrešne primjene postupovnog i materijalnog prava, povrijeđena ustavna prava sadržana u članku
15. stav­ku 2., članku
16. i članku
17. stavku
18. Ustava Republike Hrvat­ske. U ustavnoj tužbi podnositeljica upućuje i na postojanje povreda ustavnih odredaba iz članka
19. stavka
20. i članka
21. stav­ka
22. Ustava.
23. Zaključno, cijeneći osporavano rješenje kao i njoj prethodeću prvostupanjsku rješidbu nezakonitima, podnositeljica predlaže Sudu podnesenu ustavnu tužbu usvojiti i osporavana rješenja ukinuti.
24. Za potrebe ovosudnog postupka pribavljen je spis Općinskog suda u Korčuli, broj: Z-796/
25. Ustavna tužba nije osnovana.
26. Prema odredbama članka
27. stavka
28. i stavka
29. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može po iscrpljivanju dopuštenoga pravnog puta podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova nego poseban institut za ocjenu pojedinačnih akata tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud, tijekom postupka pružanja ustavnosudske zaštite, na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u postupku iz kojega je proizašla osporavana odluka i unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama došlo do ustavno nedopuštenog posizanja u ljudska prava i temeljne slobode.
30. Sud smatra potrebnim istaknuti da se osporavajući razlozi podnositeljice izneseni u ustavnoj tužbi iscrpljuju u žalbenim razlozima propisanim člankom
31. stavkom
32. Zakona o parnič­nom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92 i 112/99). Na te osporavajuće razloge već je odgovorio Županijski sud u Dubrovniku valjano obrazloživši razloge za donošenje svoje presude. Također, Sud smatra potrebnim napomenuti da ispravnost i zakonitost sadržaja zemljišnoknjižne isprave ne može biti predmetom zemljišnoknjižnog postupka, već da se postojanje stvarnopravnog ovlaštenja utvrđuje u parničnom postupku pred nadležnim općinskim sudom.
33. Člankom
34. stavkom
35. Ustava jamči se jednakost svih pred zakonom. Tijekom ustavnosudskog postupka nije utvrđeno postojanje povrede navedenoga ustavnog prava, jer je sporna uknjižba prava vlasništva izvršena na način kako to predviđaju mjerodavne odredbe Zakona o zemljišnim knjigama.
36. Također, u ustavnoj tužbi podnositeljica nije navela niti jedan ustavnopravno relevantan razlog koji bi upućivao na postojanje povrede ustavnog prava sadržanog u članku
37. Ustava, kojim se jamči jednak pravni položaj državljana Republike Hrvat­ske i stranaca pred sudovima.
38. Člankom
39. stavkom
40. Ustava jamči se pravo vlasništva. Ustavni sud navedeno pravo na ustavnopravnoj razini štiti na način da priječi tijelima državne vlasti ograničavanje ili oduzimanje tog prava, osim ako je ograničavanje ili oduzimanje zasnovano na zakonu. U slučaju zadiranja u vlasništvo od strane drugih pravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) radi se, u pravilu, o imovinskim sporovima privatnog prava. Ustavni sud ispituje i takvu odluku sudbene i druge vlasti kada ocijeni da je osporena odluka, prosuđujući je kroz zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom, utemeljena na nepravilnom ili neprihvatljivom pravnom stajalištu. Međutim, u konkretnom slučaju nadležna tijela sudbene vlasti nisu odlučivala o postojanju prava vlasništva podnositeljice jer to ne može biti predmetom zemljišnoknjižnog postupka. Tijekom ovog postupka samo se utvrđuje zakonska kvaliteta isprave na temelju koje je zahtijevana promjena zemljišnoknjižnog stanja. Iz navedenog je utvrđeno da podnositeljici osporavanim rješenjem nije povrijeđeno niti ustavno pravo sadržano u članku
41. stavku
42. Ustava.
43. Zaključno, u ustavnoj tužbi podnositeljica ističe da su osporavanim rješenjem povrijeđene ustavne odredbe iz članka
44. stavka
45. i članka
46. stavka
47. Ustava. Sukladno odredbi članka
48. stavka
49. Ustava, zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje. Prema odredbi članka
50. stavka
51. Ustava sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Na naznačenim ustavnim odredbama ne može se temeljiti ustavna tužba iz razloga što one ne sadrže ljudska prava i temeljne slobode, u smislu članka
52. stavka
53. Ustavnog zakona, a čiju zaštitu, sukladno odredbi članka
54. alineje
55. Ustava, Ustavni sud pruža odlučujući o ustavnim tužbama podnositelja.
56. Slijedom svega iznijetoga, utvrdivši da podnositeljici osporavanim rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku nisu povrijeđena ustavna prava sadržana u članku
57. stavku 2., članku
58. i članku
59. stavku 1., na temelju odredaba članaka
60. i
61. Ustavnog zakona odlučeno je kao u točki I. izreke. Točka II. izreke utemeljena je na odredbama članka
62. stav­ka
63. Ustavnog zakona. Broj: U-III-84/2003 Zagreb,
64. listopada
65. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 191/2003-3023 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 191/2003 Broj dokumenta u izdanju: 3023 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 5.12.
66. ELI: /eli/sluzbeni/2003/191/3023 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
67. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.