Plan i program obnove i razvoja Grada Vukovara za period od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. godine Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Plan i program obnove i razvoja Grada Vukovara za period od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. godine NN 198/2003 (19.12.2003.), Plan i program obnove i razvoja Grada Vukovara za period od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. godine Vlada Republike Hrvatske 3159 Na temelju članka 5. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine«, broj 44/2001), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 4. prosinca 2003. godine utvrdila Plan i Program obnove i razvoja Grada Vukovara za period 1. 1. 2004. – 31. 12. 2008. 1. Uvod Člankom 5. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara utvrđen je okvir za donošenje i realizaciju Plana i Programa obnove i razvoja Grada Vukovara, te izvori i način raspolaganja sredstvima za financiranje obnove i razvoja. Plan i Program obnove i razvoja Grada Vukovara (u nastavku: Plan i Program) odnosi se na period od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. godine i nastavlja se na Plan i Program za 2002. – 2003. godinu, kojeg je utvrdila Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 10. listopada 2002. godine (»Narodne novine«, broj 121/2002). Nositelj izrade Plana i Programa je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, koji je koordinirao radom svih sudionika izrade, izvršio kompletiranje prijedloga i izradu ovog dokumenta. Sudionici izrade su: Radna skupina za izradu Plana i Programa sastavljena od 50 stručnjaka – predstavnika najvažnijih institucija u Gradu Vukovaru, uključujući Upravne odjele Grada Vukovara, te Savjet za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Prije usvajanja od strane Vlade Republike Hrvatske, ovaj dokument usvaja Gradsko vijeće Grada Vukovara i Savjet za obnovu i razvoj Grada Vukovara. O provedbi Plana i Programa dva puta godišnje se podnosi izvješće Vladi Republike Hrvatske, a Vlada Republike Hrvatske podnosi godišnje izvješće Saboru Republike Hrvatske. Kako bi se dobio što cjelovitiji uvid u socio-ekonomske potrebe Grada Vukovara, neophodno ga je promatrati u kontekstu veličine ratnih razaranja, odnosno njegovih direktnih posljedica. Stoga je u nastavku dan sažeti prikaz posljedica ratnih razaranja, te pregled do sada učinjenih aktivnosti na obnovi Grada Vukovara. Nakon toga slijedi popis programa obnove i razvoja s planom aktivnosti. 2. Posljedice ratnih razaranja u Gradu Vukovaru Grad Vukovar je uslijed velikosrpske agresije pretrpio ratna razaranja u svim područjima gospodarskog i društvenog života, a osobito teške posljedice su pretrpjeli njegovi stanovnici. Podaci o poginulim, nestalim i ranjenim hrvatskim braniteljima i civilima, broju prognanih osoba, kvantitavno prikazuju ljudska stradavanja u Vukovaru 1991. godine i premda su egzaktni pokazatelji, ne mogu biti odraz stvarno proživljene patnje stanovništva s ovog područja. Ratna šteta na području Grada Vukovara iznosi 9,5 mrd. kuna, od čega se na gospodarstvo odnosi 4,6 mrd. kuna, na gospodarsku infrastrukturu 2,3 mrd. i na privatnu imovinu 2,6 mrd. kuna1. Oko 60% objekata je u ratu potpuno uništeno, a preko 30% oštećeno. Obnovom stambenih objekata, komunalne infrastrukture, objekata javne namjene i ostvarivanja drugih za život neophodnih preduvjeta, omogućava se ubrzani povratak raseljenog stanovništva i njihov ostanak i gospodarski razvitak ratom stradalih područja. 2.1. Ljudski faktor i socijalna slika stanja Prijeratne 1990. godine Grad Vukovar je imao 46.543 stanovnika2. Tijekom Domovinskog rata, u obrani Vukovara sudjelovalo je 1824 branitelja iz Vukovara, ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu, kojima se kasnije pridružio veliki broj dragovoljaca iz Hrvatske i iseljeništva. Do danas je evidentirano 465 poginulih i 456 nestalih branitelja iz Vukovara3. Procjenjuje se da je tijekom agresije na Vukovar poginulo oko 1100 civila, a oko 4000 osoba je ranjeno, od kojih 770 branitelja. Tijekom okupacije 1991. godine iz Vukovara je prognano 22.061 osoba, koji su zbrinjavani širom Republike Hrvatske na različite načine: u hotelskim kapacitetima, privatnom smještaju ili u prognaničko-izbjegličkim centrima, od kojih su pojedini još uvijek u funkciji privremenog zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba. Od 15. siječnja 1998. godine4 do 30. lipnja 2003. godine, u Vukovar se vratilo 11.107 povratnika5, što je 50,3% od ukupnog broja prognanih osoba iz Vukovara 1991. godine. Još uvijek se 10.954 prognanika nije vratilo u svoj grad6. Statistički podaci pokazuju da se u situaciji u koji se Vukovar našao 1991. godine, oko 30% ljudi više nikada ne vrati svojim domovima. Godine 2001. je u Vukovaru popisano 31.670 stanovnika7, uključujući prognanike. U odnosu na prosječnu strukturu stanovništva prema starosti, nesrazmjerno je manji udio stanovnika mlađih od 15 godina, a nesrazmjerno velik udio stanovništva starijeg od 45 godina. Iako udjel aktivnog stanovništva u ukupnom broju stanovnika u Vukovaru ne odskače od prosjeka (41%), od broja aktivnog stanovništva zanimanje je obavljalo tek 61% osoba (prosjek Vukovarsko-srijemske županije je 74%)8. Procjenjuje se da danas (rujan 2003. godine) u Vukovaru živi oko 28.000 stanovnika, od kojih je 11.107 povratnika. Posljednjih dvije godine uočljiv je povratak mlađih obitelji sa djecom, što je vidljivo iz evidentiranog naglog povećanja broja djece u predškolskim i školskim ustanovama. U Vukovaru trenutno boravi i 710 raseljenih i interno raseljenih osoba, od kojih se cca 50% izjasnilo da želi ostati u Vukovaru, dok se 38% namjerava vratiti u mjesta prijeratnog prebivališta (uglavnom sa područja Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Sisačko moslavačke i Zadarske županije)9. U Vukovaru je trenutno zaposleno 6.464 osobe10, uključujući osobe koje rade u Vukovaru, a imaju prebivalište izvan Vukovara. U Vukovaru je u srpnju 2003. godine evidentirano 3.387 nezaposlenih osoba11. 2.2. Stambeni objekti Na području Grada Vukovara evidentirano je 13.852 oštećenih ili uništenih stambenih jedinica, od čega su 8272 oštećene ili uništene obiteljske kuće, te 552 oštećena višestambena objekta s 5580 stanova12. U odnosu na evidentirani broj stambenih jedinica prije rata, tijekom agresije uništeno je ili oštećeno preko 90% stambenih objekata. Njih 75% je svrstano u 4., 5., i 6. kategoriju oštećenja. Postojeće ruševine oštećenih stambenih objekata ujedno predstavljaju opasnost za građane i izvor zaraze, te je njihovo uklanjanje preduvjet za normalizaciju života građana. 2.3. Gospodarska i komunalna infrastruktura Tijekom rata je gospodarska i komunalna infrastruktura pretrpila ogromna oštećenja. Osim oštećenja nastalih tijekom rata, infrastruktura je dodatno uništena uslijed izostanka održavanja za vrijeme agresorske okupacije. Primjerice, u trenutku preuzimanja vodoopskrbne mreže pri završetku procesa mirne reintegracije, gubici vode su dostizali 60-70%. U nastavku su navedeni infrastrukturni objekti na kojima je evidentirana najveća ratna šteta. Procjena ratne štete na postrojenjima distribucije Hrvatske elektroprivrede iznosi 74 mil. kuna, a odnosi na sljedeće uništene ili oštećene objekte: 62 trafostanice (od ukupno 118 prema stanju 1991. g.), 56 km 10 kV dalekovoda (od 82,6 km), 140 km niskonaponske mreže (od 325 km), te ostale objekte13. Na objektima Vodovoda Grada Vukovara procijenjena je ratna šteta od strane Županijske komisije za popis i procjenu ratnih šteta u iznosu 58,7 mil. kuna14. Sva infrastrukturna oštećenja je prije sanacije potrebno sustavno snimiti. Prometnice na području Grada Vukovara su u velikoj mjeri uništene zbog oštećenja tijekom rata, ali i zbog izostanka redovitog održavanja i nepoduzimanja izvanrednog održavanja. 2.4. Socijalna infrastruktura (objekti javne namjene, spomenici kulture i dr.) Svojom urbanističkom koncepcijom te dobro očuvanim spomeničkim objektima i parkovnim naslijeđem, povijesna urbanistička cjelina Vukovara je do rata bila jedna od najvrjednijih u Hrvatskoj. Ratnim razaranjima 1991. godine, a zatim i neovlaštenim rušenjem uličnih poteza u vrijeme okupacije, povijesna jezgra Vukovara teško je stradala. Velika većina povijesnih građevina, od onih najjednostavnijih pa do reprezentativnijih građevina pretrpjele su teška oštećenja, kao što su kompleks crkve Sv. Filipa i Jakova s Franjevačkim samostanom, dvorac grofova Eltz, barokne zgrade u starom dijelu Vukovara, palača Srijemske županije, zgrada Kotarskog suda, grobne građevine, kao što su mauzoleji porodica Eltz, Paunović, Panić i Stanić, te groblja, posebno rimokatoličko.15 Na području povijesne urbanističke cjeline Vukovara utvrđena je ratna šteta na ukupno 118 spomeničkih i ambijentalnih građevina unutar povijesne jezgre. Od ukupnog broja građevina, 91 je stambene i/ili poslovne namjene, 6 je gospodarske namjene, 13 je sakralnih građevina, 6 je reprezentativnih grobnih građevina, dok su 22 skulpture, križevi i sl. Od 118 popisanih i procijenjenih građevina – spomenika kulture, 21 je razorena, 48 je djelimice razoreno, 25 ima teške štete na konstrukciji građevine, 13 je lakše oštećeno na konstruktivnim dijelovima građevina, 5 građevina pretrpjelo je manju štetu koja nije ugrozila njihovu stabilnost, a 6 je lakše ili samo površinski oštećeno. U većini ovih objekata bile su smještene državne i javne institucije, jedinice lokalne uprave i samouprave, gradska poduzeća, zdravstvene ustanove, pravosudni i drugi uredi od javnog interesa, udruge i sl. Budući da je većina objekata uništena ili oštećena, ovi uredi uglavnom posluju u neadekvatnom smještaju, iznajmljenom prostoru, ili su privremeno dislocirani izvan Vukovara, što predstavlja veliku prepreku normalizaciji života u Vukovaru. 2.5. Gospodarstvo Problematika Vukovarskog gospodarstva je izuzetno kompleksna i poslijeratne posljedice se moraju sagledavati u odnosu na ekonomske pokazatelje prije Domovinskog rata. Naime, prijeratno vukovarsko gospodarstvo karakteriziraju velike tvrtke poput Borova, Vupika, Vuteksa, Veleprometa, Drvoprometa i druge, od kojih je samo Borovo zapošljavalo više od 24.000 ljudi. Nad većinom ovih tvrtki je završen stečajni postupak ili su u procesu privatizacije, a ujedno su opterećene dugovima, gubitkom tržišta, velikim oštećenjima na objektima, tehnološki zastarjelom opremom, nedostatkom visokoobrazovanih stručnjaka i viškom radnika. Ratne štete u području gospodarstva iznose 4,6 mrd. kuna, a najveću izravnu štetu pretrpile su sljedeće tvrtke: Borovo (1,9 mrd.kn.), Vupik (1,3 mrd.kn.) i Vuteks (0,9 mrd.kn.)16. U tvrtkama koje danas posluju, trenutna uposlenost ne dostiže niti 1/10 prijeratne. S obzirom da je Vukovarska banka bila značajni razvojni faktor prijeratnog razvoja gospodarstva, njezin stečaj je također imao za posljedicu propadanje velikog broja gospodarskih subjekata u Vukovaru. Zbog prijeratne orijentacije Vukovara na velike poslovne sustave, malo poduzetništvo je bilo slabo razvijeno i zastupljeno, bez obzira na dugu tradiciju vukovarskog obrtništva. Dodatna kočnica razvoju malog poduzetništva je još neprovedeni otkup stanova i kasniji početak obnove u Vukovaru u odnosu na ostatak Hrvatske (tek 1998. godine, nakon završetka procesa mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja). Zbog navedenog, kao i zbog višestruko smanjene vrijednosti imovine u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba, banke su ovo područje smatrale visokorizičnim, što se odrazilo na restriktivnu politiku plasmana kredita u Vukovaru. Nezainteresiranost banaka dokazuje i prisutnost samo jedne poslovnice banke do 2002. godine. Prema ostvarenim ekonomsko-financijskim pokazateljima poslovanja gospodarskih subjekata u Gradu Vukovaru, evidentan je realan pad ukupne gospodarske aktivnosti na što ukazuju sljedeći pokazatelji: • pad fizičkog obima proizvodnje kod najznačajnijih gospodarskih djelatnosti • nizak stupanj korištenja instaliranih kapaciteta • smanjenje uvoza i izvoza uz negativnu vanjsko-trgovinsku bilancu • brži rast ukupnih rashoda u odnosu na rast prihoda • progresivan rast ostvarenih gubitaka uz stagnaciju ostvarene dobiti • porast gubitaka iznad visine temeljnog kapitala • nedostatak akumulacije i potpuna dezinvestiranost. Veliko opterećenje viškom uposlenih posljedica je i potpisivanja Erdutskog sporazuma, kojim povratnici i prognanici uživaju ista prava kao i osobe koje imaju prebivalište na tom području. Naime, na radnim mjestima pojedinih poslovnih subjekata je pri završetku procesa mirne reintegracije bio zatečen čak i veći broj radnika od prijeratnog, a istovremeno su prognanici i povratnici imali pravo na povratak na prijeratna radna mjesta. Zato su mnogi poslovni subjekti, a posebice javne i državne institucije, na evidenciji uposlenih vodile duplo više radnika nego prije rata, što je dodatno opterećivalo njihovo financijsko poslovanje. Manji broj ekonomski zdravih privrednih subjekata nije bio u mogućnosti ponuditi otvaranje većeg broja novih radnih mjesta. Stoga se Vukovar morao okrenuti dolasku novih tvrtki koje nalaze svoj interes investirajući u Vukovaru. Međutim, njihov dolazak u Vukovar sprječavalo je i nepostojanje slobodnih građevinskih parcela zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, nepostojanje institucije slobodne zone, nedostatak poslovnih prostora uslijed oštećenja objekata, nedostatak visokoobrazovanog kadra koji se nije vraćao u Vukovar i dr. Luka na Dunavu, kao najveća komparativna prednost ovoga grada, uslijed devastacija i otuđenja dizalica, strojeva i opreme, nije bila opremljena za pretovar robe, te nije bila u mogućnosti prihvaćati značajnije poslove. Zbog nedostatka skladišnog prostora i općenito njezine prostorne ograničenosti, nije bilo moguće kvalitetno planirati njezin razvoj. Da bi se pokrenuo razvoj gospodarstva u Gradu Vukovaru i time zapošljavanje, potrebno je djelovati sustavno i rješavati istovremeno sve spomenute probleme. 2.6. Miniranost Avionskim snimanjem i izradom fotogrametrijskih snimaka, te izradom foto plana mjerila 1:5000 u zoni bojišnice, uočeno je područje neobrađenog zemljišta u široj okolici Vukovara. Ovo područje od 8.649 ha obradivih površina, 286 ha pašnjaka, te u zoni kontakta 8.951 ha šume, smatrano je miniranim ili sumnjivim, obzirom da nije obrađivano punih 8 godina. Procijenjeni troškovi deminiranja iznose 585,2 milijuna DEM17. Hrvatski centar za razminiranje (HCR) posjeduje podatke o području ugroženog minama dobivene od UN-ovog Centra za mine, koje iznose 2.125.210 m2 minirane i potencijalno minirane površine18. Na području Grada također je postojala opasnost od neeksplodiranih ubojitih sredstava, a pretpostavlja se da je i na bivšim položajima obrane Grada Vukovara postavljeno nekoliko minskih polja za koje ne postoji dokumentacija. 3. DosadaŠnji uČinci na obnovi Vukovara Proces obnove Grada Vukovara treba gledati u kontekstu velikih ratnih razaranja koje je pretrpio Grad Vukovar i kasniju uspostavu potpunog hrvatskog suvereniteta na tom dijelu Hrvatske (proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja završen je 15. siječnja 1998. godine). Zbog navedenog, u okviru dosadašnje organizirane obnove u Hrvatskoj, najintenzivniji radovi se izvode upravo na području Grada Vukovara. Do danas je u obnovu stambenih jedinica u Vukovaru uloženo oko milijardu kuna iz državnog proračuna. 3.1. Aktivnosti drŽave Prioritet države je stvoriti preduvjete za povratak i život njegovih stanovnika, stoga je do sada najviše aktivnosti i financijskih sredstava bilo usmjereno u obnovu stambenih objekata, uklanjanje ruševina, obnovu školskih i predškolskih objekata, objekata javne namjene, obnovu komunalne infrastrukture i razminiranje. Obnovu ratom oštećenog i uništenog stambenog fonda, uklanjanje ratom oštećenih građevina, te obnovu najvećeg dijela komunalne i socijalne infrastrukture provodi Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo u okviru Programa obnove. Ministarstvo financija, Ministarstvo kulture, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo provode poticajne mjere regulirane zakonskim i podzakonskim aktima koji se odnose specijalno na područje Grada Vukovara. Sva ministarstva su pojačano djelovala na području Grada Vukovara u okviru svojih redovitih aktivnosti. Kako bi država omogućila ubrzanu obnovu i razvoj Grada Vukovara i otklanjanje posljedica razaranja građevina i drugih posljedica nastalih tijekom Domovinskog rata, u svibnju 2001. godine proglašen je Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara. Ovim Zakonom Vlada Republike Hrvatske osnovala je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara sa sjedištem u Vukovaru. Uloga Fonda je ubrzanje socio-ekonomske revitalizacije Grada Vukovara s naglaskom na razvoj gospodarstva i izgradnju komunalne infrastrukture. Fond ima značajnu ulogu i u objedinjavanju potreba u Gradu kroz izradu Plana i Programa, te koordinaciji svih relevantnih sudionika njegove provedbe. 3.1.1. Uklanjanje ratom uništenih građevina u Gradu Vukovaru Uklanjanje ruševina preduvjet je bilo kakvih daljnjih aktivnosti na obnovi stambenih i ostalih objekata, razvoju gospodarstva i normalizaciji života građana. Nositelj ovih radova je Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. U Gradu Vukovaru su završene aktivnosti na uklanjanju ruševina sa 342 objekata koji su predstavljali opasnost za sigurnost i zdravlje ljudi, a u planu je uklanjanje ruševina na sljedećih 100 objekata. Vrlo zahtjevni radovi obavljaju se pri uklanjanju ruševina objekata gospodarske namjene, od kojih su mnogi u ratu potpuno uništeni. Pri tome se daje prednost uklanjanju objekata sa zemljišta na kojem se planira izgradnja gospodarske, odnosno slobodne zone, čime se potiče razvoj gospodarstva i zapošljavanje. Za uklanjanje ratom oštećenih građevina na području Grada Vukovara, u realizaciji Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo je iz državnog proračuna sa danom 20. kolovoza 2003. godine izdvojeno 16,5 mil. kuna 19. 3.1.2. Stambeni fond Obnova stambenih jedinica Aktivnostima obnove Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, Uprave za obnovu, u okviru Programa obnove stambenih jedinica je do 1. listopada 2003. godine popravljeno ili obnovljeno 4.019 obiteljskih kuća i 1.596 stanova u višestambenim objektima, za što je utrošeno više od milijardu kuna sredstava državnog proračuna. Uz aktivnosti međunarodnih donatora, putem kojih je popravljeno 1.094 objekta (obiteljske kuće ili stanovi), ukupno je popravljeno ili obnovljeno 6.709 stambenih jedinica. Br. Program obnove stambenog fonda Broj Utrošeno u kn – za Grad Vukovar objekata 1. Obiteljske kuće I.-VI. stupanj oštećenja – obnova novčanim potporama 816 15.745.000,00 – organizirana obnova I.-III. st. ošt. 211 12.533.229,51 – organizirana obnova IV.-VI. st. ošt. 2992 801.988.596,46 2. Stanovi u višestambenim objektima 1596 176.795.304,00 UKUPNO 5615 1.007.062.129,97 Izvor: MJROG, Uprava za obnovu Programom organizirane obnove 2002./2003. godine, pri završetku su radovi na obnovi 750 obiteljskih kuća IV.-VI. stupnja oštećenja, s planiranim rokom završetka do kraja kolovoza 2003. godine. U okviru istog programa pokrenuta je obnova 43 višestambena objekta sa 673 stana na području Grada Vukovara, za koje se vrši priprema za obnovu (projektiranje, ishođenje građevinskih dozvola), dok su u tijeku radovi na 35 višestambenih zgrada sa 894 stanova. Na 11 višestambenih objekata sa 63 stana završeni su radovi. U navedeni program organizirane obnove obiteljskih kuća IV.-VI. stupnja oštećenja bit će uključeni svi korisnici koji dobiju pozitivno rješenje o pravu na obnovu, a završetak upravnog postupka po podnesenim zahtjevima planira se do kraja 2003. godine. Izgradnja stanova za stradalnike Domovinskog rata Osim obnove, država je financirala i izgradnju višestambenih objekata prema Programu stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata. U Gradu Vukovaru izgrađena su dva višestambena objekta s ukupno 87 stanova, a u tijeku je izgradnja 3 objekta s ukupno 36 stana (s planiranim rokom završetka u 2003. godini). Otkup i najam stanova i kuća u državnom vlasništvu Djelatnost Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) je posredovanje u prometu određenim nekretninama između vlasnika i zainteresiranih domaćih fizičkih i pravnih osoba. APN je osnovala Vlada Republike Hrvatske zbog izjašnjenja trećine populacije Hrvatskog Podunavlja (za vrijeme UN-ove misije) da se ne želi vratiti u ranija mjesta prebivališta, već temeljem Erdutskog sporazuma dobiti određenu naknadu, odnosno prodati svoju imovinu. APN ima ovlasti da kupuje ili mijenja određene nekretnine u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske, te da ih dodijeli državljanima Republike Hrvatske, uz mogućnost davanja zajmova. Rad APN-a se usmjerava na stambeno zbrinjavanje korisnika prava i povrat imovine. Privremenim korisnicima dodjeljuje alternativni smještaj u obiteljskim kućama i stanovima koje kupi na područjima posebne državne skrbi. APN je na području Grada Vukovara do sada sklopio 267 ugovora o kupnji nekretnina, te ima sklopljena 94 ugovora o najmu. Sve nekretnine APN je kupovao uz suglasnost stambenih komisija, a nakon njihova ukidanja pri kupovini nekretnina APN traži suglasnost za kupovinu pojedinih nekretnina od Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, kako bi se utvrdili prioriteti otkupa. Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo izdala je do 20. kolovoza 2003. godine ukupno 370 suglasnosti za provođenje aktivnosti nad stambenim objektima na području Grada Vukovara, od čega su 52 suglasnosti APN-u za najam objekta u državnom vlasništvu, a 9 suglasnosti za najam objekta u državnom vlasništvu i darovanje osnovnog građevinskog materijala20. Izdane su 234 suglasnosti za najam stana u državnom vlasništvu i 1 za darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu oštećenog stana, 64 suglasnosti za darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu i popravak obiteljske kuće, te 9 za izgradnju obiteljske kuće. Ovim aktivnostima Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice zbrinuto je ukupno 1.013 osoba21. 3.1.3. Obnova objekata komunalne infrastrukture U obnovu objekata infrastrukture u Vukovaru uključeni su: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, državna javna poduzeća (Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske telekomunikacije, Hrvatske šume itd.), Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara i međunarodna zajednica (donatori). U području vodoopskrbe i odvodnje, u okviru aktivnosti Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva, završen je kanalizacijski kolektor u Borovo naselju, za čiju izgradnju je utrošeno 6,1 mil. kuna. U tijeku su radovi obnove na 6 komunalnih objekata investicijske vrijednosti 6,6 mil. kuna, od čega je najznačajniji vodoopskrba naselja Sotin povezana s vodoopskrbnim sustavom grada Vukovara u vrijednosti od 4,3 mil. kuna (radovi se završeni). Sredstvima Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara izgrađena je kanalizacijska mreža u Borovo naselju vrijednosti 4 mil. kuna, te je izvršena sanacija cjevovoda Petri skela. Od strane Hrvatskih voda sanirano je više infrastrukturnih objekata u iznosu 7,5 mil. kuna. Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo je u sanaciju sustava grijanja stambenih zgrada u Vukovaru, sanaciju kotlovnica, toplovoda, toplinskih stanica i podstanica uložilo 24,3 milijuna kuna. Obnova cestovnog i željezničkog prometa u kontekstu obnove i razvoja Vukovara mora se sagledavati u sprezi sa geoprometnom povezanošću s Vukovarsko-srijemskom županijom, obzirom da je tek tako moguće sagledati utjecaj i značenje prometa za gospodarski i opći razvoj grada Vukovara. Stoga je od velike važnosti sanacija dva cestovna mosta, čime se uspostavlja kvalitetnija komunikacija s Vinkovcima te autocestom Zagreb – Lipovac, te završetak dionice autoceste Velika Kopanica – Županja (2002. godina). Nakon izvršene djelomične sanacije, u tijeku je obnova telekomunikacijskih uređaja na dijelovima željezničke pruge Vinkovci –Vukovar –Erdut i Borovo – Vukovar. Obnova i održavanje cestovnih prometnica odvija se u okviru godišnjih planova građenja i održavanja državnih, županijskih i lokalnih cesta. U okviru Projekta obnove glavne prometnice, državne prometnice D-2 ukupne duljine 5,5 km i vrijednosti 16 mil. kuna, Hrvatske ceste tijekom ove godine planiraju završiti dio radova u vrijednosti 9,5 mil. kuna, dok se nastavak radova očekuje u 2004. godini. U okviru obnove distributivne mreže, Hrvatska elektroprivreda je obnovila 46 trafostanica u vrijednosti 18,5 mil. kn, 63,5 km 10 kV dalekovoda vrijednosti 9,7 mil. kn, dalekovode i 35 kV postrojenja u vrijednosti 6,6 mil.kn, te 62 km niskonaponske mreže uključujući priključke i javnu rasvjetu vrijednosti 5,6 mil. kn, što ukupno iznosi 40,3 mil. kuna. Hrvatske telekomunikacije znatno su uložile u objekt Telekomunikacijskog centra Vukovar, u adaptaciju i gradnju novih objekata, mjesne telefonske mreže, baznih postaja, telefonske kanalizacije i svjetlovodnih prijenosnih sustava u vrijednosti 68 milijuna kuna. Ovakvim intenzivnim radom na obnovi i izgradnji komunalne infrastrukture nastoji se što prije postići nivo komunalne opremljenosti kakav je Vukovar imao prije rata, odnosno kakav je Vukovaru potreban. 3.1.4. Obnova objekata za školski i predškolski odgoj Obnovu školskih objekata na području Grada Vukovara vodi Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, a financira se iz zajma Razvojne banke vijeća Europe (CEB), prema kojem se polovina sredstava osigurava iz državnog proračuna, a polovina kreditom Razvojne banke Vijeća Europe (CEB). Projektom CEB II završena je sanacija Druge osnovne škole Vukovar i športske dvorane u visini 7,36 mil. kuna, a u tijeku su aktivnosti obnove po projektu CEB 5, kojim se po prioritetima Ministarstva prosvjete i športa planira obnoviti Peta osnovna škola Vukovar, za koju je u fazi izrada projektne dokumentacije. Devet objekata za školski i predškolski odgoj obnovljeno je ili se obnavlja u okviru Programa donacijske obnove objekata javne namjene, kao što je navedeno u nastavku. 3.1.5. Obnova objekata javne namjene – Program donacijske obnove Program donacijske obnove objekata javne namjene u gradu Vukovaru (donatori županije, Grad Zagreb i drugi donatori), započeo je 1998. godine na objektima koje je predložilo poglavarstvo Grada Vukovara, temeljem ugovora s donatorima o financiranju radova. Nositelj ovih radova je Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Ovim Programom obuhvaćeno je 29 značajnih objekata, od kojih je za 27 objekata ugovorena izrada projektne dokumentacije, rekonstrukcije i obnove, dok za 2 objekta nije. Do danas je 19 objekata u cijelosti završeno i predano korisnicima, 2 su završena s prvom etapom obnove, 1 objekt će se konzervirati, dok su ostali u tijeku obnove. Nastavak obnove objekata za koje sredstva donatora nisu bila dostatna, ili za koje nije bilo donatora, financirao se iz državnog proračuna. U nastavku slijedi popis objekata u okviru Programa donacijske obnove objekata javne namjene: Spomenici kulture: 1. Centralna ljekarna završeno 2. Crkva Sv. Filipa i Jakova i Franjevački samostan (vanjsko uređ.) završeno 3. Dom umirovljenika – vila Fatma završeno 4. Palača Jirkovsky projektiranje u tijeku 5. Gimnazija Vukovar završeno 6. Hrvatski dom - obnova u tijeku 7. Kapela Sv. Roka završeno 8. Kapela Gospe od Hrasta završeno 9. Mađarska škola završeno 10. Mali dvorac Eltz (Vila Knoll) - obnova u tijeku - 2. faza 11. Palača Srijemske županije završeno 12. Zgrada MIO - nema donatora 13. Dječji dispanzer završeno 14. Radnički dom (nekadašnji Hotel Grand) - obnova u tijeku 15. Zgrada Kotarske oblasti - obnova u tijeku 16. Dom Hrvatskih branitelja (Škola uč. u privredi) - završena dilatacija B 17. Specijalna škola Vukovar završeno 18. Crkva Bl. Djevice Marije u Sotinu završeno Ostali objekti: 19. Centralni vrtić »Borovo naselje« završeno 20. Dječji vrtić »Bratstvo i jedinstvo« završeno 21. Treća Srednja škola završeno 22. Vodotoranj - treba se konzervirati 23. Šesta OŠ »Borovo naselje« završeno 24. OŠ »Stjepan Supanc« - Treća osnovna škola završeno 25. Sedma OŠ Vukovar (bivša OŠ »Vladimir Nazor«) završeno 26. Plivalište Borovo - obnova u tijeku 27. Športska dvorana Borovo -obnova u tijeku - 2.faza 28. Kolodvor Borovo završeno 29. Zavod za zapošljavanje završeno Za realizaciju svih do sada izvršenih radova utrošeno je ukupno 171.598.283,89 kn s PDV-om22, od čega su donatori financirali preko 45% a razlika se financirala iz državnog proračuna, odnosno sredstvima od prodaje zrakoplova Vlade Republike Hrvatske. Završetak obnove započetih objekata planira se tijekom 2004. godine, osim obnove Hotela Grand čija obnova zahtijeva dugotrajniji proces. Obnova svih građevina pod zaštitom, koje sačinjavaju spomenički fond kulturne baštine Grada Vukovara, provodi se u skladu s konzervatorsko-restauratorskim metodama koje određuje Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku. U okviru Programa donacijske obnove obuhvaćen je jedan manji dio spomeničkog fonda kulturne baštine grada Vukovara, koji su uglavnom javne namjene. Dio objekata obnovilo se ili se obnavlja u okviru drugih programa (Ministarstva kulture), ili ih vlasnici obnavljaju pojedinačno. 3.1.6. Razminiranje Problem ugroženosti minsko-eksplozivnim sredstvima je sigurnosni, razvojni i ekološki problem, te jedna od najvećih prepreka u uspostavi normalnog života stanovnika i razvoja ovog područja. Prema podacima preuzetim iz baze bivšeg UN-ovog Centra za razminiranje, do ustroja Hrvatskog centra za razminiranje (HCR), razminirana je površina od 251.163 m2. Od ustroja HCR-a do 30. lipnja 2003. godine, razminiranjem i tehničkim izviđanjem, zajednici je vraćena površina od cca 1.090.916 m2, tj. 1,09 km2 što se odnosi pretežno na kuće i okućnice, poljoprivredne površine, dijelove arheološko-turističkog parka Vučedol, dijelove Bobotskog kanala, dijelove rijeke Vuke, sakralne objekte, groblja, javne zgrade, dalekovode, željezničke pruge, sportske terene, vodovodnu infrastrukturu i dr. U tijeku su radovi na razminiranju na površini od 571.404 m2 .23 Početkom listopada 2000. godine, Hrvatski sabor donio je Nacionalni program protuminskog djelovanja kojim je cilj razminirati područje Republike Hrvatske do 2010. godine. Hrvatski centar za razminiranje izrađuje i dostavlja Vladi Republike Hrvatske na usvajanje prijedloge Godišnjih planova razminiranja državnog prostora Republike Hrvatske, u skladu s kojima se odvija i proces razminiranja područja Grada Vukovara. 3.1.7. Gospodarstvo – obnova i poticajne mjere razvitka gospodarstva Dosadašnje aktivnosti Vlade Republike Hrvatske sa ciljem ubrzanja razvitka vukovarskog gospodarstva obuhvaćale su sljedeće mjere, programe i projekte: • posebne poticajne mjere i povlastice u okviru zakonskih i podzakonskih akata • osiguravanje prostornih i institucionalnih pretpostavki za razvitak gospodarstva (osnivanje gospodarske i slobodne zone, osnivanje poduzetničkog inkubatora i poduzetničkog centra u Vukovaru i dr.) • sufinanciranje proizvodnih projekata • programi kreditiranja i razne potpore za razvoj malog poduzetništva • obnova objekata s poslovnom namjenom (obnova i opremanje Luke na Dunavu, obnova objekata u centru grada s poslovnom namjenom itd.) • indirektne mjere poticanja razvitka gospodarstva Posebne poticajne mjere i povlastice Radi ubrzanja ekonomskog razvoja u Vukovaru, Vlada Republike Hrvatske je temeljem Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o područjima od posebne državne skrbi, Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara i podzakonskim aktima omogućila gospodarskim subjektima sa sjedištem, odnosno prebivalištem na području Grada Vukovara jedinstvene olakšice u Hrvatskoj. Na taj način je u Vukovaru omogućeno poslovanje po najpovoljnijim uvjetima i uz najmanja porezna opterećenja u odnosu na ostatak Hrvatske. Jedna od najatraktivnijih poticajnih mjera je povrat uplaćenih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, temeljem koje je određenim kategorijama poslovnih subjekata refundirano 19,9 mil. kuna uplaćenih za mirovinsko osiguranje i 18,2 mil. kuna uplaćenih za zdravstveno osiguranje24. Od ostalih povlastica najinteresantnije su oslobođenje plaćanja poreza na dobit i poreza na dohodak za gospodarske subjekte koji zapošljavaju više od 5 osoba na neodređeno vrijeme, od kojih više od 50% ima prebivalište na području Grada Vukovara. Ove povlastice se primjenjuju do 2006. godine, nakon čega se plaća 25% zakonom propisane stope. U okviru poticajnih mjera za razvitak poduzetništva u Vukovaru, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo je omogućilo malim i srednjim poduzetnicima korištenje brojnih povlastica, kao što su oslobađanje plaćanja obrtnice, potpore za izradu poduzetničkih planova i investicijskih programa, sufinanciranje izobrazbe poduzetnika i savjetnika, potpora za uvođenje ISO normi u poslovanje i dr. Međutim, navedene poticajne mjere nisu mogle dati značajniji poticaj razvoju gospodarstva u vidu dolaska novih tvrtki i novog zapošljavanja, bez stvaranja prostornih i institucionalnih preduvjeta za razvoj gospodarstva, kako slijedi u nastavku. Gospodarska zona – ustrojavanje, uklanjanje ruševina i izgradnja infrastrukture Radi ubrzanja razvitka gospodarstva u Gradu Vukovaru, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku kojom se pokreće izgradnja gospodarske (industrijske) zone, za što su osigurana sredstva u državnom proračunu. Nakon postignutog dogovora o njezinom smještaju, izvršeno je uklanjanje ruševina u okviru djelatnosti Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Nastavak realizacije ovog projekta je u nadležnosti rada Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, što je obuhvaćalo uklanjanje građevinskog i drugog otpada i korova, obnovu pojedinih oštećenih objekata, te izradu projektne dokumentacije za izgradnju infrastrukture. Građevinski radovi na izgradnji infrastrukture vrijedni 40 mil. kuna započinju krajem 2003. godine. Raspisivanjem natječaja za kupnju parcela u jesen 2003. godine, provodi se i posljednja faza uspostavljanja Gospodarske zone u Vukovaru. Gospodarska zona u Vukovaru je smještena na zapadnom prilazu Vukovaru, od čijeg je središta udaljena 4 km. Ovaj prostor veličine 33 ha je na sjecištu željeznice s državnim cestovnim prometnicama prema Vinkovcima i Osijeku. Dobra je cestovna povezanost s 39 km udaljenim čvorom Županja na auto-cesti Zagreb - Lipovac, preko 16 km udaljenog grada Vinkovaca, najvećeg željezničkog čvorišta u Hrvatskoj. Zbog blizine i dobre prometne povezanosti sa susjednim državama Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom i Srbijom i Crnom Gorom, ovaj položaj Gospodarske zone garantira dominantnu ulogu u međunarodnom tranzitu roba. Jedna od najbitnijih komparativnih prednosti Gospodarske zone je smještaj u neposrednoj blizini Luke na Dunavu. Vukovarska luka je jedna od pet hrvatskih riječnih luka, jedina je na Dunavu, kao jednom od najznačajnijih europskih plovnih puteva i plovna je svih 365 dana u godini. Plovni put Rajna-Majna-Dunav, kojim prolazi značajni dio unutar-europskog transporta, daje vukovarskoj luci izuzetan značaj. Uz ovakve komparativne prednosti Vukovara koje proizlaze iz samog položaja, ali i primjenom poticajnih mjera, Gospodarska zona u Vukovaru ima tendenciju postati najinteresantnijim i najisplativijim područjem za investiranje u Hrvatskoj. Slobodna zona – osnivanje i izgradnja infrastrukture Kako bi omogućila ubrzani razvoj gospodarstva u slobodnim zonama u Vukovaru, Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o općim uvjetima i mjerilima za davanje koncesije za osnivanje slobodnih zona na području Grada Vukovara, kojima se slobodne zone na području Grada Vukovara u potpunosti oslobađaju plaćanja 50%-tnog dijela koncesije koji pripada Republici Hrvatskoj. Temeljem Zakona o porezu na dobit, za obavljanje djelatnosti u slobodnim zonama na području Vukovarsko- - srijemske županije ne plaća se porez na dobit u razdoblju od pet godina od početka obavljanja djelatnosti, a nakon toga porez na dobit plaća se u visini 25% propisane stope. Osnivanje slobodnih zona, koje je predviđeno i Zakonom o obnovi i razvoju Grada Vukovara, potencijalno je najprivlačniji instrument privlačenja kako domaćih tako i inozemnih ulagača. U stvarnosti je to i potvrđeno osnivanjem prve slobodne zone na području Vukovarsko-srijemske županije. Početkom 2003. godine Ministarstvo gospodarstva je »Podunavskoj slobodnoj zoni«, čiji suosnivač je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, dodijelilo koncesiju za rad, a nakon tri mjeseca ova zona je ispunila sve uvjete za početak rada. U prvih šest mjeseci u ovoj zoni se zaposlilo sedamdeset ljudi, od ukupno 150 planiranih u prvih godinu dana, a najveći postotak je tekstilnih radnika kojih su zastupljeni u velikom broju na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Vukovar. Zbog velikog interesa stranih investitora, ova zona se nakon šest mjeseci rada prostorno proširuje za 120%, zbog čega će se do završetka 2003. godine dio radova na izgradnji komunalne infrastrukture financirati iz sredstava Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara. »Podunavska slobodna zona« je smještena na području tvrtke Vuteks d.d., u stečaju« i angažira godinama nekorištene kapacitete. Uspostavljanjem ove zone i obnovom građevinskih objekata, omogućava se dolazak šest stranih i domaćih tvrtki uglavnom tekstilne proizvodne djelatnosti, čime se nastavlja dugogodišnja tradicija tekstilne proizvodnje u Vukovaru. Odlukom osnivača se u sljedećih 10 godina sva dobit reinvestira u samu zonu, čime se naglašena uloga ove zone u privlačenju investitora dodatnim pogodnostima. Program sufinanciranja proizvodnih projekata u Gradu Vukovaru Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara početkom 2003. godine pokrenuo je Program sufinanciranja proizvodnih projekata u Gradu Vukovaru, kojim Fond odobrava bespovratne potpore u iznosu 20% od ukupnog iznosa odobrenog kredita u poslovnoj banci (max. iznos potpore 1.000.000 kn), na način da umjesto korisnika kredita otplaćuje kamatu za vrijeme počeka i prve anuitete/rate. Tvrtkama koje pokreću ili proširuju proizvodnu djelatnost na području Grada Vukovara na taj način se pomaže na početku investicije, kada je takva pomoć i najpotrebnija. Tijekom 2003. godine za ovu namjenu je planiran utrošak 7 mil. kuna, čija realizacija se provodi prema predviđenoj dinamici. Do kolovoza 2003. godine utrošeno je 3,8 mil. kuna, u okviru kojih su ugovori o sufinanciranju izgradnje reproduktivnog centra za proizvodnju svinja, nabavu kombajna, proizvodnju obuće, tekstilnih proizvoda, stolarije, staklarskih proizvoda, rasvjetnih tijela i karniša, pekarskih proizvoda te metalnih konstrukcija i dijelova. Ove potpore rezultirale su otvaranjem 147 novih radnih mjesta. Programi kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva U okviru djelokruga Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva pokrenuta je druga linija Programa kreditiranja »Poduzetnik«, koja se odobrava za kupnju zemljišta i uređenje infrastrukture, kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, nabavu prijevoznih sredstava (osim osobnih vozila za osobne potrebe), te obrtna sredstva u funkciji investicije ili za unapređenje poslovanja. Osiguranjem depozitnih sredstava ovog Ministarstva, odobrena je kreditna linija u iznosu 10 mil. kuna, a Grad se uključio subvencioniranjem kamata na kredit sa 1% za projekte koji nose novo zapošljavanje. Programi kreditiranja na području Grada Vukovara realizirali su se i u okviru: • programa Hrvatske banke za obnovu i razvitak: Program kreditiranja financijskog restrukturiranja gospodarskih subjekata, Program kreditiranja pripreme roba za izvoz i izvoza roba, Program kreditiranja obnove i razvitka komunalne infrastrukture, Program kreditiranja poticanja malog gospodarstva na područjima posebne državne skrbi, Program kreditiranja razvitka obrta, Program kreditiranja za poticanje utemeljenja malog poduzetništva i Program kreditiranja razvitka malog i srednjeg privatnog poduzetništva • programa Hrvatske garancijske agencije (koja je preustrojena u Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo - HAMAG): Program za unaprjeđivanje malih poduzetnika, Program za poticanje gospodarskih aktivnosti na područjima od posebnog interesa Republike Hrvatske, Program razvitak, Program Start, Program HGA za trajna obrtna sredstva • ostalih institucija: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo turizma, Fond za razvoj i zapošljavanje i dr. Osnivanje podružnice HAMAG-a u Vukovaru Cilj osnivanja podružnice Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u Vukovaru je poduzetnicima omogućiti lakši pristup kreditnim sredstvima banaka, pod povoljnijim uvjetima. Na taj način rješava se najveći problem razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Vukovaru, a to je nemogućnost osiguranja povrata kredita, uslijed raznih razloga: uništena imovina, potcijenjena vrijednost zemljišta i nekretnina, nije proveden otkup stanova, neriješeni imovinsko-pravni odnosi itd. Istovremeno, zbog loših financijskih i drugih pokazatelja poslovanja gospodarskih subjekata tijekom posljednjih nekoliko godina, banke ovo područje smatraju visokorizičnim, što se odražava i na višim kamatnim stopama. Aktivnostima agencije cilj je smanjiti potrebni iznos vrijednosti nekretnine u funkciji instrumenta osiguranja povrata kredita, te sniziti visinu kamate. Obavljene su pripremne radnje oko osnivanja podružnice Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u Vukovaru, a početak rada je predviđen u 2004. godini. Provedba ovog projekta se vrši u sklopu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG) u skladu sa člankom 13. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (»Narodne novine« broj 29/2002). Obnova i opremanje Luke Vukovar U obnovi Vukovarskog gospodarstva proširenje kapaciteta i modernizacija Luke Vukovar ima izuzetno značajnu ulogu, što dokazuje i pojačano zanimanje investitora za korištenje pretovarnih usluga Vukovarske luke kao jedine hrvatske luke na Dunavu. Naime, na temelju dosadašnjeg interesa investitora za ulaganja na području Gospodarske zone, Luka Vukovar će ubrzo postati usko grlo daljnjeg razvitka, kako zbog nedostatnih pretovarnih uređaja, neispravnosti dizalica, tako i zbog ograničenog prostora za pretovar i skladištenje robe. U okviru djelatnosti Ministarstva za pomorstvo, promet i veze izvršena su značajna ulaganja u infrastrukturu i modernizaciju ove Luke u iznosu 45 mil. kuna. Ova ulaganja obuhvaćaju nabavu i popravak opreme potrebne za obavljanje lučkih djelatnosti (prvenstveno dizalica), obnovu instalacija, građevinske radove (popravak i izgradnja operativnih površina i sl.), te ostale radove i investicije. Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara je tijekom 2002. i 2003. godine uložio 1,5 mil. kuna u izgradnju zatvorenog skladišta u Luci, infrastrukture, nabavku opreme za pretovar rasutog tereta, opreme za spremanje otpadnih tvari u okviru projekta zaštite okoliša, hidrografsko snimanje dna i nabavku dva viličara za pretovar robe. Količina današnjeg prometa roba putem Luke na Dunavu iznosi 1/10 prijeratnog, iako je u prvih devet mjeseci 2003. godine postignuto 50% više pretovara u odnosu na prošlogodišnje količine. Obnova Hrvatskog obrtničkog doma u Vukovaru Početkom jeseni 2003. godine predviđa se završetak izgradnje Hrvatskog obrtničkog doma Vukovarsko-srijemske županije u centru grada, koji je tijekom rata bio potpuno uništen. Investiciju vrijednu cca. 5 mil. kuna financirali su Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Hrvatska obrtnička komora, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vukovar, Udruženje obrtnika Grada Zagreba i Obrtnička komora Zagrebačke županije. U sklopu ovog objekta predviđeni su razni sadržaji sa ciljem razvitka obrtništva u Gradu Vukovaru, u kojem će ujedno biti smješteno i Udruženje obrtnika Vukovara i Područna obrtnička komora Vukovarsko-srijemske županije. Obnova objekata u centru grada s poslovnom namjenom Obnovom objekata u centru Grada intenzivira se obnova centra, omogućava novo zapošljavanje i podiže kvaliteta života građana. Obnovu ovih objekata provodi Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, a tijekom 2003. godine planira se završetak Robne kuće (J. J. Strossmayera 5 koja je bila djelomično obnovljena), Željezarije Tachler (Ul. dr. Franje Tuđmana 16), poslovni objekt u Ul. dr. Franje Tuđmana 13, a u tijeku je izrada projektne dokumentacije za sanaciju najveće poslovne zgrade Robne kuće Dunav. Osnivanje poduzetničkog inkubatora Bez obzira na dugu i bogatu tradiciju obrtništva u Gradu Vukovaru, a s obzirom na prijeratnu orijentaciju Vukovarskog gospodarstva na velike poslovne sisteme, te teške posljedice rata, poduzetništvo se u Vukovaru tek razvija. U okviru aktivnosti poduzetničkog inkubatora se poduzetnicima početnicima pruža pomoć i sigurnost u početnom razdoblju poslovanja. Prostor za smještaj inkubatora je osigurao Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara u krugu Gospodarske zone, u nekorištenom i u ratu oštećenom objektu, za koji je u tijeku sanacija i prilagođavanje novoj namjeni sa rokom završetka krajem 2003. godine. Osnivači Poduzetničkog inkubatora su Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Grad Vukovar i Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Osnivanje poduzetničkog centra u Vukovaru Poduzetnički centar u Vukovaru je započeo s radom u listopadu 2002. godine i provodi seminare za poduzetničke programe (»Start-up« programi), te izradu investicijskih studija, odnosno poslovnih planova, što se sufinancira iz sredstava Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara. Poduzetnički centar provodi i ostale aktivnosti u okviru svog djelokruga: promoviranje poduzetništva, davanje informacija o mogućnostima ulaska u poduzetništvo, o razvijenim poticajnim mjerama koje poduzetnici mogu koristiti, davanje savjeta za vođenje poslovanja, pomoć u pripremi poslovnih planova, organizacija seminara i drugih oblika dopunskog obrazovanja poduzetnika, upućivanje na specijalizirane oblike pomoći i suradnja s lokalnom samoupravom, te preuzimanje dijela stručnih poslova lokalne samouprave u razvoju gospodarstva. Ostale mjere poticanja razvitka gospodarstva U ostale mjere poticanja razvitka gospodarstva u Vukovaru treba spomenuti ubrzanje stečajnih postupaka, kojim se omogućava stavljanje nekorištenih kapaciteta u funkciju razvoja gospodarstva. Provedbom stečajnog postupka nad tvrtkom Vuteks d.d. omogućeno je novo zapošljavanje u okviru Podunavske slobodne zone i drugih poslovnih subjekata. Trenutno su u stečajnom postupku još tri tvrtke sa područja Grada Vukovara, čiji završetak se očekuje tijekom 2003. godine. Dugotrajnost procesa privatizacije predstavlja veliku kočnicu daljnjem razvitku gospodarstva u Gradu Vukovaru, budući da su među njima tvrtke koje zapošljavaju najveći broj uposlenika sa ovog područja. Prvenstveno se to odnosi na tvrtke Borovo d.d. i VUPIK d.d., koje su u prijeratnom razdoblju bile nositelji razvoja i zapošljavanja na području Grada Vukovara i zapošljavale zajedno preko 30.000 radnika. Danas ove tvrtke ne zapošljavaju niti 1/10 prijeratnog broja uposlenika, a suočene su s velikim troškovima saniranja ratnih šteta, viška zaposlenih uslijed reduciranja obima proizvodnje, nedostatkom stručnih kadrova, teškoćama pri ishodovanju kredita i nedostatkom poslovnog kapitala. Pripreme za privatizaciju ovih tvrtki su pri kraju. Promoviranjem Vukovara kao odredišta za najisplativija ulaganja i provođenjem aktivnih mjera za poticanje razvitka gospodarstva, Vukovar postepeno mijenja image iz razorenog grada u grad prednosti. 3.2. Aktivnosti jedinica lokalne uprave i samouprave Lokalna samouprava u Vukovaru počela je djelovati već sredinom 1997. godine, prije nego što je završila mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja u pravno-politički sustav Republike Hrvatske (15. siječnja 1998). Postupno su bili ostvarivani preduvjeti za povratak najprije pojedinih gospodarskih i kulturnih ustanova, a potom i većega broja obitelji. Grad Vukovar ulaže velike napore i značajan postotak proračunskih sredstava na saniranje pojedinih segmenata infrastrukture za koje je nadležan (vodovod, kanalizacija, javna rasvjeta, prometnice i dr.), kao i druge aktivnosti kojima pokušava normalizirati život u gradu koji je opterećen brojnim poslijeratnim problemima. 3.3. Aktivnosti meĐunarodne zajednice Posebno je značajna uloga međunarodnih humanitarnih organizacija, udruga i drugih donatora koji su uključeni u obnovu na području Grada Vukovara, počevši od obnove stambenih objekata, škola i objekata javne namjene, pa do izgradnje dječjih igrališta, organiziranja raznih oblika pružanja materijalne, socijalne i druge pomoći. Dosadašnji rezultati obnove bili bi znatno umanjena bez pomoći međunarodnih organizacija, čime su doprinijeli boljitku života u Gradu i samom izgledu Vukovara. U obnovu Vukovara uključile su se brojne vladine i nevladine institucije, međunarodne neprofitne organizacije i udruge, od kojih su najaktivniji ASB, Norveška vlada, Francuska vlada, Austrijska vlada, Belgijska vlada, UNDP-UNOPS, NPA, NRC, SHA i dr. Donatorskim sredstvima međunarodnih organizacija u Gradu Vukovaru popravljeno je ili obnovljeno 1094 objekta (obiteljske kuće i stanovi)25, a u obnovi infrastrukture sudjelovala je Europska unija, Francuska vlada, ASB i dr. Škole su obnavljane sredstvima Fonda vijeća Europe, dječji vrtić sredstvima Kraljevine Norveške (Norveška narodna pomoć), te brojni drugi objekti. 4. Programi obnove i razvoja Grada Vukovara s planom provedbe 4.1. Obnova i razvitak gospodarstva Aktivnosti države s ciljem ubrzanog razvitka vukovarskog gospodarstva uglavnom se nastavljaju na prethodne aktivnosti resornih ministarstava, agencija, fondova i drugih državnih institucija i tijekom ovog petogodišnjeg perioda. Ove aktivnosti usmjerene su u nekoliko različitih područja. • gospodarska zona (nastavak izgradnje infrastrukture) • slobodne zone (nastavak izgradnje infrastrukture) • zone malog gospodarstva (izgradnja infrastrukture) • Program sufinanciranja proizvodnih projekata (nastavak provedbe) • programi kreditiranja pod povoljnijim uvjetima (nastavak provedbe) • davanje jamstava za kredite u okviru lokalne garancijske agencije • pomoć poduzetnicima početnicima u okviru rada poduzetničkog inkubatora • ostale mjere. Uz postojeće povlastice regulirane zakonskim i podzakonskim aktima, za poslovanje u gospodarskoj zoni i zonama malog gospodarstva odredit će se i dodatne povlastice kojima je cilj privući investitore, a koje će se realizirati u suradnji sa resornim ministarstvima, vladinim agencijama i fondovima, te jedinicama lokalne uprave i samouprave. Ovim povlasticama i poticajnim mjerama Grad Vukovar treba postati interesantnim odredištem i za investitore izvan Vukovara, jer je samo ulaskom novog kapitala, a time i ideja, stručnjaka i tehnologije, moguć njegov značajniji ekonomski prosperitet i otvaranje značajnijeg broja novih radnih mjesta. 4.1.1. Gospodarska zona – nastavak izgradnje infrastrukture Nakon izvršenih pripremnih radova na ustrojavanju Gospodarske zone u Vukovaru, u tijeku je izgradnja komunalne infrastrukture u vrijednosti 40 mil. kuna, a koja se zbog obimnosti radova nastavlja i u 2004. godini. Usporedno sa radovima vršit će se i prodaja parcela putem javnog natječaja u okviru kojeg su kupcima parcela omogućene dodatne povlastice, poput oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa, smanjenja troškova priključaka i sl. Gospodarsku zonu koja sadrži 50 parcela na 33 ha, u sljedećem dvogodišnjem periodu planira se popuniti investitorima i omogućiti realizaciju prvenstveno proizvodnih projekata, te omogućiti što brži početak izgradnje objekata. Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara će, uz svoje redovite programe poticanja razvoja gospodarstva, pružati investitorima pomoć oko ubrzanja ishodovanja građevinskih i drugih dozvola, suradnje sa tijelima državne uprave i lokalnom samoupravom, traženja najpovoljnijih kreditnih linija i dr. Na temelju dosadašnjeg interesa, u Gospodarskoj zoni će se u prvih godinu dana smjestiti oko 20 tvrtki koje će zaposliti oko 250 ljudi. Interes su našle i vukovarske tvrtke koje trenutno rade u unajmljenim prostorima, uslijed nedostatka raspoloživih poslovnih prostora i hala. Na ovaj način će se i vukovarskim tvrtkama omogućiti izgradnja prostora prilagođenih njihovim potrebama uz sniženje troškova poslovanja. Procjenjuje se da će tijekom sljedećeg dvogodišnjeg perioda u gospodarskoj zoni poslovati 50 tvrtki sa cca 600 uposlenih. NOSITELJ: Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara U SURADNJI SA: Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno uređenje, Grad Vukovar i dr. NAČIN FINANCIRANJA: Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Fond za regionalni razvoj i dr. ROK PROVEDBE: (nastavak provedbe) 2004. 4.1.2. Slobodne zone – nastavak izgradnje infrastrukture Temeljem Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara, na području Grada Vukovara može se osnovati više slobodnih zona, a zakonskim i podzakonskim aktima je unutar njih investitorima omogućeno poslovanje s dodatnim pogodnostima. »Podunavska slobodna zona« je, kao prvoosnovana slobodna zona na području Vukovarsko-srijemske županije, započela s radom i zapošljavanjem 2003. godine, a zbog iznimnog interesa inozemnih i domaćih tvrtki, u tijeku je prostorno širenje zone i izgradnja komunalne infrastrukture. U procesu osnivanja je i »Slobodna zona Vukovar«, u okviru koje dio parcela zahtijeva prenamjenu iz poljoprivredne u građevinsko zemljište, kao i obimna ulaganja u infrastrukturu. Ulaganjem u infrastrukturu postojećih i budućih slobodnih zona na području Grada Vukovara se stavljaju u funkciju godinama nekorištene nekretnine tvrtki, ubrzava obnova objekata s poslovnom namjenom, ubrzava razvoj gospodarstva i povećava broj novouposlenih. NOSITELJI: Podunavska slobodna zona i Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Slobodna zona Vukovar i Grad Vukovar U SURADNJI SA: Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza i dr. NAČIN FINANCIRANJA: Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, osnivači slobodnih zona, drugi izvori ROK PROVEDBE: (projekt u tijeku) 2004. – 2005. 4.1.3. Podružnica HAMAG-a u Vukovaru Osnivanje podružnice Hrvatske agencije za malo gospodarstvo je izuzetno bitan poticajni faktor razvoja vukovarskog gospodarstva, budući da poduzetnicima omogućava lakši pristup kreditnim sredstvima banaka, te pod povoljnijim uvjetima. Na taj način daje se podrška realizaciji projekata od strateške važnosti za ovo područje, s naglaskom na izvozno orijentiranu proizvodnju i prerađivačko-prehrambene djelatnosti. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) je nositelj organizacije mreže lokalnih garancijskih agencija, odnosno podružnica HAMAG-a na području Republike Hrvatske. Njezina osnovna djelatnost je pružanje pomoći poduzetnicima u kreditnom financiranju i garantiranje za povrat dijela kredita poslovnih banaka. Pomoć uključuje i financijske potpore za smanjenje troškova odobrenih kredita. Pristup povoljnim kreditima poduzetnicima na razini Vukovara omogućit će podružnica Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u Vukovaru, čija je uloga podržati projekte koji su od interesa za razvoj regije. Podružnica HAMAG-a omogućava dodatno umanjenje rizika kreditora, čime se dodatno umanjuje vrijednost imovine potrebne za osiguranje povrata i time olakšava pristup bankovnom potencijalu uz jeftiniju kamatu. Obavljene su pripremne radnje za osnivanje, a početak rada podružnice Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u Vukovaru predviđa se u 2004. godini. NOSITELJ: HAMAG U SURADNJI SA: Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo gospodarstva, Grad Vukovar, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara NAČIN FINANCIRANJA: HAMAG, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje ROK PROVEDBE: 2004. – 2008. 4.1.4. Programi kreditiranja i poticajne mjere za razvoj gospodarstva Gospodarskim subjektima u Gradu Vukovaru predviđa se omogućavanje iznimno povoljnih uvjeta kreditiranja za saniranje teško oštećenih objekata i komunalne infrastrukture, koji su potrebni za njihovu poslovnu aktivnost, te za nabavu opreme. Time se tvrtkama sa sjedištem u Gradu Vukovaru ostvaruje pristup financijskom kapitalu banaka, te omogućuje željeno ulaganje u rast i razvitak. U suradnji s ministarstvima, državnim financijskim institucijama, Fondom za obnovu i razvoj Grada Vukovara, lokalnom samoupravom, poslovnim bankama i drugim sudionicima u programu kreditiranja, formirat će se posebno povoljne kreditne linije za ciljne skupine gospodarskih subjekata sa područja Grada Vukovara. Ovakav način kreditiranja omogućava usmjeravanje gospodarskog razvitka Vukovara u željenom pravcu. U pripremi programa kreditiranja, provedbi i praćenju, uključuju se: • ministarstva Vlade Republike Hrvatske (Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo turizma, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo i dr.) • Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), koja omogućava razvoj gospodarstva kroz jednostavniji pristup kapitalu u vidu povoljnih kredita • Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG), koja pruža pomoć u kreditnom financiranju i garantira za povrat dijela kredita poslovnih banaka, te uključuje i financijske potpore za smanjenje troškova odobrenih kredita • Fond za razvoj i zapošljavanje i Fond za regionalni razvoj, koji subvencijama, potporama, donacijama i drugim programskim aktivnostima potiču realizaciju razvojnih projekata, zapošljavanje itd. • Grad Vukovar i Županija vukovarsko-srijemska, koji analiziraju prednosti i razvojne mogućnosti svog područja i njegova gospodarstva, te osmišljavaju viziju razvoja za područje Grada Vukovara • Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, koji nastavlja sa sufinanciranjem gospodarskih projekata u Vukovaru, te se svojim programima uključuje u ostale programe kreditiranja na području Grada Vukovara stvarajući još povoljnije uvjete kreditiranja • indirektno se uključuju i institucije i udruženja koja aktivno djeluju u Gradu Vukovaru: Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Vukovar, Hrvatska obrtnička komora, Udruženje obrtnika Vukovara, Poduzetnički centar, Poduzetnički inkubator. Budući da su u neposrednoj vezi s gospodarskim subjektima, ova suradnja je bitna radi postizanja kvalitetnijih efekata programa kreditiranja • poslovne banke i druge financijske institucije (štedno-kreditne zadruge i dr.), koje imaju vrlo važnu ulogu provoditelja cijelog niza mjera koje se odnose na kreditiranje pod povoljnijim uvjetima. Pri tome i poslovne banke pronalaze svoj interes, ne samo u ostvarivanju dobiti od kamata na kredite, već i od cjelokupnog poslovanja s kvalitetnim klijentima. U skladu s prioritetima razvoja Vukovara pokrenut će se programi sufinanciranja, odnosno bespovratnih potpora za pojedina područja gospodarstva poput razvoja proizvodnje, turizma, eko-poljoprivrede i slično. U nastavku su dva najatraktivnija programa čija provedba je u tijeku, a nastavlja se i sljedećih godina. Sufinanciranje proizvodnih projekata u Gradu Vukovaru Nositelj Programa sufinanciranja proizvodnih projekata je Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, koji je pokrenut početkom 2003. godine i nastavlja se i u sljedećem razdoblju. Ovim Programom odobravaju se bespovratne potpore za pokretanje ili proširenje proizvodnje za području Grada Vukovara. Program se provodi u suradnji s poslovnim bankama koje odobravaju kredite za navedenu namjenu, a Fond odobrava bespovratna sredstva u iznosu 20% od odobrenog kredita. Iz bespovratne potpore otplaćuju se kamate za vrijeme počeka (ako je odobren) i prvi anuiteti/rate, a maksimalni iznos potpore je 1 mil. kuna. Namjena kredita u okviru kojeg se odobrava sufinanciranje može biti usmjerena na: • obnovu postojećih građevinskih i infrastrukturnih objekata, te izgradnju, dogradnju ili preuređenje istih, ako se kroz takva ulaganja omogućuje unaprjeđenje proizvodnih procesa gospodarskog subjekta • kupnju strojeva, opreme i alata u svrhu tehničko-tehnološke modernizacije postojećih proizvodnih kapaciteta ili pokretanja novih proizvodnih procesa • kupnju plovila i vozila u funkciji proizvodne djelatnosti (isključujući osobna vozila) • obrtna sredstva u funkciji investicije i unaprjeđenja poslovanja (do 30%) • kupnju zemljišta ili objekata ukoliko će biti korišteni za proizvodnu namjenu (do 40% iznosa kredita) NOSITELJ: Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara U SURADNJI SA: Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za regionalni razvoj, HAMAG i poslovne banke NAČIN FINANCIRANJA: Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara DINAMIKA PROVEDBE: (projekt u tijeku) 2004. – 2008. Programi kreditiranja za malo i srednje poduzetništvo Osiguranjem depozitnih sredstava putem Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, te uz subvencioniranje kamata od strane lokalne uprave i samouprave, stvaraju se povoljniji kreditni uvjeti za malo i srednje poduzetništvo. Program kreditiranja »Poduzetnik« koji se uspješno provodi i na području Grada Vukovara, odobrava se za: kupnju zemljišta i uređenje infrastrukture, kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, nabavu prijevoznih sredstava (osim osobnih vozila za osobne potrebe), te za obrtna sredstva u funkciji investicije ili za unaprjeđenje poslovanja. Ovaj Program nastavlja se i u sljedećem razdoblju. NOSITELJ: Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Grad Vukovar U SURADNJI SA: poslovne banke NAČIN FINANCIRANJA: poslovne banke, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Grad Vukovar ROK PROVEDBE: (nastavlja
AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.