Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit

(2)Pravne osobe iz članka

1. stavak
2. Zakona, koje uz djelatnost istraživanja i razvoja obavljaju i drugu djelatnost, smatraju se poreznim obveznikom i to za cjelokupnu djelatnost.« Članak
3. U članku
4. stavak
5. mijenja se i glasi: »

(16)Smatra se da je nematerijalna imovina iz članka

1. stavak
2. Zakona stečena u poreznom razdoblju u kojemu je stav­ljena u uporabu.« U stavku
3. riječi »stavak 16.« zamjenjuju se riječima »stavak 15.«. Članak
4. U članku
5. stavak
6. mijenja se i glasi: »

(3)Izuzimanja iz članka

1. stavak
2. točka
3. Zakona pro­cje­njuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Pod usporedivom tržišnom vrijednosti razumijeva se prodajna cijena, odnosno cijena koja bi se u trenutku izuzimanja mogla postići na tržištu. Ako se prodajna cijena ne može utvrditi, onda se usporediva tržišna vrijednost procjenjuje. Pod izuzimanjima iz članka
4. stavka
5. točka
6. razumijevaju se i manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost.« Stavak
7. mijenja se i glasi: »

(4)Odredbe članka

1. stavak
2. točka
3. Zakona, o preko­mjernoj dužničkoj i preniskoj vjerovničkoj kamati, ne primjenjuju se na kamate koje se oporezuju porezom na dohodak. Pod prekomjernom dužničkom kamatom iz članka
4. stavak
5. Zakona razumijeva se redovna i zatezna kamata. Pod preniskom vjerov­ničkom kamatom iz članka
6. stavak
7. Zakona razumijeva se kamata koja je obračunata dužniku koji nije tuzemni porezni obveznik poreza na dobit, niti obveznik poreza na dohodak, po stopi nižoj od kamate koju daje poslovna banka na oročene štedne uloge s istim rokom ukamaćivanja. Pod rokom ukamaćivanja razumijeva se rok otplate kredita.« Iza stavka
8. dodaje se stavak
9. koji glasi: »

(5)Odredbe stavka

1. ovoga članka primjenjuju se samo u slučajevima za koje nije propisano oporezivanje po propisima o oporezivanju dohotka.« Iza stavka
2. dodaje se stavak
3. koji glasi: »

(6)Pod skrivenim isplatama dobiti iz članka

1. stavak
2. točka
3. Zakona razumijeva se:
4. davanje određenih koristi dioničaru, članu društva ili njima bliskim osobama uz naknadu nižu od tržišne,
5. plaćanje naknade dioničaru, članu društva ili njima blis­kim osobama za dobra ili usluge u iznosu većem od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili član društva dao društvu,
6. davanje dobara ili usluga dioničaru, članu društva ili njima bliskim osobama u vrijednosti većoj od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je dioničar ili član društva dao društvu,
7. rashodi iz članka
8. stavci
9. i
10. Zakona.« Stavak
11. postaje stavak
12. Članak
13. U članku
14. iza stavka
15. dodaju se stavci 2.,
16. i
17. koji glase: »

(2)Dobit se umanjuje i za darovanja u naravi ili novcu doznačenom na račun, udrugama i drugim osobama koje obavljaju kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, športske, vjerske i druge djelatnosti kao što su eko­loške, u skladu s posebnim propisima. Umanjenja se priznaju naj­više do svote koja preostane nakon umanjenja iz stavka 1. ovoga članka.

(3)U darovanja iz stavka 2. ovoga članka spada i plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) koji nisu pokriveni osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, odnosno plaćanje troškova koje snose same fizičke osobe, pod uvjetom da su uplate izvršene izravno na račun zdravstvene ustanove kod koje se liječenje obavlja.

(4)Darovanja u naravi iz stavka

1. ovoga članka vrednuju se prema trošku zaliha (članak
2. stavak
3. Zakona) ili trošku nabave (članak
4. stavak
5. Zakona). Ako se daruju usluge, tada se darovanje vrednuje prema nastalim troškovima koji se odnose na darovanu uslugu.« Članak
6. U članku
7. iza stavka
8. dodaje se stavak
9. koji glasi: »

(2)Porezni obveznik može prenositi gubitak pet godina računajući od isteka godine u kojoj je gubitak nastao.« Stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4. Dodaje se stavak 5. koji glasi: »

(5)Ako porezni obveznik umanjuje poreznu osnovicu na osnovi plaća novozaposlenih i na osnovi troškova istraživanja i razvoja te školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika, a iskaže porezni gubitak, porezni gubitak može povećati za taj iznos.« Članak 6. Iza članka 13. dodaje se podnaslov »Poticaji istraživanja i razvoja« i članak 13.a koji glasi: »Članak 13.a

(1)Porezni obveznik može dodatno umanjiti poreznu osnovicu za troškove istraživanja i razvoja iz članka 17.a Zakona pod uvjetom da ima svu potrebnu dokumentaciju za određeni istraži­vačko-razvojni projekt, kao što su godišnji operativni planovi razvoja projekta, projektna dokumentacija, analize i istraživanja, te urednu dokumentaciju o svim troškovima projekta. Ovo uklju­čuje ugovore, račune i ostalu obračunsku dokumentaciju te odre­đene računovodstvene politike temeljem kojih se iskazuju troš­kovi kako bi se moglo pouzdano utvrditi jesu li rashodi raspoređeni na razumnoj i dosljednoj osnovi.

(2)Troškovima istraživanja i razvoja iz članka 17.a stavka

1. i
2. Zakona smatraju se sljedeći troškovi:
3. plaće zaposlenika i naknade osobama koje izravno sudjeluju na istraživačko-razvojnim projektima,
4. materijalni troškovi za istraživanje i razvoj a to su: utroše­ne sirovine i materijal uključujući ambalažu i sitni inventar, utro­šena energija, rezervni dijelovi korišteni ili potrošeni tijekom istraži­vačko-razvojnog projekta; utrošeni materijal i dijelovi za teku­će i investicijsko održavanje objekata i opreme koji se koriste neposredno za istraživanje i razvoj,
5. troškovi usluga korištenih tijekom istraživanja i razvoja, kao što su intelektualne usluge vezane uz istraživačko-razvojni projekt te sve druge usluge koje su uvjet za ostvarivanje istraživačko razvojnog projekta,
6. troškovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u svoti u kojoj se ta sredstva koriste za istraživanje i razvoj kod onih poreznih obveznika koji sami obavljaju djelatnost istraživanja i razvoja, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom
7. Pravilnika o amortizaciji,
8. troškovi amortizacije onih (nabavljenih) patenata i licencija koji se koriste za konkretni istraživačko-razvojni projekt, a rashodi amortizacije utvrđuju se na način propisan člankom
9. Pravilnika o amortizaciji,
10. opći troškovi pod kojima se razumijevaju samo oni troškovi koji su nužni za istraživanje i razvoj i koji se mogu rasporediti na razumnoj i dosljednoj osnovi na tu djelatnost, kao što su premije osiguranja procesa, odgovornosti i opreme za istraživanje i razvoj, te najamnine i članarine stručnih udruga za djelatnosti istraživanja i razvoja.

(3)Za trošak amortizacije iz članka 17.a stavak

1. Zakona kod stečene nematerijalne imovine može se umanjiti porezna osnovica na rednom broju 17.
2. porezne prijave. Trošak nabave patenata i licencija čini nabavna cijena, uključujući uvoznu carinu te svaki izdatak koji se izravno može pripisati pripremi patenata i licencija za namjeravanu uporabu. Kapitalizirani izdaci za razvoj koji se mogu otpisati u 100% iznosu čine ukupno nastale izdatke od datuma kada je nematerijalno sredstvo prvi put udovoljilo kriteriju priznavanja, a obuhvaća sve izdatke koji se mogu izravno pripisati ili rasporediti na razumnoj i dosljednoj osnovi. Izdatak za nematerijalnu imovinu koji je početno priznat kao trošak ne može se poslije priznati i kao dio troška nabave nematerijalnog sredstva.

(4)Rutinsko testiranje proizvoda iz članka 17.a stavak 4. Zakona jest rutinsko testiranje kvalitete i kontrola proizvodnje u okviru proizvodnog procesa, i ne spada u istraživanje i razvoj, osim ako se kontrola kvalitete obavlja za određeni istraživačko- razvojni projekt.

(5)Prikupljanje podataka koje nije dijelom istraživačko- -razvojnog projekta a odnosi se na uobičajeno prikupljanje podataka o prirodnim, biološkim ili sociološkim fenomenima, kao što su topografsko preslikavanje, rutinska geološka, hidrološka, oceanska i morska istraživanja, meteorološka i astronomska praćenja, ne smatra se istraživanjem i razvojem. Samo se troškovi prikupljanja podataka u svrhe određenog istraživačko-razvojnog pro­jek­ta, mogu uključiti u istraživanje i razvoj. Prikupljanje podataka primjerice za tromjesečni izvještaj o nezaposlenosti ne smatra se istraživanjem i razvojem.

(6)Istraživanje tržišta ne spada u istraživanje i razvoj. Iznim­no, ako se radi o novim metodama dobivanja informacija ili se razvijaju i testiraju novi postupci te procjene efikasnosti za uporabu proizvoda koji su u fazi istraživanja, takve se aktivnosti mo­gu pripisati istraživanju i razvoju.

(7)Druge tehničke i znanstvene aktivnosti, kao što je kodiranje podataka (usluge bibliografije), prikupljanje podataka, bez obzira na to što ih obavlja tehničko i znanstveno osoblje, zapisivanje podataka, klasificiranje, prikupljanje informacija na znanstvenim skupovima, prevođenje, analiza i vrednovanje, ne uklju­čuju se u istraživanje i razvoj, osim ako su sastavni dio istraži­vačko-razvojnog projekta.

(8)Industrijski dizajn može se pripisati istraživanju i razvoju samo ako nacrti (tehnički crteži, modeli) po definiciji odgovaraju procesu i tehničkim specifikacijama, a potrebni su za koncepciju, razvoj i proizvodnju novog proizvoda i procesa, odnosno ako su sastavni dio nekog istraživačko-razvojnog projekta. Ako konstrukcija i industrijski nacrt služe samo za serijsku proizvodnju, ne uključuju se u istraživanje i razvoj.

(9)Razvoj softvera smatra se istraživanjem i razvojem ako doprinosi rješavanju određenog problema koji je potreban za koncepciju i razvoj softvera te za njegovo poboljšanje, bez obzira na to je li softver dio nekog projekta ili je gotovi proizvod. Rutinska proizvodnja softvera, standardni i individualni softver, ne predstavlja istra­živanje i razvoj. Ugradnja softvera za novu uporabu odnosno za novu svrhu, kao takva ne predstavlja istraživanje i raz­voj. Iznimno, ako takva primjena znatno odstupa od dosadašnjih rješenja i ako je od osobita značaja za rješavanje problema odre­đena istraživačko-razvojnog projekta, može se pripisati istraži­vanju i razvoju. U istraživanje i razvoj može se uključiti sljedeći razvoj softvera:

1. razvoj novih spoznaja i algoritama na području računarstva,
2. razvoj poslovnih sustava, programskih jezika, sustava upravljanja podacima, komunikacijskog softvera, tehnike pristupa i alata za razvoj softvera,
3. razvoj internetske tehnologije,
4. istraživanje metoda razvoja i primjene softvera te zaštite i pohranjivanja podataka,
5. razvoj softvera kojim će se postići opći napredak na području obuhvata, prijenosa, pohranjivanja, integracije i zaštite podataka,
6. istraživanje i razvoj softverskih alata ili softverske tehnologije na specijaliziranim područjima, kao što su edukacijski softver, računalne igre, izrada fotografija, prezentacija zemljopisnih, arhitektonskih, industrijskih i sličnih podataka.« Članak
7. Iza članka 13.a dodaje se članak 13.b koji glasi: »Članak 13.b

(1)Troškovima iz članka 17.a stavak

1. Zakona smatraju se:
2. troškovi školovanja na osnovnim, srednjim, višim i visokim školama te svim drugim školskim ustanovama na kojima se stječe stupanj obrazovanja, uključujući poslijediplomske studije i doktorske studije, koje zaračunavaju obrazovne institucije u tuzemstvu i inozemstvu,
3. troškovi stručnog usavršavanja za polaznike seminara, tečajeva i kongresa, troškovi specijalizacija, učenja stranih jezika, informatičkog osposobljavanja, u zemlji i inozemstvu,
4. troškovi stručne literature (knjige, časopisi u papirnatom ili elektroničkom obliku, troškovi proučavanja internetskog izda­nja pojedinih stručnih knjiga i časopisa).

(2)Ako se školovanje i stručno usavršavanje obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta zaposlenika, u troškove školovanja uključuju se i troškovi prijevoza i smještaja do visine stvarno nastalih troškova te dnevnice, i to na način propisan u propisima o oporezivanju dohotka.

(3)Troškovi školovanja i stručnog usavršavanja iz stavka

1. i
2. ovoga članka odnose se samo na zaposlenike i moraju biti u svezi s djelatnosti poreznog obveznika.« Članak
3. Iza članka 13.b dodaje se članak 13.c koji glasi: »Članak 13.c

(1)Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdsko- -planinskom području i zapošljavaju više od pet zaposlenika na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na brdsko-planinskom području, plaćaju porez na dobit u visini 75% (sedamdesetpet posto) od propisane porezne stope.

(2)Smatra se da porezni obveznik iz stavka

1. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika s brdsko planinskih područja, ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poslovnoj godini.« Članak
2. U članku
3. stavak
4. mijenja se i glasi: »

(1)Porezni obveznik dužan je za razdoblje za koje se utvrđuje porezna obveza podnijeti poreznu prijavu. Porezna prijava (PD) sastavni je dio ovog Pravilnika.« Članak 10. U članku 19. dodaje se stavak 5. koji glasi: »

(5)Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se od

1. siječnja 2004., osim odredbi članaka 1., 2., 6.,
2. i
3. koje se primjenjuju i pri oporezivanju dobiti za
4. godinu.« Članak
5. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 410-01/03-01/1223 Urbroj: 513-07/03-1 Zagreb,
6. prosinca
7. Ministar financija dr. Mato Crkvenac, v. r. Pravilnik, NN 198/2003-3161 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 198/2003 Broj dokumenta u izdanju: 3161 Donositelj:Ministarstvo financija Datum tiskanog izdanja: 19.12.
8. ELI: /eli/sluzbeni/2003/198/3161 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
9. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.