← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-713/2001., U-I-2217/2001. od 14. siječnja 2004.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-713/2001., U-I-2217/

  1. od
  2. siječnja
  3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-713/2001., U-I-2217/
  4. od
  5. siječnja
  6. NN 10/2004 (26.1.2004.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-713/2001., U-I-2217/
  7. od
  8. siječnja
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 318 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vuko­jević i Milan Vuković, u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici odr­žanoj
  10. siječnja
  11. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
  12. stavka
  13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 112/99). II. Obustavlja se postupak u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
  14. stavaka 1.,
  15. i
  16. i članka
  17. stavka
  18. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92, 112/99 i 117/93). III. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje I.
  19. Prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe članka
  20. stavaka 1.,
  21. i
  22. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92, 112/99 i 117/93, u daljnjem tekstu: ZPP) podnio je Drago Vuković iz Dubrovnika (predmet broj: U-I-713/2001), a prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe članka
  23. stav­ka
  24. ZPP-a i odredbe članka
  25. stavka
  26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 112/99, u daljnjem tekstu: Zakon) podnijelo je Auto-Hrvat­ska d.d. iz Zagreba (predmet broj: U-I-2217/2001).
  27. Odredba članka
  28. Zakona glasi: »Ako je prije stupanja na snagu ovoga Zakona donesena prvostupanjska presuda ili rješenje kojim je postupak pred prvostupanjskim sudom dovršen, daljnji postupak provest će se po pravilima parničnog postupka koja su važila do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ako se nakon stupanja na snagu ovoga Zakona ukine prvostupanjska odluka iz stavka
  29. ovoga članka, daljnji postupak provest će se po ovom Zakonu. O reviziji izjavljenoj protiv pravomoćne odluke drugostupanjskog suda donesene prije stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će se po pravilima parničnog postupka koja su važila do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.«
  30. Predlagatelj smatra da je odredba članka
  31. stavka
  32. Zakona suprotna odredbama članka
  33. i članka
  34. stavka
  35. Ustava. Ističe da su stranke stavljene u neravnopravni položaj budući da stupanjem na snagu Zakona mogućnost podnošenja revizije je uvjetovana s vrijednosti predmeta spora većom od 100.000,00 kuna. Prijedlog nije osnovan.
  36. Osporena odredba članka
  37. stavka
  38. Zakona već je bila predmetom ocjene Ustavnog suda. Ustavni sud rješenjem broj: U-I-1071/2000 od
  39. siječnja
  40. godine (»Narodne novine«, broj 13/01) nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredaba stavaka
  41. i
  42. članka
  43. Zakona. Rješenjima broj: U-I-1463/2000 i U-I-1821/2000 (neobjav­ljena), Ustavni sud također nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredaba članka
  44. Zakona.
  45. Ustavni sud temeljem odredbe članka
  46. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 - pročišćen tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) može ocjenjivati suglasnost zakona s Ustavom i u slučaju kada je određeni zakon već ranije bio predmetom ustavnosudske ocjene. Budući da nema ustavnopravnih razloga, te da predlagatelj nije naveo nove razloge zbog kojih bi trebalo ponovno ocjenjivati suglasnost osporene odredbe Zakona s Ustavom u smislu prijed­loga, Ustavni sud je u skladu s odredbama članka
  47. stavaka
  48. i
  49. u svezi s člankom
  50. Ustavnog zakona, riješio kao pod toč­kom I. izreke. II.
  51. Odredba članka
  52. ZPP-a glasi:

(1)Parnični sud kaznit će novčano do 3.000,00 kuna osobu koja u podnesku vrijeđa sud, stranku ili drugog sudionika u postupku.
(2)Izrečena kazna prema stavku 1. ovog članka ne utječe na izricanje kazne za kazneno djelo.
(3)Ako osoba koja je novčano kažnjena ne može platiti tu kaznu, ona će se zamijeniti zatvorom, čije trajanje odmjerava sud razmjerno visini izrečene kazne, ali koje ne može biti dulje od deset dana.
(4)Odredbe stavka
  1. ovog članka primijenit će se u svim slučajevima kad sud izriče novčanu kaznu (članci 248., 255.,
  2. i 318.). Odredba članka
  3. stavka
  4. ZPP glasi: »Državni odvjetnik može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti: 1) zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka
  5. stavaka
  6. i
  7. ovog zakona, osim ako se povreda odnosi na mjesnu nadležnost (članak
  8. stavak
  9. točka 4.), ako je prvostupanjski sud donio presudu bez glavne rasprave, a bio je dužan održati glavnu raspravu (članak
  10. stavak
  11. točka 9.), ako je odlučeno o zahtjevu o kojem već teče parnica (članak
  12. stavak
  13. točka 11.) ili ako je protivno zakonu bila isključena jav­nost na glavnoj raspravi (članak
  14. stavak
  15. točka 12.);«.
  16. Predlagatelj smatra da je odredba članka
  17. ZPP-a suprotna odredbama članka 3., članka 5., članka
  18. stavka 2., članka
  19. i članka
  20. stavka
  21. Ustava Republike Hrvatske. U opširnom obrazloženju prijedloga predlagatelj ističe »vrijednosnu segregaciju« koja je propisana osporenom odredbom. Dalje ističe nejasnost sadržaja »sud« i nepostojanje »elaborirane procedure donošenja rješenja o kazni« te da je, prema njegovom mišljenju, ovlaštenje dano parničnom sudu da kažnjava, dovelo do »suspendiranosti« svih odredaba osporenog članka. Odredbu članka
  22. stavka
  23. ZPP-a predlagatelj smatra suprotnom odredbama članka
  24. i članka
  25. stavka
  26. Ustava, budući da je Državnom odvjetniku Republike Hrvatske omo­gućeno da »može« arbitrarno odlučiti da li će pokrenuti postupak a što, prema njegovom mišljenju, stranke dovodi u nejednak položaj.
  27. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj
  28. srpnja
  29. godine, donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o par­ničnom postupku (»Narodne novine«, broj 117/03). Navedeni Zakon je objavljen u »Narodnim novinama« od
  30. srpnja
  31. godine, a stupio je na snagu
  32. prosinca
  33. godine. Odredbom članka
  34. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku odredba članka
  35. ZPP izmijenjena je i sada glasi: »Sud prvog stupnja kaznit će novčanom kaznom od 500,00 kuna fizički osobu, odnosno od 2.000,00 do 20.000,00 kuna prav­nu osobu koja u podnesku vrijeđa sud, stranku ili drugog sudionika u postupku. Novčana kazna može se izreći i zastupniku stranke i umješača ako je on odgovoran za vrijeđanje suda. Odredbe članka
  36. ovog Zakona na odgovarajući se način primjenjuju u slučajevima iz stavka
  37. ovog članka. Odredbe prethodnih stavaka ovog članka primjenjuju se u svim slučajevima kad sud izriče novčanu kaznu po odredbama ovog Zakona, osim ako što drugo nije izričito predviđeno za pojedine slučajeve.« Odredbom članka
  38. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku propisano je: »U glavi dvadeset šestoj naslov Poglavlje
  39. »
  40. Zahtjev za zaštitu zakonitosti« i članci
  41. do
  42. brišu se.«
  43. Dopisom od
  44. rujna
  45. godine pozvan je predlagatelj Drago Vuković na izjašnjenje ostaje li kod prijedloga za ocjenu ustavnosti odredbe članka
  46. ZPP-a s obzirom na njene izmjene i dopune. Predlagatelj se podneskom od
  47. listopada
  48. godine izjasnio da ostaje kod podnijetog prijedloga. Pretpostavke za vođenje ustavnosudskog postupka prestale su postojati.
  49. Odredbom članka
  50. stavka
  51. podstavka
  52. Ustava propisano je da Ustavni sud može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga nije prošlo više od godine dana. Prema odredbi članka
  53. stavka
  54. Ustavnog zakona Ustavni sud može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugog propisa, odnosno pojedinih njihovih odredaba, iako su ovi prestali važiti, ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga nije proteklo više od godine dana. S obzirom na osporavane navode koje u svom zahtjevu navode predlagatelji, Ustavni sud nije našao razloge za postupanje temeljem članka
  55. stavka
  56. podstavka
  57. Ustava i članka
  58. Ustavnog zakona.
  59. Prema odredbi članka
  60. Ustavnog zakona, Ustavni sud može obustaviti postupak ako podnositelj zahtjeva, odnosno prijedloga odustane, a mora u slučajevima kad prestanu postojati pretpostavke za vođenje ustavnosudskog postupka. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku prestale su važiti osporene odredbe članka
  61. i članka
  62. ZPP-a, te budući da ne postoje razlozi za postupanje temeljem članka
  63. stavka
  64. podstavka
  65. Ustava i članka
  66. Ustavnog zakona, pozivom na odredbu članka
  67. Ustavnog zakona, riješeno je kao pod točkom II. izreke. Točka III. izreke utemeljena je na odredbi članka
  68. stavka
  69. Ustavnog zakona. Broj: U-I-713/2001 U-I-2217/2001 Zagreb,
  70. siječnja
  71. Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 10/2004-318 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 10/2004 Broj dokumenta u izdanju: 318 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 26.1.
  72. ELI: /eli/sluzbeni/2004/10/318 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  73. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.