← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-488/2001 od 22. siječnja 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-488/2001 od

  1. siječnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-488/2001 od
  3. siječnja
  4. NN 11/2004 (28.1.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-488/2001 od
  5. siječnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 376 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlu­čivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Agata Račan, Smilj­ko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom Z. M. iz B., kojeg zastupa Lj. K.-S., odvjetnica iz V., na sjednici održanoj dana
  7. siječnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukidaju se: – rješenje Županijskog suda u Bjelovaru, broj: Gž.87/2001-2 od
  9. siječnja
  10. godine, – rješenje Općinskog suda u Virovitici, broj: Ovr.129/99-24 od
  11. prosinca
  12. godine, te se predmet vraća Općinskom sudu u Virovitici na ponovni postupak. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Ustavna tužba podnijeta je protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru, broj: Gž.87/2001-2 od
  14. siječnja
  15. godine. Tim je rješenjem odbijena žalba podnositelja i potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Virovitici, broj: Ovr.129/99-24 od
  16. prosinca
  17. godine. Osporenim prvostupanjskim rješenjem izvršena je dosuda nekretnina opisanih u izreci rješenja za kupovninu od 1,00 kn.
  18. Podnositelj smatra da su osporenim rješenjima povrije­đena prava zajamčena člankom
  19. stavkom
  20. i člankom
  21. Ustava Republike Hrvatske. Podnositelj se nije izrijekom pozvao na odredbu članka
  22. stavka
  23. Ustava, međutim iz sadržaja ustavne tužbe razvidno je da podnositelj smatra povrijeđenim i jednakost pred zakonom zajamčenu tom ustavnom odredbom. U obrazloženju ustavne tužbe podnositelj navodi kako je osnova za pokretanje predmetne ovrhe bila pravomoćna presuda Općinskog suda u Virovitici, broj: P-36/96-4 od
  24. ožujka
  25. godine, kojom je on bio obvezan da u svojstvu solidarnog jamca F. D. iz B. - korisniku kredita, kojeg je isti podigao kod Zanatsko štedno kreditne zadruge iz Virovitice, isplati toj Zadruzi iznos od 555 DEM prema srednjem tečaju na dan isplate, zajedno s ugovornim kamatama po stopi od 84% godišnje, računajući od
  26. kolovoza
  27. godine pa do
  28. listopada
  29. godine, a od
  30. listopada
  31. godine pa do isplate uz zakonsku zateznu kamatu. Ističe dalje, kako je usmena javna dražba formalno provedena u skladu s odredbom članka
  32. Ovršnog zakona (»Narodne novine«, broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03 – u nastavku: OZ) kojim je propisano da se na trećoj javnoj dražbi nekretnina ovršenika može prodati bez ograničenja najniže cijene, ali da sud nije mogao njegove nekretnine prodati za samo 1,00 kn. Takvo postupanje sudova smatra protivnim odredbi članka
  33. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92 i 112/99, u nastavku: ZPP) kojom je izričito propisano da stranke svojim pravima ne mogu raspolagati ukoliko su ista u suprotnosti s pravilima morala. Prodane nekretnine nisu smjele biti predmet ovrhe, jer se radi o imovini od koje podnositelj živi, dakle koja je nužna za njegovo uzdržavanje. Konačno, zbog nesrazmjernosti u vrijednosti koju je tužitelj na ovoj javnoj dražbi ostvario po­vrijeđena su i pravila obveznog prava koja se odnose na prodaju, ističe podnositelj. Predlaže usvajanje ustavne tužbe i ukidanje osporenih rje­šenja.
  34. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis predmeta Općinskog suda u Virovitici, broj: IV Ovr-129/
  35. Iz spisa predmeta i osporenih rješenja razvidno je da se pred­metna ovrha temelji na pravomoćnoj i ovršnoj presudi Općinskog suda u Virovitici, broj: P-36/96-4 od
  36. ožujka
  37. godine, kojom je naloženo podnositelju i Lj. P. kao tuženicima (solidarnim jamcima), da na ime povrata kredita solidarno isplate tužitelju – Zanatsko štedno kreditnoj zadruzi iz Virovitice protuvrijednost od 555 DEM prema srednjem tečaju na dan isplate, zajedno s ugovorenim kamatama po stopi od 84% godišnje, računajući od
  38. kolovoza
  39. godine do
  40. listopada
  41. godine, a od
  42. listopada
  43. godine pa do isplate zakonsku zateznu kamatu, te da solidarno tužitelju naknade troškove parničnog postupka u iznosu od 1.910,00 kn, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. Tuženici nisu izvršili obvezu u roku za dobrovoljno plaćanje dužnih novčanih iznosa. Ovršni postupak kod istog Općinskog suda, pod brojem: I-440/96, na pokretnim stvarima ovršenika i ostalih tuženika, ostao je bezuspješan. Slijedom toga tužitelj, sada ovrhovoditelj, je pokrenuo ovršni postupak predloživši ovrhu na nekretninama podnositelja, koje se sastoje od: -čkbr 2103 kuća broj 10, gospodarska zgrada i dvor sa 8 a 8 m2, -čkbr 2104 oranica D. brdo sa 5 a 52 m2, te -čkbr 2105 voćnjak D. brdo sa 10 a 50 m2, sve upisano u zk.ul.broj 178 k.o. S. B. Tijekom postupka sudski vještak procijenio je ove nekretnine podnositelja, kao ovršenika, iznosom od 62.267,00 kn, dok je sveukupno potraživanje ovrhovoditelja prema podnositelju 19.708,00 kn.
  44. Rješenjem broj: I-129/99 od
  45. veljače
  46. godine prvostupanjski sud odredio je ovrhu, a drugostupanjski sud svojim rješenjem broj: Gž-607/1999-2 od
  47. travnja
  48. godine odbio žalbu ovršenika i potvrdio rješenje o ovrsi suda prvog stupanja. Radi ovrhe na nekretninama podnositelja prvostupanjski sud proveo je tri javne dražbe. Na prvoj javnoj dražbi održanoj
  49. travnja i drugoj javnoj dražbi održanoj
  50. studenoga
  51. godine, nije se javio niti jedan kupac. Na trećoj javnoj dražbi održanoj
  52. prosinca
  53. godine jedini kupac bio je sam ovrhovoditelj ponudivši cijenu od 1,00 kn, koju je sud i prihvatio. Javna dražba provedena je pozivom na odredbu članka
  54. stavka
  55. OZ-a koja propisuje: »Ako nekretnina ne bude prodana ni na drugom ročištu, sud će u roku od najmanje 15 do najviše 30 dana zakazati treće ročište na kojemu nekretnina može biti prodana bez ograničenja najniže cijene u odnosu na utvrđenu vrijednost.(…)«. U osporenom drugostupanjskom rješenju odbijanje žalbe obrazloženo je kako slijedi: »Odredbom članka
  56. OZ određeno je da se na trećoj javnoj dražbi nekretnina može prodati bez ograničenja najniže cijene (…) sud mora prihvati svaku ponudu (…). Neosnovana je radi izloženoga žalbena tvrdnja da bi pona­šanje ovrhovoditelja bilo suprotno odredbi iz članka
  57. ZPP, jer se u ovom slučaju ne radi o raspolaganju stranaka nego se radi o primjeni kogentne zakonske norme pri čemu je moralnost ovrhovoditeljevog postupanja izvan dosega vršenja ocjene od strane suda i prepuštena je ovrhovoditeljevoj savjesti i njegovom poimanju moralnosti prilikom ovršnoga namirenja njegove tražbine. (…) uvjeti prodaje uređeni su prema odredbi iz članka
  58. stavka
  59. OZ odredbama toga Zakona, a nisu uređeni općim propisima građanskog prava jer je OZ u tom pogledu lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima.(…)«. Ustavna tužba je osnovana.
  60. Prema odredbi članka
  61. stavka
  62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u nastavku: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja, povrijeđeno podnositelju ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  63. Na temelju uvida u spis predmeta i mjerodavne zakone, Ustavni sud je utvrdio da su u osporenim rješenjima na štetu podnositelja povrijeđene odredbe materijanih i postupovnih zakona a time i Ustavom zajamčena prava na koja podnositelj upućuje u ustavnoj tužbi.
  64. Prema odredbi članka
  65. Ustava, sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlas­ništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav, najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj su za tumačenje Ustava. Ustavni sud je pošao od stajališta da vladavina prava, kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, između ostalog, sadrži obvezu sudova da, u slučajevima kada tumače i primijenjuju propise, postupaju na način da ne povri­jeđuju ljudska prava i temeljne slobode. Nadalje, prema odredbi članka
  66. stavka
  67. Ustava jamči se jednakost svih pred zakonom dok se člankom
  68. stavkom
  69. Ustava jamči pravo na pravično suđenje. Navedena ustavna prava ne mogu se tijekom sudskog postupka ostvariti ukoliko stranke u tom postupku nemaju jednak postupovni i materijalnopravni položaj.
  70. Odredba članka
  71. OZ propisuje: »Pri provedbi ovrhe i osiguranja pazit će se na dostojanstvo ovršenika, odnosno protivnika osiguranja te na to da ovrha, odnosno osiguranje za njega budu što manje nepovoljni.«. Prodajom nekretnina podnositelja za samo jednu kunu i stje­canjem istih od strane ovrhovoditelja načelo ovršnog postupka propisano člankom
  72. OZ teško je narušeno. Ovrha provedena osporenim rješenjima nije udovoljila osnovnom zahtjevu ovršnog postupka, prisilno namirenje tražbine ovrhovoditelja na temelju ovršne isprave, već ima značaj svojevrsne kazne prema ovrše­niku, podnositelju ustavne tužbe.
  73. Osnovano podnositelj ističe da je u konkretnom slučaju povrijeđena i odredba članka
  74. stavka
  75. ZPP, prema kojoj sud neće prihvatiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala. Naime, unatoč tome što je odredbom članka
  76. stavka
  77. OZ propisano da se na trećoj dražbi nekretnina može prodati bez ograničenja najniže cijene, takvo propisivanje, samo po sebi, ne može isključiti primjenu odredbe članka
  78. ZPP kao općeg pravila koje važi za sva raspolaganja stranaka u parničnim postupcima. Sud posebno ukazuje na pogrešno tumačenje odredbe članka
  79. stavka
  80. u obrazloženju drugostupanjskog rješenja (vidjeti točku
  81. ove odluke) koje ima za posljedicu i pogrešan zaključak o normativnom sadržaju te odredbe. Drugostupanjski sud toj odredbi daje značaj stroge (kogentne) odredbe nasuprot jasnom i nesporno dispozitivnom sadržaju (»nekretnina može biti prodana«). To obrazloženje nije pravno utemeljeno ni u tekstu koji glasi: »(...) pri čemu je moralnost ovrhovoditeljevog postupanja izvan dosega vršenja ocjene od strane suda i prepuštena je ovrhovoditeljevoj savjesti i njegovom poimanju moralnosti prilikom ovršnog namirenja njegove tražbine.«. Ovo tim više kada se uzme u obzir činjenica da je vrijednost podnositeljevih nekretnina trostruko veća u odnosu na ovrhovoditeljevu tražbinu. Očito je, dakle, da su ovršni sudovi dozvolili ovrhovoditelju raspolaganja suprotna pravilima javnog morala i svrsi koju je trebalo postići tom prodajom (namirenje duga od strane podnositelja kao solidarnog jamca).
  82. Radi zaštite ovršenika fizičke osobe odredba članka
  83. OZ propisuje: »Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine ne može se provesti na stvarima i pravima koja su nužna za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je on po zakonu dužan uzdržavati ili za obavljanje samostalne djelatnosti koja je ovrše­nikov glavni izvor sredstava za život (…)«. Podnositelj u ustavnoj tužbi ističe kako predmetne nekretnine nisu ni mogle biti predmet ovrhe je su to nekretnine nužne za zadovoljavane njegovih osnovnih životnih potreba. Uvidom u osporena rješenja iz predmeta spisa vidljivo je da su sudovi propustili utvrditi postojanje razloga za primjenu navedene odredbe.
  84. Propusti ovršnih sudova tijekom postupka, prema ocjeni ovog Suda, bili su takvog intenziteta da su podnositelja, kao ovršenika, stavili u neravnopravan položaj u odnosu na drugu stranku u postupku (ovrhovoditelja), te su ti propusti doveli do situacije u kojoj se rješenja kojima se odlučivalo u konkretnom slučaju, po načinu primjene mjerodavnih propisa, mogu smatrati samovoljnim. Slijedom navedenog Sud utvrđuje da su osporenim rješe­njima podnositelju povrijeđena ustavna prava zajamčena člankom
  85. stavkom
  86. i
  87. stavkom
  88. Ustava.
  89. Konačno, Ustavni sud ukazuje i na odredbe članka
  90. stavka
  91. Ustava prema kojoj sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sukladno toj ustavnoj odredbi sudovi su dužni pridržavati se strogih propisa postupka. Ako pravila postupanja ostavljaju sudovima na prosudbu svrsishodnost njihove primjene na konkretan slučaj, tada su oni dužni poduzeti sve potrebne mjere radi zaštite ravnopravnosti stranaka u postupku, odnosno radi omogućavanja strankama postizanje zaštite prava koja im prema Ustavu i zakonu pripadaju. U konkretnom slučaju takva zaštita prava jedne stranke, u provedenom ovršnom postupku, u cijelosti je izostala što osporena rješenja ovršnih sudova suprotstavlja načelu vladavine prava kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvat­ske.
  92. Zbog svega iznijetog, a temeljem odredbi članaka
  93. i
  94. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci. Točka III. ove odluke temelji se na odredbi članka
  95. Ustav­nog zakona. Broj: U-III-488/2001 Zagreb,
  96. siječnja
  97. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 11/2004-376 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 11/2004 Broj dokumenta u izdanju: 376 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 28.1.
  98. ELI: /eli/sluzbeni/2004/11/376 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  99. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.