← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3510/2003 i dr. od 22. siječnja 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3510/2003 i dr. od

  1. siječnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3510/2003 i dr. od
  3. siječnja
  4. NN 12/2004 (30.1.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3510/2003 i dr. od
  5. siječnja
  6. Ustavni sud Republike Hrvatske 418 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlu­čivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Agata Račan, Smilj­ko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, u postupku pokrenutom ustavnim tužbama Osječko-baranjske županije, koju zastupaju župan Z. B. i predsjednik Županijske skupštine R. R., na sjednici održanoj dana
  7. siječnja
  8. godine, donio je ODLUKU I. Utvrđuje se da su presudama Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: – Zpa-27/2003 od
  9. rujna
  10. – Zpa-30/2003 od
  11. listopada
  12. – Zpa-32/2003 od
  13. listopada 2003 – Zpa-33/2003 od
  14. listopada
  15. – Zpa-34/2003 od
  16. rujna
  17. – Zpa-35/2003 od
  18. rujna
  19. podnositelju ustavnih tužbi, Osječko-baranjskoj županiji, povrijeđena ustavna prava iz članka
  20. stavka
  21. i članka
  22. stavaka
  23. i
  24. Ustava Republike Hrvatske. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama« i u »Županijskom glasniku« Osječko-baranjske županije. Obrazloženje
  25. Ustavne tužbe su podnesene protiv presuda Upravnog suda Republike Hrvatske naznačenim pod točkom I. izreke. Svim navedenim presudama usvojeni su zahtjevi za zaštitu Ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina, koje je podnijelo dvadeset šestoro bivših vijećnika Skupštine Osječko- -baranjske županije, temeljem odredbe članka
  26. Zakona o uprav­nim sporovima (»Narodne novine«, broj 53/91, 9/92 i 77/92, u daljnjem tekstu: ZUS). U svakom od provedenih postupaka poništen je po jedan od akata (zaključaka odnosno rješenja) koje je donijela Skupština Osječko-baranjske županije na sjednici od
  27. travnja
  28. godine, kako slijedi: – presudom broj: Zpa-27/2003 – Zaključak o tome da se prima na znanje izvješće Mandatne komisije Skupštine Osječko-baranjske županije, klasa: 013-03/03-01/37, urbroj: 2158/1-01-01-03-2 od
  29. travnja
  30. godine, – presudom broj: Zpa-30/2003 – Zaključak o prihvaćanju prijedloga za izmjenu Statuta Osječko-baranjske županije, klasa: 012-03/03-01/1, urbroj: 2158/1-01-01-03-4 od
  31. travnja
  32. godine, – presudom broj: Zpa-32/2003 – Rješenje o razrješenju članova Poglavarstva Osječko-baranjske županije, klasa: 021-04/03-15/9, urbroj: 2158/1-01-01-03-3 od
  33. travnja
  34. godine, – presudom broj: Zpa-33/2003 – Rješenje o izboru potpredsjednika Skupštine Osječko-baranjske županije, klasa: 021-04/03-15/8, urbroj: 2158/1-01-01-03-1 od
  35. travnja
  36. godine, – presudom broj: Zpa-34/2003 – Rješenje o razrješenju i imenovanju predsjednika i članova Komisije za izbor i imenovanja, klasa: 021-04/03-16/2, urbroj: 2158/1-01-01-03-1 od
  37. travnja
  38. godine, – presudom broj: Zpa-35/2003 – Rješenje o prestanku mandata potpredsjednika Skupštine Osječko-baranjske županije, klasa: 013-03/03-01/8, urbroj: 2158/1-01-01-03-2 od
  39. travnja
  40. godine.
  41. Prvom od osporenih presuda, broj: Zpa-27/2003 od
  42. rujna
  43. godine, poništen je zaključak Skupštine Osječko-baranjske županije o tome da je Skupština Osječko-baranjske županije primila na znanje izvješće Mandatne komisije te Skupštine, kojim je utvrđeno: – da je ostavke na dužnost vijećnika u Skupštini Osječko-baranjske županije podnijelo, poimence, dvadeset šest vijećnika, te da im prestaje mandat sukladno članku
  44. alineji
  45. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 33/01 i 10/02, u daljnjem tekstu: Zakon o izboru), – da je Hrvatska seljačka stranka, kao predlagatelj kandidacijske liste, odredila zamjenika vijećniku S. R., koji je dao ostavku, u osobi I. B., koji preuzima i počinje obnašati dužnost vijećnika, sve sukladno odredbi članka
  46. stavka
  47. Zakona o izboru.
  48. Upravni sud Republike Hrvatske u obrazloženju osporene presude broj: Zpa-27/2003 od
  49. rujna
  50. godine izlaže prav­no stajalište, prema kojem zamjenik vijećnika počinje obavljati vijećničku dužnost nakon što Skupština, temeljem izvješća Mandatne komisije, utvrdi da započinje teći njegov mandat vijećnika iz razloga što je vijećniku kojeg zamjenjuje prestao mandat ili mu je mandat stavljen u mirovanje. Pri tom se Upravni sud poziva na odredbu članka
  51. stavka
  52. Poslovnika Osječko-baranjske županije (»Županijski glasnik«, broj 4/02 – pročišćeni tekst). Upravni se sud, nadalje, u obrazlaganju presude, poziva na odredbu članka
  53. alineje
  54. Zakona o izboru, prema kojoj članu predstavničkog tijela mandat prestaje prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata u slučaju da podnese ostavku, i to danom dostave pisane ostavke, shodno pravilima o dostavi koja su propisana Zakonom o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i 103/96), te na odredbe članka
  55. stavaka
  56. i
  57. Zakona o izboru, kojima je propisano da članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat miruje ili prestaje prije isteka vremena na koje je izabran, i da člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član, a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste. Također se Upravni sud poziva na odredbe članka
  58. stavka
  59. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, broj 33/01), te odgovarajuće odredbe Statuta Osječko-baranjske županije (»Županijski glasnik«, broj 4/02) i Poslovnika Osječko-baranjske županije, prema kojima predstav­ničko tijelo, odnosno Skupština, odlučuje većinom glasova nazoč­nih vijećnika na sjednicama na kojima je nazočna većina od ukup­nog broja vijećnika. Slijedom navedenih zakonskih, statutarnih i poslovničkih odredaba Upravni sud zaključuje da je ostavkom dvadeset šestoro vijećnika Skupštine Osječko-baranjske županije, od njih ukupno pedeset jednog, navedena Skupština ostala bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka, te da zamjenik vijećnika I. B. na zasjedanju Skupštine, održanom
  60. travnja
  61. godine, nije mogao sudjelovati na valjan način. Njemu, po stajalištu Upravnog suda, nije utvrđen početak trajanja mandata i to stoga što Skupština nije donijela zaključak o prihvaćanju izvješća Mandatne komisije, niti je utvrdila da dužnost vijećnika preuzima zamjenik vijećnika I. B., što sve zajedno nije niti mogla učiniti zbog nedostatka kvoruma i nemogućnosti donošenja odluka. Iz navedenih je razloga, po stajalištu Upravnog suda, Skup­ština od
  62. travnja
  63. godine održana nezakonito, pa su bez pravnog učinka svi zaključci, odluke i rješenja koji su na njoj doneseni, te Upravni sud smatra da su ispunjeni uvjeti za raspu­štanje Skupštine Osječko-baranjske županije, sukladno odredbi članka
  64. stavka
  65. točke
  66. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
  67. Sve ostale presude Upravnog suda, navedene pod točkom I. izreke odnosno pod točkom
  68. ovog obrazloženja, koje se u konkretnom slučaju osporavaju ustavnim tužbama, temelje se na izloženom pravnom stajalištu Upravnog suda o konstitutivnom značaju akta verifikacije vijećničkog mandata. Sve ustavne tužbe protiv navedenih presuda podnio je isti podnositelj i utemeljio ih na istovjetnim razlozima. Budući da se, prema tome, u svim predmetima radi o istovjetnom činjeničnom i pravnom supstratu, Ustavni sud o svih šest podnesenih ustavnih tužbi odlučuje u jedinstvenom postupku i jedinstvenom odlukom.
  69. U ustavnim tužbama podnositelj, Osječko-baranjska županija, ističe: Upravni sud je, po stajalištu podnositelja, osporenim presudama povrijedio odredbe članka 3., članka
  70. stavka 2., te članka
  71. stavaka
  72. i
  73. Ustava Republike Hrvatske. Za vrijeme važenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (»Narodne novine«, broj 90/92, 94/93, 117/93, 5/97, 17/99, 128/99 i 51/00), te Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, broj 90/92, 69/95, 59/96, 63/96 i 64/00) bilo je propisano da, u slučaju ostavke, mandat člana predstavničkog tijela prestaje s danom kada predstavničko tijelo o tome donese odluku, a analogno tome se postupalo i pri verifikaciji mandata zamjenika. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo­upra­vi i Zakonu o izboru, koji se primjenjuju od
  74. godine, mandat zamjenika člana predstavničkog tijela, kojeg je kao za­mje­nika odnosno preuzimatelja vijećničke dužnosti odredila politička stranka – predlagatelj liste, s liste s koje je izabran i član, započinje po sili zakona. U tom smislu, po stajalištu podnositelja, akt predstavničkog tijela o verifikaciji mandata zamjenika člana predstavničkog tijela ima deklaratoran karakter. Posebno se podnositelj poziva na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-303/2000 od
  75. svibnja
  76. godine (»Narodne novine«, broj 53/00), kojom je izraženo pravno shvaćanje Ustavnog suda o deklaratornom značenju akta verifikacije mandata zamjenika člana predstavničkog tijela, kojemu mandat započinje ex lege, jer izbor zamjenika člana predstavničkog tijela ne ovisi o volji tog tijela, već se na taj način provodi volja biračkog tijela. Podnositelj smatra da propise iz područja lokalne i područne samouprave valja tumačiti u korist funkcioniranja te samouprave i njezine zaštite, jer je to u interesu opstanka predstavničkog tijela i osiguravanja njegovog kontinuiteta u obliku kakav je utvrđen rezultatima izbora. Ovakvo pravno shvaćanje zastupaju, navodi podnositelj, Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvat­ske. Upravni sud je, donoseći osporene presude, u potpunosti zanemario navedena pravna shvaćanja mjerodavnih institucija i pogrešno protumačio i primijenio propise o lokalnoj i područnoj samoupravi, te je na taj način povrijedio Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu samoupravu, ustavno jamstvo jednakosti pred zakonom, kao i temeljne vrednote ustavnog poretka, u duhu kojih je trebalo tumačiti Ustav i mjerodavne propise. Stoga predlaže ukidanje presuda Upravnog suda. Napose podnositelj ističe da je osporenim presudama pred­sjednik Skupštine Osječko-baranjske županije onemogućen sazva­ti sjednicu, niti ta Skupština može donositi kakve odluke, a čime se stvaraju uvjeti za njezino raspuštanje. Ukazujući na nesagledive pravne i materijalne posljedice koje proizlaze iz opisane situacije, podnositelj istodobno predlaže Ustavnom sudu donošenje rješenja o privremenoj obustavi ovrhe osporenih presuda. Ustavne tužbe su osnovane.
  77. Člankom
  78. alinejom
  79. Zakona o izboru (»Narodne novine«, broj 33/01, stupio na snagu
  80. travnja 2001.) propisano je: »Članu predstavničkog tijela mandat prestaje prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata u sljedećim slučajevima: – ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke shodno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku, – (...)«. Članak
  81. istog Zakona propisuje: »

(1)Članovi predstav­ničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran.
(2)Člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s do­tične liste s koje je izabran član, a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste. (...)«. Iz citiranih odredaba Zakona proizlazi da za prestanak mandata člana predstavničkog tijela odnosno za započinjanje mandata njegovog zamjenika moraju biti ispunjene tri pretpostavke: – da je pisana ostavka člana predstavničkog tijela zakonito dostavljena predstavničkom tijelu, – da je njegov zamjenik neizabrani kandidat s liste s koje je izabran i član, – da ga politička stranka – predlagatelj liste, odredi kao zamjenika.
  1. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-303/2000 od
  2. svibnja
  3. godine, donesena je za vrijeme važenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (»Narodne novine«, broj 90/92, 94/93, 117/93, 5/97, 17/99, 128/99 i 51/00) i Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave (»Narodne novine«, broj 90/92, 69/95, 59/96, 63/96 i 64/00), kojim je bilo propisano da, u slučaju ostavke člana predstavničkog tijela, njegov mandat prestaje s danom kada predstavničko tijelo o tome donese odluku (time da se isto analogno primjenjivalo i u pogledu početka tijeka mandata zamjenika člana predstavničkog tijela). Ustavni sud u spomenutoj je odluci izrazio sljedeće stajalište o pravnoj prirodi odluke predstavničkog tijela o verifikaciji mandata: »... Odluka predstavničkog tijela o tome da je politička stranka ili drugi predlagatelj liste odredio zamjenika s liste (u slučaju nepodudarnosti – stavak
  4. članka 6.), odnosno odluka predstavničkog tijela o tome da zamjenikom postaje prvi po redoslijedu neizabrani kandidat s liste (u svim ostalim slučajevima – stavak
  5. članka 7.) ima samo deklaratoran karakter, jer izbor zamjenika člana predstavničkog tijela ne ovisi o volji tog tijela, već se na taj način provodi volja biračkog tijela, budući da na mjesto izabranih predstavnika stupaju njihovi zamjenici koji su se nalazili na stranačkoj ili nezavisnoj listi, a za koju su birači glasovali kao cjelinu ili su (kao što je to propisano odredbom stavka
  6. članka 6.) izabrani zajedno s predstavnicima u istoj izbornoj jedinici. (...) Naime, prema naprijed iznesenom stajalištu Ustavnog suda, akt verifikacije mandata deklaratorne je naravi i potvrđuje činjenicu koja je nastala ex lege, pa s obzirom da donošenje tog akta ne može ovisiti o volji predstavničkog tijela koje ga donosi (jer samo potvrđuje izraženu volju biračkog tijela), taj akt nije upravni akt. (...)«.
  7. Člankom
  8. stavkom
  9. Ustava zajamčena je svima jednakost pred zakonom. Jamstvo jednakosti, u materijalnopravnom smislu, ima zna­čenje zaštite od arbitrarnosti u odlučivanju sudova, drugih državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti. Arbitrarnim se može ocijeniti pojedinačni akt pri čijem je donošenju njegov donositelj bez razboritih ili bez ikakvih razloga odstupio od ustaljene prakse, nije uzeo u obzir očigledno mjerodavan propis ili je mjerodavni propis pogrešno protumačio i primijenio, na način i u mjeri koja dotični pojedinačni akt čini pravno neprihvatljivim. Upravni sud svoje stajalište o temeljnom spornom pravnom pitanju zasniva na odredbi članka
  10. stavka
  11. Poslovnika Osječko-baranjske županije, koja glasi: »Zamjenik vijećnika počinje obavljati vijećničku dužnost nakon što Skupština, temeljem Izvješća Mandatne komisije, utvrdi da započinje teći njegov mandat vijećnika iz razloga što je vijećniku koga zamje­njuje prestao mandat odnosno mandat vijećnika kojeg zamjenjuje stavljen u mirovanje«. Upravni sud je pogrešno primijenio citiranu poslovničku odredbu. Ta je odredba u suprotnosti s odredbama članaka
  12. i
  13. Zakona o izboru (točka
  14. obrazloženja) i ne može biti primijenjena na način suprotan sadržaju i smislu odredaba članaka
  15. i
  16. Zakona o izboru, tj. ne može se tumačiti na način iz kojeg bi proizlazilo da odluka Skupštine o verifikaciji mandata ima konstitutivan značaj za početak tijeka mandata zamjenika vijećnika. Odredbe članaka
  17. i
  18. Zakona o izboru također su u konkretnom slučaju pogrešno protumačene i primijenjene. Odredbama članka
  19. stavaka
  20. i
  21. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) propisano je da su odluke i rješenja Ustavnog suda obvezatni i da ih je dužna poštovati svaka fizička i pravna osoba, te da su sva tijela državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna, u okviru svojeg ustavnog i zakonskog djelokruga, provoditi odluke i rješenja Ustavnog suda. Unatoč tome, Upravni sud Republike Hrvatske je u obrazlo­ženjima osporenih presuda i izrijekom naveo da presude donosi neovisno o pravnom shvaćanju Ustavnog suda. Slijedom izloženog, osporenim presudama Upravnog suda povrijeđeno je ustavno pravo na jednakost iz članka
  22. stavka
  23. Ustava, na koje podnositelj ustavnim tužbama ukazuje.
  24. Odredbom članka
  25. stavka
  26. Ustava utvrđeno je da se ustavno pravo građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, koje je zajamčeno stavkom
  27. iste ustavne odredbe, ostvaruje preko lokalnih odnosno područnih (regionalnih) predstav­ničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava. Prema tome, ustavno pravo na lokalnu i područnu samoupravu ostvaruje se putem predstavničkih tijela, a smisao je navedene ustavne odredbe da se to pravo ostvaruje samo ako predstavničko tijelo odražava volju birača iskazanu na izborima. Stoga o sastavu predstavničkog tijela, kao i o tome tko će postati njegov član nakon što je neki od članova otpao, odlučuju građani na izborima odnosno rezultati izbora, a ne predstavničko tijelo. Iz navedenih razloga Ustavni sud utvrđuje da su osporenim presudama Upravnog suda povrijeđene i odredbe o pravu na lokalnu i područnu samoupravu iz članka
  28. stavka
  29. Ustava.
  30. Odredba članka
  31. Ustava, na čiju povredu podnositelj također ukazuje, ne sadrži ljudska prava ili temeljne slobode zajamčene Ustavom koji bi se štitili u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom.
  32. Prema odredbi članka
  33. stavka
  34. Ustavnog zakona, odlukom kojom se ustavna tužba usvaja Ustavni sud ukida osporavani akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo. Prema stavku
  35. iste odredbe Ustavnog zakona, u slučaju da osporavani akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja više ne proizvodi pravne učinke, Ustavni sud u odluci utvrđuje njegovu neustavnost, navodeći u izreci ustavno pravo koje je podnositelju tim aktom povrijeđeno. Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj
  36. studenoga
  37. godine, donijela je rješenje o raspuštanju Skupštine Osječko-baranjske županije (klasa: 015-01/03-05/01, urbroj: 5030109-03-1, objavljeno u »Narodnim novinama«, broj 181/03 od
  38. studenoga
  39. godine, s kojim je datumom stupilo na snagu). Na istoj je sjednici Vlada Republike Hrvatske donijela i rješenje o imenovanju povjerenice Vlade Republike Hrvatske u Osječko-baranjskoj županiji (klasa: 015-01/03-07/12, urbroj: 50304/2-03-02, objavljeno u »Narodnim novinama«, broj 181/03 od
  40. studenoga
  41. godine, s kojim je datumom stupilo na snagu). Prema tome, u konkretnom su slučaju ustavnim tužbama osporene presude Upravnog suda koje više ne proizvode pravne učinke, pa su se na navedeni način ispunile pretpostavke iz odred­be članka
  42. stavka
  43. Ustavnog zakona. Stoga je, a pozivom na odredbe članaka
  44. i
  45. Ustavnog zakona, odlučeno kao u izreci pod točkom I.
  46. Odluka o objavi (točka II. izreke) temelji se na odredbi članka
  47. Ustavnog zakona.
  48. Prijedlozi za donošenje rješenja o privremenoj obustavi ovrhe osporenih presuda nisu razmatrani. Broj: U-III-3510/2003 U-III-3599/2003 U-III-3600/2003 U-III-3601/2003 U-III-3602/2003 U-III-3603/2003 Zagreb,
  49. siječnja
  50. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 12/2004-418 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 12/2004 Broj dokumenta u izdanju: 418 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 30.1.
  51. ELI: /eli/sluzbeni/2004/12/418 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  52. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.