← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3112/2003 od 17. prosinca 2003.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3112/2003 od

  1. prosinca
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3112/2003 od
  3. prosinca
  4. NN 2/2004 (8.1.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3112/2003 od
  5. prosinca
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 52 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi S. O. iz S., kojeg zastupa Č. P., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj dana
  7. prosinca 2003., jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Sisku dužan je donijeti meritornu odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: P-131/03 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od tri mjeseca, računajući od prvog idućeg dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  8. stavka
  9. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, S. O. iz S., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  10. stavka
  11. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst), u iznosu od 7.500,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  12. Podnositelj ustavne tužbe, temeljem odredbe članka
  13. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je dana
  14. listopada
  15. godine ustavnu tužbu zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku. Predlaže da Ustavni sud odredi rok za donošenje odluke u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Sisku, pod poslovnim brojem: P-131/03, te da odredi primjerenu naknadu podnositelju zbog povrede ustavnih prava iz članaka 14., 26.,
  16. stavka
  17. i
  18. Ustava, kao i prava zajamčenih člancima 6.,
  19. i
  20. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine«, Međunarodni ugovori, broj 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak). ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  21. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  22. Ustavnog zakona, uvidom u spis Općin­skog suda u Sisku, broj: P-131/03 (prije P-475/93 i dr.), utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o pov­redi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  23. stavkom
  24. Ustava Republike Hrvatske: – dana
  25. ožujka
  26. godine, pred Općinskim sudom u Sisku pokrenut je parnični postupak, radi poništenja odluke o disciplinskoj mjeri prestanka radnog odnosa podnositelja; – dana
  27. lipnja
  28. godine je održano prvo ročiše, potom je ročište održano
  29. srpnja
  30. godine, pa
  31. rujna
  32. godine,
  33. listopada
  34. godine,
  35. studenoga
  36. godine,
  37. studenoga
  38. godine,
  39. prosinca
  40. godine; – na ročištu održanom
  41. prosinca
  42. godine glavna rasprava je zaključena te je
  43. prosinca
  44. godine Općinski sud u Sisku donio presudu kojom je odbio tužbeni zahtjev podnositelja; – dana
  45. travnja
  46. godine podnositelj je podnio žalbu na prvostupanjsku presudu; – dana
  47. lipnja
  48. godine Županijski sud u Sisku je, presudom, broj: Gž-733/94, uvažio žalbu podnositelja i preinačio prvostupanjsku presudu, te je poništio odluke Disciplinske komisije i naložio tuženom da podnositelja vrati u radni odnos; – dana
  49. kolovoza
  50. godine tuženik, HEP s.p.o. Zagreb, Termoelektrana Sisak, izjavio je reviziju; – rješenjem, broj: Rev-3288/94 od
  51. studenoga
  52. godine, Vrhovni sud Republike Hrvatske je prihvatio reviziju tuže­nika, ukinuo presude nižih sudova i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje; – sljedeće ročište je održano
  53. rujna
  54. godine; – na ročištu
  55. studenoga
  56. godine je konstatirano da je opunomoćenik podnositelja telefonski obavijestio sud da je spriječen pristupiti ročištu i zamolio odgodu ročišta, a isto je zatražio i punomoćnik tuženika; – ročište zakazano za
  57. prosinca
  58. godine, zbog molbe opunomoćenika tužitelja za rok za očitovanje na podnesak tuže­nika, je otkazano; – ročište zakazano za
  59. siječnja
  60. godine otkazano je zbog nepristupanja tuženika na raspravu; – podneskom od
  61. siječnja
  62. godine podnositelj je pred­ložio provođenje vještačenja po vještaku strojarske struke, kojem bi bio cilj utvrditi vrijednost dviju osovina koje se stavljaju na teret podnositelju da su nađeni u njegovom ormariću; – ročište od
  63. veljače
  64. godine odgođeno je radi donošenja odluke o provođenju vještačenja; – na ročištu
  65. ožujka
  66. godine podnositelj je predložio prekid postupka do pravomoćnosti presude u kaznenom postupku kojom je oslobođen optužbe za kazneno djelo zbog kojeg je dobio otkaz; – podneskom od
  67. ožujka
  68. godine podnositelj je tražio zakazivanje glavne rasprave; – na ročištu
  69. svibnja
  70. godine postupak je nastavljen te je određeno vještačenje; – dana
  71. kolovoza
  72. vještak je sudu dostavio nalaz i mišljenje; – na ročištu dana
  73. svibnja
  74. godine podnositelj je tvrdio da nije primio nalaz vještaka, te je upućen da sa svojim punomoćnikom, koji nije bio nazočan ročištu, utvrdi je li primio nalaz i mišljenje vještaka ili je potpis na dostavnici falsifikat; – podneskom od
  75. lipnja
  76. godine podnositelj se je očitovao na činjenicu da je primio navedeni nalaz vještaka te je iznio svoj stav o njemu; – na ročištu održanom
  77. srpnja
  78. godine glavna rasprava je zaključena; – Općinski sud u Sisku presudom, broj: P-941/95 od
  79. srpnja
  80. godine je odbio tužbeni zahtjev podnositelja; – dana
  81. travnja
  82. godine podnositelj je podnio žalbu; – rješenjem Županijskog suda u Sisku, broj: Gž-556/00 od
  83. srpnja
  84. godine uvažena je žalba, ukinuta prvostupanjska presuda te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje; – na ročištu održanom
  85. studenoga
  86. godine tuženiku je naloženo da uplati predujam za saslušanje vještaka; – podneskom od
  87. prosinca
  88. godine podnositelj je tražio zakazivanje ročišta; – ročište je održano
  89. svibnja
  90. godine; – ročište zakazano za
  91. rujna
  92. odgođeno je zbog spriječenosti opunomoćenika podnositelja te je naloženo opuno­moćeniku podnositelja da izvijesti sud kada bi, u veljači
  93. godine, mogao pristupiti raspravi; – ročište zakazano za
  94. veljače
  95. godine odgođeno je zbog nepristupa direktora tuženika i vještaka; – sljedeće ročište je održano
  96. travnja
  97. godine, kada je glavna rasprava zaključena; – presudom Općinskog suda u Sisku, broj: P-1102/00 od
  98. travnja
  99. godine odbijen je tužbeni zahtjev podnositelja; –
  100. srpnja
  101. godine podnositelj je podnio žalbu; – rješenjem Županijskog suda u Sisku, broj: Gž-1761/02 od
  102. rujna
  103. godine uvažena je žalba, ukinuta prvostupanjska presuda i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje; – podneskom od
  104. veljače
  105. godine podnositelj je požurivao zakazivanje glavne rasprave; – ročište je zakazano za
  106. travnja
  107. godine; – ročište je održano
  108. lipnja
  109. godine; – rješenjem Općinskog suda u Sisku, broj: P-131/03-70 od
  110. rujna
  111. godine određeno je provođenje vještačenja. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U SISKU
  112. Na temelju članka
  113. stavka
  114. alineje
  115. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio od Općinskog suda u Sisku da se izjasni o navodima ustavne tužbe. Općinski sud u Sisku dostavio je ovom Sudu spis, broj: P-131/03 i očitovanje o navodima ustavne tužbe, u kojemu iznosi redoslijed postupanja u predmetu te ističe da se radi o složenom predmetu te da je sud tijekom navedenog razdoblja donosio odluke. Navodi da je u tijeku vještačenje, a da je podnositelj i sam pridonio dužini trajanja postupka zbog odgode ročišta na molbu punomoćnika podnositelja. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  116. Mjerodavno pravo u ovom sudskom postupku sadržano je u odredbama članka
  117. stavka
  118. Ustava Republike Hrvatske i članku
  119. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  120. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatranjem razloga ustavne tužbe podnositelja i uvida u spis Općinskog suda u Sisku, broj: P-131/03, Ustavni sud je utvrdio da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredbe članka
  121. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 5.
  122. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Parnični postupak, pokrenut tužbom radi poništenja odluke o disciplinskoj mjeri prestanka radnog odnosa, započeo je dana
  123. ožujka
  124. godine pred Općinskim sudom u Sisku. Ustavna tužba podnijeta je dana
  125. listopada
  126. godine, a do tog dana sudski postupak nije okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da postupak u ovom predmetu traje ukupno devet

(9)godina, šest
(6)mjeseci i petnaest
(15)dana. Tijekom tog razdoblja Općinski sud u Sisku je održao dvadest ročišta, donio tri presude o neprihvaćanju tužbenog zahtjeva, koje su ukinute odlukama Županijskog suda u Sisku odnosno rješenjem Vrhovnog suda. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, u daljnjem tekstu: Europska konvencija), a to je
  1. studenoga
  2. godine. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  3. studenoga
  4. godine (dana proglašenja Promjena Ustava). Ispitivanje razumnosti trajanja sudskih postupaka prije
  5. studenoga
  6. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  7. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Ustavni sud je u konkretnom slučaju ocijenio da se pravno relevantnim razdobljem s aspekta povrede prava na razumnu duljinu trajanja sudskog postupka smatra razdoblje od
  8. studenoga
  9. godine (to jest, od dana stupanja na snagu Europske konvencije) do
  10. listopada
  11. godine (to jest, do dana podnošenja ustavne tužbe), što ukupno iznosi pet
(5)godina, deset
(10)mjeseci i dvadeset i osam
(28)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNIH SUDOVA Ustavni sud je utvrdio da je u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, Općinski sud u Sisku, od radnji koje su relevantne za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku, održao dvadeset i jedno ročište za glavnu raspravu i donio tri presude o odbijanju tužbenog zahtjeva podnositelja. Radi se o radnom sporu u kojem zakonodavac nalaže hitno postupanje, a protivno tom zahtjevu zakonodavca postupak traje preko 9 godina, te je potrebno istaknuti i dugo trajanje postupka i prije
  2. godine. Međutim, niti nakon
  3. godine, odnosno unutar pravno relevantnog razdoblja za ocjenu razumnog roka glede trajanja postupka, prvostupanjski sud nije postupao učinkovito niti je postupak dovršio. Presude prvostupanjskog suda ukidane su svaki put zbog nedostatno provedenog dokaznog postupka te nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, uslijed čega je i materijalno pravo pogrešno primjenjivano. Ocjena je Ustavnog suda da broj održanih ročišta i donijetih odluka ne opravdava trajanje radnog spora od 9 godina, a da je postupak i dalje pred prvostupanjskim sudom. Tijekom postupka su ukinute tri prvostupanjske i jedna drugostupanjska odluka, pa se može ocijeniti da je došlo do zlouporabe procesnih ovlasti od strane nižestupanjskih sudova jer nisu korištene procesne ovlasti propisane Zakonom o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92, 112/99 i 88/01) koje nalažu efikasnije i učinkovitije vođenje parničnog postupka. 5.
  4. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU) Podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u sudskom postupku, odnosno njegov punomoćnik, prema utvrđenju Ustavnog suda, pridonijeli su duljini trajanja postupka, budući da je opuno­moćenik, zbog drugih obveza, tražio odgode ročišta. Podnositelj je, tražio i prekid postupka, zbog čekanja ishoda kaznenog postupka, te je, zbog, očito nedostatne komunikacije s odvjetnikom, tražio odgodu ročišta zbog navoda da nije primio nalaz vještaka (što se poslije utvrdilo netočnim). Mišljenje je Ustavnog suda da je podnositelj imao udjela u otežavanju rada suda, ali sudovi su imali procesne mogućnosti za sprječavanje takvog ponašanja i ubrzavanja postupka, znajući da se radi o hitnom, radnom postupku. 5.
  5. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA U konkretnom predmetu nije sporno da se radi o složenoj sudskoj stvari, jer je riječ o radnom odnosu i zahtjevnim činje­ničnim i pravnim okolnostima u kojima su donijete osporene odlu­ke tuženika. Međutim, razlog zašto složenost postupka i činjenica da je tijekom postupka donijeto sedam sudskih odluka ne opravdava dužinu trajanja tog postupka, Ustavni sud nalazi u prirodi konkretnog spora. Radi se o radnom sporu i neučinkovitost pre­suđivanja ovaj Sud nalazi i u tomu što je predmet tri puta vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Dakle, radi se o neučinkovitosti prvostupanjskog suda.
  6. Slijedom iznijetog, Ustavni sud je utvrdio da je trajanjem parničnog, radnog, postupka preko devet godina, povrijeđeno podnositeljevo ustavno pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, zajamčeno člankom
  7. stavkom
  8. Ustava Republike Hrvatske.
  9. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka
  10. stavka
  11. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  12. Sukladno odredbi članka
  13. stavka
  14. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud u pravilu određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje, uz iznimnu moguć­nost uvažavanja nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije
  15. studenoga
  16. godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja. Pri utvrđivanju visine naknade temeljem članka
  17. stavka
  18. Ustavnog zakona Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, imajući pri tom u vidu i vrstu postupka o kojem se radi.
  19. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
  20. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-3112/2003 Zagreb,
  21. prosinca
  22. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 2/2004-52 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 2/2004 Broj dokumenta u izdanju: 52 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 8.1.
  23. ELI: /eli/sluzbeni/2004/2/52 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  24. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.