Statistički standardi za prodcom istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2003. (Ind-21/PRODCOM)

Statistički standardi za prodcom istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2003. (Ind-21/PRODCOM) Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Statistički standardi za prodcom istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2003. (Ind-21/PRODCOM) NN 14/2004 (3.2.2004.), Statistički standardi za prodcom istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2003. (Ind-21/PRODCOM) DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU 0442 Na temelju članka 43. Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.) Državni zavod za statistiku određuje STATISTIČKE STANDARDE ZA PRODCOM ISTRAŽIVANJE O INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI ZA 2003. (IND-21/PRODCOM) I. UVODNA OBJAŠNJENJA Službena statistika Republike Hrvatske (RH) ima obvezu kontinuiranog usklađivanja sa statistikom Europske unije (EU-

1. a)posebno u okviru provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), u okviru kojeg je predviđena njihova potpuna harmonizacija do kraja 2006. U tom je cilju 2003., nastavljen rad na daljem usklađivanju nacionalnih Statističkih standarda za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2002.1) s istovrsnim PRODCOM statistikama EU-a. Razlozi pristupanja ponovnoj reviziji PRODCOM istraživanja su višestruki. Revizija temeljnih nacionalnih statističkih klasifikacija koje su izvršene tijekom 2003. zbog usklađivanja s EU-ovim revidiranim klasifikacijama, jedan su od glavnih razloga. Revidirana je temeljna statistička klasifikacija RH, Nacionalna klasifikacije djelatnosti – NKD2) radi usklađivanja s ažuriranom verzijom NACE-a Rev. 1.13) EU-a, a stupila je na snagu nova verzija NKD-a 2002.4) Središnja Klasifikacije proizvoda po djelatnostima RH – KPD 1996.5), također je revidirana radi usklađivanja s ažuriranom verzijom CPA 20026) EU-a, a stupila je na snagu ažurirana verzija KPD-a 2002.7) Obje klasifikacije čine sastavni dio hijerarhijskih razina u Nomenklaturi industrijskih proizvoda – NIP-u 2002.8) na temelju koje su prikupljeni i obrađeni podaci o industrijskoj proizvodnji u PRODCOM istraživanju za 2002. Stoga je bilo neophodno pristupiti reviziji NIP-a 2002. i izraditi novu verziju NIP-a 2003. Ova je revizija NIP-a po svom obujmu i složenosti predstavljala veću reviziju, jer osim usklađivanja hijerarhijskih razina NIP-a s novim revidiranim verzijama NKD-a 2002. i KPD-a 2002., trebalo je uskladiti pojedinačne proizvode NIP-a s novom verzijom PRODCOM Liste za 20039) EU-a. PRODCOM uredbom EU-a kojom je propisana obvezna provedba PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji u državama članicama EU-a, ne odnosi se samo na metodologiju provedbe (koncepti i definicije), već uključuje i godišnje ažuriranje PRODCOM Liste. Zbog toga je za provedbu PRODCOM istraživanja za 2003. izrađena PRODCOM Lista 2003 i donesene posebnim propisom EU-a. Proizvodi iz PRODCOM Liste 2003 u velikom su broju izmijenjeni radi jednoznačnog povezivanja s proizvodima (robama) iz Kombinirane nomenklature (CN) za vanjsku trgovinu za 2003 (CN 2003)10) EU-a s kojom je PRODCOM Lista 2003 povezan preko korespondentnih tablica veza. Na agregiranim hijerarhijskim raznima PRODCOM Lista 2003 također je usklađena s revidiranim verzijama NACE-a Rev. 1.1 i CPA 2002 EU-a, isto kao i NIP. Sve navedene okolnosti razlog su revizije ovih Statistički standarda za IND-21/PRODCOM istraživanje koja uključuju i izradu novu verziju NIP-a 2003. Prema politici revizije PRODCOM istraživanja sve do 2007. godišnje će se ažurirati NIP prema ažuriranju PRODCOM Liste EU-a, a donosit će se kao izmjene i dopune PRODCOM standarda za 2003. U 2007. očekuju se veće revizije svih UN-ovih i EU-ovih statističkih ekonomskih klasifikacija (u okviru tzv.”OPERATION 2007”), koje će implicirati i veću promjenu hijerarhijske strukture PRODCOM Liste te će se izradit potpuno nova verzija NIP-a kao nacionalne izvedenice. Pojam INDUSTRIJE u PRODCOM istraživanju. Sektor INDUSTRIJE ovdje je definiran s trima područjima NKD-a 2002. i to s: C – Rudarstvo i vađenje, D – Prerađivačka industrija i E – Opskrba električnom energijom, plinom i vodom, odnosno odjeljcima od 10. do 41. NKD-a 2002. Isti pojam INDUSTRIJE koristio se i u svim prijašnjim godišnjim istraživanjima o industrijskoj proizvodnji od 1995. i usklađen je s konceptom industrije koji koristi Eurostat. Prvi prikupljeni, obrađeni i objavljeni podaci prema ovom konceptu industrije odnose se na rezultate Godišnjeg izvještaja industrije za 1994. a temelje se na prvoj verziji NIP-a 1995. Od tada do danas NIP se, zajedno sa Statističkim standardima za ovo istraživanje, četiri puta revidirano11), svaki put radi daljnjeg usklađivanja s PRODCOM istraživanjem EU-a. PRODCOM je kratica za PRODCOM istraživanje12) EU-a od 1993. prikupljaju se podaci o industrijskoj proizvodnji država članica EU-a koja zahtijeva godišnju reviziju PRODCOM Liste, i nacionalnih nomenklatura koje su iz nje izvedene prilikom dostavljanja PRODCOM podataka u EU. Pojam INDUSTRIJE koji se koristi u ovom PRODCOM istraživanju za 2003. (kao i u svim prijašnjim PRODCOM baziranim istraživanjima o industrijskoj proizvodnji koja su se provodila od 1995. do sada usklađen je s definicijom industrije koji koristi Eurostat. II. KONCEPTI I DEFINICIJE PRODCOM ISTRAŽIVANJA Općenito o vrstama statističkih jedinica13) Poduzeće (Enterprise) je najmanja kombinacija pravnih jedinica koja čini organizacijsku jedinicu za proizvodnju dobara i usluga, ima određeni stupanj autonomije pri odlučivanju, posebno pri raspoređivanju vlastitih resursa. Poduzeće obavlja jednu ili više djelatnosti na jednoj ili više lokacija. Poduzeće može biti samo jedna pravna jedinica. Lokalna jedinica (Local unit) je poduzeće ili dio poduzeća (npr. radionica, tvornica, pogon, ured, rudnik) smješten na zemljopisno određenom mjestu. Na svakom od tih mjesta obavlja se neka ekonomska djelatnost u kojoj je zaposlena jedna ili više osoba (nekad samo dio radnoga vremena) za jedno te isto poduzeće. Ako je neka osoba zaposlena na jednom ili više mjesta (npr. održavanje), lokalna jedinica je mjesto s kojeg se daju upute ili s kojeg se organizira rad. Za svaku lokalnu jedinicu potrebno je odrediti broj zaposlenih. Međutim, sve pravne jedinice koje čine pravnu osnovu poduzeća ili jednog njegova dijela moraju imati barem jednu lokalnu jedinicu npr. registriran ured, čak i ako tamo nema nijednog zaposlenog. Lokalna jedinica može obavljati samo pomoćne djelatnosti. Zemljopisno identificirano mjesto mora biti striktno opisano: dvije jedinice koje pripadaju istom poduzeću na različitim lokacijama (čak i unutar najmanje administrativne jedinice), smatraju se dvjema lokalnim jedinicama. Jedna lokalna jedinica može se protezati kroz nekoliko susjednih administrativnih područja, a u tom je slučaju, prema konvenciji, poštanska adresa odlučujuća. Jedinica prema vrsti djelatnosti - JVD (Kind-of Activity Unit - KAU) čine dijelovi poduzeća koji pridonose izvođenju djelatnosti na razini razreda djelatnosti (četveroznamenkasta brojčana oznaka) NACE-a odnosno NKD-a, u skladu s EU kriterijem djelatnosti. Većina entiteta obavlja više od jedne vrste djelatnosti u svojoj ulozi “proizvođača”, a zbog naglašavanja njihovog tehničko-ekonomskog odnosa dijele se na temelju vrsta djelatnosti. JVD odgovara jednoj operacijskoj potpodjeli poduzeća. Razvrstava se na temelju svoje vlastite glavne djelatnosti i trebalo bi ga uvijek podijeliti kada obavlja još neku od sekundarnih djelatnosti poduzeća, ukoliko su podaci poduzeća za te djelatnosti raspoloživi. Jedinice koje obavljaju samo pomoćne djelatnosti za svoje poduzeće (npr. funkcija nabave i prodaje) ne mogu se smatrati samostalnim JVD-om. Lokalni JVD (Local Kind-of Activity Unit - LKAU) čini dio JVD-a koji odgovara lokalnoj jedinici. Svaki JVD mora imati najmanje jedan lokalni JVD. Međutim, JVD se može formirati od dijelova jedne ili više lokalnih jedinica, koje mogu u određenim okolnostima obavljati samo određeni broj pomoćnih djelatnosti, te u tom slučaju treba dodatno razvrstati lokalne jedinice. Svako poduzeće mora imati najmanje jedan lokalni JVD, jer skup svih lokalnih JVD-a uključenih u istu ili sličnu vrstu djelatnosti po NACE (odnosno NKD-
2. u)predstavlja tu djelatnost po načelu «čistih djelatnosti». Između poduzeća i lokalnog JVD-a postoji hijerarhijski odnos. Poduzeće sadrži jedan ili više lokalnih JVD-a, ali lokalni JVD uvijek pripada samo jednom poduzeću. Pojam lokalnog JVD-a također je sukladan operativnoj definiciji pojma «pogon» (establishment) prema svjetskom statističkom standardu UN-a navedenom u uvodnom dijelu ISIC-a Rev. 3. Proizvod i proizvodnja u PRODCOM istraživanju Koncepti i definicije proizvoda i proizvodnje koji se koriste u ovom istraživanju preuzeti su iz PRODCOM istraživanja EU-a i nemaju smisao definitivnih značenja ovih riječi izvan ovog konteksta. U nedostatku konzistentne nacionalne terminologije i dvojezičnih pojmovnika, uz svaki pojam navodimo i naziv na engleskom jeziku, a za koncepte proizvodnje i vrstu prema PRODCOM-u EU-a. Proizvod (Product). Proizvod je posljedica neke industrijske djelatnosti, koristi se kao opći je naziv za proizvode koji imaju fizičku dimenziju i za industrijske usluge, a definiran je Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIP-om 2003. prema konceptu ovog PRODCOM istraživanja. Gotov proizvod (Finished product). Pod pojmom gotov proizvod smatra se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj prerade ili dorade tako da je u NIP-u 2003. naveden pod posebnom šifrom i nazivom. Pojam tako definiranoga gotovog proizvoda obuhvaća i sve radove dovršavanja proizvoda kojima pripadaju čišćenje, pakiranje, ispitivanje kvalitete, kasiranje i slično. Količine neispravnih proizvoda ("škart") ne smatraju se u gotovim proizvodima. Jedinična vrijednost (Unit value). Jedinična vrijednost prodanih (gotovih) proizvoda predstavlja prosječnu vrijednost po jedinici proizvoda, a ne pravu prosječnu cijenu tih proizvoda. U PRODCOM istraživanju jedinična vrijednost prodanih proizvoda ne snima se izravno već se dobije izračunom odnosno dijeljenjem vrijednosti prodanih proizvoda definiranih NIP-om 2003. s prodanim količinama tih proizvoda, a izražena je u kunama. Nedovršen proizvod (Unfinished product). Proizvod koji nije dosegao određeni stupanj prerade ili dorade definiran NIP-om 2003. smatra se nedovršenim i ne iskazuje se u PRODCOM istraživanju. Intermedijarni proizvod (Intermediate products). Proizvod koji je dosegao određeni stupanj prerade ili dorade definiran NIP-om 2003. i koji je proizvela jedna od lokalnih jedinica poduzeća, ali koji se u istoj ili drugoj lokalnoj jedinici istog poduzeća odnosno pravne osobe dalje prerađuje ili obrađuje i tim se postupcima pretvara u novi proizvod iz NIP-a 2003. (ili se ugrađuje u novi proizvod) naziva se intermedijarni. U PRODCOM istraživanju vlastito proizvedeni intermedijarni proizvodi se iskazuju u tablici 1. pod “količine utrošene za daljnju proizvodnju u poduzeću (stupac “h”). U nekim metodologijama za sličnu definiciju se koristi pojam poluproizvod (semi-finished products). Proizvodi kupljeni od trećih osoba radi preprodaje u istom obliku u kojem su i kupljeni ne smatraju se intermedijarnim proizvodima, kao ni proizvodi koji se koriste za bruto investicije u vlastiti fiksni kapital lokalnih jedinica odnosno poduzeća. Prodana proizvodnja (Production sold – PRODCOM type S). Pod pojmom prodana proizvodnja podrazumijeva se proizvodnja koju su neko vrijeme obavljale statističke jedinice i koja je prodana (fakturirana) u izvještajnoj godini. U prodanu (realiziranu) proizvodnju treba uključiti ukupne količine i vrijednosti proizvoda (i usluga) iz NIP-a 2003. koje su isporučeni drugim poslovnim subjektima, prodane u vlastitim prodavaonicama lokalnih jedinica odnosno poduzeća i izvezene količine i vrijednosti proizvoda (i usluga) u izvještajnoj godini. Drugim riječima, proizvodnja se smatra prodanom ako je fakturirana. Pod prodanom proizvodnjom smatra se i proizvodnja odnosno prerada realizirana na temelju ugovora s naručiteljem ili izvršene industrijske usluge za treće osobe prema definicijama iz ovih PRODCOM statističkih standarda (vidi III. dio, točka C – Posebne upute za popunjavanje IND-21/PRODCOM obrasca). Ukupna proizvodnja (Total production – PRODCOM type T). Ukupna proizvodnja jest ostvarena proizvodnja koju su obavljale statističke jedinice u izvještajnoj godini bez obzira na to da li je prodana trećim osobama u zemlji ili inozemstvu (izvoz), stavljena na zalihe gotovih proizvoda (namijenjenih prodaji) ili se koristila za daljnju preradu u poduzeću, ili kombinirano. U ukupnu proizvodnju treba uključiti i proizvodnju ostvarenu na temelju zajedničkog ulaganja sa stranim partnerom, ali samo ako je ostvarena na teritoriju Republike Hrvatske (npr. nafta), uključujući i proizvodnju ostvarenu na teritoriju Slobodnih zona RH. Ukupne količine ostvarene proizvodnje uključuju i proizvodnju odnosno preradu realizirana na temelju ugovora s naručiteljem ili izvršene industrijske usluge za vlastiti račun ili za treće osobe u izvještajnoj godini prema definicijama iz ovih PRODCOM statističkih standarda (vidi III. dio, točka C – Posebne upute za popunjavanje IND-21/PRODCOM obrasca). Proizvodnja namijenjena prodaji (Production intended for sale – PRODCOM type C). Proizvodnja namijenjena prodaji jest proizvodnja koju su obavljale statističke jedinice u izvještajnoj godini i koja je prodana trećim osobama u zemlji ili inozemstvu (izvoz) ili je stavljena na zalihe gotovih proizvoda kako bi se prodala kasnije, ili kombinirano. Ova se vrsta proizvodnje ne snima izravno već se dobije izračunom. Ne uključuje proizvodnju koja se je utrošila (ili je namijenjena) za daljnju preradu u istoj statističkoj jedinici odnosno poduzeću prema definicijama iz ovih PRODCOM statističkih standarda (vidi III. dio, točka C – Posebne upute za popunjavanje IND-21/PRODCOM obrasca). Cilj i predmet PRODCOM istraživanja Svrha provedbe PRODCOM istraživanja za 2003. je prikupljanje, obrada i objavljivanje podataka o industrijskoj proizvodnji za 2003. koja se obavljala na području pojedinačnih županija odnosno na teritoriju RH, i to na detaljnoj razini proizvoda iz NIP-a 2003. Diseminacija PRODCOM rezultata svim domaćim korisnicima za potrebe analiza i uspoređivanje statističkih podataka o industrijskoj proizvodnji s podacima vanjske trgovine i njihovo bilanciranje (proizvodnja + uvoz –izvoz) za ocjenu konkurentnosti domaćih proizvoda na europskom i svjetskom tržištu, kao i diseminacija PRODCOM rezultata Eurostatu u okviru izvršavanja obveza iz SSP-a te uključivanje PRODCOM rezultata RH u publikacije i na baze Eurostata, glavni su ciljevi provedbe ovoga harmoniziranog PRODCOM istraživanja u RH (kao i svih prethodnih) i njegove kontinuirane standardizacije prema zahtjevima EU-a. Nacionalni PRODCOM rezultati već se dostavljaju u Eurostat, a krajem 2003., prvi su puta godišnji rezultati PRODCOM-a za 2001. i 2002. objavljeni na Eurostat-ovom CD-u EUROPROMS – Europske proizvodne i tržišne statistike (EUROPEAN PRODUCTION AND MARKET STATISTICS), zajedno s PRODCOM rezultatima država članica EU-a i državama kandidatima za članstvo u EU, iako RH još nema taj status, što dovoljno ukazuje na učinkovitost hrvatske industrijske statistike u okviru harmonizacije s EU-om, koja se nastojala održati i izradom ovih revidiranih standarda. Predmet IND-21/PRODCOM istraživanja za 2003. je maksimalna i ostvarena industrijska proizvodnja, intermedijarna potrošnja vlastitih proizvoda namijenjenih daljnjoj preradi ili obradi, zalihe vlastito proizvedenih gotovih proizvoda (namijeni prodaji), sve u fizičkim mjernim jedinicama te prodaja proizvoda u fizičkim mjernim jedinicama i vrijednosnom izrazu (tisućama kuna) na razini pojedinačnih proizvoda iz NIP-a 2003., za svaku pojedinačnu lokalnu jedinicu neke izvještajne jedinice (pravne osobe) koja je navedena u Adresaru za IND-21/PRODCOM za 2003. Predmet PRODCOM istraživanja je industrijska proizvodnju koja se obavljala u izvještajnoj godini (2003.), ali isključivo na području Republike Hrvatske. Statističke jedinice PRODCOM istraživanja Statističke jedinice IND-21/PRODCOM istraživanja za 2003. su industrijska poduzeća i industrijske lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih poduzeća. Industrijska poduzeća su sva trgovačka društva ili druge pravne osobe koja su se tijekom 2003. bavila industrijskom proizvodnjom, a u Registru poslovnih subjekata (RPS)14) razvrstana su u djelatnost INDUSTRIJE odnosno u podrazrede područja C, D i E (i odjeljaka 10 do 41) prema NKD-u 2002., a prema kriteriju obuhvata ušla su u Adresar IND-21/PRODCOM za 2003. Industrijske lokalne jedinice definirane su kao oni dijelovi poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe) koji su obavljali industrijsku djelatnost na administrativnom teritoriju jedne ili više županija (teritorijalno/administrativni kriterij). Pojam “industrijski” obuhvaća sve dijelove jednog poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe) koji su se bavili glavnom i/ili neku od sporednih industrijskih djelatnosti poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe), prema definiciji INDUSTRIJE iz ovog istraživanja. Primjenom navedenih kriterija (djelatnost/teritorij) iz industrijskih poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe) formirane su industrijske lokalne jedinice za sve njihove dijelove koji se bave industrijskom proizvodnjom prema fizičkom smještaju tih dijelova poduzeća, koji je ovdje nazvan industrijskom lokalnom jedinicom odnosno industrijskim lokalnim jedinicama tog industrijskog poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe) i nalaze se u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2003. Industrijske lokalne jedinice, prema navedenim definicijama i kriterijima za formiranje statističkih jedinica PRODCOM istraživanja za 2003., profilirane su iz dijela ili dijelova industrijskih i neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica (pravnih osoba). Industrijske lokalne jedinice industrijskih poduzeća grupirane su od jednog ili više dijelova industrijskih poduzeća (u RPS-u razvrstana u industrijsku djelatnost) koji su se bavili njegovom glavnom djelatnosti i/ili nekom od sporednih industrijskih djelatnosti (kriterij djelatnosti) na području jedne ili više županija (teritorijalno/administrativni kriterij), bez obzira na to jesu li ti dijelovi pravno konstituirani ili nisu. Grupiranja dijelova poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe) koji su obavljali jednu ili više vrsta industrijskih djelatnosti na “lokalitet županije” naziva se "industrijskom lokalnom jedinicom" tog industrijskog poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe). Svako industrijsko poduzeće odnosno izvještajna jedinica (pravna osoba), po ovom kriteriju, ima barem jednu industrijsku lokalnu jedinicu i to samo u slučaju kada je jedan ili više njegovih dijelova obavljalo industrijsku djelatnost na teritoriju samo jedne županije ili ako nema dijelova (sve u sjedištu). U svim drugim slučajevima formirane su mu dvije i više industrijske lokalne jedinice u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2003. Industrijske lokalne jedinice neindustrijskih poduzeća grupirane su na sličan način kao i industrijske. Grupirani su dijelovi neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica (pravnih osoba), koja u RPS-u nisu razvrstana u industrijsku djelatnost, ako se jedan ili više njihovih dijelova bavio s jednom ili više vrsta industrijskih djelatnosti (sporednim djelatnostima s aspekta poduzeća) tijekom 2003. koje su rezultirale proizvodima iz NIP-a 2003. Svi tako identificirani dijelovi neindustrijskog poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe) koji su obavljali industrijsku djelatnost, a fizički se nalaze na lokaciji jedne “županije” grupirani su u jednu industrijsku lokalnu jedinicu prema kriteriju "lokaliteta" koji podrazumijeva lokalitet "županija" (teritorijalno/administrativni kriterij). Ukoliko se industrijska proizvodnja jednog ili više dijelova neindustrijskog poduzeća obavljala na teritoriju (lokaciji) dvije ili više županija, u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2003. formirane su dvije ili više industrijskih lokalnih jedinica tj. za svaku županiju po jednu. Neindustrijske djelatnosti ili pomoćne djelatnosti (npr. nabava i prodaja) dijelova industrijskih i neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe) te njihovi dijelovi koji su »fizički« izvan teritorija RH, nisu predmet PRODCOM istraživanja za 2003. Pojam ovako definiranih statističkih jedinica – industrijskih lokalnih jedinica, koji se koristi za potrebe provedbe PRODCOM istraživanja za 2003., u drugim kontekstima može imati drugačije značenje. Usklađen je u najvećoj mjeri s definicijom lokalnih jedinica EU-a, manja odstupanja postoje isključivo radi specifične nacionalne namjene ovog istraživanja (regionalni pokazatelji o industrijskoj proizvodnji). Statističke jedinice, industrijska poduzeća te industrijske lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica (pravnih osoba) za koje se iskazuju podaci u ovom PRODCOM istraživanju za 2003., definirane su Adresarom IND-21/PRODCOM za 2003., koji neposredno izrađuje Statistika industrije i energije DZS-a. Adresar IIND-21/PRODCOM za 2003. dostavlja se svim sudionicima u provedbi PRODCOM istraživanja za 2003. (vidi organizaciju provedbe). Izvještajne jedinice PRODCOM istraživanja Izvještajne jedinice PRODCOM istraživanja su sva poduzeća odnosno pravne osobe koje su u RPS-u razvrstane u industrijsku djelatnost tj. u podrazrede (industrijskih) područja C, D ili E po NKD-u 2002. Izvještajne jedinice su i one pravne osobe koje nisu razvrstane u industrijsku djelatnost, a imaju dijelove koje se bave industrijskom djelatnosti bez obzira na to jesu li ti dijelovi pravno konstituirani ili nisu. Izvještajne jedinice (pravne osobe) najčešće su trgovačka društva, a mogu biti sve druge pravne osobe koje su tijekom izvještajne godine (2003.) bile aktivne i bavile se industrijskom djelatnosti na teritoriju RH, a ušle su u obuhvat ovog istraživanja. Identifikacijski podaci za izvještajne jedinice (pravne osobe) uglavnom se podudaraju s identifikacijskim podacima trgovačkih društava. Prema obuhvatu ovog istraživanja, izvještajnim se jedinicama smatraju samo pravne osobe dok se fizičke osobe kao npr. obrtnici, ne smatraju izvještajnim jedinicama prema obuhvatu ovog istraživanja. Sve su izvještajne jedinice utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2003. Izvještajne jedinice (pravne osobe) daju podatke pojedinačno za svaku industrijsku lokalnu jedinicu u svom sastavu na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM, a na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM ako imaju više od dvije industrijske lokalne jedinice u svom sastavu prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2003. Ako su obavljali još i djelatnost brodogradnje prema opisu razreda 35.11 NKD-a 2002., onda ispunjava su još i pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. Obuhvat PRODCOM istraživanja Obuhvat statističkih jedinica odnosno industrijskih lokalnih jedinica poduzeća tj. trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje su se tijekom 2003. bavili industrijskom djelatnošću nije potpun. U PRODCOM istraživanju za 2003. obuhvaćaju se aktivna industrijska poduzeća (pravne osobe) kao i dijelovi industrijskih i neindustrijskih poduzeća (pravnih osoba) koji su se tijekom 2003. bavili industrijskom djelatnošću s 10 i više zaposlenih, uz uvjet da taj obuhvat osigurava za svaki pojedinačni razred INDUSTRIJE (od 10.10 do 41.00) iz NKD-a 2002., dovoljan obuhvat statističkih jedinica tako da zajedno učestvuju s najmanje 90% u bruto dodanoj vrijednosti svakoga pojedinačnog razreda INDUSTRIJE iz NKD-a 2002. Ukoliko uvjet nije zadovoljen, za određene razrede INDUSTRIJE iz NKD-a 2002. proširuje se obuhvat i na statističke jedinice s manje od 10 zaposlenih (posebno male industrije kao npr. industrija kruha, tiskanje i drugo). Iznimno, u obuhvat istraživanja bez obzira na kriterij, ulaze i statističke jedinice koje proizvode nove proizvode s aspekta RH ili proizvode koji nisu novi ali se rijetko proizvode (iako s aspekta količina i vrijednosti nisu značajni) s ciljem reflektiranja raznovrsnosti nacionalne proizvodnje i poštivanja kriterija obuhvata PRODCOM istraživanja prema propisima EU-a. Obuhvat statističkih jedinica određen je Adresarom IND-21/PRODCOM za 2003., koji utvrđuje Statistika industrije i energije DZS-a. Ukoliko neki ured državne uprave u županiji – ured za statistiku eventualno smatra da je neka statistička jedinica s gledišta županije važna, a nije uvrštena u Adresar IND-21/PRODCOM za 2003., treba čim prije o toj statističkoj jedinici dostaviti osnovne podatke DZS-u koji će utvrditi njenu važnost sa stanovišta obuhvata, te je eventualno uključiti u Adresar IND-21/PRODCOM za 2003. Periodika i izvještajno razdoblje PRODCOM istraživanja PRODCOM istraživanje za 2003. provodi se jednom godišnje. Izvještajno razdoblje je godina dana, a podudara se s kalendarskom godinom – 2003. tj. razdobljem od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2003. Metoda prikupljanja PRODCOM podataka Za provedbu PRODCOM istraživanja za 2003. koristi se izvještajna metoda. Izvještajne jedinice popunjavaju odgovarajuće podatke na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM, na pomoćnom obrascu za lokalne jedinice IND-21/PRODCOM/POM u slučaju kada imaju više od dvije industrijske lokalne jedinice, a ako obavljaju djelatnost brodogradnje onda još popunjavaju podatke i na pomoćnom obrascu za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. Izvještajne jedinice popunjavaju podatke o industrijskoj proizvodnji za sve svoje industrijske lokalne jedinice iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2003., na temelju svojih knjigovodstvenih podloga, dok za dio podataka trebaju dati procjene. Popunjen obrazac IND-21/PRODCOM, pomoćne obrasce za lokalne jedinice IND-21/PRODCOM/POM i pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11, izvještajne jedinice dostavljaju kompletirano nadležnom uredu državne uprave u županiji – ured za statistiku u roku koji im ono odredi. Nomenklatura industrijskih proizvoda – NIP 2003. Za ispunjavanje tabele 1. obvezatno treba koristiti NIP 2003. koja je sastavni dio ovih PRODCOM statističkih standarda i nalazi se u dodatku 3. Izvještajne jedinice odnosno pravne osobe dužne su za svaku industrijsku lokalnu jedinicu utvrđenu Adresarom IND-21/PRODCOM za 2003. iskazati podatke po proizvodima i mjernim jedinicama iz NIP-a 2003. o količinama: maksimalne i ostvarene proizvodnje; utrošenih proizvoda za daljnju proizvodnju s aspekta izvještajne jedinice (a ne lokalnih jedinica); vlastito proizvedenih proizvoda koji su na zalihama, a namijenjeni su prodaji trećim osobama, kao i o količinama i vrijednostima prodaje (realizacije) vlastitih proizvoda. NIP 2003. je izrađen na temelju PRODCOM List 200315) EU-a. PRODCOM List je prva lista proizvoda EU-a, koja je usklađena na razini proizvoda/roba s Kombiniranom nomenklaturom (CN-
3. om)EU-a za statistiku vanjske trgovine. S obzirom da je NIP 2003. izrađen na temelju PRODCOM List 2003, a Carinska tarifa RH za 2003.16) na temelju CN-a 2003, osigurana je i povezanost između NIP-a 2003 i Carinske tarife za 2003. na razini proizvoda/roba preko korespondentnih tablica veza. Struktura šifre proizvoda NIP-a 2003. sastoji se od deset brojčanih oznaka, a možemo je prikazati na sljedeći način: XX. XX. XX. XX. YY. Prvih osam brojčanih oznaka NIP-a 2003. identično je s PRODCOM List 2003 (oznake "XX.XX.XX.XX"), a deveta i deseta brojčana oznaka ("YY") rezervirane su za detaljniju nacionalnu razradu proizvoda PRODCOM List 2003. gdje god je bilo potrebno kako bi se bolje reflektirala specifičnost i značaj nacionalne proizvodnje. U hijerarhijskoj strukturi NIP-a 2003. prve četiri brojčane oznake (razine djelatnosti) preuzete su iz NKD-a 2002., a prvih šest brojčanih oznaka (agregirane razine proizvoda) preuzete su iz KPD-a 2002. Petu brojčanu oznaku NKD-a 2002., odnosno podrazreda, nije bilo moguće ugraditi ni u jednu više raščlanjenu statističku klasifikaciju ili nomenklaturu, jer se prilikom nacionalne raščlambe razreda NACE-a Rev. 1.1 na temelju koje je izrađena NKD 2002., nije vodilo računa o daljnjoj usporedivosti s KPD-om 2002. (posljedica je pristupa nacionalne raščlambe na podrazrede iz prve verzije NKD-a). Sustav vizualnog označavanja šifre NIP-a 2003. iz prvog stupca pod nazivom "šifra proizvoda NIP-a 2003. u publikacijama" je neznatno izmijenjen u odnosu na vizualno označavanje NIP-a 2002., dok je u zadnjem stupcu pod nazivom "šifra proizvoda za upis u IND-21/PRODCOM" ostao isti. Razlog promijene vizualnog označavanja NIP-a 2003. u publikacijama vezan je uz ukidanje slovnih oznaka A i B u izvornoj šifri proizvoda iz PRODCOM Liste EU-a, koje su označavale dodatnu raščlambu PRODCOM Liste proizvoda i njegovu neusporedivost CN-om (slovna oznaka "B"). U dosadašnjoj strukturi šifre NIP-a, deveta brojčana oznaka slijedila je A i B oznake PRODCOM Liste (šifrirano s 9 i 5), dok je u NIP-u 2003. taj princip izmijenjen, te se i deveta brojčana oznaka "Y" koristi (kao i deseta) za daljnju nacionalnu raščlambu. Ovom promjenom vizualnog označavanja šifara NIP-a 2003., dodatno se naglašava povezanost strukture NIP-a 2003. sa strukturom PRODCOM Liste 2003. čija je izvedenica, posebno još dodavanjem točke između osme i devete brojčane oznake šifre NIP-a 2003. odnosno na mjestu gdje počinje nacionalna detaljna raščlamba "YY". Tako npr. oznaka "YY"="00" u šifri NIP-a (deveta i deseta brojčana oznaka) označava da nacionalne raščlambe zapravo nema te da je šifra iz PRODCOM Liste 2003 EU-a preuzeta nepromijenjeno u nacionalnu verziju NIP-a 2003. tj. da nema dodatne nacionalne raščlambe. Proizvodi iz NIP-a 2003., na nacionalnoj su razini također usporedivi s Nomenklaturom za mjesečni izvještaj industrije – NIPUM (verzija iz 1997.)17) na razini potkategorija KPD-a 2002. (tj. KPD-a 1996), a na razini pojedinačnih proizvoda obiju nomenklatura preko korespondentnih tablica veza. Za svaki proizvod u NIP-u 2003. određene su od jedne do tri mjerne jedinice na temelju kojih izvještajna jedinica odnosno pravna osoba treba iskazati industrijsku proizvodnju svih svojih industrijskih lokalnih jedinica iz Adresara IND-21/PRODCOM-a za 2003. Bilo je neophodno utvrditi različite mjerne jedinice jer se podaci iz ovog PRODCOM istraživanja nacionalno koriste u različite svrhe koje u određenim slučajevima zahtijevaju postojanje različitih mjernih jedinica. Prva mjerna jedinica koristi se za izračunavanje pondera industrijskih proizvoda za potrebe obrade Mjesečnog izvještaja industrije (IND-1), druga mjerna jedinica je preuzeta je iz PRODCOM Liste 2003 EU-a ukoliko je različita od prve, iznimno je uvedena i treća mjerna jedinica ukoliko se s prvom i drugom mjernom jedinicom nije moglo zadovoljiti sve zahtjeve iz međunarodne razmjene podataka (npr. Eurostat, UN/ECE, FAO, IEA i dr.). U ovoj verziji NIP-a 2003. pažljivo su analizirane sve mjerne jedinice koje su utvrđene u NIP-u 2003. kako bi se smanjio njihov broj u najvećoj mogućoj mjeri s obzirom na različite namjene ovog istraživanja, kako bi se izvještajnim jedinicama što više smanjio teret izvještavanja. Usporedivost proizvoda NIP-a 2003. s robama iz CT-a 2003. za svaki je proizvod/robu osigurana i izborom mjernih jedinice na isti način kao i usporedivost proizvoda PRODCOM Liste 2003 EU-a s robama iz CN-a. Razlika može postojati samo u onim slučajevima kada i PRODCOM Lista 2003. odstupa od CN-a, kada se za određene proizvode NIP-a 2003. traže veće mjerne jedinice od onih u CT-u ili u PRODCOM Listi kao npr. umjesto “kg” u CT-u ili PRODCOM Listi, u NIP-u se traži “tona”, jer za određene proizvode iz NIP-a proizvedene količine koje su manje od “tone” nisu značajne za praćenje proizvodnje (npr. nekoliko “kg mesa” može biti interesantno s aspekta carine, ali s aspekta proizvodne statistike nije uopće važno). Posebno napominjemo svim izvještajnim jedinicama odnosno pravnim osobama, da se NIP do verzije NIP-a 2002. redovito usklađivao s PRODCOM Listom EU-a svake dvije do tri godine, a počevši od NIP-a 2002. koji je cjelovito usklađen s PRODCOM Listom 2002 EU-a, DZS je donio odluku o usklađivanju NIP-a s PRODCOM Listom EU-a svake godine, te zadovoljile višestruki ciljevi ovog istraživanja: usklađivanje s PRODCOM Uredbom EU-a, koja propisuje godišnje usklađivanje svih nacionalnih nomenklatura baziranih na PRODCOM Listi radi povezivanja s podacima CN-a na detaljnoj razini proizvod/robama (osnovna svrha PRODCOM statistika), kao i usklađivanje s CT-om s kojim je NIP povezan preko korespondentnih tablica veza (od CT-a 2002. usklađen je s CN-om). S obzirom da DZS, već nekoliko godina dostavlja podatke iz ovog istraživanja Eurostatu (Statističkom uredu EU-a), a krajem 2003. su prvi puta RH godišnji rezultati PRODCOM istraživanja za 2001. i 2002. uključeni u službene podatke Eurostata i publicirani na CD-u zajedno s rezultatima PRODCOM istraživanja država članica EU-a uključujući države kandidate, interes je službene statistike RH da se što više uskladi sa zahtjevima EU-a. U okviru ove strategije izrađena je i nova verzija NIP-a 2003. prema PRODCOM Listi 2003 EU-a, a već sljedeće godine, za provedbu IND-21/PRODCOM istraživanja za 2004. predviđena je ažurirana verzija koja će stupiti će na snagu izmjenama i dopunama NIP-a 2003., u okviru politike revizije ovog istraživanja. Organizacija provedbe PRODCOM istraživanja U provođenju istraživanja sudjeluju Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (DZS) i Uredi državne uprave u županijama – uredi za statistiku. Državni zavod za statistiku (DZS) izrađuje metodologiju, obrađuje podatke za Republiku Hrvatsku i županije, te kontinuirano osigurava stručnu pomoć područnoj statistici, sastavlja Adresar IND-21/PRODCOM za 2003., tiska i distribuira obrasce i druge materijale potrebne za provedbu istraživanja uredima državne uprave u županijama – uredima za statistiku, koncentrira materijal, kontrolira potpunost podataka, unosi podatke na magnetni medij, računski i logički kontrolira podatke, analizira prve rezultate, objavljuje i diseminira rezultate PRODCOM istraživanja za 2003. Prema potrebi, DZS održava i stručno obučavanje po pojedinim županijskim središtima i zajedno s područnim statističarima neposredno obilazi izvještajne jedinice, a o važnijim metodološkim poteškoćama razgovara izravno s izvještajnom jedinicom. Uredi državne uprave u županijama – uredi za statistiku distribuiraju kompletiran materijal izvještajnim jedinicama odnosno pravnim osobama za sve utvrđene industrijske lokalne jedinice prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2003. za koje su dužne popuniti podatke u tablici 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM, pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM ukoliko imaju više od dvije industrijske lokalne jedinice, te pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11 ukoliko su obavljale i djelatnost brodogradnje, brinu se da u roku koji su odredili dobiju ispunjene odgovarajuće IND-21/PRODCOM obrasce od izvještajnih jedinica odnosno pravnih osoba, šifriraju identifikacijske podatke za izvještajne jedinice odnosno njihove industrijske lokalne jedinice na odgovarajućim IND-21/PRODCOM obrascima prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2003. ukoliko to nije izvršila izvještajna jedinica odnosno pravna osoba koja je dostavila podatke, kontroliraju potpunost i točnost podataka u tablicama IND-21/PRODCOM obrazaca, brinu se da u roku kontroliran materijal dostave u DZS, te da u tijeku logičko-računske i analitičke kontrole materijala u DZS-u, i na zahtjev DZS-a, provjeravaju iskazane podatke u dostavljenim PRODCOM obrascima izvještajnih jedinica s njihovog područja. Obrada, analiza i rezultati PRODCOM istraživanja Svi rezultati iz PRODCOM istraživanja za 2003. obrađuju se na razini pojedinačnih proizvoda iz NIP-a 2003., a vrijednost prodaje proizvoda iz NIP-a 2003. i agregirano do razine razreda NKD-a 2002. za Republiku Hrvatsku, te izabrani pokazatelji i za županije. Detaljna obrada PRODCOM istraživanja o industrijskoj proizvodnji za 2003. bit će publicirana u Statističkom izvješću pod nazivom Industrijski proizvodi u 2003. Godišnji PRODCOM rezultati. Izabrani podaci ovog istraživanja objavit će se i u Statističkom ljetopisu DZS-a i eventualno u nekim posebnim publikacijama. Osim navedenih izdanja DZS-a, prve rezultate PRODCOM istraživanja za 2003. za RH objavit će Eurostat na CD-u u okviru serije publikacija EUROPROMS – Europske proizvodne i tržišne statistike (European production and market statistics), zajedno s podacima država članica EU-a i državama kandidatima za članstvo u EU, a uz koje su pridruženi i PRODCOM podaci RH (za 2001. i 2002. već su objavljeni) jer zadovoljavaju sve kriterije Eurostata odnosno Statističkog ureda EU-a u pogledu harmoniziranosti, standardiziranosti i rokova diseminacije. Isto će tako i nacionalni PRODCOM rezultati za 2003. biti pohranjeni na Eurostatove baze podataka: bazu COMEXT zajedno s podacima vanjske trgovine te na posebnu PRODCOM bazu podataka NEW CRONOS/PRODCOM. Dostupnost EU-ovim harmoniziranim bazama podataka i informacije o proizvodnji RH svim stranim i domaćim korisnicima kao i zadovoljavanje kriterija Eurostata vezanim za PRODCOM statistike, osnovni je cilj provedbe PRODCOM istraživanja i njegove harmonizacije s EU-om. III. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA IND-21/PRODCOM I IND-21/PRODCOM/POM A. OPĆE UPUTE Tko je dužan dostaviti podatke, kako i do kada. Podatke za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2003. dužne su dostaviti sve izvještajne jedinice odnosno sva trgovačka društva i druge pravne osobe koje su utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2003. Izvještajne jedinice odnosno pravne osobe popunjavaju podatke na klasičnim obrascima za PRODCOM istraživanje za 2003. i uobičajeno ih dostavljaju poštom nadležnom uredu državne uprave u županiji – uredu za statistiku sa svog područja u roku koji im je od nje određen. Nadležni uredi državne uprave u županiji – uredi za statistiku dostavljaju iste u DZS prema utvrđenoj proceduri i obvezama (vidi: organizacija provedbe PRODCOM istraživanja) u tijeku 2004. u okviru rokova koje im je utvrdio DZS. Izvještajne jedinice odnosno pravne osobe popunjavaju podatke za sve industrijske lokalne jedinice koje su im utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2003. na temelju svojih knjigovodstvenih evidencija, a iznimno ukoliko ne raspolažu evidencijama dužne su ih dostaviti na temelju procjene svojih stručnjaka. Vrste obrazaca PRODCOM istraživanja za 2003. Za dostavljanje PRODCOM podataka za 2003. DZS je izradio sljedeće tri vrste obrazaca: glavni obrazac IND-21/PRODCOM i još dva pomoćna obrasca IND-21/PRODCOM/POM i IND-21/PRODCOM/35.11. Pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM je namijenjen onim izvještajnim jedinicama koje imaju više od dvije industrijske lokalne jedinice prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2003., a pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/35.11 je zapravo dopunski obrazac za brodogradnju odnosno za izvještajne jedinice koje su se bavile djelatnošću brodogradnje (razred 35.11 prema NKD-u 2002.) te uz glavni obrazac IND-21/PRODCOM (i eventualno IND-21/PRODCOM/POM) trebaju popuniti i obrazac IND-21/PRODCOM/35.11. Upute za popunjavanje pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11 nalaze se u IV. dijelu ovih statističkih standarda kao i na poleđini obrasca IND-21/PRODCOM/35.11. DZS će, ukoliko budu raspoloživi resursi, pripremiti i elektronske obrasce IND-21/PRODCOM o čemu će naknadno obavijestiti sve sudionike provedbe PRODCOM istraživanja za 2003. Način i redoslijed upisivanja podataka. Sve podatke u PRODCOM istraživanju za 2003. daju izvještajne jedinice odnosno pravne osobe na razini industrijskih lokalnih jedinica utvrđenih Adresarom IND-21/PRODCOM za 2003., a ne na razini poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe). Iznimno, u slučajevima kada neka izvještajna jedinica odnosno pravna osoba ima utvrđenu samo jednu industrijsku lokalnu jedinicu koja se je bavila industrijskom proizvodnjom podaci se prikazuju "de facto" na razini izvještajne jedinice odnosno pravne osobe za industrijsku djelatnost koju je obavljala tijekom 2003. (djelatnosti odjeljaka 10 do 41 prema NKD-u 2002.), jer neindustrijske lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica (pravnih osoba) nisu predmet PRODCOM istraživanja za 2003. Redoslijed upisivanja podataka. Podaci se najprije upisuju u glavni obrazac IND-21/PRODCOM tako da se prvo popune identifikacijski podaci o izvještajnoj jedinici odnosno pravnoj osobi, a zatim se prelazi na popunjavanje podataka u tablici 1. posebno za svaku industrijsku lokalnu jedinicu poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe) koja je navedena u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2003. i to prvo na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM, gdje izvještajna jedinica odnosno pravna osoba može upisati podatke za dvije industrijske lokalne jedinice, a zatim na pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM ako ima više od dvije industrijske lokalne jedinice utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2003., jer se za svaku industrijsku lokalnu jedinicu treba ispuniti posebna tablica 1. Svaki pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM obostrano je tiskan te se mogu upisati podaci za još dvije industrijske lokalne jedinice. Tablica 1. pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM sadržajno je identična s tablicom 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM. Prije popunjavanja tablice 1. glavnog i pomoćnih obrazaca izvještajna jedinica odnosno pravna osoba obavezno treba prvo popuniti identifikacijska obilježja za industrijsku lokalnu jedinicu pod 2) Podaci za statističku jedinicu za koju se popunjava tablica 1. prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2003. za koju se iskazuju podaci (barem tekstualno). Na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM, osim podataka pod 2) treba upisati i podatke pod 1) NAZIV IZVJEŠTAJNE JEDINICE prema skraćenom nazivu iz glavnog obrasca IND-21/PRODCOM navedenom pod 1)
4. a)IME (tvrtka), radi identifikacije izvještajne jedinice (pravna osoba) koja je popunila podatke, u slučaju nepredviđenog odvajanja od glavnog obrasca IND-21/PRODCOM pri rukovanju, slanju i slično. Nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku dužan je u slučaju nepopunjavanja identifikacijskih obilježja pod 1) ili pod 2) od strane izvještajne jedinice odnosno pravne osobe popuniti tražene identifikacijske podatke umjesto izvještajne jedinice odnosno pravne osobe prije dostavljanja kompletnog materijala sa svog područja u DZS. Pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM distribuira se kao umetak glavnom obrascu IND-21/PRODCOM koji se, kompletiran i popunjen za sve industrijske lokalne jedinice za koje je izvještajna jedinica odnosno pravna osoba dužna popuniti podatke, šalje nadležnom uredu državne uprave u županiji – uredu za statistiku sa svog područja. Podatke u tablici 1. uvijek treba popunjavati sljedećim redoslijedom: za prve dvije industrijske lokalne jedinice podaci se popunjavaju na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM, a za sve ostale industrijske lokalne jedinice treba popuniti onoliko tablica 1. (tj. stranica) pomoćnih obrazaca IND-21/PRODCOM/POM koliko je potrebno da se popune podaci za sve industrijske lokalne jedinice neke izvještajne jedinice odnosno pravne osobe navedene u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2003. Način distribucije i prikupljanja podataka od izvještajnih jedinica odnosno pravnih osoba u jednom svesku za sve pojedinačne industrijske lokalne jedinice, organiziran je zbog racionalizacije i smanjenja poštanskih troškova provedbe PRODCOM istraživanja za 2003., pojednostavljenja unosa podataka (identifikacija izvještajne jedinice odnosno pravne osobe unosi se samo jedanput), a istovremeno se i smanjuje pojava dupliciteta ili ne obuhvaćanja ukupne industrijske proizvodnje izvještajne jedinice odnosno pravne osobe u izvještajnoj godini – 2003. (zbroj industrijske proizvodnje svih industrijskih lokalnih jedinica jedne izvještajne jedinice odnosno pravne osobe u 2003. = ukupna industrijska proizvodnja izvještajne jedinice odnosno pravne osobe u 2003.). Osim obrazaca IND-21/PRODCOM, IND-21/PRODCOM/POM i IND-21/PRODCOM/35.11 (dodatku 1. ovih statističkih standarda) na kojima izvještajne jedinice odnosno pravne osobe daju podatke o industrijskoj proizvodnji za sve industrijske lokalne jedinice utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2003., za iskazivanje podataka u tablici 1. treba koristiti sve opće, posebne, detaljne i dopunske upute iz III. dijela ovih statističkih standarda uključujući njihove dodatke: Listu naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta) u IND-21/PRODCOM istraživanju za 2003. (dodatak 2.) i posebno nomenklaturu NIP 2003. (dodatak 3.) jer se svi podaci u tablici 1. prikazuju na razini pojedinačnih proizvoda definiranih NIP-om 2003. B. IDENTIFIKACIJSKI PODACI NA OBRASCIMA IND-21/PRODCOM I IND-21/PRODCOM/POM Upute za popunjavanje identifikacijskih podataka glavnog obrasca IND-21/PRODCOM i pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM za industrijske lokalne jedinice pojasnit ćemo zajedno, a upute za pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11 dajemo u IV. dijelu ovih statističkih standarda zajedno s uputama za njegovo popunjavanje. Izvještajna jedinica odnosno pravna osoba upisuje na glavni obrazac IND-21/PRODCOM i pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM sve tražene identifikacijske podatke iz službenih evidencija, a neke iz statističkih evidencija odnosno iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2003. Informacije o identifikacijskim podacima iz statističkih evidencija odnosno iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2003. izvještajnoj jedinici odnosno pravnoj osobi daje nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku. Ako neki identifikacijski podatak ne upiše izvještajna jedinica odnosno pravna osoba, bez obzira na razloge, dužan je upisati nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2003., prije dostavljanja materijala sa svog područja u DZS. Glavni obrazac IND-21/PRODCOM Glavni obrazac IND-21/PRODCOM sadrži dvije vrste identifikacijskih podataka, uključujući i redni broj iz Adresara: pod 1) Podaci o izvještajnoj jedinici (pravnoj osobi) koja podnosi izvještaj i koji se popunjavaju prema službenim (administrativnim) evidencijama samo jedanput u zaglavlju glavnog obrasca (prva/naslovna stranica) i pod 2) Podaci za statističku jedinicu za koju se popunjava tablica 1. upisuju se u zaglavlje svake popunjenu tablice 1. prema statističkim evidencijama tj. prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2003. Zadnja stranica glavnog obrasca IND-21/PRODCOM sadrži samo kratke tehničke upute, prostor za eventualne komentare i kao i prostor za upis podataka o osobi koja je popunila podatke u ime izvještajne jedinice odnosno pravne osobe i koje odgovaraju za njihovu točnost. Redni broj iz Adresara. Redni broj (šesteroznamenkasta brojčana oznaka) svake izvještajne jedinice odnosno pravne osobe je utvrdio DZS (šesteroznamenkasta brojčana oznaka), a nalazi se u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2003. iz kojeg ga treba prepisati izvještajna jedinica prema informaciji nadležnog ureda državne uprave u županiji – ureda za statistiku. 1) PODACI O IZVJEŠTAJNOJ JEDINICI (PRAVNOJ OSOBI)
5. a)IME (tvrtka). Upisuje se skraćeni naziv izvještajne jedinice odnosno trgovačkog društva ili druge pravne osobe, kako je upisan u Registar poslovnih subjekata (RPS) u DZS-u.
6. b)MATIČNI BROJ IZ REGISTRA POSLOVNIH SUBJEKATA. Upisuje se matični broj (MB) izvještajne jedinice odnosno trgovačkog društva ili druge pravne osobe (osmeroznamenkasta brojčana oznaka) iz Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2002. DZS-a ili prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2003. u kojem su preuzeti MB-ovi svih izvještajnih jedinica odnosno pravnih osoba iz RPS-a sa stanjem na dan 31. prosinca 2003. odnosno MB-i koji su vrijedili u izvještajno razdoblju od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2003. ako je tijekom 2003. došlo do prestanka proizvodnje ili stečaja.
7. c)SJEDIŠTE (tvrtka): županija, grad/općina, naselje, ulica i broj, telefon. Upisuju se adresni podaci izvještajne jedinice odnosno pravne osobe, njena lokacija (županija) i telefon.
8. d)DJELATNOST (podrazred). Upisuje se peteroznamenkasta brojčana oznaka podrazreda djelatnosti prema NKD-u 2002. (»Narodne novine«, br. 13/03.) u koju je registrirana izvještajna jedinica odnosno pravna osoba prema Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2002., bez obzira je li djelatnost izvještajne jedinice odnosno pravne osobe industrijska ili neindustrijska. Brojčanu oznaku glavne (pretežne) djelatnosti u koju je registrirana izvještajna jedinica odnosno pravna osoba može prepisati i iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2003. u koji su preuzeti svi potrebni podaci iz RPS-a na isti način kao i za MB. Sva ostala identifikacijska obilježja izvještajnih jedinica odnosno pravnih osoba DZS preuzima iz RPS-a, npr. vrstu trgovačkog društva, vrstu kapitala, porijeklo kapitala, itd., te se ovom PRODCOM istraživanju za 2003., traži minimum identifikacijskih podataka za izvještajne jedinice odnosno pravne osobe koje su neophodne za njihovo jednoznačno određivanje. 2) PODACI ZA STATISTIČKU JEDINICU ZA KOJU SE POPUNJAVA TABLICA 1. Upisuju se u zaglavlju tablice 1. identifikacijski podaci za industrijsku lokalnu jedinice za koju izvještajna jedinica odnosno pravna osoba iskazuje podatke u tablici 1.
9. a)ŽUPANIJA (naziv). Upisuje se naziv i redni broj županije na kojoj je fizički smještena statistička jedinica odnosno industrijska lokalna jedinica za koju se popunjavaju podaci u tablici 1., a sastoji se od dvoznamenkaste brojčane oznake županija i Grada Zagreba (brojčane oznake od 01 do 21), a brojčanu oznaku »30« treba upisati za sve statističke jedinice neke izvještajne jedinice odnosno pravne osobe koje su fizički smještene na području koje je zakonski utvrđeno kao Slobodna zona RH, jer teritorijalno čine posebnu jedinicu prema kriterijima EU-a i ne smiju se pridružiti niti jednoj administrativnoj teritorijalnoj jedinici. Lista naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta)18) u PRODCOM istraživanju za 2003. nalazi se u dodatku 2. ovih statističkih standarda i njihov je integralni dio.
10. b)INDUSTRIJSKA LOKALNA JEDINICA (naziv). Upisuje se naziv industrijske lokalne jedinice iz službenih evidencija, a kada službeni naziv nije utvrđen treba upisati interni naziv iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2003. (npr. pogon, tvornica i slično). Informaciju o internom nazivu industrijskih lokalnih jedinica izvještajnoj jedinici odnosno pravnoj osobi daje nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku. RB iz Adresara. Upisuje se redni broj (RB) industrijske lokalne jedinice iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2003. RB sadrži troznamenkastu brojčanu oznaku koju je utvrdio je DZS, a informaciju o RB-u izvještajnoj jedinici odnosno pravnoj osobi daje nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku. Pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM Pomoćni obrazac za statističke jedinice IND-21/PRODCOM/POM tiskan je obostrano, a u zaglavlju svake obrnute tablice 1. sadrži identifikacijske podatke za statističke jedinice – industrijske lokalne jedinice za koje izvještajna jedinica odnosno pravna osoba popunjava podatke u tablici 1. Pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM koriste samo one izvještajne jedinice odnosno pravne osobe koje imaju više od dvije industrijske lokalne jedinice utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2003. Na jedan pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM moguće je upisati podatke za dvije industrijske lokalne jedinice, a izvještajne jedinice odnosno pravne osobe dužne su koristiti onoliko pomoćnih obrazaca koliko im treba da popune podatke za sve industrijske lokalne jedinice u svom sastavu. Svaki pomoćni obrazac u zaglavlju tablice 1. sadrži sljedeće identifikacijske podatke: 1) NAZIV IZVJEŠTAJNE JEDINICE i 2) PODATKE ZA STATISTIČKU JEDINICU ZA KOJU SE POPUNJAVA TABLICA 1. 1) NAZIV IZVJEŠTAJNE JEDINICE. Upisuje se skraćeni naziv iz zaglavlja glavnog obrasca IND-21/PRODCOM naveden pod 1)
11. a)IME (tvrtka). Radi identifikacije podataka za industrijske lokalne jedinice, u slučaju nepredviđenog odvajanja pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM od glavnog obrasca IND-21/PRODCOM pri rukovanju, slanju i slično od velike je važnosti da izvještajna jedinica (pravna osoba) upiše ovdje svoj skraćeni naziv, a ako to ne učini, dužna ga je upisati nadležna statistička služba u županiji. 2) PODACI ZA STATISTIČKU JEDINICU ZA KOJU SE POPUNJAVA TABLICA 1. Upisuju se u zaglavlju tablice 1. identifikacijski podaci za industrijsku lokalnu jedinicu za koju izvještajna jedinica odnosno pravna osoba iskazuje podatke u tablici 1. na isti način kao u zaglavlju tablice 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM.
12. a)ŽUPANIJA (naziv). Upisuje se naziv i redni broj županije na kojoj je fizički smještena statistička jedinica odnosno industrijska lokalna jedinica za koju se popunjavaju podaci u tablici 1., a sastoji se od dvoznamenkaste brojčane oznake Županije i Grad Zagreb (brojčane oznake od 01 do 21), a brojčanu oznaku »30« treba upisati za sve statističke jedinice neke izvještajne jedinice odnosno pravne osobe koje su fizički smještene na području koje je zakonski utvrđeno kao Slobodna zona RH. Lista naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta) u PRODCOM istraživanju za 2003. nalazi se u dodatku 2. ovih statističkih standarda i njihov je integralni dio.
13. b)INDUSTRIJSKA LOKALNA JEDINICA (naziv). Upisuje naziv industrijske lokalne jedinice iz službenih evidencija, a kada službeni naziv nije utvrđen treba upisati interni naziv iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2003. (npr. pogon, tvornica i slično). Informaciju o internom nazivu industrijskih lokalnih jedinica izvještajnoj jedinici odnosno pravnoj osobi daje nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku. RB iz Adresara. Upisuje se redni broj (RB) industrijske lokalne jedinice iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2003. RB sadrži troznamenkastu brojčanu oznaku koju je utvrdio DZS, a informaciju o RB-u izvještajnoj jedinici odnosno pravnoj osobi daje nadležan ured državne uprave u županiji – ured za statistiku. C. UPUTE ZA POPUNJAVANJE TABLICE 1. U IND-21/PRODCOM I IND-21/PRODCOM/POM Obrazac IND-21/PRODCOM isto kao pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM sadrži samo jednu tablicu: TABLICA 1. MOGUĆA I OSTVARENA PROIZVODNJA, ZALIHE I PRODAJA (REALIZACIJA) PROIZVODA U 2003. Tablicu 1. izvještajna jedinica odnosno pravna osoba popunjava posebno za svaku statističku jedinicu – industrijsku lokalnu jedinicu utvrđenu Adresarom IND-21/ PRODCOM, na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM (za prve dvije industrijske lokalne jedinice) i na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM kada ima više od dvije industrijske lokalne jedinice. Podaci o industrijskoj proizvodnji popunjavaju se na razini pojedinačnih proizvoda (i usluga) definiranih Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIP-om 2003. (iz dodatka 3.) i prema uputama o iskazivanju podataka o industrijskoj proizvodnji u tablici 1. u okviru provedbe PRODCOM istraživanja za 2003. OPĆE UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA O PROIZVODNJI U TABLICI 1. Za svaku izvještajnu jedinicu odnosno pravnu osobu koja se bavila industrijskom proizvodnjom i uvrštena je u Adresar IND-21/PRODCOM za 2003. utvrđena je jedna ili više industrijskih lokalnih jedinica za koju se u tablici 1. iskazuje ukupna industrijska proizvodnja izvještajne jedinice odnosno pravne osobe za 2003. Svi podaci o industrijskoj proizvodnji u PRODCOM istraživanju za 2003. iskazuju se na razini pojedinačnih proizvoda iz NIP-a 2003. Izvještajne jedinice odnosno pravne osobe koje su dužne popuniti obrazac IND-21/PRODCOM i IND-21/PRODCOM/POM prije popunjavanja podataka trebaju dobro proučiti sve proizvode u NIP-u 2003. i u njemu naći sve proizvode koje su proizvodili 2003. Iskazivanje podataka o sveukupnoj industrijskoj proizvodnji izvještajnih jedinica odnosno pravnih osoba po NIP-u 2003. je obvezatno. Izvještajne jedinice odnosno pravne osobe dužne su iskazati sve pojedinačne proizvode iz NIP-a 2003. koje su proizvele 2003., bez obzira na to jesu li oni rezultat njihove glavne ili sporedne industrijske djelatnosti te sve svoje prateće proizvode (nusproizvode) koji su navedeni u nekoj od šifra NIP-a 2003. (npr. otpaci, ostaci i slično). S obzirom na to da je NIP 2003. izrađen kao hijerarhijska klasifikacija svih industrijskih proizvoda, vrlo rijetko se može dogoditi da izvještajna jedinica odnosno pravna osoba ne može iskazati svoju proizvodnju prema detaljnim proizvodima iz NIP-a 2003. Ako se pojavi takav problem, izvještajna jedinica odnosno pravna osoba treba potražiti stručnu pomoć nadležnom uredu državne uprave u županiji – uredu za statistiku (koji je izvještajnoj jedinici poslalo obrazac) prije proizvoljnog upisivanja podataka prema NIP-u 2003. Ako se u razumnom roku od nadležnog ureda državne uprave u županiji – ureda za statistiku ne dobije odgovor ili ako se šifra proizvoda ne može naći, podaci se mogu iznimno iskazati pod šifrom 0000000001 – Vrijednost dobara nespomenutih u NIP-u 2003. ili šifrom 0000000002 – Vrijednost usluga nespomenutih u NIP-u 2003. (obje se iskazuju samo u tisućama kuna), a koje su već upisane u dva pretposljednja reda tablice 1. Navedene vrijednosti dobara odnosno usluga nespomenutih u NIP-u 2003. odnose se isključivo na dobra odnosno usluge koje su rezultat obavljanja industrijskih djelatnosti izvještajne jedinice odnosno pravne osobe. POSEBNE UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA O PROIZVODNJI U TABLICI 1. U PRODCOM istraživanju za 2003. koriste se različiti koncepti proizvodnje za čije iskazivanje vrijede posebna pravila (šifriranje, vrednovanje i slično). Terminologija i definicije koje u nastavku navodimo, u cijelosti su preuzete iz definicija PRODCOM istraživanja EU-a, stoga se uz hrvatski naziv vrsta proizvodnje koje su predmet ovog istraživanja, navodi i njen izvorni engleski naziv, kako bi se izbjeglo poistovjećivanje sa sličnim ili istim pojmovima koji u drugom kontekstu ne moraju imati isto značenje. Prije popunjavanja tablice 1. na razini industrijskih lokalnih jedinica izvještajna jedinica odnosno pravna osoba treba ih dobro proučiti (zajedno s općim i detaljnim uputama) kako bi se izbjeglo pogrešno iskazivanje podataka o proizvodnji u PRODCOM istraživanju za 2003. Proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora (Contract processing) Proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora postoji kada industrijska lokalna jedinica u sastavu neke izvještajne jedinica odnosno pravne osobe na temelju ugovora s naručiteljem proizvodi odnosno prerađuje određene proizvode iz NIP-a 2003. uz korištenje sirovina (bez naplate/kupnje) kojima je vlasnik naručitelj. Za ovu vrstu proizvodnje koristi se pojam proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora. Industrijska lokalna jedinica – proizvođač tj. ona koja je proizvela proizvode iz NIP-a 2003. na temelju ugovora s naručiteljem uvijek iskazuje ostvarenu proizvodnju (stupac
14. g)industrijskih proizvoda na isti način kao svoju redovitu (ostvarena) proizvodnju i iskazuje i sve podatke u ostalim stupcima tablice 1. gdje ima pojave. U stupac c (za vrstu proizvodnje) obvezno treba upisati šifru 1, a u stupcu k za vrijednost prodaje (realizacije) proizvedenih proizvoda na temelju ugovora, treba iskazati samo vrijednost naknade u tisućama kuna, koju je na temelju ugovora s naručiteljem dobila tj. naplatila industrijska lokalna jedinica – proizvođač odnosno izvještajna jedinica (pravna osoba) u čijem je sastavu. Naručitelj (ugovorene) proizvodnje odnosno prerade (vlasnik proizvoda odnosno pravna osoba pod čijim se zaštitnim znakom proizvod prodao na tržištu ili je namijenjen prodaji) treba iskazati podatke pod istom šifrom proizvoda iz NIP-a 2003. kao i industrijska lokalna jedinica – proizvođač koja je »de facto« proizvela proizvod za naručitelja. Naručitelj u stupac c obvezno treba upisati šifru 2 (za vrstu proizvodnje), a iskazuje podatke o količinama prodanih proizvoda (stupac
15. j)i ukupnu vrijednost prodaje (realizacije) u tisućama kuna (stupac
16. k)koja je ostvarena prodajom proizvoda na tržištu (fakturiranu vrijednost). Podatke u svim ostalim stupcima (od f do
17. h)naručitelj proizvodnje odnosno prerade na temelju ugovora ne iskazuje u ovom istraživanju. Naručitelj koji nije rezident RH već neke druge države EU-a ili svijeta nije predmet PRODCOM istraživanja za 2003. Posebno napominjemo svim izvještajnim jedinicama odnosno pravnim osobama koje su dužne popuniti podatke za potrebe PRODCOM istraživanja za 2003., da u PRODCOM istraživanju za 2002. (i svim prethodnim) naručitelj nije bio predmet promatranja. Međutim, s ciljem da se obuhvati ukupna vrijednost prodane (realizirane) proizvodnje svih rezidenta RH zbog bilanciranja PRODCOM podataka s podacima o izvoz/uvozu statistike vanjske trgovine, a da se pri tom izbjegne duplicitet ili neiskazivanje podataka o ukupnoj vrijednosti prodaje proizvoda (posebno kada su proizvođač i naručitelj iz različitih država) ovo rješenje je preporuka EU-a. Za iskazivanje podataka o proizvodnji odnosno preradi na temelju ugovora primjenjuje se pravilo da naručitelj i industrijska lokalna jedinica koja je proizvođač odnosno prerađivač ne mogu pripadati istoj izvještajnoj jedinici odnosno pravnoj osobi, jer proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora između dvije (industrijske) lokalne jedinice koje pripadaju istoj izvještajnoj jedinici odnosno pravnoj osobi nije moguće prema definicijama ovih PRODCOM statističkih standarda. Industrijske usluge (Industrial services) Koncept proizvodnje PRODCOM istraživanja za 2003. pokriva i industrijske usluge. Pod pojmom industrijske usluge smatraju se usluge dorade, popravaka i održavanja te sastavljanja (montaža odnosno instaliranja) koje je izvršila izvještajna jedinica (pravna osoba) odnosno njena industrijska lokalna jedinica, a za koju je izdana posebna faktura. U pravilu, industrijske usluge se iskazuju po svakoj pojedinačnoj vrsti izvršene usluge iz NIP-a 2003. i to u fizičkim mjernim jedinicama – efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati, osim dorade tekstila (odjeljak 17 iz NKD-a 2002.), a vrijednost industrijskih usluga iskazuje se u tisućama kuna. Pravila iskazivanja podataka za određenu vrstu industrijske usluge koje se obuhvaćaju u ovom istraživanju navodimo u nastavku. Dorada (Treatment) Proces dorade ne uključuje promjenu oblika određenog proizvoda iz NIP-a 2003. (za razliku od prerade) odnosno ne prouzrokuje njegovu transformaciju u drugi proizvod iz NIP-a 2003. (npr. bojenje, bijeljenje, dovršavanje i tiskanje tekstila, pozlaćivanje, gradiranje, lakiranje i slično). Dorada se u PRODCOM istraživanju za 2003. ne iskazuje ukoliko se radi o dorađivanju vlastitih proizvoda, osim dorade tekstila (odjeljak 17 iz NKD-a 2002.), gdje se dorada iskazuje isto kao i vlastita proizvodnja, dok doradu na temelju ugovora treba iskazati isto kao i proizvodnju odnosno preradu na temelju ugovora. Ostalu doradu na temelju ugovora (osim dorade tekstila) treba iskazati prema NIP-u 2003. u efektivnim satima (tisućama efektivnih sati), a za vrijednost dorade treba obračunati samo vrijednost izvršene usluge odnosno naknade za doradu koju industrijskoj lokalnoj jedinici daje (plaća) naručitelj. Pravila za iskazivanje podataka prema vrsti dorade i subjektima uključenim u dorađivanje su sljedeća: ü dorada/rafiniranje u kući (in-plant refining) jest dorađivanje vlastitih proizvoda industrijske lokalne jedinice. Smatra se dijelom njezine proizvodne djelatnosti (i ne zahtijeva poseban registarski broj), čak i u slučajevima kada se dorada/rafiniranje u kući obavljalo u drugoj industrijskoj lokalnoj jedinici iste izvještajne jedinice odnosno pravne osobe. Industrijska lokalna jedinica – proizvođač uvijek iskazuje (gotov) rafiniran proizvod prema NIP-u 2003. zajedno s njegovom ukupnom (bruto) vrijednosti prodaje (realizacije) proizvodnje (stupac “k”). Industrijska lokalna jedinica koja je izvršila doradu/rafiniranje ništa ne iskazuje u PRODCOM istraživanju za 2003. Ako je osim dorade/rafiniranja u “kući” industrijska lokalna jedinica obavljala i doradu/rafiniranje za vlastiti račun i/ili doradu/rafiniranje na temelju ugovora, podatke o tim vrstama dorade/rafiniranja iskazuje izdvojeno. ü dorada/rafiniranje za vlastiti račun (own-account refining) jest dorada na nabavljenim (kupljenim) proizvodima industrijske lokalne jedinice. Podatke o doradi/rafiniranju za vlastiti račun treba iskazati uvijek kada je poseban registracijski broj raspoloživ i to samo ona industrijska lokalna jedinica koja je obavila posao dorade/rafiniranje. Vrijednost koju treba iskazati industrijska lokalna jedinica za izvršenu uslugu dorade/rafiniranja je bruto (fakturirana) vrijednost, a za iskazivanje količina u fizičkim mjernim jedinicama u pravilu se koriste efektivni sati odnosno tisuće efektivnih sati, osim za iskazivanje podataka o dovršavanju tekstila (vidi odjeljak 17 iz NKD-a 2002.), jer su za dovršavanja tekstila utvrđene druge fizičke mjerne jedinice prema NIP-u 2003. i ü dorada/rafiniranje na temelju ugovora (contract refining work) na proizvodima kojima je vlasnik naručitelj dorade/rafiniranja. Podatke o doradi/rafiniranju na temelju ugovora treba iskazati ona industrijska lokalna jedinica koja je izvršila doradu/rafiniranje odnosno rafinerija. Vrijednost koju iskazuje industrijska lokalna jedinica – dorađivač/rafinerija je ona vrijednost koju je naručitelj platio za uslugu dorade/rafiniranja industrijskoj lokalnoj jedinici odnosno izvještajnoj jedinici (pravnoj osobi) u čijem je sastavu. Naručitelj za svoj dio izvještavanja treba iskazati ukupnu vrijednost i količinu rafiniranih proizvoda kao prodanu (realiziranu) proizvodnju, osim u slučaju kada naručitelj nije sam proizveo sirovine, već ih je kupio, jer tada ne smije iskazati podatke (vrijednost i količine dorađenih/rafiniranih proizvoda). Za iskazivanje podataka o doradi/rafiniranju na temelju ugovora primjenjuje se pravilo da naručitelj i industrijska lokalna jedinica koja je dorađivač/rafinerija ne mogu pripadati istoj izvještajnoj jedinici odnosno pravnoj osobi, jer dorada odnosno rafiniranje na temelju ugovora između dvije (industrijske) lokalne jedinice koje pripadaju istoj izvještajnoj jedinici odnosno pravnoj osobi nije moguće prema definicijama ovih PRODCOM statističkih standarda. Održavanje i popravci (Repairs and Maintenance) Održavanje i popravci iskazuju se prema odgovarajućim šiframa iz NIP-a 2003. u fizičkim mjernim jedinicama – efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati, a vrijednosno u tisućama kuna i to samo vrijednost izvršene usluge održavanje i popravaka odnosno onu vrijednost koja odgovara stvarno zaračunatim troškovima za izvršene usluge održavanja i popravka. Popravci i održavanja koji uključuju veće rekonstrukcije proizvoda treba iskazati kao proizvodnju. Ovdje se ne smiju iskazivati podaci o tekućem održavanju i popravcima strojeva i opreme koje obavlja izvještajna jedinica (pravna osoba) u vlastitim industrijskim lokalnim jedinicama ili se obavlja između industrijskih lokalnih jedinica iste izvještajne jedinice odnosno pravne osobe, kao ni tekuće popravke i održavanja koje industrijska lokalna jedinica obavlja na svojim vlastitim strojevima i opremi. Sastavljanje (Assembly work) Sastavljanje (montaža odnosno instaliranje) proizvoda obuhvaća rad na konstrukciji proizvoda sastavljanjem (montažom odnosno instalacijom) pojedinačnih dijelova (komponenti) u proizvod za koji nema posebne šifre u NIP-u 2003. Podaci o sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) u fizičkim mjernim jedinicama ovdje se u pravilu iskazuju u efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati. Za iskazivanje vrijednosti rada na sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) vrijede sljedeća pravila: ü ako su ugrađeni dijelovi (komponente) u cijelosti ili pretežno proizvedeni u drugoj industrijskoj lokalnoj jedinici iste ili druge izvještajne jedinice (pravne osobe/poslovnog subjekta), iskazati treba samo podatke o vrijednosti rada utrošenog na sastavljanju (montaži odnosno instaliranju), i to pod odgovarajućom šifrom prema NIP-u 2003. Vrijednost rada utrošenog na sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) čine troškovi koji su zaračunani za taj rad (uklj. materijal koji je utrošen za sastavljanje/montažu/instaliranje) isključujući bilo koji zaračunan (naplaćen) porez na promet. Vrijednost rada utrošenog na sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) ne uključuje vrijednost ugrađenih dijelova (komponenti) proizvedenih u industrijskoj lokalnoj jedinici u kojoj je sastavljanje (montaža odnosno instaliranje) izvedeno. ü ako su ugrađeni dijelovi (komponente) proizvedeni u cijelosti ili pretežno u industrijskoj lokalnoj jedinici koja je izvršila sastavljanje (montažu odnosno instaliranje), vrijednost rada na sastavljanju (uključujući materijal koji je korišten za sastavljanje/montažu/instaliranje) treba biti razmjerno dodana proizvodnoj vrijednosti tih dijelova (komponenata). Međutim, ako je to teško iskazati (npr. kod većih instalacija), takvi se radovi sastavljanja (montaže odnosno instaliranja) mogu iskazati pod posebnim šiframa za usluge sastavljanja (montaže odnosno instaliranja) iz NIP-a 2003. Neke od navedenih industrijskih usluga razvrstane su prema NKD-u 2002. u neindustrijske usluge, npr. održavanje i popravak motornih vozila (područje G, razred 50.20), održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih sustava (područje K, razred 72.50), kao i savjetodavne usluge za softver (područje K, razred 72.22) i ostale računalne i srodne djelatnosti (područje K, odjeljak 72). DETALJNE UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA O PROIZVODNJI U TABLICI 1. Detaljne upute za iskazivanje podataka o industrijskoj proizvodnji u tablici 1. obrazaca IND-21/PRODCOM i IND-21/PRODCOM/POM dajemo u nastavku prema nazivima i oznakama stupaca u zaglavlju (obrnute) tablice 1. MOGUĆA I OSTVARENA PROIZVODNJA, ZALIHE I PRODAJA (REALIZACIJA) PROIZVODA U 2003. koja je ista u oba obrasca. Sve podatke, kako smo već prethodno utvrdili, iskazuju izvještajne jedinice (pravne osobe) na razini svojih pojedinačnih industrijskih lokalnih jedinica tj. za svaku industrijsku lokalnu jedinicu treba ispuniti jednu posebnu tablicu 1. U stupcima a i b upisuje se šifra (
18. a)i naziv (
19. b)proizvoda prema NIP-u 2003., za svaki proizvod iz NIP-a 2003. za koji se iskazuju podaci o proizvodnji industrijske lokalne jedinice u 2003. U stupcima d i e upisuje se naziv (
20. d)i šifra (
21. e)mjernih jedinica koje su navedene uz svaki proizvod u NIP-u 2003. Način upisivanja proizvoda i mjernih jedinica. Za određene proizvode u NIP-u 2003. utvrđeno je nekoliko mjernih jedinica (razlozi uvođenja nekoliko mjernih jedinica već su prethodno objašnjeni). U tim se slučajevima u stupcima a i b prepisuje ista šifra i naziv proizvoda iz NIP-a 2003. onoliko puta koliko je mjernih jedinica navedeno u NIP-u 2003. Za sve proizvode iz NIP-a 2003. mjerne jedinice upisuju se na sljedeći način: u stupac d prepisuju se nazivi mjernih jedinica iz NIP-a 2003., a u stupac e za prvu mjernu jedinicu koja je navedena u NIP-u 2003. upiše se šifra 1, za drugu šifra 2, a za treću šifra 3. Iskazivanje podataka po mjernim jedinicama. Za prvu mjernu jedinicu nekog proizvoda iz NIP-a 2003. obvezno je iskazati podatke u stupcu c i u stupcima od f do h. U ostalim stupcima (od i do
22. k)tablice 1. iskazuju se podaci samo ako je određenih pojava bilo prema obilježjima iz zaglavlja tablice 1. u 2003. Za drugu ili treću mjernu jedinicu (prema redoslijedu navođenja u NIP-u 2003.) ne iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (stupac
23. f)i vrijednosti prodaje (realizacije) proizvoda u tisućama kuna (stupac k), jer su isti za sve mjerne jedinice. U stupcu c upisuje se brojčana oznaka za vrstu proizvodnje koju je obavljala industrijska lokalna jedinica u 2003., a koja je rezultirala proizvodnjom proizvoda navedenog u tablici 1. Tako se za redovitu proizvodnju odnosno ostvarenu proizvodnju industrijske lokalne jedinice iz kupljenih ili vlastitih sirovina upisuje šifra 0, za proizvodnju odnosno preradu na temelju ugovora industrijskih lokalnih jedinica – proizvođača iz sirovina kojima je vlasnik naručitelj (ako je drugi poslovni subjekt) upisuje se šifra 1., a za iskazivanje podataka za naručitelja (ako je drugi poslovni subjekt i rezident RH) upisuje se šifra 2. Posebne upute i definicije za iskazivanje podataka u stupcima (od g do
24. k)u tablici 1. za proizvodnju odnosno preradu na temelju ugovora, kao i kriterije po kojima se jedna vrsta proizvodnje smatra redovitom ili ugovorenom već smo prethodno objasnili (vidi "posebne upute za iskazivanje podataka u tablici 1."), a za iskazivanje podataka u stupcu f objašnjavamo posebno (vidi "dopunske upute za iskazivanje podataka u stupcu f"). U stupcu f iskazuju se podaci o količinama maksimalno moguće proizvodnje svih proizvoda iz NIP-a 2003. koji je proizvela industrijska lokalna jedinica u 2003. i to samo za prvu mjernu jedinicu navedenu u NIP-u 2003. Sva potrebna objašnjenja za iskazivanja podataka o maksimalno mogućoj proizvodnji dajemo u posebnom dijelu (vidi "dopunske upute za iskazivanje podataka u stupcu f") radi specifičnosti i složenosti ove materije. U stupcu g iskazuju se ostvarene količine proizvodnje, odnosno ukupno proizvedene količine gotovih proizvoda industrijske lokalne jedinice u 2003. i u svim mjernim jedinicama prema NIP-u 2003., bez obzira na namjenu proizvodnje tj. je li proizvod namijenjen prodaji, daljnjoj preradi u istoj industrijskoj lokalnoj jedinici ili drugim industrijskim lokalnim jedinicama iste izvještajne jedinice (pravne osobe), ili izvozu. Pod pojmom gotov proizvod smatra se svaki proizvod iz NIP-a 2003. koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj prerade ili dorade, tako da je u NIP-u 2003. naveden pod posebnom šifrom i nazivom. Pojam tako definiranoga gotovog proizvoda obuhvaća i sve radove dovršavanja proizvoda u koje spadaju čišćenje, pakiranje, ispitivanje kvalitete, kasiranje i slično. Količine neispravnih proizvoda (»škart«) ne smatraju se gotovim proizvodima. Podatke o proizvedenim količinama gotovih proizvoda za industrijske lokalne jedinice, izvještajna jedinica (pravna osoba) uzimaju iz knjiga koje vode skladišta gotove robe i poluproizvoda odnosno knjigovodstvenih evidencija. Iznimno ako je riječ o poluproizvodima s gledišta industrijske lokalne jedinice, a u NIP-u 2003. navedeni su kao proizvodi, podatke o količinama treba uzeti iz evidencija industrijskih lokalnih jedinica (pogona) koje taj poluproizvod proizvode. Kad se u industrijskoj lokalnoj jedinici ne evidentira proizvodnja u nekoj mjernoj jedinici koja je utvrđena NIP-om 2003. izvještajna jedinica (pravna osoba) dužna je izvršiti potrebno preračunavanje. Koeficijente za preračunavanje treba ustanoviti uz pomoć tehničkih ili tehnoloških stručnjaka u industrijskoj lokalnoj jedinici ili izvještajnoj jedinici (pravnoj osobi). Te koeficijente treba sačuvati i stalno koristiti pri iskazivanju statističkih podataka o industrijskoj proizvodnji izvještajne jedinice (pravne osobe). Ako nastupi promjena asortimana artikala unutar proizvoda definiranog NIP-om 2003., treba izračunati novi koeficijent i naznačiti do kada je stari koeficijent vrijedio, odnosno otkad vrijedi novi koeficijent. Ukoliko jedan proizvod iz NIP-a 2003. sadrži nekoliko artikala koje je proizvela neka industrijska lokalna jedinica ili ako su velike promjene u količini i asortimanu tih proizvoda ili su im različiti koeficijenti pretvorbe, treba odrediti koeficijente pretvorbe za svaki artikl i svaki artikl posebno preračunati, te proračunani zbroj upisati pod traženom mjernom jedinicom. U stupcu h iskazuju se količine utrošene za daljnju proizvodnju u poduzeću. Ovdje treba iskazati sve količine proizvoda industrijske lokalne jedinice koji su se dalje prerađivali ili obrađivali u istoj industrijskoj lokalnoj jedinici ili u drugim industrijskim lokalnim jedinicama istog poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe) i tim se postupcima pretvorili u novi proizvod naveden u NIP-u 2003. pod posebnom šifrom u istoj industrijskoj lokalnoj jedinici ili u drugim industrijskim lokalnim jedinicama istog poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe). Ovdje se ne smiju iskazati količine utrošene za daljnju proizvodnju u industrijskoj lokalnoj jedinici koje su nabavljene od drugih industrijskih lokalnih jedinica istog ili drugog poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe) niti količine utrošene za investicije u vlastiti fiksni kapital. U stupcu i iskazuju se količina zaliha gotovih proizvoda sa stanjem 31. 12. 2003. prema izvršenoj inventuri (završne zalihe). Ovdje se iskazuju samo količine zaliha vlastito proizvedenih gotovih proizvoda iz NIP-a 2003. industrijske lokalne jedinice na dan 31. 12. 2003. odnosno zalihe gotovih proizvoda koji su namijenjeni prodaji (realizaciji) na tržištu te predstavljaju njen output (izlaz). Ovdje se ne smiju iskazati količine nedovršene proizvodnje odnosno proizvoda koji nisu dosegli određeni stupanj prerade ili dorade definiran u NIP-u 2003., kao ni zalihe proizvoda namijenjenih daljnjoj proizvodnji u istoj industrijskoj lokalnoj jedinici ili u drugim industrijskim lokalnim jedinicama istog poduzeća odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe). U stupcima j i k iskazuje se prodaja (realizacija) proizvoda u 2003., u količinama (stupac
25. j)prodanih proizvoda iz NIP-a 2003. za sve fizičke mjerne jedinicama navedene u NIP-u 2003., i vrijednosno (stupac
26. k)u tisućama kuna, ali samo za prvu mjernu jedinicu navedenu u NIP-u 2003. za određeni proizvod. Količine (u stupcu
27. j)i vrijednosti (u stupcu
28. k)prodanih (realiziranih) proizvoda industrijske lokalne jedinice obuhvaćaju ukupne količine i vrijednosti prodanih (realiziranih) proizvoda iz NIP-a 2003. koje su isporučene drugim lokalnim jedinicama iste ili druge pravne osobe odnosno trećim osobama radi prodaje (realizacije) na domaćem tržištu ili za izvoz, prodani proizvodi u vlastitim prodavaonicama industrijske lokalne jedinice ili drugim industrijskim lokalnim jedinicama iste izvještajne jedinice (pravne osobe), kao i iznajmljene vlastiti proizvode ili proizvode dane u zakup trećim osobama (izvan poduzeća odnosno izvještajne jedinice). Ovdje se ne smiju iskazati međusobne isporuke i primici gotovih proizvoda između industrijskih lokalnih jedinica iste izvještajne jedinice (pravne osobe) bez obzira na razloge, osim zbog prodaje na tržištu trećim osobama. Drugim riječima ovdje će se iskazati sve količine i vrijednosti proizvoda za koje je izdana faktura. Vrijednost prodane (realizirane) proizvodnje (stupac
29. k)odnosno vlastito proizvedenih i prodanih proizvoda u 2003. treba obračunati na temelju prodajnih cijena prethodno izvršenog rada koje su realizirane (fakturirane) u 2003. ili koje bi se mogle realizirati u 2003. U prodajne cijene obvezatno treba uključiti i troškove pakiranja i kada su zaračunani (naplaćeni) posebno. Vrijednosti gotovih proizvoda koji su iznajmljeni ili dani u zakup (npr. računalna oprema, telefonske instalacije, strojevi za pranje rublja i slično) treba obračunati po cijenama koje se za iste proizvode mogu postići na tržištu u 2003. (njihova procijenjena prodajna vrijednost). U vrijednost prodanih (realiziranih) proizvoda ne smije se uključiti zaračunan (naplaćeni) porez na promet i potrošnju (PDV i trošarine), troškovi otpreme kada su odvojeno naplaćeni, bilo koji popusti potrošačima. Drugim riječima, vrijednost prodanih količina dobiva se na temelju cijene proizvođača. Stupac l rezerviran je za prosječnu cijenu po jedinici proizvoda, iskazuje se u kunama i nije predviđen za unošenje na magnetski medij već se izračunava sistemski primjenom formule k:j x 1 000, a izražena je u kunama. Prosječna cijenu proizvoda ne predstavlja stvarnu prosječnu cijenu tih proizvoda već prosječnu vrijednost po jedinici iskazanog proizvoda, koristi izvještajnim jedinicama odnosno pravnim osobama kao kontrolni podatak. Kontrola iskazanih podataka o količinama u obrascima PRODCOM istraživanja za 2003. U tablici 1. iskazuju se podaci o količinama ostvarene proizvodnje, količinama utrošenim za daljnju proizvodnju, količinama zaliha i prodaje (realizacije) proizvoda iz NIP-a 2003. za industrijske lokalne jedinice u 2003. Na taj je način za konkretan proizvod iz NIP-a 2003. obuhvaćena je proizvodnja kao izvor raspoloživih količina, interna potrošnja (za daljnju proizvodnju), prodaja (realizacija) i završne zalihe kao rashodovana strana bilance raspoloživih količina. Kontrola količina proizvoda iz NIP-a 2003. na razini industrijske lokalne jedinice može se izračunati na sljedeći način: Zalihe na početku 2003. (stupac h iz tablice 1. obrasca za IND-21/2002.) + proizvedene količine u 2003. (stupac
30. g)= količine utrošene za daljnju proizvodnju u poduzeću (stupac
31. h)+ prodane količine (stupac
32. j)+ zalihe na kraju 2003. (stupac
33. i)Odstupanja mogu nastati zbog kvara na robi ili naknadno otkrivenim neispravnim proizvodima ("škartu") ako postoje zalihe proizvoda namijenjene daljnjoj proizvodnji u industrijskoj lokalnoj jedinici (ne iskazuju se u ovom istraživanju), kao i zbog požara, poplave, krađe, neke druge nesreće ili sličnih razloga zbog kojih se obavlja i knjigovodstveni otpis robe (proizvoda). Za svako veće odstupanje treba dati pismeno objašnjenje na obrascu IND-21/PRODCOM (na zadnjoj stranici pod "vaši komentari") ili posebnim dopisom koji treba priložiti popunjenom obrascu IND-21/PRODCOM. Izvještajne jedinice odnosno pravne osobe koje u svom sastavu imaju industrijske lokalne jedinice koje su se u 2003. bavile brodogradnjom prema opisu razreda 35.11 – Gradnja i popravak brodova NKD-a 2002., dužne su ispuniti još i pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. Podaci o brodogradnji u tablici 1. obrasca IND-21/PRODCOM/35.11. sadržajno su povezani s podacima o brodogradnji u tablici 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM i/ili pomoćnih obrasca IND-21/PRODCOM/POM, a upute za popunjavanje pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. dane su u nastavku ovih Statističkih standarda (vidi IV. dio) kao i na poleđini spomenutog obrasca. DOPUNSKE UPUTE ZA ISKAZIVANJE MAKSIMALNO MOGUĆE PROIZVODNJE (stupac
34. f)Objašnjenje za iskazivanje podataka u stupcu f tablice 1. nije dano redoslijedom pojavljivanja u tablici 1. jer predstavlja posebnu cjelinu. U stupcu f iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu) svakog proizvoda iz NIP-a 2003. koji je industrijska lokalna jedinica proizvela u tijeku 2003. Podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu) svih proizvoda iz NIP-a 2003. iskazuju se samo za ustanovljenu prvu mjernu jedinicu prema NIP-u 2003., osim za proizvode koji se u prvoj mjernoj jedinici iskazuju u efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati (industrijske usluge osim dorade tekstila). Pod pojmom maksimalno moguće količine proizvodnje odnosno kapaciteta nekog proizvoda iz NIP-a 2003. podrazumijeva se maksimalno moguća količina tog proizvoda koju je bilo moguće proizvesti pri punom korištenju instaliranih strojeva i uređaja te s punom zaposlenošću (tj. pokrivenošću svih radnih mjesta odgovarajućim zaposlenicima), s maksimalnim mogućim tehničkim i radnim učincima te normalnim intenzitetom rada, a u okviru mogućeg fonda radnog vremena u 2003., definiranog maksimalnim prinosom industrijske lokalne jedinice, a ne maksimalnim prinosom po jedinici proizvodnje određenog proizvoda iz NIP-a 2003. Za iskazivanje podataka o maksimalno mogućoj količini proizvodnje odnosno kapaciteta nekog proizvoda iz NIP-a 2003. (stupac
35. f)treba prethodno ustanoviti maksimalni fond radnog vremena i maksimalno mogući učinak kapaciteta, izražen u vremenskim jedinicama. ü Maksimalni fond radnog vremena kapaciteta odnosno moguće vrijeme za rad kapaciteta (elemenata proizvodnje) u 2003. ustanovljeno je u okviru mogućeg broja smjena i mogućeg broja (dana) rada kapaciteta u 2003. Mogući broj smjena (dana) rada kapaciteta određen je projektom za dani kapacitet, te podatke treba uzeti iz projekta kad se kapacitet koristi tako da ostvari maksimalni prinos kapaciteta. Iznimno, ako prema projektu nije poznat mogući broj smjena (dana) rada kapaciteta ili se u dužem razdoblju ostvaruje veći broj smjena (dana) rada kapaciteta, kao mogući broj smjena (dana) rada treba uzeti broj koji je karakterističan (uobičajen) za rad tog kapaciteta u dužem razdoblju (u RH). Ako taj podatak industrijska lokalna jedinica odnosno izvještajna jedinica (pravna osoba) ne dozna preko svog udruženja u Gospodarskoj komori RH, treba se o tome konzultirati s područnom statističkom službom. Za kapacitete koji prerađuju sirovine (npr. industrija hrane i pića) ili prerađuju proizvode (npr. industrija hrane i pića, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i slično), čiji je obujam prerade odnosno proizvodnje uvjetovan sezonom, mogući fond vremena rada kapaciteta, a time i moguća proizvodnja ograničeni su trajanjem uobičajene sezone prerade, odnosno proizvodnje. U maksimalni fond radnog vremena kapaciteta odnosno moguće vrijeme za rad kapaciteta ne računa se vrijeme u kojem je kapacitet stajao u tijeku 2003. radi državnih blagdana i neradnih dana, remonta strojeva i uređaja (samo minimalno potrebno vrijeme za obavljanje remonta), ako nije radio u 2003. jer još nisu bili instalirani strojevi i uređaji ili su bili izbačeni iz dalje upotrebe. Međutim, prekidi rada zbog dnevnih stanki za odmor te pripremno i završno radno vrijeme ulazi u obračun mogućeg vremena rada kapaciteta samo ako je projektom predviđeno. ü Maksimalno mogući učinak kapaciteta odnosno maksimalnu količinu proizvoda u jednom satu (prema ocijeni stručnjaka za vremensku jedinicu je izabran sat vremena jer je to bilo najpraktičnije rješenje) potrebno je ustanoviti prije pristupanja izračunavanju maksimalno mogućeg kapaciteta. Pri određivanju maksimalno mogućeg učinka kapaciteta osobito treba obratiti pažnju na sljedeće: tehničku i ekonomsku zastarjelost strojeva, vrstu i kakvoću materijala iz kojeg se izrađuju proizvodi, organizaciju procesa proizvodnje (uzima se pretpostavka dobre organizacije) i specifičnost tehničkog procesa. Formula za izračunavanje maksimalno moguće količine proizvodnje proizvoda (kapacitet) prema gore navedenim i objašnjenim elementima je sljedeća: Maksimalno moguće količine proizvodnje = maksimalno mogući fond radnog vremena (u satima) x maksimalno mogući učinak u jednom satu Pri određivanju maksimalno mogućeg fonda radnog vremena kapaciteta za pojedine industrijske proizvode iz NIP-a 2003. treba voditi računa o sljedećim uvjetima i okolnostima (osim već prethodno spomenutih): ü Kapaciteti koji mogu proizvoditi nekoliko vrsta proizvoda iz NIP-a 2003. Maksimalnu moguću proizvodnju takvih kapaciteta treba iskazati u količinama koje bi bilo moguće ostvariti kombinacijom proizvoda u 2003. To znači da se maksimalno moguća proizvodnja tih kapaciteta ne izražava jednim proizvodom, već na temelju nekoliko proizvoda, tj. svi proizvodi terete maksimalno mogući kapacitet u 2003. te se ukupni maksimalno mogući fond radnog vremena treba podijeliti prema strukturi ostvarene proizvodnje na tom kapacitetu odnosno mora se stalno imati u vidu odnos ostvarene i moguće proizvodnje svih proizvoda koji se proizvode s danim kapacitetom kako ne bi došlo do dvostrukog ili višestrukog iskazivanja kapaciteta. ü Kvaliteta i vrsta materijala koji se koristi za proizvodnju proizvoda iz NIP-a 2003. (npr. vunena ili pamučna pređa ili pređa dobivena od mješavine). Ako se za proizvodnju nekog proizvoda koristi različita kvaliteta ili vrsta materijala npr. pređa u pravilu će biti različiti kapacitet proizvodnje npr. platna iako će se proizvodnja obavljati na istim strojevima. Kapacitet proizvodnje platna može biti različit i kada se koristi samo jedna vrsta pređe, npr. samo vunena pređa iste numeracije ali različite kvalitete. Kapacitet će biti manji za nekvalitetnu pređu (koja često puca) nego za kvalitetnu pređu (koja ne puca). Ovaj problem se javlja u cjelokupnoj industrijskoj proizvodnji (karakteristično u proizvodnji alata). ü Utvrđivanje kapaciteta za proizvode iz NIP-a 2003. s različitim stupnjevima obrade. U pravilu kapacitet nekog proizvoda određuju samo oni elementi koji sudjeluju u procesu njegove proizvodnje, bez obzira na to predstavlja li proces liniju, pogon ili tvornicu. U industrijskim lokalnim jedinicama koje su u 2003. proizvodile proizvode s različitim stupnjevima obrade (npr. proizvodnja furnira, šperploča i namještaja, proizvodnja celuloze i papira ili proizvodnja čelika i valjanih proizvoda) kapacitet odnosno maksimalno moguća proizvodnja svakog od takvih proizvoda određuje se na temelju čimbenika koji pripadaju ciklusu proizvodnje samo tog proizvoda. Tako se npr. maksimalno moguća proizvodnja furnira određuje na temelju čimbenika industrijske lokalne jedinice (pogona) furnira, a maksimalno moguća proizvodnja šperploča određuje se na temelju čimbenika industrijske lokalne jedinice (pogona) za proizvodnju šperploča, tj. neovisno o veličini kapaciteta furnira koji je poluproizvod industrijske lokalne jedinice (pogona) i koristi se za proizvodnju šperploča. S obzirom da su furnir i šperploče posebni proizvodi iz NIP-a 2003., za svakog od njih se posebno određuje kapacitet odnosno maksimalno moguća proizvodnja u stupcu f tablice 1. ü Utvrđivanje kapaciteta pri postojanja uskih grla u nekoj od faza procesa proizvodnje proizvoda iz NIP-a 2003. Maksimalno moguću proizvodnju (kapacitet) takvog proizvoda treba odrediti na temelju kapaciteta uskog grla samo onda ako su grla dijelovi kapaciteta koji vrše najsloženije funkcije s obzirom na veličinu operacije i s obzirom na teškoće izvršenja, a koji po svojoj vrijednosti predstavljaju najvrednije dijelove kapaciteta. Pri izračunavanju maksimalno moguće količine proizvodnje (kapaciteta) nekog proizvoda iz NIP-a 2003. ne uzimaju se u obzir: ü Pričuve kapaciteta (postrojenja, zaposlenici) kojima je namjena da se u određenom trenutku uključe u proces proizvodnje, onda kada iz procesa proizvodnje ispadne neki važan dio kapaciteta ili onda kada je projektom predviđena zamjena određenog dijela kapaciteta ü Čimbenici kao što su nestašica električne energije, sirovina i reprodukcijskog materijala i slično ili slaba prodaja proizvoda bez obzira na to djeluje li na obujam proizvodnje u dužem ili kraćem razdoblju, ne smatraju se čimbenicima koji određuju maksimalno moguću proizvodnju (kapacitet). Međutim, ovi čimbenici utječu na stupanj korištenja kapaciteta obzirom da utječu na obujam ostvarene proizvodnje a na taj način i na njen odnos prema maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu). Maksimalno moguće količine proizvodnje u pravilu moraju biti veće od ostvarenih količina proizvodnje jer svako povećanje ostvarene proizvodnje preko maksimalno moguće proizvodnje ide na štetu industrijske lokalne jedinice odnosno izvještajne jedinice (pravne osobe). Ako ipak dođe do navedenog prekoračenja u podacima neke industrijske lokalne jedinice koje je iskazala izvještajna jedinica (pravna osoba), treba to u popratnom dopisu obrazložiti. IV. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA IND-21/PRODCOM/35.11 Sve izvještajne jedinice odnosno pravne osobe koje su u RPS-u razvrstane u djelatnost brodogradnje ili u svom sastavu imaju industrijske lokalne jedinice koje obavljaju ovu djelatnost prema opisu podrazreda 35.11.1 i 35.11.2 NKD-a 2002., popunjavaju najmanje dva obrasca za potrebe provedbe PRODCOM istraživanja za 2003. Prema općim, posebnim i detaljnim uputama (III. dio) popunjavaju glavni obrazac IND-21/PRODCOM za industrijske lokalne jedinice u svom sastavu i pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. iz kojeg izvještajne jedinice odnosno pravne osobe prepisuju podatke o ostvarenoj i mogućoj proizvodnji objekata brodogradnje u 2003. iskazane u uvjetno naturalnom izrazu za industrijske lokalne jedinice u svom sastavu koje su obavljale djelatnost brodogradnje u 2003. Naime, u glavnom obrascu IND-21/PRODCOM i/ili u pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM izvještajna jedinica odnosno pravna osoba iskazuje podatke o završenim objektima brodogradnje u 2003. u naturalnom izrazu za industrijske lokalne jedinice u svom sastavu bez obzira na to je li izrada objekata počela u 2003. ili u nekoj ranijoj godini. Međutim, za obračun stupnja korištenja kapaciteta na temelju ostvarene i moguće proizvodnje (kapaciteta) objekata brodogradnje potrebno je raspolagati podacima o rezultatima i mogućoj proizvodnji (kapacitetu) tih objekata brodogradnje samo u tijeku 2003. U tu svrhu izrađen je ovaj pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11 (kao i za iskazivanje ostvarene proizvodnje u Mjesečnom izvještaju industrije – IND-1A), u kojem treba iskazati samo onaj obujam ostvarene i moguće proizvodnje objekata brodogradnje u 2003., koji je rezultat (mogućnost) postojećih čimbenika proizvodnje (zaposlenika i strojeva) u tijeku 2003. Sadržaj pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. Pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11 sadrži: 1. Naziv izvještajne jedinice, 2. Sjedište: županija, grad/općina, naselje (adresne podatke izvještajne jedince), 3. Naziv statističke jedinice (iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2003.) za koju se popunjava tablica 1. i 4. Tablicu 1. OSTVARENA I MOGUĆA PROIZVODNJA BRODOGRADNJE U 2003. Podaci u točkama 1. do 3. služe za jednoznačno utvrđivanje statističkih jedinica za koje izvještajna jedinica odnosno pravna osoba popunjava tablicu 1., a popunjavaju se na isti način kako je već objašnjeno za glavni obrazac IND-21/PRODCOM i pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM u III. dijelu ovih Statističkih standarda. Tablica 1. OSTVARENA I MOGUĆA PROIZVODNJA BRODOGRADNJE U 2003. Podaci o proizvodnji brodogradnje u 2003. u uvjetno naturalnom izrazu iskazuju se prema NIP-u 2003. (stupci 1 do 3) na isti način kao i u tablici 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM i/ili IND-21/PRODCOM/POM. Izvještajna jedinica odnosno pravna osoba popunjava podatke za svaku industrijsku lokalnu jedinicu u svom sastavu koja se bavila djelatnosti brodogradnje u 2003. i za koju je popunila glavni obrazac IND-21/PRODCOM i/ili pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM jedan ili nekoliko pomoćnih obrazaca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. Ostvarena proizvodnja (stupac 8) u tablici 1. pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/35.11 preračunava se u uvjetno naturalno mjerilo prema postupku danom u objašnjenju za popunjavanje pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-1A/35.11 – Mjesečnog izvještaja industrije (NN, br. 18/97., str. 910). Maksimalno moguća proizvodnja (stupac 9) u tablici 1. pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/35.11 iskazuje se prema detaljnim i dopunskim uputama za popunjavanje glavnog obrasca IND-21/PRODCOM i pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM. S obzirom na to da se za obračun korištenja kapaciteta koriste samo podaci o ostvarenoj i mogućoj proizvodnji u uvjetno-naturalnom izrazu koji su dobiveni na osnovi pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11, nije potrebno da se u tablici 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM i/ili pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM za iskazan podatak o ostvarenoj proizvodnji u naturalnom izrazu (stupac
36. g)iskazuje podatak o mogućoj proizvodnji (stupac f). V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ovim Statističkim standardima za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2003. prestaju vrijediti Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji u 2002. objavljeni u »Narodnim novinama« br. 8 od 16. siječnja 2003. Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2003. (IND-21/PRODCOM), zajedno s obrascima za PRODCOM istraživanje, Listom naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta) za PRODCOM istraživanje i Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIP 2003., koji se nalaze u dodatku 1., dodatku 2. i dodatku 3. ovih Statističkih standarda primjenjuju se osmog dana od dana objavljivanja u Narodnim novinama. Klasa: 954-02/04-01/02 Ur. broj: 555-03-02-04-02 Zagreb, 26. siječnja 2004. RAVNATELJ mr. sc. Marijan Gredelj, v.r. 1) Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2002. (NN, br. 8/03.) sadrže metodološki dio i upute za popunjavanje te dva dodatka za provedbu PRODCOM istraživanja za 2002. Prvi dodatak sadrži obrasce PRODCOM istraživanja za 2002., a drugi dodatak sadrži Nomenklaturu industrijskih proizvoda – NIP 2002. 2) NKD kratica je za prvu Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti. Donesena je na temelju Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 98/94.) i Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 6/95., 3/97. i 7/97.), a primjenjuje se od 1995. u okviru Godišnjeg istraživanja o industrijskoj proizvodnji (IND-21), sve do zaključno u PRODCOM istraživanju o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2002. NKD je izvedenica NACE-a Rev. 1 i s njim je usklađena na svim razinama osim na razini podrazreda. 3) NACE Rev. 1.1 kratica je za Statističku klasifikaciju djelatnosti EU-a, a predstavlja ažuriranu verziju NACE-a Rev. 1. Stupio je na snagu Uredbom Komisije (EK) br. 29/02. o izmjenama i dopunama Uredbe Vijeća (EEK) br. 3037/90. o statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti Europske Zajednice – NACE Rev. 1. Prema Uredbi EU-a, statistička primjena ažurirane verzije NACE Rev. 1.1 (obvezatna) počela je 1. siječnja 2003. umjesto prethodne verzije NACE Rev. 1. 4) NKD 2002. ažurirana je verzija prvog NKD-a. Donesena je na temelju Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 98/94.) i Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 13/03.), stupila je na snagu u 2002., a obvezno se primjenjuje od 1. siječnja 2004. u službenoj statistici RH. U PRODCOM istraživanju o industrijskoj proizvodnji za 2003. (IND-21/PRODCOM) primjenjuje se prvi puta. NKD 2002. je izvedenica NACE-a Rev. 1.1 EU-a i s njim je usklađena na svim razinama osim na razini podrazreda. 5) KPD 1996. kratica je za Klasifikaciju proizvoda po djelatnostima RH. KPD 1996. je donio DZS u 1997. (NN, br. 68/97.), a primjenjuje se od 1995. u Godišnjem istraživanju o industrijskoj proizvodnji (IND-21) kao integralni dio Nomenklature industrijskih proizvoda – NIP-a. KPD 1996. je izvedenica CPA 1996 EU-a i s njim je u cijelosti usklađena. Verzija KPD-a 1993. primijenjena je u NIP-u 1995., a u verzijama NIP-a 1997., NIP-a 1999. i NIP-a 2002. primijenjena je verzija KPD-a 1996. 6) CPA 2002 kratica je za Središnju statističku klasifikaciju proizvoda Europske zajednice (Statistical Classification of Product by Activity in the European Economic Community, 2002 Version), koja je u obvezatnoj primjeni u državama članicama EU-a od 1. siječnja 2003., a usklađena je s istovrsnom Središnjom klasifikacijom proizvoda – CPC 1.1 (Central Product Classification Version 1.1) UN-a. 7) KPD 2002. kratica je za Klasifikaciju proizvoda po djelatnostima RH (NN, br. 128/03.), a predstavlja ažuriranu verziju KPD-a 1996. Usklađena je sa Statističkom klasifikacijom proizvoda po djelatnostima EU-a – CPA 2002, koja je u obvezatnoj primjeni u državama članicama EU-a od 1. siječnja 2003., a usklađena je sa Središnjom klasifikacijom proizvoda – CPC 1.1 (Central Product Classification Version 1.1) UN-a. 8) NIP 2002. kratica je za Nomenklaturu industrijskih proizvoda (NN, br. 8/03.), a temelji se i sukladna je na razini pojedinačnih proizvoda s PRODCOM Listom 2002 EU-a. Sastavni je dio Statističkih standarda za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2002. 9) PRODCOM List 2003 (List of PRODucts of the European COMmmunity, 2003 Version) EU-a, usklađena je s CN-om 2003 EU-a. Lista PRODCOM ažurira se godišnje isto kao i CN, s kojim je povezana preko korespondentnih tablica veza. 10) CN 2003 kratica je za Kombiniranu nomenklaturu EU-a (Combined Nomenclature, 2003 version). CN 2003 usklađen je do šesteroznamenkaste brojčane oznake s HS-om 2002 UN-a. CN se ažurira svake godine, a koristi se kao carinska tarifa EU-a i za statistiku vanjske trgovine EU-a. 11) Metodologija za godišnji izvještaj industrije (IND-21) za 1994. i 1995. (NN, br. 80/95.) tj. NIP 1995., Metodologija za godišnji izvještaj industrije (IND-21) za 1996. i 1997. (NN, br. 82/97.) tj. NIP 1997., Statistički standardi za godišnji izvještaj industrije (IND-21) za 1998.- 2001. (NN, br. 60/99.) tj. NIP 1999. i Statistički standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2002. (NN, br. 8/03.) tj. NIP 2002. 12) PRODCOM (COMmunity PRODuction) kratica je za Istraživanje o industrijskoj proizvodnji Zajednice (Uredba Vijeća (EEK) br. 3924/91.). Prvi godišnji PRODCOM rezultati EU-a prikupljeni su na temelju PRODCOM List 1993. za 1993. godinu 13) Statističke jedinice usklađene su s Uredbom EU-a o jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava EU-a (Uredba Vijeća (EEK) br. 696/93.),. U cijelosti je preuzeta u Metodologiji za statističku primjenu NKD-a 2002. (NN, br. 123/03.). 14) Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2002. (NN, br. 52/03.). 15) PRODCOM List 2003 EU-a publicirat će se u seriji IZVANREDNIH IZDANJA DZS-a (hrvatsko/engleska verzija) u veljači 2004. 16) Carinska tarifa Republike Hrvatske za 2003. – CT 2003. (NN, br. 142/02.) usklađena je CN-om 2003. do osmeroznamenkaste brojčane oznake, isto kao i NIP 2003., ali preko korespondentnih tablica veza. 17) NIPUM je kratica za Nomenklaturu industrijskih proizvoda za mjesečni izvještaj industrije (IND-1A). Integralni je dio Metodoloških osnova za mjesečni izvještaj industrije (NN, br. 18/97.), a primjenjuje se od 1997. do zaključno s IND-1A za 2003. Nova verzija NUPUM-a 2004. primjenjivat će se za Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji u 2004. (IND-1/MPS). Usklađena je s NIP-om 2003. na razini KPD-a 2002., a na razini proizvoda NIPUM-a 2004. preko korespondentnih tablica veza. 18) Naziv ”županija” koristi se u cijelom tekstu za označavanje teritorijalno/administrativnih obilježja statističkih jedinica umjesto nabrajanja njihovih posebnih naziva: županije, Grad Zagreb i područja Slobodnih zona RH, a koristi se za utvrđivanje obilježja ”lokaliteta” u statističkom pojmu ”industrijska lokalna jedinica” u ovim Statističkim standardima. Dodatak 1.: obrasci IND-21/PRODCOM, IND-21/PRODCOM/POM i IND-21/PRODCOM/35.11 Dodatak 2.: Lista naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta) za PRODCOM istraživanje Dodatak 2.: Lista naziva i brojčanog označavanja županija1) (lokaliteta) za PRODCOM istraživanju Šifra Naziv 01 Zagrebačka županija 02 Krapinsko-zagorska županija 03 Sisačko-moslavačka županija 04 Karlovačka županija 05 Varaždinska županija 06 Koprivničko-križevačka županija 07 Bjelovarsko-bilogorska županija 08 Primorsko-goranska županija 09 Ličko-senjska županija 10 Virovitičko-podravska županija 11 Požeško-slavonska županija 12 Brodsko-posavska županija 13 Zadarska županija 14 Osječko-baranjska županija 15 Šibensko-kninska županija 16 Vukovarsko-srijemska županija 17 Splitsko-dalmatinska županija 18 Istarska županija 19 Dubrovačko-neretvanska županija 20 Međimurska županija 21 Grad Zagreb 30 Slobodne zone Republike Hrvatske2) 1) Županije odnad Zagreb prema Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH (NN, br. 10/97., 124/97., 68/98.). 2) Slobodne zone prema Zakonu o slobodnim zonama RH (NN, br. 44/96.). Lista naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta) za PRODCOM istraživanje za 2003. (u daljnjem tekstu Lista) sadrži internu brojčanu oznaku za svaku županiju prema u teritorijalnom ustroju RH (Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH, NN, br. 10/97., 124/97., 68/98.). Koristi se za popunjavanje identifikacijskih podataka o statističkim jedinicama odnosno industrijskim lokalnim jedinicama u zaglavlju tablice 1. obrazaca IND-21/PRODCOM i IND-21/PRODCOM/POM za jednoznačno identificiranje industrijske lokalne jedinice za koju izvještajna jedinica (pravna osoba) iskazuje podatke. U zaglavlju tablice 1. pod 2) PODACI ZA STATISTIČKU JEDINICU ZA KOJU SE POPUNJAVA TABLICA 1.
37. a)ŽUPANIJA (naziv) upisuje se naziv i redni broj županije, Grada Zagreba ili slobodne zone iz Liste, a prema fizičkom smještaju statističke jedinice odnosno industrijske lokalne jedinice za koju izvještajna jedinica (pravna osoba) popunjava podatke u tablici 1. Šifra se sastoji se od dvoznamenkaste brojčane oznake županija i Grada Zagreba (brojčane oznake od 01 do 21) te slobodnih zona (brojčana oznaka 30) koje u ovom istraživanju čine posebnu statističku industrijsku lokalnu jedinicu. Sve statističke jedinice neke izvještajne jedinice odnosno pravne osobe koje su fizički smještene na nekom zakonom određenom području slobodnih zona ili njihovih dijelova smatraju se posebnom industrijskom lokalnom jedinicom (usklađeno s kriterijima za regionalne statistike EU-a). Područja ″županija″ odnose se na administrativno područje županija ili Grada Zagreba koje je ustanovljeno teritorijalnim ustrojem RH prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH (NN, br. 10/97., 124/97., 68/98.). Područje ″Slobodnih zona″ odnosi se na posebna područja Republike Hrvatske regulirana Zakonom o slobodnim zonama Vlade RH (NN, br. 44/96.), Carinskim zakonom (NN, br. 78/99) i drugim relevantnim zakonima. U nastavku objašnjavamo samo osnovne zakonske definicije vezane uz slobodne zone. Slobodna zona je dio teritorija RH koji je posebno ograđen i označen i u kojemu se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete prema Zakonu o slobodnim zonama Vlade RH (NN, br. 44/96.). Slobodna zona može biti osnovana na području morske luke, zračne luke, riječnog pristaništa, uz međunarodnu prometnicu te na drugom području na kojemu postoje uvjeti za rad zone, a može sastojati od više odvojenih dijelova, ako su ispunjeni zakonom određeni uvjeti. U zoni je dozvoljeno obavljati proizvodnju, oplemenjivanje proizvoda, pružanje usluga i druge zakonom dozvoljene aktivnosti. Osnivači slobodne su domaće pravne osobe koje su od Vlade Republike Hrvatske dobili koncesiju za osnivanje slobodne zone. Jedna zona može imati jednoga ili više osnivača. Korisnici slobodne zone mogu biti osnivači te druge domaće i strane pravne i fizičke osobe, koji gospodarsku djelatnost u zoni obavljaju na temelju ugovora s osnivačem zone. Lista naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta) izrađene je isključivo za prikupljanje, obradu i objavljivanje (diseminaciju) podataka PRODCOM istraživanja o industrijskoj proizvodnji za 2003. Dodatak 3: NOMENKLATURA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA – NIP 2003 RUDARSTVO I VAĐENJE VAĐENJE ENERGETSKIH SIROVINA VAĐENJE RUDA I KAMENA, OSIM ENERGETSKIH SIROVINA &n PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA PROIZVODNJA HRANE, PIĆA I DUHANSKIH PROIZVODA PROIZVODNJA TEKSTILA I TEKSTILNIH PROIZVODA PROIZVODNJA KOŽE I PROIZVODA OD KOŽE PRERADA DRVA I PROIZVODI OD DRVA PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA; IZDAVAČKA I TISKARSKA DJELATNOST PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOGA GORIVA PROIZVODNJA KEMIKALIJA, KEMIJSKIH PROIZVODA, UMJETNIH VLAKANA PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA PROIZVODNJA METALA I PROIZVODA OD METALA PROIZVODNJA STROJEVA I UREĐAJA, D. N. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE I OPTIČKE OPREME PROIZVODNJA PRIJEVOZNIH SREDSTAVA OSTALA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA, D.N. OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM Ostalo, NN 14/2004-442 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 14/2004 Broj dokumenta u izdanju: 442 Donositelj:Državni zavod za statistiku Datum tiskanog izdanja: 3.2.2004. ELI: /eli/sluzbeni/2004/14/442 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.