← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2886/2003. od 28. siječnja 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2886/

  1. od
  2. siječnja
  3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2886/
  4. od
  5. siječnja
  6. NN 15/2004 (4.2.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2886/
  7. od
  8. siječnja
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 463 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hra­njski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Že­ljko Potoč­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smi­ljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi B. M. iz Z., na sjednici održanoj dana
  10. siječ­nja
  11. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti presudu u pred­metu, koji se vodi pred tim sudom pod brojem: Pr-1716/93, u najkraćem mogućem roku, ali ne du­ljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvoga iduće­g dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na teme­lju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnosite­ljici ustavne tužbe, B. M. iz Z., M. 12, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  3. stavka
  4. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst) u iznosu od 8.000,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnoše­nja zahtjeva podnosite­ljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazlože­nje
  5. Podnosite­ljica ustavne tužbe podnijela je dana
  6. lip­nja
  7. godine, teme­ljem odredbe članka
  8. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon) ustavnu tužbu zbog nedonoše­nja sudske odluke u razumnom roku. Podnosite­ljica predlaže da Ustavni sud odredi rok za donoše­nje presude u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem: Pr-1716/93 te da odredi primjerenu naknadu podnosite­ljici zbog povrede ustavnog prava iz članka
  9. stavka
  10. Ustava Republike Hrvatske, koju je Općinski sud Zagrebu počinio ne odlučivši o pravima i obvezama podno­si­te­ljice u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  11. Ustavni sud je, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  12. Ustavnog zakona, uvidom u spis Općin­skog suda u Zagrebu, broj: Pr-1716/03, utvrdio s­ljedeće či­njenice koje su pravno relevantne za odlučiva­nje o povredi ustavnog prava podnosite­ljice, zajamčenog člankom
  13. stavkom
  14. Ustava: – podnosite­ljica je Općinskom sudu u Zagrebu, dana
  15. kolovoza
  16. godine, podnijela tužbu protiv tuženika, Prve ekonomske škole u Zagrebu, radi ponište­nja disciplinskih odluka nadležnih tijela tuženika i vraća­nja na rad te nadoknade plaće, – nakon što je tuženik odgovorio na tužbu
  17. studenoga
  18. godine, održano je dana
  19. prosinca
  20. godine pripremno ročište, – s­ljedeće ročište održano je
  21. svib­nja
  22. godine, kada je doneseno rješe­nje da će se saslušati svjedok S. T., – nakon toga, podnosite­ljica dostav­lja podneske Općinskom sudu, a u dva navrata (
  23. prosinca
  24. godine i
  25. ožujka
  26. godine) požuruje zakaziva­nje ročišta, – s­ljedeće ročište, na kojem je saslušan svjedok S. T., održano je
  27. studenoga
  28. godine te je doneseno rješe­nje da se s­ljedeće ročište zakazuje za
  29. trav­nja
  30. godine, – na ročištu od
  31. trav­nja
  32. godine, a zbog nedostatka pozvanog svjedoka, doneseno je rješe­nje o odgodi ročišta za dan
  33. svib­nja
  34. godine, – na ročištu
  35. svib­nja
  36. godine saslušan je svjedok te doneseno rješe­nje da će se s­ljedeće ročište zakazati pisanim putem, a nakon što sud zaprimi određene podatke koje će zatražiti službenim putem, – dana
  37. rujna
  38. godine, Općinski sud u Zagrebu traži od Općinskoga državnog odvjetništva u Zagrebu dostavu spisa na uvid, – dana
  39. listopada
  40. godine, Općinsko državno od­vjetništvo dostav­lja traženi spis Općinskom sudu u Zagrebu, – ročište, zakazano za
  41. studenoga
  42. godine, odgođeno je zbog bolesti raspravnog suca, – s­ljedeće ročište održano je
  43. prosinca
  44. godine, a nakon toga
  45. ve­ljače
  46. godine. Na tom ročištu je doneseno rješe­nje da se ono događa te da će se s­ljedeće zakazati pisanim putem nakon što se provede financijsko vještače­nje, – rješe­njem od
  47. ožujka
  48. godine pozvana je podnosite­ljica ustavne tužbe da uplati predujam za financijsko vještače­nje, što je podnosite­ljica učinila
  49. trav­nja
  50. godine, – rješe­njem od
  51. listopada
  52. godine sud imenuje vještaka za provedbu financijskog vještače­nja, – podneskom od
  53. ve­ljače
  54. godine podnosite­ljica požuruje izradu nalaza vještaka, – potom Sud, podneskom od
  55. ožujka
  56. godine, poziva vještaka na izradu nalaza i miš­lje­nja i dostavu spisa, – dana
  57. trav­nja
  58. godine, vještak dostav­lja svoj nalaz i miš­lje­nje, – podneskom od
  59. svib­nja
  60. godine, podnosite­ljica se očitovala na nalaz vještaka, a podneskom od
  61. svib­nja
  62. godine požuruje donoše­nje presude, – podneskom od
  63. lip­nja
  64. godine tuženik se očituje na nalaz vještaka, – s­ljedeće ročište održano je
  65. srp­nja
  66. godine, kada zbog promjene raspravnog vijeća glavna rasprava poči­nje iznova te se nalaže podnosite­ljici da specificira tužbeni zahtjev u roku od petnaest dana, a sljedeće ročište se zakazuje za
  67. studenoga
  68. godine, – rješe­njem od
  69. srp­nja
  70. godine, rasprava, zakazana za
  71. studenoga 2002., predlaže se za
  72. listopada
  73. godine, –
  74. srp­nja
  75. godine, sud od Općinskog državnog odvjetništva traži dostavu spisa na uvid, – potom su održana ročišta
  76. listopada
  77. godine te
  78. studenoga
  79. godine, kada je glavna rasprava zak­ljučena, – podneskom od
  80. trav­nja
  81. godine podnosite­ljica požuruje izradu presude, – pismeni otpravak presude uči­njen je
  82. lip­nja
  83. godine, a strankama otprem­ljen
  84. lip­nja
  85. godine, – dana
  86. lip­nja
  87. godine Općinsko državno odvjetništvo vraća Sudu primjerak presude jer nije stranka u postupku, – podneskom od
  88. lip­nja
  89. godine, podnosite­ljica upozorava Sud na pogreške u presudi, – rješe­njem od
  90. srp­nja
  91. godine isprav­lja se presuda od
  92. studenoga
  93. godine, – dana
  94. srp­nja
  95. godine tuženik izjav­ljuje žalbu na prvostupanjsku presudu, –
  96. kolovoza
  97. godine podnosite­ljica dostav­lja sudu odgovor na žalbu, –
  98. studenoga
  99. godine Županijski sud u Zagrebu, donosi presudu, broj: Gžn-1898/03-2, kojom ukida presudu Općinskog suda u Zagrebu, broj: Pr-1716/93, u stavku I. i III. izreke i u tom se dijelu vraća sudu prvog stup­nja na ponovno suđe­nje. OČITOVANJE OPĆINSKOG I ŽUPANIJSKOG SUDA U ZAGREBU
  100. Na teme­lju članka
  101. stavka
  102. alineje
  103. Ustavnog zakona, Ustavni sud je dana
  104. rujna
  105. godine zatražio od Općinskog suda u Zagrebu da se izjasni o navodima ustavne tužbe. U očitova­nju od
  106. rujna
  107. godine uredujući sudac navodi da se predmet po žalbi tuženika nalazi kod Županijskog suda u Zagrebu. Stoga je dana
  108. listopada
  109. godine zatraženo od tog suda da dostavi preslik prvostupa­njskog spisa te da se izjasni o navodima iz ustavne tužbe. U očitova­nju Županijskog suda u Zagrebu ističe se da iz predmeta spisa proizlazi da je donoše­nju prvostupa­njske presude, poslovni broj: Pr-1716/03-115 do
  110. studenoga
  111. godine, kojom je djelomično prihvaćen zahtjev tužite­ljice, prethodilo ukupno deset ročišta, a spis se nalazio u radu kod pet predsjednika vijeća. Ističe se da je najdu­lji vremenski period protekao između ročišta od
  112. svib­nja
  113. godine i
  114. studenoga
  115. godine te da je točna tvrd­nja podnosite­ljice ustavne tužbe da se ona u tom vremenskom razdob­lju obraćala podnescima sudu i da je požurivala održava­nje ročišta. Nada­lje, ističe se da su na du­ljinu razdob­lja između ročišta, održanih
  116. ve­ljače
  117. i
  118. srp­nja
  119. godine, od odlučnog utjecaja bile okolnosti vezane za izradu nalaza i miš­lje­nja financijskog vještaka, kao i promjena dva predsjednika vijeća. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  120. Mjerodavno pravo u ovom sudskom postupku sadržano je u odredbama članka
  121. stavka
  122. Ustava Republike Hrvatske i članku
  123. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  124. Povredu ustavnog prava, na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakoga pojedinog slučaja. Razmatra­njem razloga ustavne tužbe podnosite­ljice i dostav­ljenih očitova­nja Općinskog suda u Zagrebu i Županijskog suda u Zagrebu te uvida u spis predmeta, Ustavni sud utvrdio je da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za ­nje­govo postupa­nje u smislu odredbe članka
  125. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže s­ljedećim utvrđe­njima: 5.
  126. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupa­njski parnični postupak započeo je
  127. kolovoza
  128. godine podnoše­njem tužbe Općinskom sudu u Zagrebu. Ustavna tužba podnesena je dana
  129. lip­nja
  130. godine, a do tog dana sudski postupak nije bio pravomoćno okončan. Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnoše­nja ustavne tužbe postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu trajao ukupno
(9)godina, devet
(9)mjeseci i tri
(3)dana. Ustavni sud napomi­nje, međutim, da je Zakon o potvrđiva­nju Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda i protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda (»Narodne novine«, Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, u da­lj­njem tekstu: Zakon o potvrđiva­nju Konvencije) stupio na snagu dana
  1. studenoga
  2. godine. Od dana stupa­nja na snagu Zakona o potvrđiva­nju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda Vijeća Europe (u da­lj­njem tekstu: Europska konvencija) čine, teme­ljem članka
  3. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 56/90), dio unutar­nje­ga pravnoga poretka Republike Hrvatske. Dio unutar­nje­ga pravnog poretka Republike Hrvat­ske od tog dana čini i odredba članka
  4. stavka
  5. Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđe­nje« koja, iz­me­đu ostalog, propisuje: »Radi utvrđiva­nja svojih prava i obveza građanske naravi (…), svatko ima pravo da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud (…) u razumnom roku ispita ­nje­gov slučaj.«. Sukladno navedenom, konvencijsko pravo na donoše­nje sud­ske odluke u razumnom roku čini dio unutar­nje­ga pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupa­nja na snagu Zakona o potvrđiva­nju Konvencije (
  6. studenoga
  7. godine). S druge strane, pravo na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku utvrđeno je ustavnim pravom u Republici Hrvatskoj
  8. studenoga
  9. godine, izmjenama članka
  10. stavka
  11. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 113/00). Iz navedenih razloga, ispitiva­nje razumnosti traja­nja sudskih postupaka prije
  12. studenoga
  13. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka, teme­ljenih na članku
  14. Ustavnog zakona jer u dotadaš­njem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo ni kao konvencijsko niti kao ustavno. Ustavni sud je, u konkretnom slučaju, ocijenio da se pravno relevantnim razdob­ljem, s aspekta povrede prava na razumnu du­ljinu traja­nja sudskog postupka, smatra razdob­lje od
  15. studenoga
  16. godine (to jest od dana stupa­nja na snagu Zakona o potvrđiva­nju Konvencije) do
  17. kolovoza
  18. godine (to jest do dana podnoše­nja ustavne tužbe podnosite­ljice), što ukupno iznosi pet
(5)godina, šest
(6)mjeseci i dvadeset osam
(28)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNIH SUDOVA Ustavni sud je utvrdio da je u razmatranom razdob­lju Općinski sud u Zagrebu, od rad­nji koje su relevantne za meritorno odlučiva­nje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku, održao osam ročišta za glavnu raspravu. Prije tog razdob­lja održao je dva ročišta. Nakon podnijete ustavne tužbe, prvostupa­njski sud je izradio i dostavio prvostupa­njsku presudu strankama te dostavio žalbu tuženika Županijskom sudu u Zagrebu na rješava­nje. Radi se o radnom sporu u kojem zakonodavac nalaže hitno postupa­nje, a protivno tom zahtjevu zakonodavca postupak traje preko 9 godina. Potrebno je istaknuti i dugo traja­nje postupka i prije
  2. godine. Međutim, ni nakon
  3. godine, odnosno unutar pravno relevantnog razdob­lja za ocjenu razumnog roka glede traja­nja postupka, prvostupa­njski sud nije postupao učinkovito. Tako tijekom postupka nije bilo nikakve aktivnosti suda u razdob­lju od svib­nja
  4. godine do studenoga
  5. godine, dakle tri godine prije, a dvije godine nakon
  6. godine, a što ukupno iznosi preko pet godina. Glavna raprava zak­ljučena je
  7. studenoga
  8. godine, a presuda je izrađena i otprem­ljena strankama u lip­nju
  9. godine, dakle nakon više od šest mjeseci. Ocjena je Ustavnog suda da broj održanih ročišta i donijetih odluka ne opravdava traja­nje radnog spora od 9 godina, a da se nakon sve­ga postupak i da­lje vodi pred prvostupa­njskim sudom. Tijekom postupka pred Ustavnim sudom ukinuta je prvostu- pa­njska odluka donijeta nakon devet godina. Stoga se može ocijeniti da prvostupa­njski sud nije koristio procesne ovlasti, propisane Zakonom o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03), koje nalažu efikasno i učinkovito vođe­nje parničnog postupka. 5.
  10. PONAŠANJE PODNOSITELJICE USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJICE U SUDSKOM POSTUPKU) Podnosite­ljica ustavne tužbe, kao tužite­ljica u sudskom postupku, prema utvrđe­nju Ustavnog suda, nije pridonijela du­ljini sudskog postupka. Dapače, podnosite­ljica se u više navrata pisanim podnescima obraćala nadležnom sudu požurujući postupak. 5.
  11. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Dosadaš­nji tijek sudskog postupka ne ukazuje da se u konkretnom slučaju radi o složenoj sudskoj stvari. Polazeći od či­njenice da se predmetni spis nalazio u postupku pred sudom prvog stup­nja gotovo deset godina te da je nakon podnoše­nja ustavne tužbe Županijski sud u Zagrebu riješio o žalbi tuženika na način da je predmet vratio na ponovni postupak pred sud prvog stup­nja, a imajući u vidu postupa­nje nadležnog suda u razmatranom, pravno relevantnom razdob­lju. Us­tav­ni sud nije našao okolnosti koje bi u dosadaš­njem tijeku postupka ukazivale na složenost sudskog predmeta, a koje bi oprav­dale dugotrajnost postupa­nja u tom predmetu. Radi se o radnom sporu i neučinkovitost presuđiva­nja ovaj Sud nalazi i u tome što je prvostupa­njska presuda donesena nakon gotovo 10 godina vođe­nja postupka, da bi drugostupa­njski sud u roku od tri mjeseca riješio o žalbi tuženika i predmet vratio prvostupa­njskom sudu na ponovno odlučiva­nje. Dakle, radi se o neučinkovitosti prvostupa­njskog suda.
  12. Sukladno utvrđe­njima Suda, opisanim u točki
  13. obra­zlože­nja ove odluke, Ustavni sud ocje­njuje da je nerazumno dugim traja­njem sudskog postupka u radnom sporu, koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem: Pr-1716/93, povrijeđeno ustavno pravo podnosite­ljice da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  14. stav­kom
  15. Ustava.
  16. Iz tih razloga, na teme­lju odredbi članka
  17. stavaka
  18. i
  19. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  20. Sukladno odredbi članka
  21. stavka
  22. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud, u pravilu, određuje za razmatrano, pravno relevantno razdob­lje, uz iznimnu mogu­ćnost uvažava­nja nerazumno dugog razdob­lja potpune neaktivnosti suda i prije
  23. studenoga
  24. godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakoga pojedinog slučaja. Pri utvrđiva­nju visine naknade, teme­ljem članka
  25. stavka
  26. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uz istodobno uvažava­nje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. Budući da je Ustavni sud ovlašten, teme­ljem članka
  27. stav­ka
  28. Ustavnog zakona, u svakom pojedinom slučaju odrediti i rok za donoše­nje sudske odluke, na visinu naknade u konkretnom slučaju utjecala je i či­njenica da je Općinskom sudu u Zagrebu teme­ljem točke II. izreke ove odluke, određen kratak rok u kojem je taj sud dužan donijeti odluku u predmetu broj: Pr-1716/93, čime se na najdjelotvorniji način ostvaruje i svrha samoga sud­skog postupka.
  29. Odluka o objavi (točka V. izreke) teme­lji se na odredbi članka
  30. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-2886/2003 Zagreb,
  31. siječ­nja
  32. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 15/2004-463 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 15/2004 Broj dokumenta u izdanju: 463 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 4.2.
  33. ELI: /eli/sluzbeni/2004/15/463 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  34. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.