← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-306/2003 od 22. siječnja 2004. godine

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-306/2003 od

  1. siječnja
  2. godine Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-306/2003 od
  3. siječnja
  4. godine NN 16/2004 (6.2.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-306/2003 od
  5. siječnja
  6. godine USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 481 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Agata Račan, Nevenka Šernhorst, Smiljko Sokol i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi B. T. iz K., kojeg zastupa B. S., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj dana
  7. siječnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti presudu u pred­metu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: Pn-642/95 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvoga idućeg dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, B. T. iz K., K. 144, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  3. stavka
  4. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst), u iznosu od 5.000,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz Državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  5. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu temeljem odredbe članka
  6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvat­ske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) i predlaže donošenje odluke kojom se nalaže Općinskom sudu u Zagrebu da u roku od mjesec dana od dana objave odluke u »Narodnim novinama« donese meritornu presudu u predmetu broj: Pn-642/95, te da mu se isplati »pravedna« naknada u iznosu od 60.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja odluke pa do konačne isplate, kao i naknadi trošak postupka. U ustavnoj tužbi podnositelj izlaže tijek postupka koji se vodi pod brojem: Pn-642/95 radi naknade materijalne štete navodeći kako je prvostupanjski postupak još uvijek u tijeku zbog zakazivanja rasprava u velikim vremenskim razmacima i zbog neaktivnosti suda. Tu neaktivnost potkrepljuje navodima da je nalaz i mišljenje prometnog vještaka dostavljeno podnositelju tek šest mjeseci nakon što je nalaz dostavljen u spis. Također navodi da u razdoblju od
  7. studenoga
  8. godine pa do
  9. svibnja
  10. godine nije održana niti jedna rasprava, iako je u više navrata molio zakazivanje iste. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  11. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  12. Ustavnog zakona, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  13. stavkom
  14. Ustava Republike Hrvatske: – tužbom radi naknade štete podnositelj je
  15. siječnja
  16. godine pokrenuo postupak kod Općinskog suda u Zagrebu protiv Republike Hrvatske, a zbog prometne nezgode koju je prouzročio A. Č. upravljajući automobilom koji je u trenutku nezgode bio u uporabi u Hrvatskoj vojsci; –
  17. ožujka
  18. godine održano je prvo ročište na kojem je određeno vještačenje radi utvrđenja visine štete na vozilu; –
  19. listopada
  20. godine zaprimljen je nalaz i mišljenje vještaka o visini štete na vozilu; – podneskom od
  21. studenoga
  22. godine podnositelj je uskladio svoj tužbeni zahtjev s nalazom i mišljenjem vještaka; –
  23. prosinca
  24. godine održano je ročište na kojem je određeno službenim putem zatražiti prekršajni spis protiv A. Č.; – dopisom od
  25. travnja
  26. godine, Prekršajni sud u Zagrebu izvješćuje nadležni sud da je predmetni spis ustupljen Prekršajnom sudu u Vinkovcima; – dopisima od
  27. srpnja 1996.,
  28. svibnja 1997.,
  29. ožujka 1998.,
  30. srpnja
  31. godine te
  32. prosinca
  33. godine, Općinski sud u Zagrebu traži na uvid spis Prekršajnog suda; – podnescima od
  34. lipnja 1996.,
  35. listopada 1996.,
  36. travnja 1997.,
  37. lipnja
  38. i
  39. studenoga
  40. godine podnositelj moli zakazivanje rasprave; –
  41. siječnja
  42. godine dostavljen je preslik spisa Prekršajnog suda u Vinkovcima; –
  43. svibnja
  44. godine održano je ročište na kojem tuženica u postupku osporava pasivnu legitimaciju te se određuje saslušanje podnositelja i svjedoka A. Č. i D. K.; – na ročištu od
  45. listopada
  46. godine proveden je dokaz saslušanjem podnositelja, a zbog nepristupa pozvanih svjedoka određeno je ponovno pozvati svjedoke na saslušanje i provođenje dokaza vještačenjem; –
  47. studenoga
  48. godine zaprimljen je nalaz i mišljenje prometnog vještaka; – ročište od
  49. veljače
  50. godine odgođeno je zbog održavanja izbora; – nakon uplate predujma za vještačenje od strane podnositelja,
  51. ožujka
  52. godine i isplate vještaku,
  53. travnja
  54. godine, dostavljen je
  55. svibnja
  56. godine, nalaz i mišljenje vještaka podnositelju i tuženiku; – na ročištu održanom
  57. svibnja
  58. godine podnositelju je podijeljen rok od 15 dana radi dostave točne adrese svjedoka, nakon čega će se zamolbenim putem kod Općinskog suda u Vinkovcima saslušati oba svjedoka; – rješenjem od
  59. siječnja
  60. godine, pozvan je podnositelj predujmiti troškove pristupa svjedoka A. Č.; – podneskom od
  61. veljače
  62. godine, podnositelj odbija predujmiti troškove zbog toga što podnositelj ne zna koliki su stvarni troškovi pristupa svjedoka, a i zbog toga što nije određeno ročište na kojem će se predloženi svjedok saslušati; – podnescima od
  63. siječnja
  64. i
  65. srpnja
  66. godine, podnositelj traži zakazivanje rasprave i saslušanje svjedoka zamolbenim putem; – dopisom Općinskog suda u Zagrebu od
  67. rujna
  68. godine zatraženo je od Općinskog suda u Vinkovcima da pozove i sasluša navedene svjedoke; – dopisom Općinskog suda u Vinkovcima od
  69. listopada
  70. godine, dostavljen je zapisnik o saslušanju svjedokinje D. K. Svjedok A. Č. nije pristupio jer se, sukladno zaprimljenom dopisu od strane njegove supruge, nalazi u inozemstvu na duže vrijeme; – zamolbom Općinskog suda u Zagrebu od
  71. listopada
  72. godine, zamoljava se Općinski sud u Vinkovcima da protekom 6 mjeseci ponovno pozove svjedoka A. Č. na saslušanje. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  73. Odredbom članka
  74. stavka
  75. Ustava Republike Hrvat­ske, propisano je: »Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...).« Odredbom članka
  76. Ustavnog zakona propisano je: »
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.« Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatrajući navode ustavne tužbe i dokumentaciju koja prileži tužbi, Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za postupanje Suda u smislu odredbi članka
  3. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Podnositelj ustavne tužbe pokrenuo je parnični postupak radi naknade štete
  5. siječnja
  6. godine. Ustavna tužba podnijeta je
  7. siječnja
  8. godine. Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno 7 (sedam) godina i 3 (tri) dana. Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine - Međunarodni ugovori«, broj 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije) stupio je na snagu dana
  9. studenoga
  10. godine. Od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe čine, temeljem članka
  11. Ustava Republike Hrvatske, dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske. Dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od tog dana čini i odredba članka
  12. stavka
  13. Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđenje« koja, između ostalog, propisuje: »Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi (...) svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku ispita njegov slučaj.« Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije (
  14. studenoga 1997.). Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  15. studenoga
  16. godine (dana proglašenja Ustava). Ispitivanje razumnosti trajanja sud­skih postupaka prije
  17. studenoga
  18. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  19. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo kao ustavno pravo. 4.
  20. POSTUPANJE NADLEŽNIH SUDOVA Iz preslika spisa i očitovanja Općinskog suda u Zagrebu, broj: 23 Su-484/03 od
  21. travnja
  22. godine, razvidno je da je nadležni sud nakon zaprimljene tužbe zakazao dva ročišta (
  23. ožujka
  24. i
  25. prosinca
  26. godine) na kojima oba puta nije pristupio tuženik, unatoč uredno iskazanoj dostavi. Sud je na temelju prijedloga podnositelja proveo dokaz vještačenja radi utvrđenja visine štete na vozilu (
  27. listopada
  28. godine) te vještačenje na okolnost nastanka štetnog događaja (
  29. studenoga
  30. godine). Nadalje, sud je u pet navrata, u razdoblju od
  31. srpnja
  32. do
  33. prosinca
  34. godine, tražio na uvid spis Prekršajnog suda u Vinkovcima povodom štetnog događaja. Nakon zaprimljenog spisa,
  35. siječnja
  36. godine, zakazano je i održano ročište
  37. svibnja
  38. godine. Zbog nepristupa pozvanih svjedoka te odbijanja podnositelja da predujmi troškove pristupa jednog od svjedoka, zamolbenim putem zatraženo je od Općinskog suda u Vinkovcima saslušanje istih. Ustavni sud je utvrdio da je u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, Općinski sud u Zagrebu, od radnji koje su relevantne za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku, održao svega pet ročišta. Ostala aktivnost suda bila je usmjerena na traženje spisa Prekršajnog suda te dopise Općinskom sudu u Vinkovcima radi saslušanja svjedoka zamolbenim putem. Slijedom navedenog, Ustavni sud utvrđuje da je sud svojim postupanjem pridonio dugotrajnosti samog postupka, zakazujući rasprave u velikim razmacima te oslanjajući se samo na procesna ovlaštenja stranaka, pri čemu nije koristio svoja zakonska ovla­štenja da, sukladno načelu ekonomičnosti parničnog postupka, ubrza tijek postupka. Unatoč činjenici da je nadležni sud bezuspješno tražio uvid u spis Prekršajnog suda, Ustavni sud smatra da je neovisno o tome mogao provoditi dokaze koje su stranke predlagale. Iz navedenog slijedi da radnje koje je sud po­duzimao u razmatranom razdoblju ne ukazuju na njegovu neaktivnost već na sporost i neučinkovitost u konkretnom slučaju. 4.
  39. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU) Iz spisa je razvidno da je podnositelj tijekom cijelog postupka tražio zakazivanje rasprava. Međutim, ocjena je Ustavnog suda da je podnositelj svojim ponašanjem djelomično pridonio dugotrajnom postupku. Imajući u vidu navode iz ustavne tužbe, po kojima podnositelj smatra da je nadležni sud pridonio dugotrajnosti postupka zbog nepostupanja u vezi s dostavom nalaza i mišljenja vještaka (šest mjeseci nakon zaprimanja istog), valja istaknuti da je podnositelj sam utjecao na dugi rok dostave nalaza i mišljenja na očitovanje, jer je predujam za vještačenje uplatio četiri mjeseca nakon poziva na uplatu. Također, podnositelj je raspolažući svojim procesnim ovlaštenjima u postupku, odbio platiti predujam za troškove pristupa svjedoka, čime je objektivno produženo trajanje samog postupka. 4.
  40. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Provedene radnje u parničnom postupku (dva vještačenja, pribavljanje spisa prekršajnog suda, saslušanje svjedoka zamolbenim putem te sporna pasivna legitimacija tuženice), ukazuju da se u slučaju podnositelja radi o relativno složenoj sudskoj stvari.
  41. Ustavni sud utvrđuje da postupak u predmetu broj: Pn-642/95, koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu, traje pre­ko 7 godina. Dugotrajnost postupka posljedica je okolnosti koje se mogu pripisati neučinkovitom postupanju nadležnog suda. Stoga Ustavni sud utvrđuje da je u konkretnom slučaju povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  42. stavkom
  43. Ustava Re­publike Hrvatske.
  44. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka
  45. stavka
  46. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke, čime se na najdjelotvorniji način ostvaruje i svrha samog sudskog postupka.
  47. Sukladno odredbi članka
  48. stavka
  49. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Broj: U-IIIA-306/2003 Zagreb,
  50. siječnja
  51. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 16/2004-481 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 16/2004 Broj dokumenta u izdanju: 481 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 6.2.
  52. ELI: /eli/sluzbeni/2004/16/481 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  53. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.