← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3063/2003 od 5. veljače 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3063/2003 od

  1. veljače
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3063/2003 od
  3. veljače
  4. NN 21/2004 (18.2.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3063/2003 od
  5. veljače
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 583 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odluči­vanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom I. V. iz M., Nj., kojeg zastupa P. S., odvjetnik iz Đ., na sjednici održanoj dana
  7. veljače
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-774/02-2 od
  10. svibnja
  11. godine, presude Županijskog suda u Bjelovaru, broj: Gž-1880/01-2 od
  12. listopada
  13. godine i presude Općinskog suda u Bjelovaru, broj: P-355/00-78 od
  14. svibnja
  15. godine, donijetih u parnič­nom postupku radi plaćanja uzdržavanja.
  16. Podnositelj smatra da su osporenim presudama povrije­đene odredbe članaka 3,
  17. stavka 2.,
  18. stavka
  19. Ustava Republike Hrvatske, te članak
  20. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak, u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Povrede obrazlaže razlozima koje je iznosio tijekom par­ničnog postupka, a koji se odnose na pogrešno i nepotpuno utvr­đeno činjenično stanje, bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešnu primjenu materijalnog prava. Podnositelj u ustavnoj tužbi daje svoju ocjenu izvedenih dokaza, te ističe da osporene presude ne sadrže razloge o odlučnim činjenicama. Predlaže ustavnu tužbu usvojiti, ukinuti osporene akte i vratiti predmet nadležnom sudu na ponovni postupak. Na temelju odredbe članka
  21. stavka
  22. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositelj predlaže odgodu ovrhe osporene presude, tvrdeći da bi mu ovrha prouzročila štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odgoda ovrhe, po mišljenju podnositelja, ne bi bila suprotna javnom interesu, niti bi se nekome nanijela veća šteta.
  23. Uvidom u spis Općinskog suda u Bjelovaru, broj: P-355/00 utvrđeno je da su D. i J. V. iz V. T. (podnositeljevi roditelji) pokrenuli parnični postupak protiv podnositelja ustavne tužbe radi plaćanja uzdržavanja. U parničnom postupku utvrđene su potrebe tužitelja kao i njihovi prihodi (koji su ocijenjeni nedovoljnim za život), imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja i zdravstveno stanje. Uzimajući u obzir podnositeljeva primanja, njegove vlastite potrebe i zakonske obveze uzdržavanja, prvostupanjskom presudom podnositelju je naloženo plaćanje iznosa od 650,00 kn mjesečno za uzdržavanje tužiteljice, te iznosa od 500,00 kn mjesečno za uzdržavanje tužitelja s kamatama od dana dospijeća svakog pojedinog obroka do isplate, dok je preko dosuđenog iznosa tužbeni zahtjev odbijen. Istom presudom odbijen je i podnositeljev protutužbeni zahtjev za utvrđenje da su ugovorom od
  24. ožujka
  25. godine stranke riješile predmet spora u predmetu Općinskog suda u Bjelovaru, broj: P-355/00, a odbijen je i prigovor prijeboja tuženika. Prihvativši činjenična utvrđenja i pravna stajališta prvostupanjskog suda, Županijski sud je odbio podnositeljevu žalbu kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu, a Vrhovni sud Republike Hrvatske je odbio podnositeljevu reviziju kao neosnovanu. Ustavna tužba nije osnovana.
  26. Prema odredbama članka
  27. stavka
  28. i stavka
  29. Ustavnog zakona, svatko može po iscrpljivanju dopuštenog pravnog puta podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova nego poseban institut za ocjenu pojedi­načnih akata tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i pod­ručne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, zajamčenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud tijekom postupka pružanja ustavnosudske zaštite, na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u pravomoćno dovršenom postupku i unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja došlo do ustavno nedopuštenog posizanja u njegova ustavna prava.
  30. Uzdržavanje roditelja od strane djece zasniva se na ustavnoj obvezi djece da se brinu za stare i nemoćne roditelje (članak
  31. stavak
  32. Ustava). Prema izričitoj odredbi članka
  33. Obiteljskog zakona (»Narodne novine«, broj 162/98) mjerodavnog za konkretan slučaj, dijete je dužno poštovati svoje roditelje i pomagati im. Ostvarenje te dužnosti je u obiteljskopravnoj obvezi uzdržavanja. Odredbom članka
  34. stavka
  35. Obiteljskog zakona propisano je da je punoljetno dijete dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine. Pretpostavke za ostvarenje uzdržavanja roditelja od strane djeteta su da: – roditelj nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, – roditelj ne može od bračnog ili izvanbračnog druga ostvariti uzdržavanje odnosno da nisu ispunjene pretpostavke za ostvarenje uzdržavanja od drugih osoba, – da je dijete punoljetno, te da ima mogućnosti plaćati uz­državanje. Ako roditelj ima više djece, obveza uzdržavanja dijeli se pre­ma mogućnostima svakog pojedinog djeteta (članak
  36. Obitelj­skog zakona). Polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u parničnom postupku, a imajući u vidu mjerodavne propise, Ustavni sud je utvrdio da su osporene presude donijete sukladno mjerodavnim propisima, te da podnositelju nisu povrijeđena ustavna prava na koja ukazuje.
  37. Ustavno jamstvo jednakosti svih pred zakonom (članak
  38. stavak
  39. Ustava) koje podnositelj smatra povrijeđenim, bilo bi povrijeđeno, u postupovnom smislu, ako stranci u postupku nije dana mogućnost da (u okviru zakona) sudjeluje u postupku, da iznosi činjenice i predlaže dokaze, odnosno ako se nadležni sud nije izjasnio o njenim navodima važnim za odlučivanje, te ako pojedinačni akt (protivno zakonu), nije obrazložen. U materijalnopravnom smislu ovo ustavno jamstvo bilo bi povrijeđeno ako sud ne bi uzeo u obzir propis koji je očigledno mjerodavan ili je mjerodavan propis na grubi način pogrešno shvaćen, ako je sud bez ikakvih ili bez valjanih razloga odstupio od ustaljene prakse, a što bi moglo izazvati sumnju da je osporena odluka donijeta samovoljno. Iz spisa Općinskog suda u Bjelovaru, broj: P-355/00 razvidno je da je u parničnom postupku koji je prethodio ustavnosud­skom postupku podnositelj aktivno sudjelovao i imao ravnopravan položaj s drugom stranom, da mu je omogućeno korištenje svih zakonom dopuštenih pravnih sredstava za zaštitu njegovih prava, te da su osporene odluke donijete sukladno mjerodavnim propisima i valjano obrazložene. Stoga je Ustavni sud utvrdio da podnositelju nije povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno odredbom članka
  40. stavka
  41. Ustava.
  42. U članku
  43. Europske konvencije, na čiju povredu podnositelj ukazuje, zajamčeno je pravo na djelotvoran pravni lijek pred domaćim državnim tijelom. S obzirom na činjenicu da je protiv prvostupanjske presude podnositelj imao pravo na žalbu te da je žalbu podnio kao i na činjenicu da su u odluci kojom je o žalbi odlučeno navedeni razlozi za njezino odbijanje, Ustavni sud je utvrdio da podnositelju nije povrijeđeno pravo zajamčeno člankom
  44. Europske konvencije.
  45. Odredbe članaka
  46. i
  47. stavka
  48. Ustava, koje podnositelj također smatra povrijeđenim, ne sadrže ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom koja se štite u ustavnosud­skom postupku pokrenutom ustavnom tužbom temeljem odredbe članka
  49. stavka
  50. Ustavnog zakona.
  51. Slijedom iznijetog, na temelju odredaba članaka
  52. i
  53. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkom I. izreke.
  54. Budući da je o ustavnoj tužbi donesena odluka, o prijed­logu za odgodu ovrhe, primjenom odredbe članka
  55. stav­ka
  56. Ustavnog zakona, nije rješavano.
  57. Odluka o objavi (točka II. izreke) temelji se na odredbi članka
  58. stavka
  59. Ustavnog zakona. Broj: U-III-3063/2003 Zagreb,
  60. veljače
  61. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 21/2004-583 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 21/2004 Broj dokumenta u izdanju: 583 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 18.2.
  62. ELI: /eli/sluzbeni/2004/21/583 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  63. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.