← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1599/2003 od 13. veljače 2004.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1599/2003 od

  1. veljače
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1599/2003 od
  3. veljače
  4. NN 25/2004 (27.2.2004.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1599/2003 od
  5. veljače
  6. Ustavni sud Republike Hrvatske 726 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Vijeću za rješavanje postupovnih pretpostavki za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Milan Vuković, predsjednik Vijeća, te suci Jasna Omejec i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom M.B. iz Š., na sjednici održanoj dana
  7. veljače
  8. godine, jednoglasno je donio RJEŠENJE I. Ustavna tužba, podnijeta protiv rješenja Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Zpa-18/2002-5 od
  9. siječnja
  10. godine, ne uzima se u razmatranje. II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  11. Ustavna tužba podnijeta je protiv rješenja Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Zpa-18/2002-5 od
  12. siječnja
  13. godine, kojim je odbijen zahtjev za zaštitu Ustavom zajamčenog prava i slobode, koji je podnositeljica podnijela protiv odluke Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, klasa: 700-04/01-01/413, ur. broj: 514-01-02-2 od
  14. kolovoza
  15. godine. Navedenom odlukom Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave imenovana je D.M., sudac Prekršajnog suda u Šibeniku, za predsjednicu Prekršajnog suda u Šibeniku.
  16. Podnositeljica smatra da su osporenim odlukama povrije­đene odredbe članaka 3.,
  17. i
  18. Ustava Republike Hrvatske. U obrazloženju ustavne tužbe ističe da je u konkretnom slučaju pogrešno primijenjen materijalan propis. U ustavnoj tužbi nije istaknuta povreda ustavnog prava.
  19. U odredbi članka
  20. stavka
  21. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 –pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) propisano je: »Svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojima je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, po­vrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (...)«. Sukladno tome, samo ona ljudska prava i temeljne slobode, koji su zajamčeni u pojedinim odredbama Ustava Republike Hrvat­ske, smatraju se ustavnim pravima.
  22. Prema odredbi članka
  23. stavka
  24. Ustavnog zakona, Vijeće Ustavnog suda ispituje samo one povrede ustavnog prava koje su istaknute u ustavnoj tužbi. Podnositeljica je u ustavnoj tužbi istaknula povredu odredbe članka
  25. Ustava, koja propisuje da su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlas­ništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Navedena odredba sadrži najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske koje služe kao temelj za tumačenje Ustava. Odredbom članka
  26. Ustava propisano je da je u Republici Hr­vatskoj državna vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zako­no­davnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, te da na­čelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. Iz navedenog proizlazi da odredba članka
  27. Ustava uređuje načelo diobe vlasti kao jedno od temeljnih načela na kojima je ustrojena državna vlast u Republici Hrvatskoj. Podnositeljica ističe i povredu odredbi članka
  28. Ustava, koje propisuju da sudbenu vlast obavljaju sudovi, da je sudbena vlast samostalna i neovisna, te da sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Odredbe članka
  29. Ustava određuju tijela nadležna za obavljanje sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, njihov položaj u sustavu državne vlasti i pravne osnove na temelju kojih obavljaju funkciju suđenja. Slijedom izloženog, odredbe članaka 3.,
  30. i
  31. Ustava ne sadrže ustavna prava u smislu članka
  32. stavka
  33. Ustavnog zakona. Budući da članak
  34. stavak
  35. Ustavnog zakona propisuje da se ustavna tužba neće uzeti u razmatranje u slučaju kad se ne radi o povredi ustavnog prava, Ustavni sud nije prihvatio razmatranje ustavne tužbe podnositeljice, jer u njoj nije istaknuta povreda nijednog ustavnog prava.
  36. Na temelju odredbe članka
  37. stavka
  38. u vezi s odre­dbom članka
  39. stavka
  40. Ustavnog zakona, riješeno je kao pod točkom I. izreke, dok se rješenje pod točkom II. temelji na odredbi članka
  41. Ustavnog zakona. Broj: U-III-1599/2003 Zagreb,
  42. veljače
  43. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća Milan Vuković, v. r. Rješenje, NN 25/2004-726 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 25/2004 Broj dokumenta u izdanju: 726 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 27.2.
  44. ELI: /eli/sluzbeni/2004/25/726 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  45. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.