Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-408/2003 od 18. veljače 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-408/2003 od

1. veljače
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-408/2003 od
3. veljače
4. NN 27/2004 (3.3.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-408/2003 od
5. veljače
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 786 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlu­čivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, pred­sjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom V.B. iz B.M., na sjednici održanoj
7. veljače
8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
9. Podnositelj je podnio pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku, broj: Gž-362/01-2 od
10. studenoga
11. godine. Tim je rješenjem odbijena kao neosnovana žalba podnositelja, ovršenika u tom postupku, te je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Belom Manastiru, broj: Ovr-721/00 od
12. siječnja
13. godine. Prvostupanjskim rješenjem, a temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Belom Manastiru, broj: P-11/98-12 od
14. travnja
15. godine, potvrđene presudom Županijskog suda u Osijeku, broj: Gž-1803/00-2 od
16. rujna
17. godine, određena je ovrha iseljenjem ovršenika (podnositelja ustavne tužbe), te uklanjanjem svih njegovih stvari iz stana koji se nalazi u B.M., i predajom navedenog stana u posjed ovrhovoditelja, »H.Š.« p.o. Z., Uprava š. O.
18. Podnositelj smatra da su osporenim rješenjima Županijskog suda u Osijeku povrijeđene odredbe članaka 19.,
19. stav­ka
20. i
21. Ustava Republike Hrvatske. Podnositelj smatra da su osporena rješenja donesena suprotno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima od posebne državne skrbi (»Narodne novine«, broj 88/02) i Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (»Narodne novine«, broj 92/98). Ističe da njegovo iseljavanje nije dopušteno dok mu nadležno Ministarstvo ne osigura odgovarajuće stambeno zbrinjavanje ili privremeni smještaj. Stoga predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu, ukine osporena rješenja, te naloži »Ministarstvu za javne radove i graditeljstvo da je dužno zbrinuti tužitelja i njegovu obitelj«, kao i da »oslobodi tužitelja kao stranku u parničnom i ovršnom postupku svih sudskih troškova«. Ustavna tužba nije osnovana.
22. Odredbom članka
23. stavka
24. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02-pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), propisano je da svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povri­jeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova, nego poseban institut za ocjenu pojedinačnih akata tijela državne vlasti i pravnih osoba s javnim ovlastima radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajam­čenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud tijekom postupka pružanja ustavnosudske zaštite, u pravilu, unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja došlo do ustavno nedopuš­tenog posizanja u ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom.
25. U konkretnom slučaju, Općinski sud u Belom Manastiru u cijelosti je prihvatio prijedlog ovrhovoditelja da temeljem pravomoćne presude istog Suda, broj: P-11/98-12 od
26. travnja
27. godine, koja predstavlja ovršnu ispravu, donese rješenje o ovrsi kojim se određuje ovrha protiv podnositelja ustavne tužbe, kao ovršenika, iseljenjem ovršenika, te uklanjanjem svih njegovih stvari iz stana koji se nalazi u B.M., i predajom navedenog stana u posjed ovrhovoditelju. Nadležni drugostupanjski sud odbio je kao neosnovanu žalbu podnositelja i potvrdio prvostupanjsko rješenje. Obrazlažući rješe­nje, drugostupanjski sud utvrdio je da podnositelj nije izjavio niti jedan od žalbenih razloga propisanih člankom
28. stavkom
29. Ovršnog zakona (»Narodne novine«, broj 57/96, 29/99 i 42/00).
30. Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku razmotrio osporavana ovršna rješenja, navode i razloge ustavne tužbe, kao i mjerodavne odredbe Ovršnog zakona. Iako u ustavnoj tužbi ističe da su mu ustavna prava po­vrijeđena osporenim rješenjima nadležnih sudova donesenim u ovršnom postupku, podnositelj zapravo osporava sudske odluke donesene u prethodno provedenom parničnom postupku kojima je meritorno riješeno o tužbi ovrhovoditelja, tužitelja u tom postupku, a kojima je podnositelju ustavne tužbe kao tuženiku naloženo da se iseli iz stana u B.M. Ustavni sud u ovom ustavnosudskom postupku, međutim, ne ispituje eventualne povrede ustavnog prava učinjene sudskim presudama donesenim u postupku koji je prethodio ovršnom postupku. Protiv odluka donesenih u parničnom postupku koji je prethodio ovršnom postupku, kao i protiv eventualnih povreda učinjenih u parničnom postupku u kojem su one donesene, podnositelj je imao pravo Ustavnom sudu podnijeti ustavnu tužbu radi zaštite ustavnih prava, što nije učinio.
31. Podnositelj u ustavnoj tužbi ističe da su mu osporenim ovršnim rješenjima povrijeđena ustavna prava zajamčena član­kom 19., člankom
32. stavkom
33. i člankom
34. Ustava. Odredbom članka
35. stavka
36. Ustava određeno je da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Ta odredba propisuje načelo zakonitosti u djelovanju uprave, a ne sadrži ustavno pravo u smislu odredbe članka
37. stavka
38. Ustavnog zakona koje se štiti u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom. Kako se radi o osporavanju ovršnih akata koje je donijela sudbena, a ne upravna vlast, to u konkretnom slučaju nije ni moglo doći do eventualne povrede ustavnog prava zajamčenog člankom
39. stav­kom
40. Ustava, kojim se jamči sudska kontrola pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Odredbom članka
41. stavka
42. Ustava određeno je da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Tijekom ustavnosudskog postupka ovaj Sud nije utvrdio postojanje činjenica ili okolnosti koje bi ukazivale na povredu ustavnog prava na pravično suđenje. U spornoj pravnoj situaciji presuđivali su zakonom ustanovljeni sudovi unutar svoje nadležnosti utvrđene zakonom, dok su osporavana rješenja valjano obrazložena te donesena pravovremeno i u skladu s mjerodavnim odredbama postupovnog i materijalnog ovršnog prava. Iz navedenog je utvrđeno kako osporavanim odlukama podnositelju nije povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom
43. stavkom
44. Ustava. U svezi isticanja povrede ustavnog prava propisanog člankom
45. Ustava, napominje se da do povrede tog ustavnog prava ne može doći postupanjem sudova u ovršnom postupku, budući da se članak
46. Ustava odnosi na jamstvo nepovredivosti doma u smislu postupanja redarstvenih vlasti prilikom ulaska i pretrage stana u cilju izvršenja naloga o uhićenju ili radi hvatanja počinitelja kaznenog djela, odnosno radi otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovine većeg opsega, pa te ustavne odredbe nisu mjerodavne u konkretnom ustavnosudskom postupku.
47. Utvrdivši da su osporena ovršna rješenja donesena u skladu s mjerodavnim odredbama Ovršnog zakona i da su utemeljena na pravomoćnoj i ovršnoj presudi koju podnositelj nije osporavao pred Ustavnim sudom, temeljem članaka
48. i
49. Ustavnog zakona odlučeno je kao u izreci.
50. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
51. Ustavnog zakona. Broj: U-III-408/2003 Zagreb,
52. veljače
53. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 27/2004-786 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 27/2004 Broj dokumenta u izdanju: 786 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 3.3.
54. ELI: /eli/sluzbeni/2004/27/786 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
55. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.