← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1558/2000 od 19. veljače 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1558/2000 od 19. veljače 2004. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1558/2000 od 19. veljače 2004. NN 27/2004 (3.3.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1558/2000 od 19. veljače 2004. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 789 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odluči­vanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom Koncertne direkcije Zagreb, koju zastupa J. Č., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj dana 19. veljače 2004. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju: – presuda Županijskog suda u Zagrebu, broj: VIII. Gž-2700/99-2 od 5. rujna 2000. godine i – presuda Općinskog suda u Zagrebu, broj: LV-Pn-8117/94 od 11. prosinca 1998. godine. II. Predmet se vraća Općinskom sudu u Zagrebu na ponovni postupak. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje 1. Ustavnu tužbu podnijela je Koncertna direkcija Zagreb, zastupana po punomoćniku J. Č., odvjetniku iz Z. protiv presude Općinskog suda u Zagrebu, broj: Pn-8117/94 od 11. prosinca 1998. godine i presude Županijskog suda u Zagrebu, broj: Gž-2700/99-2 od 5. rujna 2000. godine. Tužbeni zahtjev podnositeljice sastojao se u traženju javne isprike i povlačenju izjave, objavljene u »Glasu Istre«, kojom je povreda njezina ugleda učinjena kao i objavljivanju presude ko­jom bi tužbeni zahtjev bio usvojen. Pravo na naknadu nematerijalne štete, prema odredbi članka 199. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 91/96 i 112/99 – nastavno: ZOO) i članka 22. stavka 2. Zakona o javnom priopćavanju (»Narodne novine«, broj 83/96 i 105/97 – Zakon o knjižnicama, broj 143/98 – ispravak 20/00 – odluka i rješenje Ustavnog suda, broj: U-I-131/98, broj 96/01 i 69/03 – pročišćeni tekst, članak 22. postaje članak 21. – nastavno: ZJP), imaju pravo zahtijevati samo fizičke, a ne i prav­ne osobe, stajalište je sudova i stoga su odbili tužbeni zahtjev pod­­nositeljice. Podnositeljica ustavne tužbe smatra da su mu zbog takvog pravnog stajališta povrijeđena ustavna prava sadržana u odredbama članaka 14. stavka 2., 35. i 49. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske. Ustavna tužba je osnovana. 2. Ustavni sud, odlučujući o ustavnoj tužbi, prvo ispituje jesu li prava istaknuta u ustavnoj tužbi ustavna prava u smislu članka 62. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hr­vat­ske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon). Ako utvrdi da se radi o ustavnim pravima, Ustavni sud ispituje jesu li ustavna prava podnositelja povri­jeđena. Prema članku 128. podstavku 4. Ustava i članku 62. stavku 1. Ustavnog zakona, ustavna tužba je institut ustanovljen radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, a može se podnijeti ako podnositelj smatra da je pojedinačnim aktom (i postupkom koji mu je prethodio) povrijeđeno neko od Ustavom utvrđenih ljud­skih prava i temeljnih sloboda (ustavno pravo). 3. Ocjenjujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka 14. stavka 2. Ustava, Sud je utvrdio da je u konkretnom slučaju podnositelju povrijeđeno ustavno pravo jednakosti pred zakonom u materijalnopravnom smislu. Praksa Ustavnog suda je da takva povreda postoji osobito u onim slučajevima kad sud ne uzme u obzir propis koji je očigledno mjerodavan ili je mjerodavan propis pogrešno shvaćen, odnosno ako bi sud bez ikakvih ili bez valjanih razloga odstupio od ustaljene prakse, što bi moglo izazvati sumnju da je osporena presuda donijeta samovoljno. Sudovi su ocijenili da »prilikom razrješenja pitanja koji krug osoba ima pravo na naknadu nematerijalne štete, u prvom redu treba poći od definicije nematerijalne štete sadržane u odredbi članka 155. stavka 2. ZOO-a«, kao nanošenja drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha. Iz takva određenja pojma nematerijalne štete, drugostupanjski sud zaključuje da su prema ZOO-u prav­no priznati »oblici nematerijalne štete« sljedeći: »

  1. a)zahtjev za prestankom povređivanja prava osoba (članak 157. ZOO),
  2. b)objavljivanje presude ili ispravka, povlačenje izjave kojom je povreda prava osobe učinjena i sl. (članak 199. ZOO), a sve u slučaju povrede prava ličnosti,
  3. c)pravična novčana naknada za pretrpljene fizičke, duševne boli pored ostalog i zbog povrede ugleda i časti (članak 200. stavak 1. ZOO).« Budući da je podnositelj kao pravna osoba, ističe se dalje u obrazloženju drugostupanjske presude, naveo »ugled kao po­vrijeđeno dobro za kojeg je dakle prema odredbi članka 200. stav­ka 1. ZOO predviđena novčana zaštita i to za pretrpljene duševne boli koje po prirodi stvari može trpjeti samo čovjek. Isto se odnosi i na nenovčane naknade iz odredbe članka 199. ZOO kod kojih se kao zaštitno dobro spominju povrede prava ličnosti, a kako je rečeno i iz određenja nematerijalne štete je vidljivo da su kao ovlaštenici tim zakonom predviđene samo fizičke osobe. Prema tome, jedino je zaključiti da je Zakonom o obveznim odnosima propisano samo pravo fizičke, a ne pravne osobe za naknadu nematerijalne štete zbog povrede ugleda.« 4. Navodi iz obrazloženja drugostupanjske presude pokazuju da su odredbe ZOO-a o pojmu, oblicima i popravljanju nematerijalne štete pogrešno shvaćeni. U prvom redu, nabrajanja pod
  4. a)–
  5. c)nisu oblici nematerijalne štete, nego oblici popravljanja nematerijalne štete. Nadalje, za određenje pojma nematerijalne štete nije mjerodavna samo odredba iz članka 155. ZOO-a, već i odredbe članka 157. stavka 1. i članka 199. ZOO-a. Prema navedenim odredbama ZOO-a pojam nematerijalne štete obuhvaća nanošenje drugom fizičkog ili psi­hičkog bola ili straha (članak 155. ZOO-
  6. a)te povredu prava ličnosti (članci 157. stavak 1. i 199. ZOO-a). Prema sadržaju odredaba ZOO-a o naknadi nematerijalne štete (članci 199. do 205.), nematerijalna se šteta može popraviti u nenovčanim oblicima, kao što su objavljivanje presude, objavljivanje ispravka, povlačenje izjave ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže naknadom i u obliku novčane naknade. Nenovčani oblici popravljanja nematerijalne štete predviđeni su za slučaj povrede prava ličnosti (osobnosti), s tim da uz već na­vedene oblike treba spomenuti i zahtjev na prestanak radnje ko­jom se vrijeđa pravo ličnosti (osobnosti) iz članka 157. ZOO-a. Popravljanje nematerijalne štete u vidu novčane naknade pred­viđeno je (članak 200. ZOO-
  7. a)za pretrpljene fizičke bolove, duševne boli i strah, ali samo onda kada to njihova jačina i trajanje opravdavaju. Važno je napomenuti da se, pod navedenim pretpostavkama, novčana naknada za pretrpljene duševne boli može dosuditi samo u zakonom predviđenim slučajevima. To su duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, časti, slobode ili prava ličnosti, smrti ili teškog invaliditeta bliske osobe te duševne boli zbog počinjenja kaznenog djela protiv dostojanstva osobe i morala. Kao što je vidljivo iz navedenoga, povreda prava ličnosti (osobnosti), kao vid nematerijalne štete, može se popraviti kako nekim od nenovčanih oblika, tako i u obliku novčane naknade. Dosuda novčane naknade za povredu prava ličnosti (osobnosti) moguća je, međutim, samo ako je ta povreda izazvala duševne boli pravno relevantne jačine i trajanja. Prema tome, oštećenik koji zahtijeva novčanu naknadu za pretrpljenu nematerijalnu štetu zbog povrede prava ličnosti (osobnosti) dužan je dokazati ne samo povredu nego i njome izazvane duševne boli. Ako, pak, oštećenik zahtijeva popravljanje nematerijalne štete u kojem od nenovčanih oblika, dovoljno je da dokaže povredu svoga prava ličnosti (osobnosti). 5. Prema članku 21. stavku 5. ZJP, nakladnik je dužan naknaditi nematerijalnu štetu ako informacijom o osobnom ili obiteljskom životu, ili nekom drugom informacijom objavljenom u javnome glasilu povrijedi privatnost, dostojanstvo, ugled, čast ili koje drugo Ustavom ili zakonom zaštićeno pravo osobe. Osim novčane naknade predviđeno je obvezatno objavljivanje presude o naknadi štete (članak 28.) i zajamčeno pravo ispravka informacije (članak 30.). Pravo ispravka priznato je i pravnoj osobi čije su dostojanstvo, ugled i čast, pravo ili interes povrijeđeni netočnom ili nepotpunom informacijom, a ako je informacija uvredljiva ima pravo na odgovor (članak 30. stavak 2. ZJP). Tom su odredbom ujedno pravnoj osobi priznata prava osobnosti na dostojanstvo, ugled i čast. Dakle, u odredbama članaka 157. i 199. ZOO-a, kao i odred­bama članaka 21. i 30. ZJP, kojima se priznaje pravo na ne­nov­čane oblike popravljanja nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti, ne pravi se razlika između fizičke i pravne osobe. Stoga se, po ocjeni Ustavnog suda, pravna osoba, temeljem tih odredbi, kao pravne osnove, može zahtijevati prestanak radnje kojom se vrijeđa njezino pravo osobnosti, objavljivanje presude, opoziv izjave, objavljivanje ispravka ili nešto drugo čime se može postići svrha koja se postiže novčanom naknadom nematerijalne štete, pa se u ovom konkretnom slučaju odluka suda treba temeljiti na tim zakonskim odredbama. Zauzimajući ovo stajalište Ustavni sud je imao u vidu i od­red­bu članka 38. stavka 4. Ustava koja jamči pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo. 6. Podnositeljica nije navela u ustavnoj tužbi pravno relevantne razloge koji bi upućivali na sumnju da je osporenim odlukama povrijeđeno ustavno pravo iz članka 49. stavka 2. Ustava kojim država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. 7. Budući da je osporenim odlukama podnositeljici povri­jeđeno ustavno pravo zajamčeno odredbom članka 35. Ustava, temeljem odredaba članaka 73. i 76. Ustavnog zakona odlučeno je kao u izreci. 8. Odluka o objavi temelji se na članku 29. Ustavnog zakona. Broj: U-III-1558/2000 Zagreb, 19. veljače 2004. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 27/2004-789 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 27/2004 Broj dokumenta u izdanju: 789 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 3.3.2004. ELI: /eli/sluzbeni/2004/27/789 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.