← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2303/2003 od 3. ožujka 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2303/2003 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2303/2003 od
  3. ožujka
  4. NN 33/2004 (15.3.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2303/2003 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 858 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlu­či­vanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, pred­sjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi S. J. iz Z., kojeg zastupa Zajednički odvjetnički ured P.-D. iz Z., na sjednici održanoj
  7. ožujka
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti presudu u pred­metu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: Pn-8691/94 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana od dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, S. J. iz Z. određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  3. stavka
  4. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst) u iznosu od 5.000,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  5. Podnositelj ustavne tužbe, temeljem članka
  6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je
  7. lipnja
  8. godine ustavnu tužbu. Smatra da je Općinski sud u Zagrebu, propustivši odlučiti o njegovim pravima i obvezama u razumnom roku u predmetu koji se pred tim sudom vodi pod brojem: Pn-8691/94, povrijedio njegovo ustavno pravo zajamčeno odredbom članka
  9. stavka
  10. Ustava Republike Hrvatske. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  11. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  12. Ustavnog zakona, uvidom u spis Općin­skog suda u Zagrebu, broj: Pn-8691/94, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  13. stavkom
  14. Ustava: – dana
  15. studenoga
  16. godine, podnositelj je Općin­skom sudu u Zagrebu podnio tužbu protiv tuženika »C. o.« d.d. Z., F. S., radi naknade štete koju je pretrpio u prometnoj nezgodi, – dana
  17. ožujka
  18. godine održano je ročište na kojemu je određeno provođenje medicinskog vještačenja, – dana
  19. lipnja
  20. godine, Općinski sud u Zagrebu zaprimio je nalaz i mišljenje vještaka, kojeg ja otpremio strankama
  21. rujna
  22. godine, – podneskom od
  23. rujna
  24. godine, podnositelj je specificirao tužbeni zahtjev te zatražio zakazivanje ročišta u predmetu, – dopisom od
  25. rujna
  26. godine, Općinski sud u Zagrebu pozvao je podnositelja da dostavi dokaz o pasivnoj legitimaciji tuženika te broj predmeta Prekršajnog suda u Zagrebu, – podneskom od
  27. listopada
  28. godine, podnositelj je udovoljio traženju suda, – dopisom od
  29. listopada
  30. godine, Općinski sud u Zagrebu zatražio je od Prekršajnog suda u Zagrebu spis, broj: 219-28475-93, – postupak je nastavljen ročištem održanim
  31. lipnja
  32. godine, – podneskom od
  33. kolovoza
  34. godine, podnositelj je izmijenio pravnu osnovu temeljem koje potražuje naknadu štete, – podneskom od
  35. listopada
  36. godine, podnositelj se očitovao na tuženikov prigovor zastare te tražio zakazivanje ročišta, – dana
  37. travnja
  38. godine, održano je ročište na kojemu je podnositelj pozvan da dostavi sudu određenu dokumentaciju, – podnositelj je
  39. travnja
  40. godine udovoljio traženju suda, – sljedeće ročište održano je
  41. veljače
  42. godine, – dopisom od
  43. veljače
  44. godine, Općinski sud u Zagrebu zatražio je spis Prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 219-28475-93, – dopisom od
  45. ožujka
  46. godine, Prekršajni sud u Zagrebu obavijestio je Općinski sud u Zagrebu da traženi spis nije moguće dostaviti na uvid budući da se spisi nakon proteka pet godina uništavaju, – postupak je nastavljen ročištima održanim
  47. listopada
  48. i
  49. svibnja
  50. godine, – dopisom od
  51. svibnja
  52. godine, Općinski sud u Zagrebu zatražio je od Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske adresu svjedoka J. T., – sljedeće ročište održano je
  53. ožujka
  54. godine, – podneskom od
  55. rujna
  56. godine, Općinski sud u Zagrebu zatražio je od Ministarstva unutarnjih poslova podatak gdje je vozilo bilo osigurano na dan štetnog događaja. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U ZAGREBU
  57. Na temelju članka
  58. alineje
  59. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio od Općinskog suda u Zagrebu da se izjasni o navodima ustavne tužbe. U očitovanju od
  60. rujna
  61. godine, Općinski sud u Zagrebu navodi kronologiju postupanja u predmetu, te ističe da se konkretni parnični postupak vodi relativno dugo zbog situacije na Općinskom sudu u Zagrebu, prezaduženosti referada kao i činjenice da su se u predmetu mijenjali suci. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  62. Odredbom članka
  63. stavka
  64. Ustava Republike Hrvat­ske, propisano je: »Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...).«. Odredbama članka
  65. Ustavnog zakona propisano je: »
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.«. Ustavna tužba je osnovana.
  2. Uvidom u spis Općinskog suda u Zagrebu, broj: Pn-8691/94 Ustavni sud je utvrdio da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za postupanje temeljem odredbe članka
  3. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 5.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  5. studenoga
  6. godine, tužbom podnositelja protiv tuženika »C. o.« d.d. Z., F. S., radi naknade štete koju je podnositelj pretrpio u prometnoj nezgodi. Ustavna tužba je podnesena
  7. lipnja
  8. godine, a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu traje ukupno osam
(8)godina, sedam
(7)mjeseci i dva
(2)dana. Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola, broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije) stu­pio je na snagu
  1. studenoga
  2. godine. Od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) čine, temeljem članka
  3. Ustava Republike Hrvatske, dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Dio unutarnjeg prav­nog poretka Republike Hrvatske od tog dana čini i odredba članka
  4. stavka
  5. Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđenje«, koja, između ostalog, propisuje: »Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi (...) svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku ispita njegov slučaj.«. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije (
  6. studenoga
  7. godine). Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  8. studenoga
  9. godine (dana proglašenja Promjena Ustava). Ispitivanje razumnosti trajanja sudskih postupaka prije
  10. studenoga
  11. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  12. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem prav­nom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Ustavni sud je ocijenio da se u ovom slučaju pravno relevantnim razdobljem, s aspekta povrede prava na donošenje sud­ske odluke u razumnom roku, smatra razdoblje od
  13. studenoga
  14. godine (to jest od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđi­vanju Konvencije) do
  15. lipnja
  16. godine (to jest do dana podnošenja ustavne tužbe), što ukupno iznosi pet
(5)godina, sedam
(7)mjeseci i dvadeset
(20)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud je utvrdio da je u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, Općinski sud u Zagrebu, od radnji koje su relevantne za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku, održao šest ročišta za glavnu raspravu. Ostala aktivnost suda bila je usmjerena na traženje spisa Prekršajnog suda u Zagrebu te određenih podataka od Ministarstva unutarnjih poslova potrebnih za okončanje postupka. 5.
  2. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽI­­TELJA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u sudskom postupku, prema utvrđenju Ustavnog suda, nije pridonio duljini sudskog postupka. Dapače, podnositelj se u više navrata pisanim podnes­cima obraćao nadležnom sudu požurujući postupak. 5.
  3. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Provedene radnje u parničnom postupku radi naknade štete (medicinsko vještačenje, pribavljanje spisa prekršajnog suda, spor­na pasivna legitimacija tuženika), ukazuju da se u konkrenom slučaju radi o relativno složenoj sudskoj stvari. Međutim, ocjena je Ustavnog suda da navedene okolnosti ne mogu opravdati trajanje parničnog postupka u prvom stupnju preko osam godina. 5.
  4. DRUGE OKOLNOSTI OD UTJECAJA NA DULJINU SUD­SKOG POSTUPKA U povodu navoda Općinskog suda u Zagrebu o prezaduženosti referada kao i činjenice da su se u konkretnom predmetu mijenjali suci, Ustavni sud utvrđuje da se pozivanje na organizacijske ili kadrovske probleme suda ne bi moglo smatrati opravdanim razlogom za nerazumno dugo trajanje sudskog postupka. Napominje se da je Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda izrijekom utvrdio da su države-ugovornice obvezne organizirati svoje pravne poretke na način koji omogućava sudovima da ispune zahtjeve propisane člankom
  5. stavkom
  6. Europske konvencije, opetovano ističući naročitu važnost tog zahtjeva za pravilno i uredno vođenje sudskih postupaka (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Bucholoz protiv Njemačke od
  7. svibnja 1981., Guincho protiv Portugala od
  8. srpnja 1984., Union Alimentaria Sanders SA od
  9. srpnja 1989., Brigandi protiv Italije od
  10. veljače
  11. i dr.).
  12. Ustavni sud utvrđuje da postupak u predmetu, broj: Pn-8691/94 koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu traje preko osam
(8)godina. Dugotrajnost postupka u najvećoj je mjeri posljedica okolnosti koje se mogu pripisati neučinkovitom postupanju nadležnog suda. Stoga, Ustavni sud utvrđuje da je povri­jeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  1. stavkom
  2. Ustava Republike Hrvatske. Stoga je, u smislu odredbe članka
  3. stavka
  4. Ustavnog zakona, donesena odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  5. Sukladno odredbi članka
  6. stavka
  7. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud, u pravilu, određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje, uz iznimnu moguć­nost uvažavanja nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije
  8. studenoga
  9. godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja. Pri utvrđivanju visine naknade, temeljem članka
  10. stavka
  11. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  12. Odluka o objavi odluke (točka V. izreke) temelji se na od­re­dbi članka
  13. stavka
  14. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-2303/2003 Zagreb,
  15. ožujka
  16. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 33/2004-858 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 33/2004 Broj dokumenta u izdanju: 858 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 15.3.
  17. ELI: /eli/sluzbeni/2004/33/858 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  18. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.