← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2997/2003. od 4. ožujka 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2997/

  1. od
  2. ožujka
  3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2997/
  4. od
  5. ožujka
  6. NN 33/2004 (15.3.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2997/
  7. od
  8. ožujka
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 859 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odluči­vanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom A. G. iz Ž., kojeg zastupa M. H., odvjetnik iz K., na sjednici održanoj
  10. ožujka
  11. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  12. Ustavnu tužbu podnositelj je podnio protiv presude i rje­šenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Revr-205/03-2 od
  13. travnja
  14. godine, kojom je presudom odbijena njegova revizija izjavljena protiv presude Županijskog suda u Koprivnici, broj: Gž-1424/02 od
  15. siječnja
  16. godine, a rješenjem odba­čena revizija podnositelja izjavljena protiv rješenja Županijskog su­da u Koprivnici, broj: Gž-1424/02 od
  17. siječnja
  18. godine. Navedenom presudom Županijskog suda u Koprivnici odbijena je žalba podnositelja i potvrđena presuda Općinskog suda u Koprivnici, broj: P-449/02-39 od
  19. rujna
  20. godine, a kojom je odbijen tužbeni zahtjev podnositelja kojim je od B. v. (tužene) zatražio, kao svećenik, isplatu plaće za vrijeme od
  21. srpnja
  22. do
  23. svibnja
  24. godine, zajedno sa tekućim zakonskim zateznim kamatama u navedenom vremenskom razdob­lju. Ujedno, naznačenim rješenjem Županijskog suda u Koprivnici potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Koprivnici, broj: P-449/02-39 od
  25. rujna
  26. godine, kojim je odbijen prijedlog podnositelja za osiguranje utužene tražbine.
  27. U ustavnoj tužbi podnositelj ponavlja navode isticane u postupcima koji su prethodili postupku pred ovim Sudom. U bitnome, smatra da je Vrhovni sud Republike Hrvatske temeljem utvrđenog činjeničnog stanja pogrešno protumačio i primijenio mjerodavno materijalno pravo, čime je povrijedio podnositelju ustavna prava propisana odredbama članka
  28. stavka 2., članka 26., članka
  29. i članka
  30. Ustava Republike Hrvatske. Ustavna tužba nije osnovana.
  31. Odredbom članka
  32. stavka
  33. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), propisano je da svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrije­đeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (stavak 1.). Prema odredbi stavka
  34. istog članka, ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba može se podnijeti tek nakon što je iscrpljen dopušteni pravni put, dok je odredbom stavka
  35. propisano da u stvarima u kojima je dopušten upravni spor, odnosno revizija u parničnom ili izvanparničnom postupku, pravni put je iscrpljen nakon što je odlučeno i o tim pravnim sredstvima. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova, nego poseban institut za ocjenu pojedinačnih akata tijela državne vlasti i pravnih osoba s javnim ovlastima radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda čovjeka zajamčenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud tijekom postupka pružanja ustavnosudske zaštite, u pravilu, unutar zahtje­va istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odluči­vanja o pravima i obvezama pojedinca došlo do ustavno nedo­puštenog posizanja u ljudska prava i temeljne slobode građana.
  36. Ustavno jamstvo jednakosti svih pred zakonom, propisano odredbom članka
  37. stavka
  38. Ustava, bilo bi u procesnom smislu povrijeđeno ako stranci u postupku nije bila dana mogućnost da (u okviru zakona) sudjeluje u postupku, da iznosi činjenice i predlaže dokaze, odnosno ako se nadležni sud ili upravno tijelo nije izjasnilo o njenim navodima važnim za odlučivanje, te ako pojedinačni akt (protivno zakonu), nije obrazložen. U postupcima koji su prethodili postupku pred ovim Sudom podnositelju je omogućeno iznošenje činjenica i predlaganje dokaza, te Sud ocjenjuje da, u procesnom smislu, nije povrijeđeno ustavno pravo propisano odredbom članka
  39. stavka
  40. Ustava.
  41. U materijalnopravnom smislu ovo ustavno pravo bilo bi povrijeđeno ako sud bez ikakvih, ili bez valjanih razloga ne bi uzeo u obzir propis koji je očigledno mjerodavan ili je mjerodavan propis na grubi način pogrešno shvaćen, ako bi odstupio od ustaljene prakse, a što bi moglo izazvati sumnju da je osporena presuda donijeta samovoljno. Analizom utvrđenja iz postupaka koji su prethodili ustavnosudskom postupku, kao i činjenice da je u utuženom razdoblju podnositelj prihode za svoj rad ostvarivao temeljem odredbe Kanona
  42. paragrafa
  43. Zakonika kanonskog prava (naknade prilikom vršenja crkvenih obreda, milodari i sl.), te da s tuženom nije zaključio ugovor o radu slijedom kojeg bi ostvarivao pravo na isplatu plaće, Sud osporenu presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske smatra donesenom pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava i istom ne utvrđuje u materijalnopravnom smis­lu povrijeđenim ustavno pravo propisano odredbom članka
  44. stavka
  45. Ustava Republike Hrvatske. Također, u pogledu dijela osporenog rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske kojim se odbacuje kao nedopuštena revizija podnositelja izjavljena protiv rješenja Županijskog suda u Kopriv­nici, broj: Gž-1424/02 od
  46. siječnja
  47. godine, Sud isto ocjenjuje donesenim pravilnom primjenom odredbe članka
  48. stavka
  49. Ovršnog zakona (»Narodne novine«, broj 57/96), a u smislu koje revizija nije dopuštena u postupcima u kojima se traži izdavanje privremene mjere radi osiguranja tražbine.
  50. Pozivom na iste razloge, u slučaju podnositelja, Ustavni sud Republike Hrvatske ne nalazi da bi bila povrijeđena niti ustav­na prava propisana odredbama članka
  51. i
  52. Ustava.
  53. Podnositelj osporenom presudom i rješenjem smatra po­vri­jeđenim i ustavno pravo propisano odredbom članka
  54. Ustava, međutim, u ustavnoj tužbi nije naveden niti jedan ustavnopravno relevantan razlog koji bi upućivao na postojanje povrede tog ustavnog prava.
  55. Temeljem odredaba članaka
  56. i
  57. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke, a odluka iz točke II. izreke donesena je temeljem odredbe članka
  58. Ustavnog zakona. Broj: U-III-2997/2003 Zagreb,
  59. ožujka
  60. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 33/2004-859 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 33/2004 Broj dokumenta u izdanju: 859 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 15.3.
  61. ELI: /eli/sluzbeni/2004/33/859 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  62. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.