Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-396/2002, U-I-1400/2002, U-I-181/2003, U-I-852/2003 i U-I-2012/2003 od 10. ožujka 2004.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-396/2002, U-I-1400/2002, U-I-181/2003, U-I-852/2003 i U-I-2012/2003 od

1. ožujka
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-396/2002, U-I-1400/2002, U-I-181/2003, U-I-852/2003 i U-I-2012/2003 od
3. ožujka
4. NN 38/2004 (24.3.2004.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-396/2002, U-I-1400/2002, U-I-181/2003, U-I-852/2003 i U-I-2012/2003 od
5. ožujka
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 956 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana
7. ožujka
8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
9. stavaka
10. i
11. i članka
12. stavka
13. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03) i članka
14. stavaka 1.,
15. i
16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 112/99). II. Obustavlja se postupak u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
17. i članka
18. stavka
19. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03). III. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
20. Prijedlog za ocjenu ustavnosti članka
21. stavaka
22. i
23. i članka
24. stavka
25. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03, u daljnjem tekstu: ZPP) i članka
26. stavaka
27. i
28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 112/99, u daljnjem tekstu: ZID ZPP/99) podnio je Franjo Zubović iz Županje (predmet broj: U-I-1400/2002). Prijedlog za ocjenu ustav­nosti članka
29. ZID ZPP/99 podnijela je Draginja Srdelić iz Splita, koju zastupa Mladenka Babić-Braović, odvjetnica iz Splita (predmet broj: U-I-181/2003) i Lidia Rosanda iz Pule (predmet broj: U-I-852/2003). Prijedlog za ocjenu ustavnosti članka
30. ZPP-a podnio je Ranko Radović iz Zagreba (predmet broj: U-I-396/2002), a za ocjenu ustavnosti članka
31. stavka
32. ZPP-a prijedlog je podnio Dalibor Rašić iz Podravlja, kojega zastupa Hrvoje Banić, odvjetnik iz Vinkovaca (predmet broj: U-I-2012/2003).
33. Osporene odredbe članka
34. stavaka
35. i
36. ZPP-a glasile su: »Revizija nije dopuštena u imovinskopravnim sporovima u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu, na predaju stvari ili izvršenje kakve druge činidbe, ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 100.000,00 kuna. Revizija nije dopuštena u imovinskopravnim sporovima u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu, na predaju stvari ili izvršenje kakve druge činidbe, ako vrijednost predmeta spora koju je tužitelj u tužbi naveo ne prelazi 100.000,00 kuna«. Osporena odredba članka
37. stavka
38. ZPP-a glasila je: »Revizija u privrednim sporovima nije dopuštena ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 500.000,00 kuna«.
39. Odredba članka
40. ZID ZPP/99 glasi: »Ako je prije stupanja na snagu ovoga Zakona donesena prvostupanjska presuda ili rješenje kojim je postupak pred prvostupanjskim sudom dovršen, daljnji postupak provest će se po pravilima parničnog postupka koja su važila do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ako se nakon stupanja na snagu ovoga Zakona ukine prvostupanjska odluka iz stavka
41. ovoga članka, daljnji postupak provest će se po ovom Zakonu«. O reviziji izjavljenoj protiv pravomoćne odluke drugostupanjskog suda donesene prije stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će se po pravilima parničnog postupka koja su važila do dana stupanja na snagu ovoga Zakona«.
42. Predlagatelj smatra da osporene odredbe članka
43. stavaka
44. i
45. i članka
46. stavka
47. ZPP-a, koje propisuju visinu predmeta spora kao uvjet za pravnu zaštitu pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske u povodu revizije, ograničavaju mogućnost da svi građani i pravne osobe dobiju sudsku zaštitu pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, a što može imati za posljedicu da se u istim vrstama sporova donesu različite presude. Predlagatelj smatra da su osporene odredbe diskriminirajuće, i time u nesuglasnosti s odredbama članka 3., članka 26., članka
48. stavka
49. i članka
50. stavka
51. Ustava Republike Hrvatske. Osporenu odredbu članka
52. ZID ZPP/99 predlagatelji smatraju suprotnom odredbama članka 3., članka
53. stavka 2., članka 18., članka 19., članka 26., članka
54. i članka
55. stavka
56. Ustava Republike Hrvatske. Ističu da su stranke stavljene u neravnopravni položaj budući da je stupanjem na snagu ZID ZPP/99 mogućnost podnošenja revizije uvjetovana vrijednošću predmeta spora većom od 100.000,00 kuna. Smatraju da položaj stranke u postupku pred sudom i mogućnost zaštite prava pred sudom ne može ovisiti o trenutku u kojem je sud donio odluku, a kako je to propisano osporenom odredbom. Predlagatelji predlažu Ustavnom sudu pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporenih odredaba te njihovo ukidanje. Prijedlog nije osnovan.
57. Osporena odredba članka
58. stavka
59. ZPP-a već je bila predmetom ocjene Ustavnog suda. Ustavni sud rješenjem broj: U-I-1016/2000 od
60. studenoga
61. godine (neobjavljeno) nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
62. stavka
63. ZPP-a. U obrazloženju rješenja se navodi: »Ne dopustivši reviziju, kao izvanredni pravni lijek, u imovinskopravnim sporovima u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu, predaju stvari ili izvršenje kakve druge činidbe, ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravo­moćne presude ne prelazi točno određen granični iznos (100.000,00 kn prema posljednjoj izmjeni i dopuni), nije zakonodavac povrijedio ustavnu odredbu prema kojoj Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana«. Osporenom odredbom članka
64. stavka
65. ZPP-a propisan je vrijednosni kriterij za dopustivost revizije u privrednim sporovima (pred trgovačkim sudovima), gdje je vrijednosni kriterij propisan u višem iznosu u odnosu na vrijednosni kriterij propisan odredbom članka
66. stavka
67. ZPP-a. Analogno rješenju kojim nije prihvaćen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe stavka
68. članka
69. ZPP-a, ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
70. stavka
71. ZPP-a. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj
72. srpnja
73. godine, donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 117/03, u daljnjem tekstu: ZID ZPP/03) koji je stupio na snagu
74. prosinca
75. godine. Odredbom članka
76. ZID ZPP/03 izmjenjena je odredba članka
77. ZPP-a koja sada glasi: »Stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude: 1) ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 100.000,00 kuna, 2) ako je presuda donesena u sporu koji je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu. U slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi stavka
78. ovoga članka stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je drugostupanjski sud u izreci te presude odredio da je protiv nje revizija dopuštena. Drugostupanjski sud može tako odlučiti ako ocijeni da odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana. U obrazloženju presude drugostupanjski će sud naznačiti zbog kojeg je pravnog pitanja dopustio reviziju i izložiti razloge iz kojih je smatrao da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana. Odredbe stavka
79. točke
80. i stavka
81. ovoga članka ne primjenjuju se u onim sporovima za koje je ovim ili drugim zakonom izrijekom određeno da u njima revizija nije dopuštena. Revizija se izjavljuje u roku od trideset dana od dostave drugostupanjske presude«. Stavkom
82. navedenog članka propisana je nova osnova za podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude, naime, i u slučaju kada se revizija ne može podnijeti prema vrijednosti pred­meta spora, drugostupanjski sud u izreci presude ima pravo odrediti da je protiv nje revizija dopuštena. Prema tome, iako je uvjet za podnošenje revizije u odnosu na propisanu vrijednost predmeta spora ostao neizmijenjen, odlukom drugostupanjskog suda o dopuštenosti revizije omogućava se Vrhovnom sudu Republike Hrvatske osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.
83. Osporena odredba članka
84. ZID ZPP/99 također je već bila predmetom ocjene Ustavnog suda. Ustavni sud rješenjem broj: U-I-1071/2000 od
85. siječnja
86. godine (»Narodne novine«, broj 13/01) nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredaba članka
87. stavaka
88. i
89. ZID ZPP/
90. Rješenjima broj: U-I-1463/2000 od
91. prosinca
92. godine i U-I-1821/2000 od
93. veljače
94. godine (neobjavljena), Ustavni sud također nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
95. ZID ZPP/
97. Ustavni sud temeljem odredbe članka
98. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) može ocjenjivati suglasnost zakona s Ustavom i u slučaju kada je određeni zakon već ranije bio predmetom ustavnosudske ocjene. Budući da predlagatelji nisu naveli nove ustavnopravne razloge zbog kojih bi trebalo preispitati suglasnost osporenih odredaba ZPP-a i ZID ZPP/99 s Ustavom u smislu prijedloga, Ustavni sud je u skladu s odredbama članka
99. stavaka
100. i 2., u svezi s člankom
101. Ustavnog zakona, riješio kao pod točkom I. izreke. II.
102. Odredba članka
103. ZPP-a glasi: »Presuda se donosi i objavljuje u ime Republike Hrvatske. Kad se glavna rasprava održava pred vijećem, presudu donose predsjednik vijeća i članovi vijeća koji su sudjelovali na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena. Odmah nakon zaključenja glavne rasprave sud donosi presudu koju objavljuje predsjednik vijeća. U složenijim predmetima sud može odgoditi donošenje presude za osam dana od dana zaključenja glavne rasprave. U takvom slučaju presuda se neće objaviti, već će sud prijepis presude dostaviti strankama. U slučaju iz članka
104. stavka
105. ovog zakona presuda će se donijeti najkasnije u roku od osam dana od dana primitka spisa odnosno zapisnika. Ta se presuda neće objaviti«. Odredba članka
106. stavka
107. ZPP-a glasi: »Protiv pravomoćne sudske odluke državni odvjetnik može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti u roku od tri mjeseca«.
108. Predlagatelj smatra da je odredba članka
109. stavka
110. ZPP-a u suprotnosti s odredbom članka
111. stavka
112. Ustava i odredbom članka
113. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - pročišćeni tekst i 8/99 – ispravak), kojima je propisano da se presude izriču javno. Odredbu članka
114. stavka
115. ZPP-a predlagatelj smatra suprotnom odredbama članka
116. stavka
117. i članka
118. Ustava. Predlagatelj u prijedlogu ističe da je stupanjem na snagu Zakona o državnom odvjetništvu (»Narodne novine«, broj 51/01) Državnom odvjetništvu kao punomoćniku Republike Hrvatske (ili druge osobe iz članka
119. stavka
120. istog zakona) dano pravo na prav­ni lijek na koji nema pravo druga stranka u postupku što, prema mišljenju predlagatelja, u bitnom narušava pravo jednakosti svih pred zakonom i pravo jednakosti pred sudovima.
121. Odredbom članka
122. ZID ZPP/03 odredba članka
123. ZPP-a izmijenjena je i sada glasi: »U članku
124. stavku
125. druga rečenica briše se. Iza stavka
126. dodaje se novi stavak
127. koji glasi: »Presuda se donosi odmah nakon zaključenja glavne rasprave i nju objavljuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća«. Dosadašnji stavak
128. koji postaje stavak
129. mijenja se i glasi: »U složenijim predmetima sud može odgoditi donošenje presude za petnaest dana od dana zaključenja glavne rasprave. U takvom slučaju u istom roku sud će održati ročište na kojem će objaviti presudu. To je ročište sud dužan zakazati na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena. Ročište na kojem se presuda objavljuje održat će se neovisno o tome jesu li stranke o njemu obaviještene, odnosno jesu li pristupile na to ročište. Dosadašnji stavak
130. briše se«.
131. Odredbom članka
132. ZID ZPP/03 propisano je: »U glavi dvadeset šestoj naslov Poglavlje
133. »
134. Zahtjev za zaštitu zakonitosti« i članci
135. do
136. brišu se«. Pretpostavke za vođenje ustavnosudskog postupka prestale su postojati.
137. Prema odredbi članka
138. Ustavnog zakona, Ustavni sud može obustaviti postupak ako podnositelj zahtjeva, odnosno prijedloga odustane, a mora u slučajevima kad prestanu postojati pretpostavke za vođenje ustavnosudskog postupka. Stupanjem na snagu ZID ZPP/03 prestale su važiti osporene odredbe članka
139. i članka
140. stavka
141. ZPP-a, te je riješeno kao pod točkom II. izreke.
142. Odredbom članka
143. stavka
144. podstavka
145. Ustava propisano je da Ustavni sud Republike Hrvatske može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga nije prošlo više od godine dana. Prema odredbi članka
146. stavka
147. Ustavnog zakona, Ustav­ni sud može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugog propisa, odnosno pojedinih njihovih odredaba, iako su ovi prestali važiti, ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga nije proteklo više od godine dana. S obzirom na osporavane navode koje u svom zahtjevu navode podnositelji, Ustavni sud nije našao razloge za postupanje temeljem članka
148. stavka
149. podstavka
150. Ustava i članka
151. Ustavnog zakona. Točka III. izreke utemeljena je na odredbi članka
152. stavka
153. Ustavnog zakona. Broj: U-I-396/2002 U-I-1400/2002 U-I-181/2003 U-I-852/2003 U-I-2012/2003 Zagreb,
154. ožujka
155. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 38/2004-956 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 38/2004 Broj dokumenta u izdanju: 956 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 24.3.
156. ELI: /eli/sluzbeni/2004/38/956 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
157. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.