← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2033/2002 od 24. ožujka 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2033/2002 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2033/2002 od
  3. ožujka
  4. NN 44/2004 (6.4.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2033/2002 od
  5. ožujka
  6. Ustavni sud Republike Hrvatske 1070 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi A. K. iz Z., kojeg zastupa P. K., odvjetnik iz S. B., na sjednici održanoj dana
  7. ožujka
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti presudu u pred­metu koji se vodi pred tim sudom, pod brojem: P-3175/95, u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od godinu dana, računajući od prvoga idućeg dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, A. K. iz Z., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  11. stavka
  12. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst) u iznosu od 4.400,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz Državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Ustavna tužba, podnijeta
  14. rujna
  15. godine, temelji se na odredbama članka
  16. stavka
  17. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon). Podnositelj navodi da se kod Općinskog suda u Zagrebu vodi postupak pod brojem: P-3175/95 koji traje preko osam godina, a da mu se još ne nazire dovršetak. Navodi kako zbog toga trpi materijalnu štetu te da mu je uskraćeno ustavno pravo na brzo i pošteno suđenje. Predlaže da Ustavni sud poduzme radnje u okviru svojih nadležnosti. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  18. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  19. Ustavnog zakona, uvidom u spis Općin­skog suda u Zagrebu, broj: P-3175/95, utvrdio sljedeće činjenice, koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositeljice, zajamčenog člankom
  20. stavkom
  21. Ustava: – podnositelj je podnio tužbu protiv tuženika A. R. iz Z., radi povrata duga kod Općinskog suda u Zagrebu
  22. travnja
  23. godine; –
  24. svibnja
  25. godine održano je pripremno ročište na kojem je dat odgovor na tužbu; –
  26. lipnja
  27. godine donesena je privremena mjera zabrane otuđenja ili opterećenja 1/2 dijela prava suvlasništva tužene na nekretnini upisanoj u zk.ul. 12796 k.o. Grad Zagreb i nekretnini upisanoj u zk.ul. 2166 k.o. Strmec; –
  28. lipnja
  29. godine održano je ročište na kojem je saslušana svjedokinja M. K. (supruga tužitelja i kći tužene); – podneskom od
  30. lipnja tužitelj je proširio tužbeni zahtjev; – ročište zakazano za
  31. srpnja
  32. godine odgođeno je na prijedlog opunomoćenika tužene i sljedeće je zakazano za
  33. listopada
  34. godine; – na ročištu održanom
  35. listopada
  36. godine opuno­moćenik tužitelja predložio je spajanje spisa, broj: P-4630/95 na spis, broj: P-3175/95; – na ročištu od
  37. studenoga
  38. godine saslušani su svjedoci A. V. i S. N.; – ročište zakazano za dan
  39. veljače
  40. godine nije održano zbog neuredne dostave za tuženu; – na ročištu od
  41. travnja
  42. godine opunomoćenik tužitelja ostao je kod prijedloga za spajanje spisa, broj: P-4630/95 na spis, broj: P-3175/95; – rješenjem od
  43. svibnja
  44. godine djelomično je ukinuta privremena mjera; – ročište zakazano za dan
  45. lipnja
  46. godine nije održano zbog spriječenosti suca; – rješenjem suda od
  47. studenoga
  48. godine određeno je provođenje dokaza saslušanjem stranaka; –
  49. prosinca
  50. godine održano je ročište na kojem je provoden dokaz saslušanjem stranaka; – rješenjem predsjednika odjela od
  51. siječnja
  52. godine spis je presigniran na drugu referadu; – na ročištu koje je održano
  53. travnja
  54. godine utvrđeno je da je dokumentacija koja prileži spisu na stranom jeziku; – podneskom od
  55. svibnja
  56. godine opunomoćenik tužitelja dostavio je dokumentaciju uz ovjereni prijevod; – na ročištu od
  57. listopada
  58. godine proveden je dokaz saslušanjem svjedoka D. S.; – ročište zakazano za dan
  59. ožujka
  60. godine nije održano zbog neuredne dostave za tuženu; – na ročištu koje je održano
  61. lipnja
  62. godine dopunski je saslušan tužitelj; – ročište zakazano za dan
  63. veljače
  64. godine odgođeno je na prijedlog tužitelja, jer njegov opunomoćenik nije mogao doći zbog vremenskih neprilika; – ročište zakazano za dan
  65. listopada
  66. godine nije održano jer je spis predmeta zagubljen u sudskoj pisarnici; – na ročištu od
  67. listopada
  68. godine dopunski je saslušana svjedokinja M. K.; – na ročištu od
  69. siječnja
  70. godine određeno je priklapanje spisa, broj: P-4630/95 radi donošenja odluke o spajanju spisa, te je izvanraspravnim rješenjem od
  71. veljače
  72. godine određeno priklapanje spisa, broj: P-4630/95 (P-10467/99); – rješenjem od
  73. ožujka
  74. godine određeno je priklapanje spisa, broj: P-372/96, a rješenjem od
  75. ožujka
  76. godine spis, broj: P-372/96 spojen je na spis, broj: P- 3175/95; – u predmetu, broj: P-372/96 tužiteljica A. R. podnijela je tužbu
  77. siječnja
  78. godine protiv M. K. i A. K. radi utvrđenja vlasništva na nekretninama i izdavanja privremene mje­re, a na taj spis je
  79. travnja
  80. godine spojen spis, broj: P-2098/96 u kojem je dana
  81. travnja
  82. godine tužbu podnio A. K. protiv tužene A. R., radi izdavanja tabularne isprave; – rješenjem predsjednika Općinskog suda u Zagrebu od
  83. svibnja
  84. godine odbijen je zahtjev tužitelja za izuzeće suca u predmetu, broj: P-3175/95; – podneskom od
  85. rujna
  86. godine tužitelj obavještava sud da je tužena A. R. umrla; – na ročištu od
  87. listopada
  88. godine tužitelju je određen rok od 8 dana radi uređenja tužbe, te je izvanraspravnim rješenjem određno priklapanje spisa, broj: P-3146/98 radi donošenja odluke o spajanju na spis, broj: P-3175/95; – rješenjem predsjednika Općinskog suda u Zagrebu od
  89. travnja
  90. godine odbijen je ponovni zahtjev tužitelja za izuzeće suca u predmetu, broj: P-3175/95; – podneskom od
  91. travnja
  92. godine opunomoćenik tužitelja stavio je zahtjev za izuzeće predsjednika suda i svih sudaca Općinskog suda u Zagrebu i prijedlog da se za postupanje odredi drugi stvarno nadležan sud, koji je odbijen rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Grl-536/02-2 od
  93. lipnja
  94. godine; – rješenjem predsjednika Općinskog suda u Zagrebu od
  95. listopada
  96. godine određeno je izuzeće suca u predmetu, broj: P-3175/95, te je spis
  97. listopada
  98. godine dodijeljen u rad u drugu referadu gdje nije zakazno niti jedno ročište, da bi u listopadu
  99. godine bio dodijeljen u rad drugom sucu koji je ročište u ovom predmetu zakazao za dan
  100. travnja
  101. godine. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U ZAGREBU
  102. Na temelju članka
  103. stavka
  104. alineje
  105. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio, dana
  106. rujna
  107. godine, a zatim i
  108. siječnja
  109. godine, od Općinskog suda u Zagrebu da se izjasni o navodima ustavne tužbe. U očitovanju Općinskog suda u Zagrebu, broj: 23 Su-1667/02 od
  110. prosinca
  111. godine i
  112. veljače
  113. godine, ukratko je izložen tijek postupka, naveden u prethodnoj točki obrazlo­ženja. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  114. Odredbom članka
  115. stavka
  116. Ustava Republike Hrvat­ske, propisano je: »Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...).«. Odredbom članka
  117. Ustavnog zakona, propisano je: »

(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.«. Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakoga pojedinog slučaja. Razmatranjem razloga ustavne tužbe i uvida u spis Općin­skog suda u Zagrebu, broj: P-3175/95 Ustavni sud je utvrdio da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za postupanje temeljem odredbe članka
  3. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 5.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je tužbom podnositelja koja je podnesena
  5. travnja
  6. godine Općinskom sudu u Zagrebu. Postupak je još u tijeku pred sudom prvog stupnja. Od dana podnošenja tužbe nadležnom sudu do podnošenja ustavne tužbe, postupak traje sedam
(7)godina, četiri
(4)mjeseca i petnaest
(15)dana. Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije) stupio je na snagu dana
  1. studenoga
  2. godine. Od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) čine, temeljem članka
  3. Ustava Republike Hrvatske, dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Dio unutarnjeg prav­nog poretka Republike Hrvatske od tog dana čini i odredba članka
  4. stavka
  5. Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđenje«, koja, između ostaloga, propisuje: »Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi (...) svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku ispita njegov slučaj.«. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije (
  6. studenoga 1997.). Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  7. studenoga
  8. godine (dana proglašenja Promjene Ustava). Ustavni sud je, u konkretnom slučaju, ocijenio da se pravno relevantnim razdobljem, s aspekta povrede prava na razumnu duljinu trajanja sudskog postupka, smatra razdoblje od
  9. studenoga
  10. godine (to jest od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije) do
  11. rujna
  12. godine (to jest do dana podnošenja ustavne tužbe), što ukupno iznosi četiri
(4)godina, deset
(10)mjeseci i sedam
(7)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNIH SUDOVA U postupku je, od dana podnošenja tužbe do dana podno­šenja ustavne tužbe, održano dvanaest ročišta, donijeto je rješenje o određivanju privremene mjere i rješenje o djelomičnom ukidanju privremene mjere, te rješenje o spajanju spisa predmeta, broj: P-372/96 na predmet, broj: P-3175/95, jer se ti predmeti vode među istim strankama i međusobno su činjenično povezani. Analizirajući postupanje nadležnog suda, u razmatranom razdoblju, Ustavni sud je utvrdio da se razdoblje neaktivnosti Općinskog suda u Zagrebu proteže od
  2. listopada
  3. godine, kada je održano posljednje ročište, do podnošenja ustavne tužbe dana
  4. rujna
  5. godine, što ukupno iznosi jednu
(1)godinu, deset
(10)mjeseci i dvadeset šest
(26)dana. Nakon
  1. listopada
  2. godine predsjednik Općinskog suda u Zagrebu i Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučivali su o prijedlozima opunomoće­nika tužitelja – podnositelja ustavne tužbe za izuzeće suca odnosno za izuzeće svih sudaca Općinskog suda u Zagrebu, koje je temeljio na povredi odredbe članka
  3. stavka
  4. Europske konvencije, dakle zbog nednošenja odluke nadležnog suda u pred­metu, broj: P-3175/95 u razumnom roku. Iako je sud u više navrata tražio priklapanje drugih spisa predmeta koji se među istim strankama i na temelju međusobno povezanih činjenica vode pred istim sudom, brojnost sudskih postupaka koje stranke međusobno vode ne može se uzeti kao olakotna okolnost pri ocjeni dugotrajnosti postupka. Nadležni sud je, kako u razmatranom razdoblju, tako i u razdoblju prije
  5. studenoga
  6. godine, do
  7. listopada
  8. godine postupao neučinkovito, a nakon
  9. listopada
  10. godine, svojom neaktivnošću je u pretežitom dijelu pridonio nerazumnom trajanju postupka. Zahtjevi podnositelja za izuzeće suca, a potom i nadležnog suda, nisu od bitnog utjecaja na ocjenu dugotrajnosti samog postupka u razmatranom razdoblju. 5.
  11. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u sudskom postupku, prema utvrđenju Ustavnog suda, u bitnome nije pridonio dugotrajnosti postupka. 5.
  12. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Iz dosadašnjeg tijeka postupka Sud ocjenjuje da se u slučaju podnositelja radi o složenome sudskom postupku. Međutim, polazeći od činjenice da se predmet neprekidno nalazi u postupku pred sudom prvog stupnja, Ustavni sud ocje­njuje da složenost sudskog postupka ne opravdava dugotrajnost postupanja u ovom predmetu.
  13. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, Ustavni sud je utvrdio da je dugim trajanjem parničnog postupka, u kojem još uvijek nije donesena niti prvostupanjska presuda, podnositelju povrijeđeno ustavno pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  14. stavkom
  15. Ustava Republike Hrvatske. Stoga je, u smislu odredbe članka
  16. stavka
  17. Ustavnog zakona, odlučeno kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  18. Sukladno odredbi članka
  19. stavka
  20. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Pri utvrđivanju visine naknade, temeljem članka
  21. stavka
  22. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, imajući pri tom u vidu i vrstu postupka o kojem se radi.
  23. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
  24. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-2033/2002 Zagreb,
  25. ožujka
  26. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 44/2004-1070 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 44/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1070 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 6.4.
  27. ELI: /eli/sluzbeni/2004/44/1070 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  28. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.