← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2431/2002 od 25. ožujka 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2431/2002 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2431/2002 od
  3. ožujka
  4. NN 44/2004 (6.4.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-2431/2002 od
  5. ožujka
  6. Ustavni sud Republike Hrvatske 1072 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Že­ljko Potoč­njak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smi­ljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom mldb. D. D. iz I., koje­g zastupa otac i zakonski zastupnik O. D., a koje zastupa Odvjetničko društvo P.-K.-K.-P. iz R., na sjednici održanoj dana
  7. ožujka
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Podnosite­lj je podnio ustavnu tužbu protiv presude Uprav­nog suda Republike Hrvatske, broj: Us-3628/1999-4 od
  10. srp­nja
  11. godine, kojom je odbijena kao neosnovana tužba podnosite­lja u upravnom sporu protiv rješe­nja Ministarstva financija Re­pub­like Hrvatske, Porezne uprave, Središ­nje­g ureda, klasa: UP/II-410-18/98-01/1730, urbroj: 513-07/99-2 od
  12. ve­ljače
  13. godine. Tim je rješe­njem odbijena žalba podnosite­lja protiv rješe­nja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka, Ispostave Opatija, klasa: UP/I-410-18/98-01/4391, urbroj: 513-07-08-06/98-01 od
  14. srp­nja
  15. godine, kojim je podnosite­lju za
  16. godinu utvrđen dohodak u iznosu od 467.667,47 kn i razrezan ukupni iznos poreza i prireza u iznosu od 159.363,61 kn.
  17. U postupku koji je prethodio donoše­nju prvostupa­njskog rješe­nja, utvrđeno je da podnosite­lj nije podnio poreznu prijavu, poslovne k­njige i dokumentaciju od obav­lja­nja zajedničkog obrta D.-D. od otuđe­nja nekretnina. U postupku je utvrđeno da je podnosite­lj tužbe, zajedno s mldb. I. D., kao suvlasnik, svaki u jednoj polovini dijela vlasništva nekretnine z.k. č. 852/4 kuće i dvo­rišta, površine 733 m˛ z.k.ul. P., u naravi šest stanova i šest garaža, teme­ljem ugovora o prodaji nekretnina od
  18. rujna
  19. godine, prodao te nekretnine te ostvario dohodak. Ukupan dohodak od otuđe­nja tih nekretnina utvrđen je iznosu od 935.334,93 kn, a koje predstav­lja razliku između utvrđenih prometnih vrijednosti 6 stanova u ukupnom iznosu od 3.405.454,82 kn i ukupno sadržanih procije­njenih građevinskih vrijednosti u iznosu od 2.470.119,89 kn. Obzirom na suvlasnički udio podnosite­lja na predmetnim nekretninama, koji je bio u jednoj polovici, ukupan iznos dohotka utvrđen mu je u iznosu od 467.667,46 kn. Slijedom navedenog, prvostupa­njsko upravno tijelo, pozivom na odredbe članka
  20. stavka 1., u svezi s člancima 15–
  21. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 25/95, 52/95, 106/96, 164/98 i 33/00) te odredbe članka
  22. stavaka
  23. i
  24. Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 104/95 i 109/96), donijelo je osporeno prvostupanjsko rješe­nje.
  25. Podnosite­lj ustavne tužbe smatra da su osporenom presudom Upravnog suda, zbog bitne povrede odredaba Zakona o upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i 103/96 – Odluka USRH) i pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđene odredbe članka
  26. stavka 1., članka
  27. i članka
  28. stavka
  29. Ustava. U bitnome, ističe da on nije porezni obveznik budući da se ne bavi obrtničkom djelatnošću te da je samo u tom slučaju izvršio prodaju nekretnina. Nada­lje, ističe da je on suvlasnik šest stanova u jednoj polovini te smatra da se treba uzeti da je prodao tri, a ne šest nekretnina. Stoga, nalazi da nema mjesta primjeni odredbe članka
  30. stavka
  31. Pravilnika o porezu na dohodak. Zak­ljučno, predlaže da se usvoji ­nje­gova ustavna tužba i ukine presuda Upravnog suda te predmet vrati tom sudu na po­nov­ni postupak. Ustavna tužba nije osnovana.
  32. Odredbom članka
  33. stavka
  34. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon), propisano je da svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (re­gionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o ­nje­govim pravima i obvezama ili o sum­nji ili optužbi zbog kaž­njivog djela, povrije­đeno ­ljudsko pravo ili teme­ljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (re­gionalnu) samoupravu. Ustavni sud tijekom postupka pruža­nja ustavnosudske za­štite, u pravilu, unutar zahtjeva istakutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučiva­nja o pravima i obvezama podnosite­lja došlo do ustavno nedopuštenog posiza­nja u ­ljudska prava i teme­ljne slobode.
  35. Odredbom članka
  36. stavka
  37. Zakona o porezu na dohodak, propisano je da se pod obrtom, u smislu tog Zakona, podrazumijevaju proizvođačke, uslužne, trgovačke, ugostite­ljske, prijevozničke, kao i sve druge djelatnosti poduzetnika (članak
  38. stavak 2.), koje se ne smatraju samostalnim djelatnostima u smislu stavaka 2.,
  39. i
  40. tog članka. Izdava­nje u zakup cjelokupnog obrta jest obrtnička djelatnost. O obrtničkoj djelatnosti radi se i u slučaju ako se u roku od pet godina prodaje više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste. Pravilnik o porezu na dohodak u članku
  41. stavku
  42. propisuje da obi­lježje trajnosti postoji i kod višestruke prodaje nekretnina i imovinskih prava ako se u roku od 5 godina otuđi više od tri nekretnine ili imovinskih prava iste vrste, dohodak od takvih otuđe­nja utvrđuje se kao dohodak iz obrta iz članka
  43. stavka
  44. Zakona, a ne kao dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka
  45. stavka
  46. Zakona. Razdob­lje od 5 godina poči­nje teći od dana otuđe­nja prve nekretnine, pri čemu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ugovora. Dohodak od takvog obrta utvrđuje se na način iz članaka 15., 16., 17.,
  47. i
  48. Zakona. Ako je na otuđe­nje nekretnina plaćen porez na dohodak od imovine i imovinskih prava, a naknadno se ispune uvjeti za oporeziva­nje tog dohotka, kao dohotka od obrta, ranije plaćeni porez na dohodak od imovine uzet će se u obzir pri utvrđiva­nju poreza na dohodak od obrta. Prema stavku
  49. istog članka, ako se prodaje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zem­ljište s više gradilišta, jednom nekretninom u smislu stavka
  50. tog članka smatra se svaki stan ili poslovni prostor, odnosno svako gra­dilište.
  51. Podnosite­lj u ustavnoj tužbi ističe povredu ustavnog prava, zajamčenog odredbom članka
  52. Ustava. Prema toj odredbi Ustava, svi držav­ljani Republike Hrvatske i stranci jednaki su pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. U postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku odlučivao je zakonom ustanov­ljeni sud unutar svoje nadležnosti utvrđene zakonom. Osporene odluke uteme­ljene su na mjerodavnim propisima i va­ljano su obrazložene. Stoga je Ustavni sud utvrdio da podnosite­lju nije povrijeđeno ustavno pravo, zajam­čeno odredbom članka
  53. Ustava.
  54. Podnosite­lj u ustavnoj tužbi ističe i povredu odredbe članka
  55. stavka
  56. Ustava, koja propisuje da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti uteme­ljeni na zakonu, te odredbe članka
  57. stavka
  58. Ustava, kojom je propisano da sudovi sude na teme­lju Ustava i zakona. Međutim, odredbe članaka
  59. stavka
  60. i
  61. stavka
  62. Ustava ne sadrže ustavno pravo u smislu članka
  63. stavka
  64. Ustavnog zakona, stoga se ustavna tužba ne može teme­ljiti na tim odredbama.
  65. Slijedom navedenog, a teme­ljem odredbi članaka
  66. i
  67. Ustavnom zakona, odlučeno je kao u izreci.
  68. Odluka o objavi teme­lji se na odredbi članka
  69. Ustavnog zakona. Broj: U-III-2431/2002 Zagreb,
  70. ožujka
  71. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Že­ljko Potoč­njak, v. r. Odluka, NN 44/2004-1072 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 44/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1072 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 6.4.
  72. ELI: /eli/sluzbeni/2004/44/1072 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  73. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.