← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IX-866/2004 od 6. travnja 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IX-866/2004 od

  1. travnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IX-866/2004 od
  3. travnja
  4. NN 46/2004 (9.4.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IX-866/2004 od
  5. travnja
  6. Ustavni sud Republike Hrvatske 1094 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odluči­vanje o žalbama protiv odluka o razrješenju sudačke dužnosti i odluka o stegovnoj odgovornosti suca, u sastavu sudac Emilija Rajić, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku odlučivanja o žalbi Vedrane Barbalić-Biasiol, koju zastupa punomoćnik mr. Tomislav Sabljar, odvjetnik u Rijeci, protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća broj: Sp-3/03 od
  7. prosinca
  8. godine, na sjednici održanoj dana
  9. travnja
  10. godine, donio je ODLUKU I. Žalba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  11. Podnositeljica je dana
  12. ožujka
  13. godine, na temelju ovlaštenja sadržanog u članku
  14. stavku
  15. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  16. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela žalbu protiv odluke Državnog sudbenog vijeća broj: Sp-3/03 od
  17. prosinca
  18. godine. Državno sudbeno vijeće pokrenulo je postupak protiv Vedrane Barbalić-Biasiol, sutkinje Općinskog suda u Rijeci, ovdje žaliteljice, a po zahtjevu predsjednice Općinskog suda u Rijeci broj: 9 SU-220/03 od
  19. ožujka
  20. godine. Stegovni postupak pokrenut je odlukom Državnoga sudbenog vijeća broj: Sp-3/03 od
  21. travnja
  22. godine. Osporenom odlukom žaliteljica je oglašena odgovornom za počinjenje stegovnog djela propisanog odredbama članka
  23. stavka
  24. točke
  25. Zakona o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine«, broj 58/93., 49/99., 129/00.), pa joj je na temelju članka
  26. stavka
  27. točke
  28. istog zakona izrečena novčana kazna oduzimanja 1/3 plaće ostvarene u prethodnom mjesecu, kroz razdoblje od šest

(6)mjeseci.
  1. Žaliteljica ističe da je osporenom odlukom počinjena bitna povreda postupka, jer da je izreka odluke proturječna razlozima odluke te da nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Smatra da je trebalo obrazložiti u čemu se sastoji neprimjerenost dužine rokova, razloge za odgađanje i ostale argumente navedene za utvrđenje da je žaliteljica neuredno obnašala sudačku dužnost. Detaljno obrazlaže opravdanost svog postupanja koje je ocije­njeno neurednim obnašanjem njezine sudačke dužnosti. Smatra da bi se, s obzirom na istaknute olakotne okolnosti i s blažom stegovnom kaznom mogla postići svrha vođenja stegovnog postupka. Žaliteljica predlaže uvažiti žalbu, ukinuti osporenu odluku i vratiti predmet prvostupanjskom tijelu na ponovno razmatranje odnosno, podredno, preinačiti odluku i ublažiti izrečenu kaznu.
  2. Za potrebe ovog postupka pribavljen je spis Državnoga sudbenog vijeća broj: Sp-3/
  3. Žalba nije osnovana.
  4. U stegovnom postupku Državno sudbeno vijeće utvrdilo je u 17 točaka kaznene predmete u kojima žaliteljica neopravdano nije obnašala ili je neuredno obnašala sudačke dužnosti. Državno sudbeno vijeće je utvrdilo da se neuredno obnašanje sudačke dužnosti, pri postupanju u označenim predmetima, očitovalo u neprimjereno dugim vremenskim razdobljima, u velikom broju slučajeva i u vremenskom razdoblju dužem od dvije godine, pri zakazivanju glavnih rasprava i pored činjenice što je prijetilo nastupanje zastare kaznenih postupaka te je tako glavna rasprava bila određena i samo dan prije nastupa apsolutne zastare kaznenog progona. Očitovalo se i u neopravdanom nezakazivanju glav­ne rasprave na zamolbu odvjetnika jedne od stranaka, iako je sam kazneni postupak bio pokrenut. Državno sudbeno vijeće je, uz činjenice utvrđene temeljem objektivnih izvješća, kako o pojedinačnom radu sutkinje, tako i o ocjeni koju je dobila za
  5. godinu, imalo u vidu i ostale navode koji proizlaze iz njezine obrane, a to je činjenica velikog opterećenja i sutkinje i ostalih sudaca Općinskog suda u Rijeci brojem i težinom kaznenih postupaka. Međutim, zaključak je Državnoga sudbenog vijeća da navedene činjenice ne mogu oprav­dati neuredno obnašanje sudačke dužnosti u kaznenim predmetima navedenima u osporenoj odluci. Navedene činjenice Državno sudbeno vijeće cijenilo je kao olakotne okolnosti u izricanju stegovne kazne.
  6. Člankom
  7. stavkom
  8. i stavkom
  9. točkom
  10. Zakona o Državnom sudbenom vijeću propisano je: Sudac odgovara za počinjena stegovna djela. Stegovna djela jesu: (...)
  11. neopravdano neobnašanje ili neuredno obnašanje sudačke dužnosti. Člankom
  12. stavkom
  13. točkom
  14. i točkom
  15. Zakona o Držav­nom sudbenom vijeću propisano je da se za stegovna djela može izreći kazna ukora ili novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci. Biće stegovnog djela u konkretnom slučaju je neopravdano neobnašanje, kao i neuredno obnašanje sudačke dužnosti. Uvidom u spis Državnoga sudbenog vijeća, Ustavni sud je utvrdio da je u stegovnom postupku iscrpno proveden postupak utvrđivanja stegovne odgovornosti žaliteljice, te da je Državno sudbeno vijeće dalo jasne i argumentirane razloge za utvrđenu odgovornost žaliteljice. Postupajući na način opisan u prvostupanjskoj presudi, žaliteljica je ispunila stegovno biće djela opisanog u članku
  16. stav­ku
  17. točki
  18. Zakona o Državnome sudbenom vijeću.
  19. Glede žalbenih razloge žaliteljice glede izrečene stegovne kazne, ovaj Sud cijeni da je Državno sudbeno vijeće pravilno ocijenilo postojanje olakotnih okolnosti te u skladu s utvrđenim činjenicama izreklo odgovarajuću kaznu.
  20. S obzirom na činjenicu nedvojbenog utvrđenja da je žaliteljica počinila stegovno djelo iz članka
  21. stavka
  22. točke
  23. Zakona o Državnom sudbenom vijeću te s obzirom na utvrđenje opravdanosti izrečene stegovne kazne, potvrđuje se prvostupanjska odluka. Slijedom svega iznijetoga, na temelju odredbe članka
  24. stavka
  25. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke. Točka II. izreke temelji se na odredbi članka
  26. stavka
  27. Ustavnog zakona. Broj: U-IX-866/2004 Zagreb,
  28. travnja
  29. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća Emilija Rajić, v. r. Odluka, NN 46/2004-1094 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 46/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1094 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 9.4.
  30. ELI: /eli/sluzbeni/2004/46/1094 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  31. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.