← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2989/2002 od 7. travnja 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2989/2002 od

  1. travnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2989/2002 od
  3. travnja
  4. NN 52/2004 (23.4.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2989/2002 od
  5. travnja
  6. Ustavni sud Republike Hrvatske 1192 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlu­čiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, pred­sjednik Vijeća, te suci Marijan Hra­njski, Mario Kos, Ivan Mrko­njić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom I. M. iz V. G., koje­g zastupa mr. sc. A. Š., odvjetnik iz V. G., na sjednici održanoj
  7. trav­nja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Pravodobna i dopuštena ustavna tužba podnijeta je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj Us-10433/99 od
  10. trav­nja
  11. godine, kojom je odbijena tužba podnosite­lja u upravnom sporu radi starosne mirovine, pokrenutom protiv rješe­nja Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigura­nje, Žalbenog vijeća, broj: 9454-Ž, urbroj: 341-99-03/2-99/015681 od
  12. rujna
  13. godine. Navedenim rješe­njem odbijena je žalba izjav­ljena protiv rješe­nja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osigura­nja radnika Hrvatske, Područne službe u Zagrebu, broj 9454 od
  14. siječ­nja
  15. godine, kojim je podnosite­lju priznato od
  16. lip­nja
  17. godine pravo na starosnu mirovinu na teret Hrvatskog mirovinskog i invalidskog osigura­nja, prema odredbama Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Makedonije o socijalnom osigura­nju (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 16/97, Zakon o potvrđiva­nju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Makedonije o socijalnom osigura­nju).
  18. Podnosite­lj smatra da su mu navedenom presudom Ustavnog suda Republike Hrvatske i aktima tijela uprave povrijeđena ustavna prava sadržana u člancima
  19. stavku 2., 19.,
  20. stavku 1.,
  21. stavku
  22. i
  23. Ustava Republike Hrvatske, kao i odredbe članka
  24. Ustava Republike Hrvatske. U ustavnoj tužbi podnosite­lj navodi da je sam pribavio podat­ke od Vojne pošte u Zemunu glede tamo ostvarenog radnog staža, ali da je prvostupa­njsko tijelo uprave odbilo uzeti te podatke kao vjerodostojne. Smatra da mu je pri odabiru najpovo­ljnije­g razdob­lja radnog staža uči­njena nepravda, te da nije sporno da bi najpovo­ljnije razdob­lje za određiva­nje visine mirovinske osnovice trebalo biti razdob­lje provedeno u službi u bivšoj JNA. Smatra da obrazlože­nje presude Upravnog suda Republike Hrvatske nije zakonito niti je u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Navodi da ne bi trebao, zbog raspada bivše JNA, biti u nepovo­ljnijem položaju od drugih građana Republike Hrvatske kod izračuna starosne mirovine. Od Ustavnog suda Republike Hrvatske traže usvaja­nje ustavne tužbe i ukida­nje osporavane presude i rješe­nja. Ustavna tužba nije osnovana.
  25. Prema odredbi članka
  26. stavka
  27. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (re­gionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o ­nje­govim pravima i obvezama ili o sum­nji ili optužbi zbog kaž­njivog djela, povrijeđeno ­ljudsko pravo ili teme­ljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (re­gionalnu) samoupravu. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučiva­nja o pravima i obvezama podnosite­lju povrijeđeno ustav­no pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pita­nje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili či­njenično sta­nje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one či­njenice od čije­g postoja­nja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  28. U upravnom postupku podnosite­lju je priznato pravo na starosnu mirovinu te mu je u mirovinski staž uračunato vrijeme provedeno u osigura­nju u Republici Makedoniji, kao i vrijeme provedeno u svojstvu vojnog osiguranika kao aktivne vojne osobe na službi u bivšoj JNA, uz staž osigura­nja s povećanim traja­njem u određenim razdob­ljima, te razdob­lje u kojem je bio osiguran po osnovi radnog odnosa kod Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osigura­nja radnika Hrvatske, Mirovinska osnovica podnosite­lju je utvrđena na teme­lju plaća ostvarenih u razdob­lju od
  29. do
  30. godine, kao najpovo­ljnijem obračunskom raz­dob­lju, preračunatim prema razini plaća iz
  31. godine. U upravnom sporu odbijena je tužba podnosite­lja uz obraz­lože­nje Upravnog suda da je upravno tijelo pravilno postupilo odbivši žalbu podnosite­lja. Upravni sud je ocijenio da su, pri izračunu mirovinske osnovice, tijela uprave pravilno primijenila odredbe članka
  32. Zakona o mirovinskom i invalidskom osigura­nju (»Narodne novine«, broj 26/83, 5/86, 42/87, 34/89, 57/89, 40/90, 9/91, 26/93, 96/93 i 44/94), odredbe članka 24.a–24.h Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja i odredbe članka 14.–
  33. Statuta Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osigura­nja radnika Hrvatske (»Narodne novine«, broj 31/83, 47/83, 53/85, 14/86, 23/86, 52/86, 32/89, 48/89, 57/89, 58/90, 21/92 i 116/93).
  34. Analizom navoda iz ustavne tužbe i osporenih odluka, Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da su upravni postupak i upravni spor provedeni u skladu s odgovarajućim odredbama Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-248/1994 u »Narodnim novinama«, broj 103/96) i Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92 i 112/99), da je primije­njeno odgovarajuće materijalno pravo, te da podnosite­lju nisu povrijeđena ustavna prava. Prava iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja za kate­goriju vojnih osiguranika ustanov­ljena su posebnim Zakonom o mirovinskom i invalidskom osigura­nju vojnih osiguranika. Kako u vrijeme dok je bio djelatna vojna osoba podnosite­lj nije bio osiguranik prema odredbama Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja to se odredbe Zakona o mirovinskom i invalidskom osigura­nju i Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja o utvrđiva­nju mirovinske osnovice mogu primijeniti samo u vrijeme u kojem je podnosite­lj bio osiguranik u svojstvu radnika kod Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osigura­nja radnika Hrvatske. Razlozi glede nepostoja­nja reciprociteta između Fonda za socijalno osigura­nje vojnih osiguranika iz SRJ i RFMIORH u trenutku utvrđiva­nja visine osnovice deta­ljno su obrazloženi u osporenim upravnim aktima. Naime, RFMIORH je zatražio podatke od Fonda SRJ, ali nije dobio odgovor. U drugostupa­njskom uprav­nom rješe­nju navedeno je da se zahtjevu podnosite­lja ne može udovo­ljiti, ali da će se o eventualnom povo­ljnijem izračunu mirovinske osnovice moći odlučiti kada se uspostavi službena komunikacija između Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigura­nje i Fonda za socijalno osigura­nje vojnih osiguranika iz SRJ. Osporena presuda i rješe­nja tijela uprave donijeti su pravilnom primjenom zakonskih odredbi kojima su uređeni odnosi iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja. Zakonom o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osigura­nja propisano je da se osiguranicima čija su prava re­gulirana odredbama ovog Zakona (članci 18.–20.) u staž osigura­nja računa i vrijeme za koje su bili osigurani u mirovinskom i invalidskom osigura­nju u svojstvu vojnog osiguranika, te je tako podnosite­lju pravilno vrijeme provedeno u službi u bivšoj JNA uračunato u ukupan mirovinski staž na teme­lju koje­g je ostvario pravo na prijevremenu starosnu mirovinu. Međutim, navedenim zakonima koji se odnose na mirovinsko i invalidsko osigura­nje radnika nije predviđena mogućnost da bi se i plaće ostvarene u razdob­lju službe u bivšoj JNA mogle uzeti u obzir za izračun mirovinske osnovice. U upravnom postupku je nespornim utvrđeno da je podno­site­lju utvrđeno, od strane makedonskog nosite­lja socijalnog osigura­nja, vrijeme osigura­nja od
  35. rujna
  36. godine do
  37. kolovoza
  38. godine odnosno vrijeme u traja­nju od
  39. mjeseci i 25 dana. S obzirom da je taj staž kraći od 12 mjeseci, na teme­lju članka
  40. Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Makedonije o socijalnom osigura­nju on pada na teret Republike Hrvatske, što je, pravilno, u upravnom postupku i utvrđeno.
  41. Opće načelo jednakosti, zajamčeno člankom
  42. Ustava, koje podnosite­lj navodi u ustavnoj tužbi, jamči svakomu sva prava i slobode bez ikakve diskriminacije na bilo kojoj osnovi, dakle, pruža jamstvo svima da su pred zakonom jednaki i da su svi ovlašteni, bez diskriminacije na jednaku pravnu zaštitu. Ocje­njujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka
  43. stav­ka
  44. Ustava, Sud je utvrdio da u konkretnom slučaju ustavno pravo jednakosti pred zakonom nije povrijeđeno. Podnosite­lj nije naveo relevantne razloge koji bi ukazivali da je u provedenom sudskom postupku, pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, bilo postupovnih povreda koje bi mogle dovesti do povreda ­nje­govih ustavnih prava. Sud je obrazložio stajalište iznijeto u presudi, za koje je nedvojbeno da nije pos­ljedica proizvo­ljnog tumače­nja i primjene materijalnog prava, te da nije protivna usta­ljenoj praksi. U tom postupku i u osporenoj presudi o pravima podnosite­lja nije odlučivano samovo­ljno.
  45. Člankom
  46. stavkom
  47. zajamčena je sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti tijela koja imaju javne ovlasti. Tijekom ustavnosudskog postupka, Ustavni sud je utvrdio da podnosite­lju, u konkretnom slučaju, nije povrijeđeno navedeno ustavno pravo. Naime, u konkretnom slučaju podnosite­lj je, neza­dovo­ljan rješe­njima upravnih tijela, pokrenuo upravni spor pred nadležnim sudom, a Upravni sud je, provodeći kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata, o tužbi podnosite­lja meritorno odlučio. Ocijenivši da je či­njenično sta­nje pravilno utvrđeno, da je pravil­no primije­njeno materijalno pravo, te da nema povrede odredbi materijalnog prava, Upravni sud je, odbijajući tužbu podnosite­lja, za svoja utvrđe­nja dao jasne razloge, očitovavši se pritom o svim navodima podnosite­ljeve tužbe.
  48. Podnosite­lju nije povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđe­nje pred zakonom ustanov­ljenim neovisnim i nepristranim sudom (članak
  49. stavak
  50. Ustava) jer je o ­nje­govoj tužbi odlučivao za to nadležni sud, u skladu s odgovarajućim zakonskim odredbama.
  51. Osporenom presudom i rješe­njima upravnih tijela podno­site­lju nije povrijeđeno niti ustavno pravo zajamčeno člankom
  52. stavkom
  53. (»Pravo zaposlenih i članova ­njihovih obite­lji na socijalnu sigurnost i socijalno osigura­nje uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom«) niti ustavno pravo zajamčeno člankom
  54. Ustava.
  55. Na odredbama članaka
  56. i
  57. stavka
  58. Ustava ne može se teme­ljiti ustavna tužba, u smislu članka
  59. Ustavnog zakona.
  60. Stoga je, na teme­lju odredbi članaka
  61. i
  62. Ustavnog zakona, odlučeno kao u izreci.
  63. Odluka o objavi ove odluke teme­lji se na odredbi članka
  64. stavka
  65. Ustavnog zakona. Broj: U-III-2989/2002 Zagreb,
  66. trav­nja
  67. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 52/2004-1192 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 52/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1192 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 23.4.
  68. ELI: /eli/sluzbeni/2004/52/1192 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  69. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.