← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1398/2001 od 7. travnja 2004.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1398/2001 od

  1. travnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1398/2001 od
  3. travnja
  4. NN 54/2004 (28.4.2004.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1398/2001 od
  5. travnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1233 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hra­njski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Že­ljko Potoč­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smi­ljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, u povodu prijedloga za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana
  7. trav­nja
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
  9. stavka
  10. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, broj 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00 i 127/00). II. Ovo rješe­nje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  11. Prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
  12. stavka
  13. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, broj 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00 i 73/00, u da­lj­njem tekstu: ZPDV) podnijela je Stambena zadruga »Zagrebstan«, Zagreb, koju zastupa direktor Grga Jelinić (u da­lj­njem tekstu: predlagate­lj). Predlagate­lj smatra da osporena odredba nije suglasna s člankom
  14. stavkom
  15. i člankom
  16. Ustava Republike Hrvatske.
  17. Članak
  18. ZPDV glasi: »Članak 17.

(1)Porezni obveznik obračunava porez na dodanu vrijednost, prema izdanim računima za isporučena dobra i obav­ljene usluge u obračunskomu razdob­lju.
(2)Kao iznosi izdanih računa iz stavka
  1. ovoga članka smatraju se iznosi iz članka
  2. stavka
  3. i 6., iznosi iz članka
  4. stavka
  5. i
  6. te naplaćeni iznosi iz članka
  7. stavka
  8. ovoga Zakona.
(3)Iznimno od odredbi stavaka
  1. i
  2. ovoga članka, poduzetnik koji je obveznik poreza na dohodak, porez na dodanu vrijednost obračunava prema prim­ljenim (naplaćenim) naknadama. Ako se promijeni način obračuna poreza, tada se prometi ne smiju obuhvatiti dvostruko niti smiju ostati neoporezovani. Oporeziva­nje prema naplaćenim naknadama ne može se primijeniti pri prijenosu pogona.
(4)Od poreza na dodanu vrijednost obračunanog prema odredbama stavka
  1. i
  2. ovoga članka, odbija se pretporez u smislu članka
  3. stavka 1.,
  4. i
  5. ovoga Zakona.
(5)Od poreza na dodanu vrijednost obračunanog prema odredbama stavka
  1. ovoga članka odbija se pretporez u smislu članka
  2. stavka 1.,
  3. i
  4. ovoga Zakona ako je plaćen.«
  5. Predlagate­lj u bitnom ističe da su osporenom odredbom pravne i fizičke osobe, koje moraju obračunavati porez prema izdanim računima, u neravnopravnom položaju prema pravnim i fizičkim osobama koje (teme­ljem stavka
  6. istog članka) obra­ču­navaju porez prema prim­ljenim (naplaćenim) naknadama. Stoga, osporenu odredbu smatra nesuglasnom s odredbom članka
  7. stavka
  8. Ustava, prema kojoj država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Predlagate­lj, nada­lje, ističe da u situaciji kad pojedine pravne i fizičke osobe ne uspiju naplatiti svoja potraživa­nja uslijed objektivnih okolnosti (npr. stečaja dužnika), doslovna primjene osporene odredbe dodatno »kaž­njava« porezne obveznike i u suprotnosti je s osnovnim načelom porezne politike da se porez plaća na dobit, a ne na ostvareni gubitak. Predlagate­lj navodi da je »nemali broj poduzetnika«, primjenom članka
  9. stavka
  10. ZPDV, zbog nemogućnosti plaća­nja poreza završio u stečaju. Stoga je osporena odredbe, prema miš­lje­nju predlagate­lja, u suprotnosti s »poticajem poduzetništva«, a posebno s odredbom članka
  11. stavka
  12. Ustava (svatko je dužan sudjelovati u podmire­nju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima). Slijedom iznijetog, predlaže pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i ukida­njem odredbe članka
  13. stavka
  14. ZPDV.
  15. Na teme­lju članka
  16. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), zatraženo je i dobiveno očitova­nje Ministarstva financija Republike Hrvatske o prijedlogu. Prijedlog nije osnovan.
  17. ZPDV dio je poreznog sustava Republike Hrvatske, koji se, sukladno ustavnoj odrednici iz članka
  18. stavka
  19. Ustava, teme­lji na načelima jednakosti i pravednosti. Prema ovim načelima, porezne obveze moraju biti utvrđene i raspoređene na sve porezne obveznike na način da budu razmjerne moguć­no­stima poreznih obveznika te da na odgovarajući način odražavaju ­njihovu sposobnost plaća­nja poreza. Stoga se zakonom pred kojim su svi jednaki (članak
  20. stavak
  21. Ustava) utvrđuju vrste poreza, ­njihova visina, način obračunava­nja i plaća­nja, porezni obveznici te druga pita­nja važna za pravilnu primjenu poreznih pro­pisa i ostvariva­nje poreznog sustava u cjelini. Određiva­nje predmeta oporeziva­nja, utvrđiva­nje pretpostavki i načina obračunava­nja i plaća­nja, odnosno neplaća­nja poreza, dio je porezne politike i ustroja poreznog sustava, uređenog zakonom i propisima uteme­ljenim na zakonu, koji moraju biti u suglasnosti s Ustavom, odnosno zakonom, a svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske (članak
  22. Ustava). Pri uređiva­nju poreznog sustava, zakonodavac je ovlašten urediti način i postupak plaća­nja poreza na dodanu vrijednost.
  23. Porez na dodanu vrijednost obračunava se i plaća prema odredbama ZPDV (članak
  24. stavak
  25. tog Zakona). To je oblik poreza na promet kojim se oporezuje kraj­nja potroš­nja dobara i usluga, a ubira­nje tog poreza odvija se u svim fazama proizvodno-prometnog ciklusa na način da poduzetnici – porezni obveznici na izlazne isporuke dobara i usluga zaračunavaju porez od koje­g odbijaju vrijednost poreza na svoje ulazne isporuke. Porezni obveznik plaća razliku između izlaznog i ulaznog poreza u obračunskom razdob­lju. Odredbama članka
  26. ZPDV propisana su dva načina utvrđiva­nja i plaća­nja porezne obveze. Prvi način je prema izdanim računima (fakturiranoj realizaciji) za isporučena dobra i obav­ljene usluge u obračunskom razdob­lju (stavak 1.). Na taj način porez utvrđuju i plaćaju obveznici poreza na dobit. Od tako obračunatog poreza, porezni obveznici odbijaju iznos pretporeza, tj. poreza sadržanog u računima prim­ljenim od dobav­ljača ili poreza plaćenog pri uvozu (bez obzira jesu li platili račun dobav­ljaču). Drugi način utvrđiva­nja obveze poreza na dodanu vrijednost propisan je odredbom članka
  27. stavka
  28. ZPDV za poduzetnike – obveznike poreza na dohodak. Oni obvezu poreza na dodanu vrijednost utvrđuju prema prim­ljenim (naplaćenim) naknadama, dok pretporez sadržan u ulaznim računima mogu odbiti tek kad plate račune svojim dobav­ljačima. Slijedom iznijetog, va­lja zak­ljučiti da se navedena dva načina utvrđiva­nja i plaća­nja porezne obveze, propisana odredbama članka
  29. stavaka
  30. i
  31. ZPDV, odnose na različite kate­gorije poreznih obveznika.
  32. U odnosu na tvrd­nju predlagate­lja da je osporena odredba nesuglasna s odredbom članka
  33. stavka
  34. Ustava (svatko je dužan sudjelovati u podmire­nju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima) jer »kaž­njava« porezne obveznike koji uslijed objektivnih okolnosti ne uspiju naplatiti svoja potraživa­nja, Ustavni sud ističe s­ljedeće: ZPDV oporezuje se kraj­nja potroš­nja, što znači da porezni teret snosi kraj­nji potrošač. Osoba koja je prema ZPDV utvrđena poreznim obveznikom (pravna ili fizička osoba koja obav­lja isporuke dobara i usluga) samo je posrednik koji prikup­lja porez od kraj­nje­g potrošača te ga pros­ljeđuje u državni proračun. Prema odredbi članka
  35. stavka
  36. ZPDV, osnovicu za obračun PDV-a čini naknada za isporučena dobra ili obav­ljene usluge. Naknadom se smatra sve ono što primate­lj dobara ili usluga treba dati ili platiti za isporučena dobra i obav­ljene usluge. Prema odredbi članka
  37. stavka
  38. ZPDV, ako se porezna osnovica naknadno promijeni (između ostalog i zbog nemo­guć­nosti naplate), tada poduzetnik, koji je isporučio dobro ili obavio uslugu, može ispraviti (sma­njiti) iznos poreza na način propisan tom odredbom. U slučaju da se potraživa­nje ne može naplatiti ili se naplati u iznosu ma­njem od ugovorenog, porezni obveznik (suprotno tvrd­nji predlagate­lja) ne duguje državi porez, uz uvjet da je primate­lj isporuke ispravio odbitak pretporeza.
  39. Osvrćući se na predlagate­ljevu tvrd­nju da osporena odred­ba nije suglasna s odredbom članka
  40. stavka
  41. Ustava, kojom je propisano da se porezni sustav teme­lji na načelima jednakosti i pravednosti, Ustavni sud napomi­nje da ta ustavna načela obuhvaćaju zahtjev da se porez plaća prema ekonomskoj snazi poreznih obveznika, što znači da subjekti s većom ekonomskom snagom moraju platiti više, dok subjekti jednake ekonomske snage plaćaju jednaki iznos poreza. Či­njenica da su odredbama ZPDV za dvije različite kate­gorije poreznih obveznika – obveznike poreza na dobit i obveznike poreza na dohodak, propisana dva različita načina utvrđiva­nja i plaća­nja poreza na dodanu vrijednost, nema znače­nje povrede ustavnih načela pravednosti i jednakosti u oporeziva­nju, kao ni povredu ustavnog jamstva jednakopravnog položaja svih poduzetnika na tržištu (članak
  42. stavak
  43. Ustava).
  44. S obzirom na navedeno, teme­ljem članka
  45. stavka
  46. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, riješeno je kao u točki I. izreke.
  47. Objava rješe­nja (točka II. izreke) teme­lji se na odredbi članka
  48. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvat­ske. Broj: U-I-1398/2001 Zagreb,
  49. trav­nja
  50. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 54/2004-1233 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 54/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1233 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 28.4.
  51. ELI: /eli/sluzbeni/2004/54/1233 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  52. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.