← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-367/1998, od 7. travnja 2004. i Izdvojeno mišljenje uz Rješenje broj: U-I-367/1998 od 7. travnja 20

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-367/1998, od

  1. travnja
  2. i Izdvojeno mišljenje uz Rješenje broj: U-I-367/1998 od
  3. travnja
  4. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-367/1998, od
  5. travnja
  6. i Izdvojeno mišljenje uz Rješenje broj: U-I-367/1998 od
  7. travnja
  8. NN 54/2004 (28.4.2004.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-367/1998, od
  9. travnja
  10. i Izdvojeno mišljenje uz Rješenje broj: U-I-367/1998 od
  11. travnja
  12. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1235 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vuko­jević i Milan Vuković, povodom prijedloga Dorice Nikolić iz Zagreba, za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana
  13. travnja
  14. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  15. Zakona o zračnim lukama (»Na­rodne novine«, broj 19/98). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  16. Dorica Nikolić iz Zagreba podnijela je Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o zračnim lukama (»Narodne novine«, broj 19/98 – u daljnjem tekstu: Zakon), u cijelosti, iako, prema obrazloženju prijedloga, predlagateljica, po ocjeni ovog Suda, osporava one odredbe Zakona koje se odnose na »Zračnu luku Zagreb« d.o.o.
  17. Zakon o zračnim lukama donesen je
  18. siječnja
  19. godine, a stupio je na snagu
  20. veljače
  21. godine (»Narodne novine«, broj 19/98).
  22. Osporena odredba glasi: Članak 13.

(1)Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, »Zračna luka Zagreb«, d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, čiji je član Grad Zagreb, postaje društvo s ograničenom odgovornošću čiji je član Republika Hrvatska, Zagrebačka županija, Grad Zagreb i Grad Velika Gorica.
(2)U temeljnom kapitalu društva iz stavka
  1. ovoga članka sudjeluju Republika Hrvatska 55%, Zagrebačka županija 5%, Grad Zagreb 35% i Grad Velika Gorica 5%.
  2. Predlagateljica smatra da su povrijeđene odredbe članka
  3. stavka 1., članka
  4. stavka 4., članka
  5. Ustava Republike Hrvatske i ustavno načelo iz članka
  6. Ustava, slijedom čega pred­laže da se nakon provedenog postupka, donese odluka o ukidanju Zakona o zračnim lukama. U prijedlogu navodi da je Trgovačko društvo »Zračna luka Zagreb« d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Pleso b.b., u isključivom vlasništvu Grada Zagreba kao jedinog osnivača i člana društva. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: Tt-95/12085-2 od
  7. veljače
  8. godine u sudski registar je upisano usklađenje općih akata društva »Zračna luka Zagreb« d.o.o. sa Zakonom o trgo­vačkim društvima, kao i povećanje temeljnog kapitala dru­štva. Predlagateljica smatra da se osporenim Zakonom mijenjaju udjeli u imovini i to na način da se od cjelovitog (stopostotnog) udjela Grada Zagreba u temeljnom kapitalu »Zračne luke Zagreb« d.o.o., Gradu Zagrebu oduzima 65%, dok se 55% daje Republici Hrvatskoj, 5% Zagrebačkoj županiji, a 5% Gradu Velika Gorica i to sve pod uvjetom članka
  9. Zakona, što je po svom ustavnosudskom sadržaju oduzimanje vlasništva – izvlaštenje. S obzirom da se osporenim Zakonom provodi izvlaštenje Grada Zagreba, neispunjenjem pretpostavki utvrđenih Ustavom, uz činjenicu da nikada pravo vlasništva nije osporavano, a ujedno se vrši umanjenje prava koja su stečena ulaganjem kapitala, što u naš pravni sustav unosi pravnu nesigurnost, predlagateljica prijedlog smatra utemeljenim. Prijedlog nije osnovan.
  10. U konkretnom slučaju, nakon što je pribavljen odgovor Vlade Republike Hrvatske, očitovanje Ministarstva pomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske, Gradske skupštine Grada Zagreba, župana Zagrebačke županije, »Zračne luke Zagreb«, uvidom u Društveni ugovor od
  11. svibnja
  12. godine, cjelovitom analizom dokumentacije, ustavnih i zakonskih odredbi, ovaj je Sud utvrdio sljedeće: Odluku o organiziranju javnog poduzeća »Aerodrom Zagreb« donijela je Skupština Grada Zagreba
  13. veljače
  14. godine (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, broj 2/91), temeljem odredbe članka 196b. Zakona o poduzećima. Rješenjem Okružnoga privrednog suda u Zagrebu, broj: Fi-5030/92 od
  15. travnja
  16. godine, u sudski registar upisano je organiziranje javnog poduzeća: »Aerodrom Zagreb« poduzeće za aerodromske usluge, društvo s ograničenom odgovornošću, Zagreb, Pleso bb. Rješenjem Okružnoga privrednog suda u Zagrebu, broj: Fi-1821/93 od
  17. veljače
  18. godine, u sudski registar upisana je promjena naziva: »Zračna luka Zagreb«, poduzeće za usluge u zračnom prometu, društvo s ograničenom odgovornošću, Zagreb, Pleso bb. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: Tr-95/12085-2 od
  19. veljače
  20. godine, u sudski registar je upisano usklađenje općih akata društva »Zračna luka Zagreb« d.o.o. sa Zakonom o trgovačkim društvima, kao i povećanje temeljnog kapitala društva. Iz izvatka sudskog registra proizlazi da je »Zračna luka Zagreb« upisana kao društvo s ograničenom odgovornošću čiji je jedini osnivač Grad Zagreb, s temeljnim kapitalom od 804.429.609,00 kn, na temelju izjave o usklađivanju općih akata sa Zakonom o trgovačkim društvima i odluke o povećanju temeljnog kapitala od
  21. studenoga
  22. godine. Temeljem odredbe članka
  23. osporenog Zakona, članovi Društva - Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Zagrebačka županija i Grad Velika Gorica dana
  24. svibnja
  25. godine sklopili su Društveni ugovor. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: Tt-98/4069 od
  26. rujna
  27. godine u sudski registar je upisano usklađenje s odredbama Zakona o zračnim lukama i Društvenim ugovorom od
  28. svibnja
  29. godine, promjena predmeta poslovanja uz promjenu jedinog osnivača d.o.o. u više članova društva u dru­štvo s ograničenom odgovornošću pod tvrtkom »Zračna luka Zagreb« d.o.o.
  30. Zakon o poduzećima (»Službeni list«, broj 77/88, 40/98 i 46/90, »Narodne novine«, broj 53/91), u članku 196b. propisao je: »
(1)Postojeće organizacije udruženog rada od posebnoga društvenog interesa mogu se organizirati kao javna poduzeća donošenjem odluke nadležne društveno-političke zajednice o organiziranju.
(2)Društveno-politička zajednica sudjeluje u upravljanju u javnom poduzeću razmjerno uloženom kapitalu.
(3)Kapital iz stava
  1. ovog člana smatra se državnim vlasništvom.« Zakonom o zračnim lukama (članak 1.) propisano je, da je zračna luka prostor otvoren za javni zračni promet i dobro od interesa za Republiku Hrvatsku.
  2. Ustavni sud ocjenjuje kako je pravo zakonodavca da Zakonom o zračnim lukama uredi organizaciju zračnih luka kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku. Pored toga, s obzirom da je temeljem odredbe članka 196b. stavka
  3. Zakona o poduzećima kapital predmetne zračne luke bio u državnom vlasništvu to je Republika Hrvatska, temeljem svojih vlasničkih ovlaštenja, imala pravo raspodijeliti udjele u trgo­vač­kom društvu »Zračna luka« d.o.o. na način kako je to određeno osporenim Zakonom.
  4. Ustavni sud ocjenjuje da osporene odredbe Zakona kojima je izvršena raspodjela temeljnog kapitala društva »Zračna luka« d.o.o. Zagreb, na način da u temeljnom kapitalu društva sudjeluju Republika Hrvatska 55%, Zagrebačka županija 5%, Grad Zagreb 35% i Grad Velika Gorica 5%, nisu protivne članku
  5. stavku
  6. Ustava, kojim se jamči pravo vlasništva, članku
  7. stavku
  8. Ustava koji utvrđuju da se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom, a ni članku
  9. Ustava kojim su utvrđene pretpostavke pod kojima je moguće ograničiti ili oduzeti vlasništvo ako je to u interesu Republike Hrvatske i uz naknadu tržišne vrijednosti.
  10. Slijedom navedenog Ustavni sud je, temeljem odredbe članka
  11. stavka
  12. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Repub­like Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), riješio je kao u točki I. izreke. Točka II. izreke utemeljena je na odredbi članka
  13. stavka
  14. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-367/1998 Zagreb,
  15. travnja
  16. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. * * * Na temelju članka
  17. stavaka
  18. i
  19. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst) i članaka
  20. i
  21. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 181/03) dajem IZDVOJENO MIŠLJENJE uz Rješenje broj: U-I-367/1998 od
  22. travnja
  23. Protivim se izreci i obrazloženju Rješenja, broj: U-I-367/1998 od
  24. travnja
  25. (dalje u tekstu: Rješenje) kojim je odbijen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  26. Zakona o zračnim lukama (»Narodne novine«, broj 19/98).
  27. Na dan stupanja na snagu Zakona o zračnim lukama,
  28. veljače
  29. godine, ustavnopravno mjerodavno bilo je sljedeće činjenično i pravno stanje: Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: Tr-95/12085-2 od
  30. veljače
  31. godine u sudski registar (…) upisana je »Zračna luka Zagreb« d.o.o. čiji je jedini osnivač Grad Zagreb, s temeljnim kapitalom od 804.429.609,00 kn, na temelju izjave o usklađivanju općih akata sa Zakonom o trgovačkim društvima i odluke o povećanju temeljnog kapitala od
  32. studenoga
  33. godine. To rješenje o upisu u sudski registar nitko nije osporio u zakonom propisanom roku, pa je rješenje postalo pravomoćno. Osporena odredba članka
  34. Zakona o zračnim lukama mijenja pravomoćni akt sudske vlasti. Uz to mijenja udjele u temeljnom kapitalu trgovačkog društva »Zračne luke« d.o.o. tako da je oduzet dio tog kapitala u korist Republike Hrvatske, Zagrebačke županije i Grada Velike Gorice, koje određuje kao članove trgo­vačkog društva. Zakon o Gradu Zagrebu (»Narodne novine«, broj 90/92, stupio na snagu
  35. prosinca
  36. godine) ustrojio je Grad Zagreb sukladno Ustavu, a prestala je postojati općina Grad Zagreb. Zakon o Gradu Zagrebu organski je zakon (članak
  37. stavak
  38. Ustava, »Narodne novine«, broj 56/90). Dakle Grad Zagreb ustrojen sukladno Ustavu poduzeo je sve radnje za usklađivanje općih akata društva »Zračna luka Zagreb« d.o.o. sa Zakonom o trgovačkim društvima. Pravomoćnošću tog rješenja nastupio je i učinak »preuzimanja« temeljem članka
  39. Zakona o Gradu Zagrebu prema kojem je Grad Zagreb pravni sljednik dosadašnje općine Grad Zagreb. Zakon o zračnim lukama (stupio na snagu
  40. veljače
  41. godine), kao kasniji zakon, a prema pravnoj snazi niži je od Zakona o Gradu Zagrebu, nije mogao drugačije urediti pravne odnose koji se odnose na osnivačka prava Grada Zagreba.
  42. U obrazloženju Rješenja nisu navedeni ustavnopravni razlozi za dopuštenost normativnog sadržaja članka
  43. Zakona o zračnim lukama. U točki
  44. Rješenja navodi se normativni sadržaj članka 196b. Zakona o poduzećima. Nakon stupanja na snagu Zakona o Gradu Zagrebu, koji je prema pravnoj snazi iznad Zakona o zračnim lukama kao što je već prethodno navedeno, pogrešno je pozivanje na odredbe članka 196b. Zakona o poduzećima. Povi­jes­na interpretacija s pomoću odredbe članka 196b. Zakona o poduzećima u konkretnom slučaju nije dopuštena. U točki
  45. Rješenja, u zadnjoj rečenici, istaknuta je odredba članka
  46. stavka
  47. Zakona o zračnim lukama, a propisuje »Zračna luka je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku«. U točki
  48. Rješenja navodi se »Ustavni sud ocjenjuje kako je pravo zakonodavca da Zakonom o zračnim lukama uredi organizaciju zračnih luka kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku«. Za razmatranje ustavnopravnog položaja dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mjerodavna je odredba članka
  49. Ustava. Prema stavku
  50. članka
  51. dobra od interesa za Republiku Hrvat­sku određena su po sili samog Ustava, ili su prema ovlasti sadržanoj u toj ustavnoj odredbi kao takva određena zakonom. Prema stavku
  52. članka
  53. Ustava »Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.« Nema dvojbe da odredba članka
  54. Ustava sadržava ustavnu osnovu za uređenje pravnog položaja dobra od interesa za Repub­liku Hrvatsku, te da pravni položaj dobra od interesa za Repub­liku Hrvatsku mogu imati i zračne luke. Temeljem te ustavne odredbe zakonodavac uređuje upotrebljavanje i iskorištavanje dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, kao i naknadu za ograničenja kojima su podvrgnuti vlasnici dobra od interesa za Republiku Hrvatsku. Oduzimanje vlasništva ne može se temeljiti na odredbi članka
  55. Ustava, stoga je pogrešno pozivanje na ustavni institut dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.
  56. Polazeći od izloženog, mišljenja sam da odredba članka
  57. Zakona o zračnim lukama nije suglasna sa člankom
  58. Ustava u dijelu kojim je propisana nepovredivost vlasništava i vladavina prava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Također odredba članka
  59. Zakona o zračnim lukama nije su­­glasna sa člankom
  60. stavkom
  61. (jamči se pravo vlasništva) i člankom
  62. Ustava (propisane pretpostavke za oduzimanje vlas­ništva i ograničenje prava vlasništva).
  63. Ustavnopravni razlozi zahtijevali su prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti članka
  64. Zakona o zračnim lukama prihvatiti i tu odredbu ukinuti. Pritom je valjalo imati na umu i Odluku Ustavnog suda, broj: U-I-474/96 i U-I-733/96 od
  65. veljače
  66. (»Narodne novine«, broj 27/98) kojom je ukinut Zakon o pretvorbi Zagrebačkog velesajma (»Narodne novine«, broj 55/96), a razlozi za odstupanje od stajališta zauzetog u toj odluci nisu navedeni. Zagreb,
  67. travnja
  68. Sutkinja Agata Račan, v. r. Rješenje, NN 54/2004-1235 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 54/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1235 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 28.4.
  69. ELI: /eli/sluzbeni/2004/54/1235 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  70. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.