← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3514/2003 od 28. travnja 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3514/2003 od

  1. travnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3514/2003 od
  3. travnja
  4. NN 61/2004 (14.5.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-3514/2003 od
  5. travnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1363 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlu­čivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, pred­sjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi M. Z. iz S., koju zastupa J. M., odvjetnica iz Z., na sjednici održanoj
  7. travnja 2004., jedno­glas­no je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: P2-1068/03 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvoga idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnositeljici ustavne tužbe, M. Z. iz S., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  3. stavka
  4. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst) u iznosu od 12.450,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice za njezinu isplatu Ministarstvu financija Republike Hrvatske. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  5. Ustavna tužba podnijeta je temeljem odredaba članka
  6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narod­ne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Us­tav­ni zakon), jer podnositeljica smatra da postupak koji je tužbom Općinskom sudu u Zagrebu pokrenula
  7. svibnja
  8. radi utvrđenja očinstva i tužbom od
  9. veljače
  10. radi uzdrža­vanja, predugo traje, čime joj je povrijeđeno pravo na pošteno suđenje u razumnom roku iz članka
  11. stavka
  12. Ustava Repub­like Hrvatske. Podnositeljica predlaže da Sud odredi Općinskom sudu u Zagrebu rok od tri mjeseca za donošenje odluke u predmetu poslovni broj: P2-1068/
  13. Ujedno predlaže da joj Sud odredi primjerenu naknadu u iznosu od 40.000,00 kuna. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  14. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  15. Ustavnog zakona, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositeljice, zajamčenog u članku
  16. stavku
  17. Ustava: – podnositeljica je tužbom podnesenom
  18. svibnja
  19. pred Općinskim sudom u Zagrebu pokrenula postupak radi utvr­đe­nja očinstva; – prvo ročište za glavnu raspravu zakazano je za
  20. lipnja 1990., a na njemu je rješenjem tada malodobnoj podnositeljici dodijeljen rok od 60 dana unutar kojeg će pokrenuti postupak kod nadležnog Centra za socijalni rad da joj se postavi staratelj za poseban slučaj u tom predmetu; – sljedeće ročište održano je
  21. listopada
  22. te je riješeno da se provede dokaz saslušanjem zakonske zastupnice malodobne tužiteljice i tuženika, zbog čega je rasprava odgođena, a sljedeća je zakazana za
  23. prosinca 1990.; – na ročište
  24. prosinca
  25. nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava odgođena i sljedeća je zakazana za
  26. siječnja 1991.; – na ročištu
  27. siječnja
  28. saslušana je zakonska zastupnica tužiteljice i tuženik te je riješeno da se provede vještačenje tipizacijom tkiva; – na ročištu
  29. travnja
  30. riješeno je da se odbija prijedog opunomoćenika tuženika za provođenje novog vještačenja, da se priklopi radi donošenja odluke o spajanju spisa, broj: P3-165/91 (uzdržavanje) te da se zatraže podaci o primanjima tuženika; – rasprava od
  31. siječnja
  32. odgođena je za
  33. ožujka 1992., jer nije pristupio opunomoćenik tuženika; – rasprava od
  34. ožujka
  35. odgođena je do dostave podataka o osobnim primanjima stranaka; – na ročištu
  36. listopada
  37. rasprava je odgođena jer treba ponovno zatražiti podatke o primanjima tuženika koje treba dostaviti u roku od 30 dana, a u suprotnom će se zakazati rasprava radi dopunskog saslušanja tuženika na istu okolnost; – na ročištu od
  38. lipnja
  39. rasprava je odgođena radi ponovnog traženja podataka o osobnim primanjima stranaka; – na ročištu od
  40. travnja
  41. rasprava je odgođena radi ponovnog traženja podataka o visini primanja za tuženika, a nova će biti zakazana kada bude udovoljeno traženju suda; – podneskom od
  42. studenoga
  43. podnositeljica moli sud da nastavi postupak kao hitan, jer se radi o uzdržavanju malodobnog djeteta, a spor se vodi od
  44. godine; – na ročištu od
  45. siječnja
  46. riješeno je da se provede dokaz saslušanjem stranaka, zbog čega je sljedeća rasprava zakazana za
  47. veljače 1995.; – na raspravi
  48. veljače
  49. saslušana je majka tužiteljice, a tuženik nije pristupio, iako je uredno pozvan; – rješenjem od
  50. srpnja
  51. sud vraća tužiteljici tužbu radi ispravka, što ona čini podneskom od
  52. srpnja
  53. i moli nastavak postupka; – dopisom od
  54. kolovoza
  55. sud poziva opunomoćenicu tužiteljice da dostavi točne podatke o njezinoj majci, kako bi ju se saslušalo kao svjedoka, što ova čini
  56. rujna
  57. i moli nastavak postupka, a dopisom od istoga dana sud poziva opuno­moćenicu tuženika da dostavi podatke o primanjima tuženika; – na raspravi od
  58. prosinca
  59. riješeno je da se izdvoji postupak za uzdržavanje radi vođenja posebnog postupka te je donesena presuda broj: P2-795/90-66, kojom je utvrđeno da je G. I. iz Z., naravni otac podnositeljice, a protiv te presude tuženik je
  60. siječnja
  61. podnio žalbu koja je
  62. travnja
  63. sa spisom proslijeđena Županijskom sudu Grada Zagreba; – Županijski sud u Gradu Zagrebu dopisom od
  64. veljače
  65. vraća spis broj: P2-795/90 Općinskom sudu u Zagrebu radi dopune presude od
  66. prosinca 1995., jer je propustio odlučiti po službenoj dužnosti o uzdržavanju podnositeljice; – na ročištu od
  67. prosinca
  68. pred Općinskim sudom u Zagrebu, riješeno je da se priklopi spis broj: P3-165/91 te se utvrđuje da je majka podnositeljice umrla, a postupak imenovanja skrbnika nije dovršen, pa ročište nije održano; – Centar za socijalnu skrb, Ured Maksimir, Zagreb, donio je pod klasom: UP/I-552-02/98-02/01 od
  69. travnja
  70. rješenje o postavljanju staratelja podnositeljici; – na ročište od
  71. listopada
  72. nije pristupio Centar za socijalnu skrb, ni tuženik; – na ročište od
  73. svibnja
  74. nisu pristupili ni skrbnik, ni opunomoćenik podnositeljice pa je sljedeće određeno za
  75. rujna 1999., o kojem u preslici sudskog spisa nema podataka; – na raspravi od
  76. studenoga
  77. saslušan je podno­site­ljičin skrbnik, obvezan je opunomoćenik podnositeljice dostaviti potvrde o njezinim mirovinskim primanjima te je sljedeće ro­čište zakazano za
  78. veljače 2000.; – ročište od
  79. veljače
  80. nije održano jer nije pristupio tuženik, a sljedeće je određeno za
  81. ožujka 2000.; – na ročište od
  82. ožujka
  83. opet nije pristupio tuženik, pa je ono odgođeno, a podnositeljica je obvezana urediti tužbeni zahtjev glede uzdržavanja; – ročište od
  84. srpnja
  85. odgođeno je za
  86. rujna
  87. radi očitovanja tuženika na podnesak podnositeljice kojim je specificirala tužbeni zahtjev; – dopunsku presudu o uzdržavanju, Općinski sud u Zagrebu donio je
  88. rujna 2000., a tuženik je protiv te dopunske presude podnio žalbu
  89. listopada 2000., koja je Županijskom sudu proslijeđena
  90. studenoga 2000.; – Županijski sud u Zagrebu, uz dopis od
  91. svibnja
  92. vratio je cijeli spis Općinskom sudu u Zagrebu, radi dostavljanja prvostupanjske dopunske presude skrbniku podnositeljice i dostave žalbe protiv te presude na odgovor; – Županijski sud u Zagrebu, presudom od
  93. travnja
  94. odbio je žalbu tuženika protiv presude od
  95. prosinca 1995., a rješenjem od istoga dana ukinuo je dopunsku presudu od
  96. rujna
  97. i u tom dijelu predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a tuženik je protiv drugostupanjske presude izjavio reviziju
  98. srpnja 2003.; – Vrhovni sud izvijestio je Ustavni sud da je u ovom predmetu odlučio o reviziji
  99. veljače
  100. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U ZAGREBU I VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE
  101. Na temelju članka
  102. stavka
  103. alineje
  104. Ustavnog zakona, Ustavni sud je
  105. prosinca
  106. zatražio od Općinskog suda u Zagrebu da se izjasni o navodima ustavne tužbe. U očitovanju od
  107. siječnja
  108. Općinski sud u Zagrebu ukratko opisuje redoslijed rada opisan u točki
  109. ovog obrazlo­ženja te navodi da se ne može detaljnije očitovati, jer je spis na Vrhovnom sudu u povodu revizije tuženika, pa je dopisom od
  110. siječnja
  111. zatraženo očitovanje od Vrhovnog suda. Kao što je već rečeno, Vrhovni sud izvijestio je Ustavni sud da je odluka o reviziji donesena
  112. veljače
  113. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  114. Za ovaj ustavnosudski postupak mjerodavne su odredbe članka
  115. stavka
  116. Ustava Republike Hrvatske i članka
  117. Ustav­nog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  118. Razmatrajući navode ustavne tužbe i dostavljenog očito­vanja Općinskog suda u Zagrebu, Ustavni sud je utvrdio da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredaba članka
  119. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 5.
  120. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  121. svibnja
  122. podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Zagrebu. Ustavna tužba podnesena je
  123. studenoga
  124. Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno trinaest
(13)godina, pet
(5)mjeseci i pet
(5)dana. Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97 i 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, u daljnjem tekstu: Europska konvencija) stupio je na snagu
  1. studenoga
  2. Od dana stupanja na snagu, Europska konvencija čini, temeljem članka
  3. Ustava Republike Hrvatske, dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske od
  4. studenoga
  5. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  6. studenoga 2000., izmjenama članka
  7. stavka
  8. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 113/00). Iz navedenih razloga ispitivanje razumnosti trajanja sudskih postupaka prije
  9. studenoga 1997., u pravilu, nije predmet ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  10. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo ni kao konvencijsko ni kao ustavno. Ustavni sud je ocijenio da se u ovom slučaju, pravno relevantnim razdobljem za povredu prava na razumnu duljinu trajanja sudskog postupka smatra razdoblje od
  11. studenoga
  12. (kada su odredbe Konvencije postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske) do
  13. studenoga
  14. (dana podnošenja ustavne tužbe podnositeljice), što ukupno iznosi šest
(6)godina. 5.2. POSTUPANJE NADLEŽNIH SUDOVA Pregledom sudskog spisa predmeta utvrđeno je da je prvostupanjskom sudu za donošenje presude o utvrđivanju očinstva trebalo pet
(5)godina i dvadeset
(20)dana, a za donošenje dopunske presude o uzdržavanju devet
(9)godina, šest
(6)mjeseci i 11 (jedanaest) dana, nakon što je održano ukupno dvadeset ročišta, što upućuje na zaključak da sud u svojem postupanju nije bio učinkovit. 5.
  1. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositeljica ustavne tužbe, kao tužiteljica u sudskom postupku nije pridonijela duljini sudskog postupka. 5.
  2. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Iz spisa predmeta je razvidno da dosadašnji tijek sudskog postupka ukazuje da se u konkretnom slučaju ne radi o osobito složenoj sudskoj stvari, jer je parnični postupak pokrenut radi utvrđivanja očinstva i uzdržavanja, a za utvrđivanje očinstva provedeno je vještačenje u ožujku mjesecu
  3. godine.
  4. Sukladno navedenom, Ustavni sud ocjenjuje da je nerazumno dugim trajanjem sudskog postupka u konkretnom slučaju, povrijeđeno ustavno pravo podnositeljice da zakonom ustanov­ljeni, neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  5. stav­kom
  6. Ustava Republike Hrvatske, posebno s obzirom na činjenicu da se radi o statusnoj stvari koja treba imati prednost u rješavanju.
  7. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti te posebno sveukupno vrijeme trajanja sudskog postupka, u smislu odredbe članka
  8. stavka
  9. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  10. Sukladno odredbi članka
  11. stavka
  12. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud, u pravilu, određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje. Pri utvrđivanju visine naknade temeljem članka
  13. stavka
  14. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, imajući pri tom u vidu i vrstu postupka o kojem se radi, a napose značaj koji postupak ima za podnositeljicu, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. Budući da je Ustavni sud ovlašten temeljem članka
  15. stav­ka
  16. Ustavnog zakona u svakom pojedinom slučaju odrediti i rok za donošenje sudske odluke, na visinu naknade u konkretnom slučaju utjecala je i činjenica da je Općinskom sudu u Zagrebu određen kratak rok u kojem je taj sud dužan donijeti odluku u predmetu poslovni broj: P2-1068/03, čime se na najdjelotvorniji način ostvaruje i svrha samoga sudskog postupka.
  17. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, na temelju odredaba članaka
  18. i
  19. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u izreci.
  20. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
  21. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-3514/2003 Zagreb,
  22. travnja
  23. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 61/2004-1363 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 61/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1363 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 14.5.
  24. ELI: /eli/sluzbeni/2004/61/1363 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  25. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.