← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-4179/2003 od 26. svibnja 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-4179/2003 od

  1. svibnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-4179/2003 od
  3. svibnja
  4. NN 75/2004 (7.6.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-4179/2003 od
  5. svibnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1525 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vu­ko­jević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi M. K. iz Z., kojeg zastupa punomoćnica J. M., odvjetnica iz Z., na sjednici održanoj
  7. svibnja
  8. godine, donio je sljedeću ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: P2-1069/03, raniji broj: P-109/90, u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Us­tav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, M. K. iz Z., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  3. stavka
  4. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst i 55/01) u iznosu od 6.800,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja za njezinu isplatu Ministarstvu financija. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  5. Ustavna tužba podnijeta je temeljem odredaba članka
  6. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narod­ne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Us­tav­ni zakon), jer podnositelj smatra da postupak koji je tužbom Općinskom sudu u Zagrebu pokrenuo
  7. siječnja
  8. radi osporavanja očinstva, predugo traje, čime mu je povrijeđeno pravo na pošteno suđenje u razumnom roku iz članka
  9. stavka
  10. Ustava Republike Hrvatske. Podnositelj predlaže da Sud odredi Općinskom sudu u Zagrebu rok od tri mjeseca za donošenje odluke u predmetu poslov­ni broj: P2-1069/
  11. Ujedno predlaže da mu Sud odredi primjerenu naknadu u iznosu od 21.000,00 kuna i naknadu troška za podizanje ustavne tužbe u iznosu od 1.500,00 kuna. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  12. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  13. Ustavnog zakona, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog u članku
  14. stavku
  15. Ustava: – podnositelj je tužbom podnesenom
  16. siječnja
  17. pred Općinskim sudom u Zagrebu pokrenuo postupak radi osporavanja očinstva; – rješenjem Centra za socijalni rad Grada Zagreba – Općina Centar, klasa: UP/I-552-02/90-08 od
  18. veljače
  19. imenovan je mldb. D. D. staratelj; – prvo ročište za glavnu raspravu zakazano je za
  20. lipnja 1990., no ono je na zahtjev staratelja odgođeno; – podnescima od
  21. listopada i
  22. studenoga
  23. podnositelj moli zakazivanje rasprave i nastavak postupka; – sljedeće ročište zakazano je za
  24. siječnja 1991., ali je odgođeno jer nije pozvan staratelj; – na ročištu od
  25. veljače
  26. riješeno je da se izvede dokaz liječničkim vještačenjem analizom krvi te je tužitelj pozvan na plaćanje predujma; – na ročištu od
  27. srpnja
  28. riješeno je da je tužitelj dužan u roku 15 dana dostaviti dokaz o plaćenom predujmu za vještačenje, što je učinjeno
  29. srpnja 1992.; – vještačenje je određeno za
  30. listopada 1992., no isto nije provedeno radi spriječenosti prvotužene; – sljedeće vještačenje određeno je za
  31. prosinca 1992., no isto nije provedeno jer nije pristupio podnositelj; – vještačenje je ponovno određeno za
  32. veljače 1993., no isto nije provedeno jer stranke nisu pristupile; – sljedeće vještačenje određeno je za
  33. travnja 1993., no isto nije provedeno jer nisu pristupile tužene; – vještačenje je opet određeno za
  34. lipnja 1993., no isto nije provedeno jer nije pristupio podnositelj; – sljedeće vještačenje određeno je za
  35. rujna 1993., no isto nije održano jer nisu pristupile tužene; – na ročištu od
  36. studenoga
  37. riješeno je da se pozove Centar za socijalni rad općine Centar, Zagreb, radi očitovanja na okolnost bi li vještačenje moglo štetiti djetetu s obzirom na uzrast i psihičko stanje, čemu je udovoljeno
  38. siječnja 1997.; – podneskom od
  39. prosinca
  40. podnositelj moli nastavak postupka; – sljedeće ročište zakazano je za
  41. lipnja 1998., ali je otkazano zbog bolesti suca; – na ročištu od
  42. svibnja
  43. riješeno je da se pozove Centar za socijalnu skrb da u roku 30 dana izradi mišljenje u vezi provođenja vještačenja tipizacijom tkiva; – podneskom od
  44. srpnja
  45. podnositelj moli nastavak postupka; – Centar za socijalnu skrb dostavlja mišljenje
  46. srpnja 2000.; – na ročištu od
  47. studenoga
  48. rješenjem je pozvan Centar za socijalnu skrb da postavi drugotuženoj skrbnika za poseban slučaj, nakon što je raniji staratelj umro, pa je novi skrbnik imenovan
  49. veljače 2001.; – vještačenje analizom genomske DNA određeno je za
  50. svibnja 2001., no isto nije provedeno jer nisu pristupile tužene; – novo vještačenje određeno je za
  51. srpnja 2001., no isto nije provedeno jer nisu pristupile tužene; – na ročište od
  52. listopada
  53. nije pristupila prvotužena zbog bolesti, saslušan je podnositelj, a sljedeće ročište je zakazano za
  54. studenoga 2002.; – na ročištu od
  55. studenoga
  56. saslušana je prvotužena i glavna rasprava je zaključena te je donesena presuda kojom se podnositeljev tužbeni zahtjev odbija; – protiv prvostupanjske presude od
  57. studenoga
  58. pod­nositelj je izjavio žalbu
  59. veljače
  60. o kojoj je Županijski sud u Zagrebu donio presudu
  61. lipnja
  62. na način da je ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vratio Općinskom sudu u Zagrebu na ponovno suđenje, pred kojim se predmet sada vodi pod novim brojem: P2-1069/03; – rješenjem od
  63. listopada
  64. Općinski sud u Zagrebu određuje provođenje vještačenja analizom krvi DNA metodom, koje je zakazano za
  65. studenoga 2003., no isto nije provedeno jer tužene nisu pristupile zbog bolesti drugotužene; – sljedeće vještačenje određeno je za
  66. siječnja 2004., no isto nije održano jer nije pristupio podnositelj, ni prvotužena, a drugotužena je odbila dati krv radi anemičnosti; – vještačenje je ponovno određeno za
  67. ožujka 2004., uz napomenu da se vještačenje može provesti i na uzorku sline ili uzorku krvi iz prsta. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U ZAGREBU
  68. Na temelju članka
  69. stavka
  70. alineje
  71. Ustavnog zakona, Ustavni sud je
  72. veljače
  73. zatražio od Općinskog suda u Zagrebu da se izjasni o navodima ustavne tužbe. U očitovanju od
  74. ožujka
  75. Općinski sud u Zagrebu opširno opisuje redoslijed rada opisan u točki
  76. ovog obrazlo­ženja. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  77. Za ovaj ustavnosudski postupak mjerodavne su odredbe članka
  78. stavka
  79. Ustava Republike Hrvatske i članka
  80. Us­tav­nog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  81. Razmatrajući navode ustavne tužbe i dostavljenog očito­vanja Općinskog suda u Zagrebu, Ustavni sud je utvrdio da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredaba članka
  82. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 5.
  83. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  84. siječnja
  85. podnošenjem tužbe Općinskom sudu u Zagrebu. Ustavna tužba podnesena je
  86. prosinca
  87. Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno trinaest
(13)godina i jedanaest
(11)mjeseci. Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine«, Međunarodni ugovori, broj 18/97 i 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, u daljnjem tekstu: Europska konvencija) stupio je na snagu
  1. studenoga
  2. Od dana stupanja na snagu, Europska konvencija čini, temeljem članka
  3. Ustava Republike Hrvatske, dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od
  4. studenoga
  5. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  6. studenoga 2000., izmjenama članka
  7. stavka
  8. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 113/00). Iz navedenih razloga ispitivanje razumnosti trajanja sudskih postupaka prije
  9. studenoga 1997., u pravilu, nije predmet ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  10. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo ni kao konvencijsko ni kao ustavno. Ustavni sud je ocijenio da se u ovom slučaju, pravno relevantnim razdobljem za povredu prava na razumnu duljinu trajanja sudskog postupka smatra razdoblje od
  11. studenoga
  12. (kada su odredbe Konvencije postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske) do
  13. prosinca
  14. (dana podnošenja ustavne tužbe podnositelja), što ukupno iznosi šest
(6)godina, jedan
(1)mjesec i sedamnaest
(17)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNIH SUDOVA Pregledom sudskog spisa predmeta utvrđeno je da je prvostupanjskom sudu za donošenje presude o osporavanju očinstva od
  2. studenoga 2002., koja je ukinuta drugostupanjskom presudom od
  3. lipnja
  4. trebalo dvanaest
(12)godina, deset
(10)mjeseci i šest
(6)dana, nakon što je održano ukupno deset ročišta, što upućuje na zaključak da sud u svojem postupanju nije bio učinkovit. 5.
  1. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u sudskom postupku pridonio je u manjoj mjeri duljini sudskog postupka, jer se četiri puta nije odazvao na zakazano vještačenje (
  2. prosinca 1992.,
  3. veljače 1993.,
  4. lipnja
  5. i
  6. siječnja 2004.). 5.
  7. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Iz spisa predmeta je razvidno da dosadašnji tijek sudskog postupka ukazuje da se u konkretnom slučaju ne radi o osobito složenoj sudskoj stvari, jer je parnični postupak pokrenut radi osporavanja očinstva za što je trebalo provesti samo jedno vještačenje koje je bezuspješno zakazivano deset puta.
  8. Sukladno navedenom, Ustavni sud ocjenjuje da je nera­zum­no dugim trajanjem sudskog postupka u konkretnom slučaju, povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni, neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  9. stavkom
  10. Ustava Republike Hrvatske, posebno s obzirom na činjenicu da se radi o statusnoj stvari koja treba imati prednost u rješavanju.
  11. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti te posebno sveukupno vrijeme trajanja sudskog postupka, u smislu odredbe članka
  12. stavka
  13. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  14. Sukladno odredbi članka
  15. stavka
  16. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud, u pravilu, određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje. Pri utvrđivanju visine naknade temeljem članka
  17. stavka
  18. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, imajući pritom u vidu i vrstu postupka o kojem se radi, a napose značaj koji postupak ima za podnositelja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. Budući da je Ustavni sud ovlašten temeljem članka
  19. stav­ka
  20. Ustavnog zakona u svakom pojedinom slučaju odrediti i rok za donošenje sudske odluke, na visinu naknade u konkretnom slučaju utjecala je i činjenica da je Općinskom sudu u Zagrebu određen kratak rok u kojem je taj sud dužan donijeti odluku u predmetu poslovni broj: P2-1069/03, čime se na najdjelotvorniji način ostvaruje i svrha samog sudskog postupka.
  21. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, na temelju odredaba članaka
  22. i
  23. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u izreci.
  24. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
  25. stavka
  26. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-4179/2003 Zagreb,
  27. svibnja
  28. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 75/2004-1525 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 75/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1525 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 7.6.
  29. ELI: /eli/sluzbeni/2004/75/1525 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  30. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.