Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d.

Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d.

Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d.

NN 77/2004 (9.6.2004.), Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d.

KOLEKTIVNI UGOVORI 1564 GRANSKI SINDIKAT ZAPOSLENIH U OSIGURANJU HRVAT­SKE, Zagreb, Trg kra­­lja Petra Krešimira IV. 2, koje­g predstav­­lja i zastupa predsjednik Sindikata Miroslav Hrašćanec i CROATIA osigura­­nje d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 13, zastupana po predsjedniku Uprave dr. sc. Marijanu Ćurkoviću i članu Uprave mr. sc. Ivanu Modriću sklopili su teme­­ljem članka 185. Zakona o radu (»Narodne novine« broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03 i 30/04) u Zagrebu, dana 11. svib­­nja 2004. godine KOLEKTIVNI UGOVOR I.

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1Ovaj Kolektivni ugovor je

sporazum sklop­­ljen između Grans­kog sindikata zaposlenih u osigura­­nju Hrvatske (u da­­lj­­njem tekstu: Sindikat) kao granske sindikalne organizacije koja predstav­­lja i zastupa radnike, članove sindikata Croatia osigura­­nja d.d., s jedne strane i Uprave Croatia osigura­­nja d.d. kao poslodavca (u da­­lje­­njem tekstu: Društvo), s druge strane.

Ovaj Kolektivni ugovor predstav­­lja vo­­lju obiju ugovornih strana da svoje odnose urede u ci­­lju promica­­nja socijalne, radnopravne i gospodarske sigurnosti članova Sindikata zaposlenih u Društvu, kao i spremnost ugovornih strana za dugoročno, sporazumno i dogovorno uređe­­nje međusobnih odnosa, a na dobrobit obiju strana.

Ovim Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze Sindikata, radnika u Društvu, članova Sindikata, kao i prava i obveze Društva kao poslodavca prema radnicima

Članak 2Ovaj Kolektivni ugovor obvezuje

Društvo s jedne strane i Sindikat, odnosno radnike – članove Sindikata, koji su u vrijeme sklapa­­nja Kolektivnog ugovora bili ili su naknadno postali članovi Sindikata s druge strane.

Članak 3Ovim Kolektivnim

ugovorom pobliže se uređuju:

RADNI ODNOSI Uvjeti i način zasniva­­nja radnog odnosa Probni rad Traja­­nje ugovora o radu Oblik ugovora o radu ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S DRUŠTVOM PRIPRAVNICI UTVRĐIVANJE RADNE SPOSOBNOSTI RADNO VRIJEME STANKA, DNEVNI I TJEDNI ODMOR GODIŠNJI ODMOR PLAĆENI DOPUST NEPLAĆENI DOPUST ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA Postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika ZAŠTITA MAJČINSTVA ZAŠTITA INVALIDNIH I STARIJIH OSOBA PLAĆE, NAKNADE I DRUGA PRIMANJA Osnovna plaća Stalni mjesečni dodatak na plaću Dodatak za radni staž Stimulativni dio plaće Dodatak za godiš­­nji odmor Blagdanska prigodnica Isplata plaće Naknada plaće Naknade za izume i racionalizacije Otpremnine kod umirov­­lje­­nja Solidarne potpore Jubilarne nagrade Kolektivno osigura­­nje Pokloni djeci Naknade na teret troškova poslova­­nja OBRAZOVANJE RADNIKA POSEBNI UGLAVCI UGOVORA O RADU RUKOVODEĆIH RADNIKA MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA, ODNOSNO DRUŠTVA OTKAZ UGOVORA O RADU Redoviti otkaz Neopravdani razlog za otkaz Izvanredni otkaz Oblik otkaza Otkazni rok Otkaz s ponudom izmije­­njenog ugovora Savjetova­­nje s radničkim vijećem o otkazu Otpremnina kod otkaza ugovora o radu RADNIČKO VIJEĆE PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKA OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA Osobe ovlaštene za odlučiva­­nje o pravima i obvezama iz radnog odnosa Zaštita prava radnika Arbitraža za radne sporove Croatia osigura­­nja d.d.

SINDIKAT I UVJETI ZA NJEGOV RAD ŠTRAJK I SOCIJALNI MIR PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA, NJEGOVE IZMJE­NE I DOPUNE ZAVRŠNE ODREDBE II. RADNI ODNOSI Uvjeti i način zasniva­­nja radnog odnosa

Članak 4Radnik slobodno i dobrovo­­ljno

zasniva radni odnos u Društvu. Radni odnos u Društvu može zasnovati svaka osoba koja ispu­­njava opće uvjete utvrđene Zakonom, kao i posebne uvjete navedene u aktu o sustavu radnih mjesta, koji donosi Uprava Društva.

Članak 5Odluku o potrebi zasniva­­nja

radnog odnosa donosi ovlaštena osoba.

Članak 6Ovlaštena osoba može odlučiti da

se prije zasniva­­nja radnog odnosa provjere stručne i druge sposobnosti putem razgovora, testira­­nja ili drugim prikladnim načinom provjere.

Članak 7Zabra­­njena je izravna ili

neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposle­­nje i osobe koja se zaposli.

Diskriminaciju iz prethodnog stavka ovog članka predstav­­lja i svako uznemirava­­nje ili spolno uznemirava­­nje.

Uznemirava­­nje i spolno uznemirava­­nje predstav­­lja povredu obveza iz radnog odnosa.

Članak 8Radni

odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ako Društvo s radnikom sklopi ugovor za obav­­lja­­nje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obi­­lježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.

Članak 9Ako

Društvo osniva novo društvo, u aktima o osniva­­nju novog društva osigurava se svim radnicima, koji prelaze na rad u novoosnovano društvo, kontinuitet određenih prava iz radnog odnosa utvrđenih zakonskim propisima i ovim Kolektivnim ugovorom (godiš­­nji odmor, jubilarne nagrade, otpremnine i drugo).

Društvo će u slučaju prestanka novoosnovanog društva iz prethodnog stavka, u razdob­­lju od tri (3) godine od dana prijenosa ugovora o radu radnika, preuzeti na rad sve radnike koji su prethodno radili u Društvu i s ­­njima sklopili ugovore o radu u skladu s ­­njihovom stručnom spremom.

Probni rad

Članak 10Prilikom

sklapa­­nja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Probni rad, putem koje­g se provjeravaju stručne i radne sposobnosti, može trajati najviše 6 mjeseci. S pripravnicima se ne ugovara probni rad.

Tijekom probnog rada radnik obav­­lja poslove radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos.

Probni rad određuje se kao mogući uvjet u aktu o sustavu radnih mjesta.

Ovlaštena osoba može odlučiti, na teme­­lju kandidatovog pret­hodnoga radnog iskustva, da kandidatu neće odrediti probni rad.

Članak 11O rezultatima praće­­nja probnog

rada povjerenstvo od tri člana koji moraju imati u pravilu najma­­nje istu stručnu spremu kao i radnik na probnom radu, a koju imenuje ovlaštena osoba sastav­­lja pisano izvješće, koje se podnosi ovlaštenoj osobi najkasnije 8 dana prije isteka probnog rada.

Ako do isteka traja­­nja probnog rada radniku nije priopćena ne­gativna ocjena ­­nje­gova rada, smatrat će se da je zadovo­­ljio na probnom radu.

Ukoliko se utvrdi da radnik nije zadovo­­ljio na probnom radu, Društvo može otkazati ugovor o radu i prije isteka probnog rada navedenog u ugovoru o radu.

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najma­­nje 7 dana.

Traja­­nje ugovora o radu

Članak 12Ugovor o radu sklapa se na

neodređeno ili određeno vrijeme sukladno odredbama Zakona o radu.

Oblik ugovora o radu

Članak 13Ugovor o radu sklapa se u

pisanom obliku.

Ako Društvo ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklop­­ljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopilo ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Društvo je dužno radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osigura­­nje u roku 15 dana od sklapa­­nja ugovora o radu ili uruče­­nja pisane potvrde o sklop­­ljenom ugovoru o radu, odnosno početka rada.

III.

ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S DRUŠTVOM

Članak 14Kod

zasniva­­nja radnog odnosa u Društvu radnik preuzima obvezu da tijekom traja­­nja radnog odnosa neće bez odobre­­nja Društva, za svoj ili za tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti Društva, niti obav­­ljati za konkurenciju poslove preuzete ugovorom o radu.

Članak 15Ako

radnik postupi protivno zabrani iz članka 14. ovog Kolektivnog ugovora, obvezan je Društvu nadoknaditi priči­­njenu štetu.

Postupa­­nje radnika protivno zabrani iz članka 14. ovoga Kolektivnog ugovora predstav­­lja povredu obveza iz radnog odnosa.

IV. PRIPRAVNICI

Članak 16Društvo

može zaposliti osobu koja je završila određeni stupa­nj obrazova­nja radi osposob­ljava­nja za samostalni rad u zanima­nju za koje se školovala.

Ugovor o radu može se s pripravnikom sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme.

Pripravnik se može stručno osposob­ljavati za samostalni rad i bez zasniva­nja radnog odnosa (volonterski rad), uz uvjete određene Zakonom.

Članak 17Provjera zna­nja pripravnika re­gulirana

je posebnim pravilnikom Društva.

Članak 18Pripravniku, koji je zasnovao

radni odnos na neodređeno vrijeme, a nije udovo­ljio svojim zna­njem pred Povjerenstvom, Društvo može redovito otkazati teme­ljem nalaza Povjerenstva.

Članak 19Za vrijeme pripravničkog staža

pripravnik ima sva prava koja pripadaju radniku u radnom odnosu na teme­lju ovoga Kolektivnog ugovora.

Pripravnik ima pravo na odgovarajući broj dana plaćenog dopusta za pripremu polaga­nja ispita, a broj dana (najviše 15 radnih dana) određuje ovlaštena osoba.

Članak 20Pripravništvo se utvrđuje u

različitom traja­nju u odnosu na stupa­nj stručne spreme i to:

Ovlaštena osoba može na zahtjev pripravnika odobriti polaga­nje ispita i prije isteka roka iz stavka 1. ovog članka, ali ne prije isteka dvije trećine pripravničkog staža.

V. UTVRĐIVANJE RADNE SPOSOBNOSTI

Članak 21Kada se pojavi osnovana sum­nja

da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (razlozi za osobno uvjetovani otkaz) ovlaštena osoba pokreće postupak provjere radnikovih zna­nja i sposobnosti.

Članak 22Ovlaštena

osoba imenuje Povjerenstvo za provjeru radnikovih zna­nja i sposobnosti.

Povjerenstvo se sastoji od tri člana koji moraju imati u pravilu najma­nje istu stručnu spremu kao i radnik čija se zna­nja i sposobnosti prate.

Članak 23Provjera

zna­nja i sposobnosti otpoči­nje danom pokreta­nja postupka i traje onoliko vremena koliko je potrebno da se utvrde či­njenice i prikupe dokazi o zna­nju i sposobnosti radnika, a najduže 6 mjeseci.

Za vrijeme probnog rada, pripravništva, te duže odsutnosti s rada koja traje više od 6 mjeseci (vojni rok, porodni dopust i dr.), ne može se voditi postupak provjere sposobnosti rada radnika.

Članak 24Nakon

završenog praće­nja i provjere radnikovih zna­nja i sposobnosti, Povjerenstvo iz članka 22. ovoga Kolektivnog ugovora izvješćuje ovlaštenu osobu o ocjeni uspješnosti.

Članak 25Na

teme­lju ocjene Povjerenstva, ovlaštena osoba donosi odlu­ku.

Ukoliko radnikova zna­nja i sposobnosti ne odgovaraju radnom mjestu za koje je sklop­ljen ugovor o radu, a ne postoji radno mjesto na kojem bi radnik mogao zadovo­ljiti i koje odgovara njegovim zna­njima i sposobnostima, te ako Društvo ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Društva da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima, ovlaštena osoba mu otkazuje ugovor o radu (osobno uvjetovani otkaz).

VI. RADNO VRIJEME

Članak 26Puno radno vrijeme radnika u

Društvu traje 40 sati tjedno.

Radni tjedan traje najma­nje 5 uzastopnih radnih dana.

Članak 27Radno vrijeme se može utvrditi i kao

klizno radno vrijeme s najviše 30 minuta odstupa­nja na početku, odnosno na završetku rada.

Članak 28Sve

odluke o radnom vremenu i ­nje­govom rasporedu i kliznom radnom vremenu donosi ovlaštena osoba, poštujući pri tom zakonska ograniče­nja za pojedine kate­gorije radnika (zabrana noćnog ili prekovremenog rada).

Članak 29U

slučaju više sile, izvanrednoga poveća­nja opse­ga posla i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, a naročito kada postoji prijeka potreba da se izvrše rad­nje u određenom roku za koje prijeti sum­nja da se neće izvršiti, ili bi za Društvo nastala značajnija šteta, kao i kada je potrebno obaviti nužni posao odsutnog radnika koji se ne može odgoditi, ovlaštena osoba može odlučiti da radnik mora raditi duže od punoga radnog vremena (prekovremeni rad), najviše do deset sati tjedno.

Članak 30Prekovremeni

rad je poseban uvjet rada, te radnik za prekovremeni rad ima pravo na povećanu plaću.

Članak 31Prekovremeni

rad se može odrediti svakoga kalendarskog dana, bez obzira na subotu, nedje­lju, blagdan ili neradni dan.

Prekovremeni rad se ne smije odrediti radnicima kojima je Zakonom zabra­njeno raditi duže od punoga radnog vremena.

VII.

STANKA, DNEVNI I TJEDNI ODMOR

Članak 32

Radnik, koji radi najma­nje šest sati dnevno, ima pravo u tijeku dnevnog rada na odmor (stanku), koji može koristiti i izvan poslov­nog prostor, u traja­nju od 30 minuta.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najma­nje 12 sati neprekidno.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u traja­nju najma­nje 24 sata neprekidno.

Ako radnik radi nedje­ljom, mora mu se osigurati jedan dan odmora tijekom iduće­g tjedna. Odluku o tome donosi radnikov neposredni rukovodit­elj.

VIII.

GODIŠNJI ODMOR

Članak 33Radnik ima za svaku kalendarsku

godinu pravo na plaćeni godiš­nji odmor u traja­nju od najma­nje osamnaest radnih dana.

Malodobni radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godiš­nji odmor u traja­nju od najma­nje dvadeset četiri radna dana.

Članak 34Radnik

koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godiš­nji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Članak 35Du­ljina

traja­nja godiš­nje­g odmora radnika Društva ovisi o radnom stažu i posebnim socijalnim uvjetima radnika.

Članak 36Broj

dana godiš­nje­g odmora iz članka 33. ovog Kolektivnog ugovora povećava se radnicima: – do 2 g. radnog staža za 2 radna dana – od 2 do 5 g. radnog staža za 3 radna dana – od 5 do 10 g. radnog staža za 5 radnih dana – od 10 do 15 g. radnog staža za 7 radnih dana – od 15 do 20 g. radnog staža za 10 radnih dana – od 20 do 25 g. radnog staža za 12 radnih dana – od 25 do 30. g. radnog staža za 14 radnih dana – preko 30 g. radnog staža za 16 radnih dana.

Navršene godine radnog staža utvrđuju se na dan 31. 12. kalendarske godine za koju radnik koristi godiš­nji odmor.

Članak 37Prema

posebnim socijalnim uvjetima broj dana, na koje radnik ima pravo na teme­lju prethodnih odredbi ovoga Kolektivnog ugovora, uvećava se za:

Broj dana teme­ljem posebnih socijalnih uvjeta utvrđuje se s obzirom na sta­nje u trenutku utvrđiva­nja plana godiš­nje­g odmora.

Članak 38Ovlaštena

osoba, na pisani prijedlog radnikovoga neposrednog rukovodite­lja može odlučiti da za određenu kalendarsku godinu radnik koristi više dana godiš­nje­g odmora ne­go što ima pravo koristiti prema prethodnim odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.

Članak 39Pri utvrđiva­nju traja­nja godiš­nje­g

odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na šest radnih dana. Ako je radnik u tjednu u kojem koristi godiš­nji odmor, odradio najma­nje tri radna dana, subota se u tom tjednu ne uračunava u godiš­nji odmor.

Članak 40Plan korište­nja godiš­nje­g

odmora radnika u tijeku kalendarske godine utvrđuje ovlaštena osoba u dogovoru sa radnikovim neposrednim rukovodite­ljem.

Prije donoše­nja Plana korište­nja godiš­njih odmora ovlaštena osoba dužna se savjetovati s radničkim vijećem.

Članak 41Rješe­nje o korište­nju godiš­nje­g

odmora izdaje kadrovska služba organizacijskog dijela Društva.

Članak 42Radnik ima pravo na jednu

dvanaestinu godiš­nje­g odmora, utvrđenog člankom 33., 36. i 37. ovoga Kolektivnog ugovora, za svakih navršenih mjesec dana rada u slučaju:

Pri izračunava­nju traja­nja godiš­nje­g odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najma­nje polovica dana godiš­nje­g odmora zaokružuje se na cijeli dan godiš­nje­g odmora.

Članak 43Radnik ima pravo koristiti godiš­nji

odmor u neprekidnom traja­nju ili u dva dijela.

Ako radnik koristi godiš­nji odmor u dijelovima, prvi dio u traja­nju od najma­nje dvanaest radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godiš­nji odmor.

Drugi dio godiš­nje­g odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lip­nja iduće godine.

Iznimno, neposredni rukovodite­lj, na pisani zahtjev radnika, može odobriti korište­nje godiš­nje­g odmora i nakon 30. lip­nja ako ga zbog potrebe posla nije mogao ranije iskoristiti.

Dva puta po jedan dan godiš­nje­g odmora radnik ima pravo koristiti kad on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti neposrednog rukovodite­lja najma­nje tri dana prije.

Članak 44Godiš­nji

odmor, odnosno prvi dio godiš­nje­g odmora koji je prekinut ili nije korišten, zbog bolesti ili porodnog dopusta, u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lip­nja iduće godine, pod uvjetom da je radio najma­nje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.

Članak 45Pravo

na godiš­nji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za tekuću kalendarsku godinu, iskoristio kod prethodnoga poslodavca.

Prilikom prestanka ugovora o radu, Društvo je dužno radniku izdati potvrdu o korište­nju godiš­nje­g odmora.

IX. PLAĆENI DOPUST

Članak 46Radnik ima pravo na oslobođe­nje

od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do sedam radnih dana u slučajevima:

Radnik ima pravo na plaćeni dopust:

Članom uže obite­lji smatraju se: suprug, srodnici po krvi u pra­voj liniji i njihovi supruzi, braća i sestre, pastorčad i posvo­je­nici, djeca bez rodite­lja uzeta na uzdržava­nje, očuh i ma­će­ha, posvojite­lj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.

Članak 47U pogledu stjeca­nja prava iz

radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdob­lja plaćenoga dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Odluku o plaćenom dopustu donosi ovlaštena osoba.

Radnik može ostvariti više od 7 radnih dana plaćenoga dopusta tijekom iste godine u slučaju ponov­ljene potrebe dopusta iz članka 46. stavka 1. ovoga Kolektivnog ugovora.

X. NEPLAĆENI DOPUST

Članak 48Ovlaštena osoba može odobriti

radniku dopust bez naknade plaće, tj. za to razdob­lje se neće isplaćivati dohodak (neplaćeni dopust) do 30 dana u sljedećim slučajevima:

Kada to okolnosti zahtijevaju, neplaćeni dopust se u slučaje­vima iz stavka 1. ovog članka može odobriti radniku u traja­nju preko 30 dana.

Za vrijeme neplaćenog dopusta duže­g od 30 dana miruju radnikova prava i obveze iz radnog odnosa.

XI. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Članak 49Radnik je dužan pridržavati se

propisa o zaštiti na radu i upotreb­ljavati propisana zaštitna sredstva.

Članak 50Prije stupa­nja na rad radniku

se mora omogućiti upoznava­nje s propisima o zaštiti na radu.

Članak 51Radnik ima pravo odbiti rad na

radnom mjestu na kojem postoji opasnost za zdrav­lje ili život, te na kojem nije provedena zaštita na radu.

Članak 52Način organizira­nja zaštite na

radu mora biti propisan posebnim općim aktom Društva.

Članak 53Sindikat

će imenovati povjerenike zaštite na radu u svim podružnicama Društva.

Povjerenici će između sebe imenovati svog koordinatora.

Radi osigurava­nja uvjeta za nesmetano obnaša­nje dužnosti povjerenika zaštite na radu, Društvo se obvezuje osigurati za to uvjete i potrebna sredstva, a osobito omogućiti povjerenicima i koordinatoru: – pravo na naknadu plaće najma­nje četiri sata tjedno, s mogućnošću međusobnog ustupa­nja radnih sati, te pravo na naknadu drugih troškova nastalih pri obnaša­nju dužnosti povjerenika zaštite na radu, – odsustvo s rada uz naknadu plaće radi osposob­ljava­nja (tečajevi, seminari, sastanci i sl.) na teret poslodavca, – pravo uvida u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu, – ostala prava sukladno Zakonu o zaštiti na radu.

Članak 54Osobni

podaci radnika smiju se prikup­ljati, obrađivati, koristiti i dostav­ljati trećim osobama samo ako je to potrebno za ostvariva­nje prava iz mirovinskog osigura­nja i kada je to određeno posebnim zakonom.

XII. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA

Članak 55Društvo je dužno zaštititi

dostojanstvo radnika za vrijeme obav­lja­nja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemirava­nju ili spolnom uznemirava­nju.

Dostojanstvo radnika štiti se od uznemirava­nja ili spolnog uznemirava­nja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obav­lja­nju svojih poslova.

Postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika.

Članak 56Društvo je dužno imenovati osobu

koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovog članka obvezna je što je moguće prije, a najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dostave pritužbe, ispitati navode radnika koji je podnio pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječava­nja nastavka uznemirava­nja ili spolnog uznemirava­nja ako utvrdi da ono postoji.

U postupku rješava­nja pritužbi radnika, ovlaštena osoba može, ako ocijeni potrebnim, zatražiti izjaš­njava­nje osobe za koju je podnesena pritužba. Ovlaštena osoba obvezna je paž­ljivo ispitati svaki navod radnika, pazeći da postupak provjere i ispitiva­nja ne povrijedi dostojanstvo tog i drugih radnika.

Radnik može zahtijevati da pri dava­nju izjave bude prisutan sindikalni povjerenik, predstavnik radničkog vijeća ili odvjetnik.

Sadržaj poduzetih rad­nji i mjera ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja (npr. usmeno ili pisano upozore­nje, premještaj radnika u poslovnim prostorijama, prijedlog drugačije­g rasporeda rada i sl.).

Ovlaštena osoba dužna je o svim prijav­ljenim slučajevima uznemirava­nja i spolnog uznemirava­nja pisano izvijestiti Upravu Društva.

Ako ovlaštena osoba u postupku iz prethodnih stavaka ovog članka utvrdi veliku vjerojatnost da je pritužba uteme­ljena, dužna je o tome odmah pisano izvijestiti Upravu Društva, koja u tom slučaju može poduzeti zakonom predviđene rad­nje.

Ako Društvo u roku od 8 (osam) dana ne poduzme mjere za sprječava­nje uznemirava­nja ili spolnog uznemirava­nja ili ako su poduzete mjere očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u da­lj­njem roku od 8 (osam) dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Za vrijeme prekida rada iz prethodnog stavka ovog članka radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

XIII. ZAŠTITA MAJČINSTVA

Članak 57Raspored

dnevnoga radnog vremena majke, odnosno oca, koji imaju pravo raditi polovicu radnog vremena do navršene jedne godine djetetova života, odosno za blizance, treće i svako s­ljedeće dijete može raditi polovicu radnog vremena do navršene treće godine djetetova života, odnosno rodite­lja djeteta s težim smet­njama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim ošteće­njem ili težom psihičkom bolesti), posebnom odlukom određuje ovlaštena osoba na teme­lju dogovora s radnicom odnosno radnikom.

Članak 58Nakon

što je prošao rodi­ljni dopust, posvojite­ljski dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu, radnik koji je koristio neko od tih prava vratit će se na poslove na kojima je radio prije korište­nja toga prava, a ako je prestala potreba za obav­lja­nje tih poslova, ponudit će mu se sklapa­nje ugovora o radu za druge odgovarajuće poslove u skladu sa stručnim zna­njima i stručnom spremom.

Radnicima iz stavka 1. ovog članka ne može se u traja­nju od 1 godine dati redoviti otkaz ugovora o radu osim otkaza uvjetovanog skriv­ljenim ponaša­njem radnika.

Članak 59Zaposleni

u Društvu imaju pravo na pomoć u visini jedne prosječne plaće u Društvu u proteklom mjesecu za rođe­nje svakog djeteta.

Ukoliko su oba rodite­lja zaposlena u Društvu, pravo na isplatu iz stavka 1. ovog članka ima samo jedan rodite­lj.

XIV. ZAŠTITA INVALIDNIH I STARIJIH OSOBA

Članak 60Kad kod radnika postoji

profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, Društvo je dužno, uzimajući u ozbir nalaz i miš­lje­nje ovlaštene osobe, odnosno tijela, ponuditi radniku sklapa­nje ugovora o radu za obav­lja­nje poslova za koje je on sposoban, koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

Radi osigura­nja takvih poslova Društvo je dužno prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve što je u ­nje­govoj moći da radniku iz stavka 1. ovoga članka osigura odgovarajuće poslove.

Ponuda drugih poslova iz stavka 1. ovoga članka mora biti u pisanom obliku.

Članak 61Radniku kojemu nedostaje pet

godina života odnosno pet godina radnog staža do ispu­nje­nja uvjeta za starosnu mirovinu po važećim propisima o mirovinskom osigura­nju, ovlaštena osoba može ponuditi zaposle­nje na ma­nje zahtjevnom radnom mjestu.

Radniku iz stavka 1. ovog članka pripada plaća koju bi ostvario na dotadaš­njem radnom mjestu, sve do ispu­nje­nja uvjeta za starosnu mirovinu prema godinama života ili radnom stažu.

Plaća radnika iz stavka 2. ovog članka povećava se sukladno rastu prosječnih plaća radnika u podružnici, odnosno Generalnoj direkciji.

XV. PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGA PRIMANJA

Članak 62Radniku

se za obav­ljeni rad isplaćuje plaća koja se sastoji od: – osnovne plaće utvrđene ugovorom o radu, a na teme­lju koeficijenta složenosti radnog mjesta za koje je sklop­ljen ugovor, – stalnog mjesečnog dodatka na plaću koji je jednak za sve radnike (raniji dio plaće za topli obrok), – dodatka na plaću s teme­lja radnog staža, – stimulativnog dijela plaće, kada se taj dio plaće ostvaruje i isplaćuje u organizacijskom dijelu sukladno kriterijima iz posebnog pravilnika.

Osnovna plaća

Članak 63Ugovorom

o radu radniku se određuje svota osnovne plaće na teme­lju najniže osnovne plaće iz ovoga Kolektivnog ugovora, te koeficijenta složenosti utvrđenog za određenu skupinu složenosti i tarifni razred iz akta o sustavu radnih mjesta u organizacijskom dijelu Društva.

Sustavi radnih mjesta iz stavka 1. ovoga članka, s pripada­jućim koeficijentima složenosti za radna mjesta, te uvjetima za rad na radnim mjestima, utvrđeni su na teme­lju tablice »Kate­gorije radnih mjesta prema složenosti poslova« koja je sastavni dio ovoga Kolektivnog ugovora.

Osnovna plaća radniku se može odrediti prema koeficijentu za idući viši tarifni razred složenosti, a radnicima deficitarnih struka i u drugim iznimnim slučajevima i prema koeficijentu predviđenom za višu skupinu složenosti radnih mjesta.

Najniža osnovna plaća u Društvu za najjednostavnije poslove utvrđuje se na teme­lju svote koja se utvrđuje propisima kojima se uređuje najniža osnovica za plaća­nje doprinosa za zdravstveno osigura­nje, uvećana za 30% i za stalni mjesečni dodatak plaći od 430,00 kuna.

Svota najniže plaće usklađivat će se s rezultatima poslova­nja Društva, kao i propisima i mjerama koje će Vlada i druga nadležna tijela poduzimati u području plaća.

Članak 64U ci­­lju očuva­­nja realne

vrijednosti plaća, Društvo se obvezuje usklađivati masu plaća ukupno i po podružnicama s kreta­­njem porasta troškova života i stopom rasta bruto domaće­g proizvoda dvaput godiš­­nje za razdob­­lje siječa­­nj – lipa­­nj i srpa­­nj – prosinac pos­lov­ne godine.

Usklađiva­­nje će se provoditi poveća­­njem mase plaća za jednu polovinu zbroja pokazate­­lja poveća­­nja troškova života i visine bruto društvenog proizvoda u navedenim razdob­­ljima.

Pokazate­­lje ukupno ostvarenog rasta troškova života i visine bruto domaće­g proizvoda čine postoci izvedeni iz broja mjesečnih indeksa troškova života i visine bruto domaće­g proizvoda koje objav­­ljuje Državni zavod za statistiku za razdob­­lje za koje se provodi usklađiva­­nje.

Prvo usklađiva­­nje mase plaća izvršit će se u siječ­­nju 2005. godine.

Usklađiva­­nje mase plaća prema prethodnim stavcima ovog članka provest će se samo uz uvjet porasta premije osigura­­nja na nivou Društva u prethodnom razdob­­lju.

Članak 65Plaća u smislu ovoga Kolektivnog

ugovora je plaća u bruto iznosu, osim ako ovim Kolektivnim ugovorom nije drugačije utvrđeno.

Sadržaj bruto plaće propisan je posebnim zakonom koji uređuje materiju poreza na dohodak.

Članak 66

Kod zasniva­­nja radnog odnosa, radnicima se, u pravilu, određuje osnovna plaća za prvi tarifni razred odgovarajuće grupe složenosti poslova.

Radniku se može osnovna plaća odrediti prema višem tarifnom razredu u određenoj skupini radnih mjesta, ako ovlaštena osoba ocijeni da je radnikova sposobnost evidentna, te da će postizati vid­­ljive rezultate već na početku rada.

Članak 67Pripravnicima se po položenomu

pripravničkom ispitu odnosno nakon završenoga pripravničkog staža osnovna plaća određuje u svoti koja pripada za prvi tarifni razred odgovarajuće grupe složenosti.

Ugovori o radu s pripravnicima zak­­ljučuju se za radna mjesta:

Za vrijeme pripravničkog staža radniku pripravniku pripada 70% plaće radnog mjesta iz stavka 2. ovog članka, a nakon 1/3 odrađenog staža, po posebno obrazloženom prijedlogu neposrednog rukovodite­­lja, 80% plaće radnog mjesta iz stavka 2. ovog članka.

Članak 68Zastupnik osigura­­nja ostvaruje

plaću teme­­ljem provizije utvr­đene posebnim pravilnikom Društva.

Zastupnik osigura­­nja ima pravo na naknadu plaće iz članka 78. ovoga Kolektivnog ugovora u visini svoje prosječne plaće ostvarene u protekla tri mjeseca, ako je iznos ostvarene provizije iz stavka 1. ovog članka u mjesecu za koji ima pravo na naknadu plaće ma­­nji od iznosa naknade plaće. Iznos ostvarene provizije uračunava se u iznos naknade plaće.

U slučaju izostanka s rada zbog bolova­­nja do 42 dana, zastupnik osigura­­nja ima pravo na naknadu plaće u visini 90% osnovice prema propisima o zdravstvenom osigura­­nju, ako je iznos ostvarene provizije iz stavka 1. ovog članka ma­­nji od iznosa naknade plaće.

Članak 69Osnovna

plaća se utvrđuje za prosječni mjesečni fond od 174 sata rada, odnosno za 40 sati rada tjedno.

Članak 70Radniku

se osnovna plaća povećava: – za rad noću 30% – za prekovremeni rad 50% – za rad subotom i nedje­­ljom 35% – za rad na dane blagdana i neradne dane 50%.

Rad iz stavka 1. ovog članka obav­­lja se po pisanom nalogu neposrednog rukovodite­­lja.

Pravo na poveća­­nje osnovne plaće iz stavka 1. ovog članka pripada radniku samo ako ne koristi slobodne dane, o čemu odlučuje ovlaštena osoba.

Stalni mjesečni dodatak na plaću

Članak 71Radniku pripada stalni mjesečni

dodatak na plaću (ranije naknada za topli obrok) koji je jednak za sve radnike.

Članak 72Svota stalnoga mjesečnog dodatka

na plaću utvrđuje se u iznosu od 430,00 kn, uz suglasnost ugovornih strana da će tijekom primjene ovoga Kolektivnog ugovora razmotriti realnu mogućnost poveća­­nja navedene svote.

Dodatak za radni staž

Članak 73Osnovna plaća radniku se, s teme­­lja

radnog staža, povećava za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%.

Stimulativni dio plaće

Članak 74Stimulativni dio plaće re­gulirat

će se posebnim aktima Društva.

Dodatak za godiš­­nji odmor

Članak 75Radniku

se isplaćuje jednokratni dodatak za godiš­­nji odmor najma­­nje neto 2.000,00 kuna, a najviše u visini prosječne bruto plaće u Društvu za protekli mjesec.

Jednokratni dodatak plaći iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se najkasnije u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojemu prema Planu korište­­nja godiš­­njih odmora većina radnika koristi godiš­­nji odmor.

Blagdanska prigodnica

Članak 76Društvo

će isplatiti radnicima blagdanske prigodnice u visini najviše­ga neoporezivog iznosa dara u naravi i najviše­ga ne­oporezivog novčanog iznosa ukupne godiš­­nje prigodne nagrade sukladno propisima o porezu na dohodak.

Po mogućnosti će se dar u naravi iz prethodnog stavka ovog članka davati za Uskrs, a novčani iznos će se isplatiti za Božić.

Isplata plaće

Članak 77Mjesečna

plaća radniku se isplaćuje u pravilu jednokratno. Ako se plaća prima jednokratno, isplata se obav­­lja najkasnije do osmog dana u navedenom mjesecu.

Radniku se može isplaćivati plaća u dva dijela i to: – prvi dio (akontacija) na teme­­lju ostvarenih sati rada do uk­­ljučivo petnaestog dana u mjesecu, – drugi dio (obračun) na teme­­lju ostvarenih sati rada u mjesecu do uk­­ljučivo zad­­nje­g dana u mjesecu za odnosni mjesec.

Prvi dio mjesečne plaće isplaćuje se do dvadesetog u tekućem mjesecu, a drugi dio mjesečne plaće do petnaestog dana u iduće­ga mjesecu za protekli mjesec.

Društvo uručuje radniku obračun plaće, naknade plaće i otpremnine, a koji predstav­­lja vjerodostojnu ispravu.

Naknada plaće

Članak 78Radnik

ima pravo na naknadu plaće u visini ­­nje­gove plaće koju bi ostvario da radi zbog: – godiš­­nje­g odmora, – plaćenog dopusta, – državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom, – za rad u radničkom vijeću za broj sati utvrđen zakonom ili sporazumom s radničkim vijećem, – za vrijeme obrazova­­nja i stručnog osposob­­ljava­­nja za potrebe Društva, – prekida rada bez kriv­­nje radnika, – obrazova­­nja za rad u radničkom vijeću, a prema programu toga vijeća.

Članak 79U

slučaju izostanka s rada zbog bolova­­nja do 42 dana radniku pripada naknada plaće u visini od 90% osnovice prema propisima o zdravstvenom osigura­­nju.

Naknada u 100-postotnom iznosu od propisane osnovice za naknadu, radniku pripada u slučaju bolova­­nja uslijed oz­­ljede na radu i profesionalne bolesti.

Za vrijeme bolova­­nja za koje radnik prima naknadu od Hrvat­skog zavoda za zdravstveno osigura­­nje, radniku se može izuzetno, na pisani i obrazloženi prijedlog direktora podružnice odnosno direktora Sektora za uprav­­lja­­nje ­­ljudskim resursima i opće poslove Generalne direkcije isplatiti naknada u visini razlike između naknade iz stavka 1. ovog članka i svote koja je radniku isplaćena od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigura­­nje.

Odluku o isplati naknade iz prethodnog stavka ovog članka donosi Uprava Društva ili osoba koju ona ovlasti.

Naknada za izume i racionalizacije

Članak 80

Radniku koji izumom, racionalizacijom ili drugim stvaralaš­tvom u radu i u svezi s radom omogući povećanu dobit ili sma­­nje­­nje gubitka u Društvu pripada posebna naknada u visini od najma­­nje 15% gospodarske koristi koja se time ostvaruje u jednoj godini.

Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje stručno povjerenstvo koje imenuje ovlaštena osoba.

Ako se ne može utvrditi visina gospodarske koristi odnosno dobiti koja se od izuma ili racionalizacije očekuje, radniku pripada naknada najma­­nje u visini ­­nje­gove osnovne plaće.

Članak 81O izumu, racionalizaciji ili

drugom unaprjeđe­­nju koje nije ostvareno na radu i u svezi s radom, ali je u svezi s djelatnošću Društva, radnik je obvezan obavijestiti ovlaštenu osobu, te mu pisano ponuditi, ustupa­­nje odnosno korište­­nje racionalizacije ili drugog unaprjeđe­­nja.

Ovlaštena osoba će se u roku od 30 dana očitovati o ponudi radnika.

Otpremnina kod umirov­­lje­­nja

Članak 82Prigodom odlaska u mirovinu

radniku pripada otpremnina u visini pet prosječnih mjesečnih plaća radnika, a ne ma­­nje od pet prosječnih plaća u Društvu u tromjesečju koje prethodi odlasku radnika u mirovinu.

Društvo se obvezuje omogućiti radnicima ostvare­­nje prava na dokup mirovine, čim Društvo osnuje vlastito mirovinsko osigura­vajuće društvo.

Solidarne potpore

Članak 83Na pomoć u visini jedne

prosječne plaće isplaćene u Društvu u proteklom mjesecu radnik ima pravo u slučajevima:

Na pomoć u visini 30% jedne prosječne plaće isplaćene u Društvu u proteklom mjesecu radnik ima pravo u slučaju bolova­­nja duže­g od 90 dana i to za svakih navršenih 90 dana neprekidnog bolova­­nja.

Na pomoć u visini iznad svote utvrđene po prethodnom stavku ovog članka radnik ima pravo u slučaju bolova­­nja duže­g od 90 dana samo radi nabave medicinskih pomagala i pokrića participacije pri kup­­nji lijekova po predočenim računima, s tim da zbroj naknade iz prethodnog stavka i naknade iz ovog stavka ne može biti veći od jedne prosječne plaće isplaćene u Društvu u proteklom mjesecu.

Za vrijeme odsutnosti s rada zbog rodi­­ljnog dopusta radnici nemaju pravo na pomoć iz dva prethodna stavka ovog članka.

Iznimno, ovlaštena osoba na pisani i obrazloženi prijedlog Odjela za liječničko-cenzorske poslove u Generalnoj direkciji, može odobriti plaća­­nje dijela troškova i to u slučaju:

Članak 84Obite­­lji umrlog radnika, na

ime pomoći, isplatit će se svota od tri prosječne plaće u Društvu za protekli mjesec.

Jubilarne nagrade

Članak 85Za ukupni radni staž u Društvu u

traja­nju od 10, 15 godina radniku se isplaćuje jubilarna nagrada u iznosu jedne prosječne plaće u Društvu za protekli mjesec.

Za ukupni radni staž u Društvu u traja­nju od 20, 25 i 30 godina radniku se isplaćuje jubilarna nagrada u iznosu 1,5 prosječne plaće u Društvu za protekli mjesec.

Za ukupni radni staž u Društvu u traja­nju od 35 i 40 godina radniku se isplaćuje jubilarna nagrada u iznosu dvije prosječne plaće u Društvu za protekli mjesec.

Kolektivno osigura­nje

Članak 86Ovisno

o rezultatima rada Društva, Uprava će posebnom odlukom utvrditi svote kolektivnog osigura­nja nezgode radnika i troškova liječe­nja radnika.

Društvo se obvezuje za vrijeme traja­nja ovoga Kolektivnog ugo­vora plaćati radnicima troškove privatnoga zdravstvenog osigu­ra­nja, koje obuhvaća obvezno jedan sistematski pre­gled godiš­nje za sve radnike Društva, putem Croatia zdravstvenog osigura­nja d.d. Obujam zdravstvenih usluga i konzultacija sa specijalistima, kao i popis zdravstvenih ustanova gdje će se isti vršiti, odredit će se naknadno, te će o tome Društvo obavijestiti Sindikat.

Pokloni djeci

Članak 87U

povodu blagdana radniku se u mjesecu prosincu isplaćuje naknada za poklon djeci koja do 31. prosinca tekuće godine navršavaju 15 godina starosti, (neovisno o tome da li su zdravstveno osigurana preko rodite­lja zaposlenog u Društvu), u svoti od 15% prosječno isplaćene plaće u Društvu za mjesec studeni tekuće godine.

Članak 88Ukoliko

za vrijeme traja­nja ovoga Kolektivnog ugovora dođe do promjene zakonskih propisa radi oslobađa­nja od poreznih dava­nja Društva za zatvoreni mirovinski fond, stranke su suglasne voditi pre­govore oko osniva­nja zatvorenoga mirovinskog fonda za radnike Društva, te utvrditi visinu uplata.

Naknade na teret troškova poslova­nja Člana 89.

Radniku upućenom na službeno putova­nje u zem­lji pripada dnevnica i naknada troškova prijevoza.

Puna svota dnevnice je svota koja se može radniku isplatiti bez plaća­nja poreza.

Puna svota dnevnice obračunava se za vrijeme provedeno na službenom putova­nju od 12 do 24 sata, a polovina (50%) dnevnice za vrijeme provedeno na službenom putova­nja od 8 do 12 sati.

Ovlaštena osoba odredit će visinu dnevnice za radnike koji rade pretežito na terenu na izvidu i procjeni šteta.

Radniku se priznaju putni troškovi u visini cijene prijevoza sredstvima javnog prometa od mjesta stanova­nja do mjesta u koje je službeno upućen.

Troškovi noće­nja radniku se naknađuju prema hotelskom računu za noće­nje.

Dnevnice i troškovi službenog putova­nja u inozemstvo obračunavaju se na način kako je propisano za tijela državne uprave.

Članak 90Radnik

ima pravo na naknadu troškova prijevoza na rad i s rada u visini cijene mjesečne pokazne karte u javnom prometu.

Radnici koji stanuju izvan mjesta rada, a prometna društva ne izdaju mjesečne pokazne karte, imaju pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene karte za drugi razred vlaka ili cijene autobusne karte uvećane za cijenu pokazne karte u gradskom prometu u mjestu rada.

Članak 91Ugovorom

o radu utvrdit će se visina naknade radniku za odvojeni život od obite­lji, ovisno o uvjetima pod kojima radnik živi za to vrijeme, te povećanih troškova života za smještaj i prehranu.

Članak 92Ako

radnik koristi privatni automobil u službene svrhe, ima pravo na naknadu troškova u visini od 30% cijene benzina (super bezolovni 98) po prijeđenom kilometru.

Članak 93Učenicima

i studentima za vrijeme obvezne prakse pripada nagrada u visini od 15% prosječne mjesečne plaće u Društvu za protekli mjesec.

Za vrijeme praktičnog rada učenici i studenti imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na rad i s rada u visini troškova prijevoza radnika Društva na istim linijama.

Članak 94U

slučaju kada je prosječna plaća radnika i po radniku u Društvu ovim Kolektivnim ugovorom predviđena kao osnovica za naknadu plaće ili drugih prima­nja, tu osnovicu čini prosječna (bruto) plaća radnika i po radniku u Društvu u proteklom mjesecu, odnosno tromjesečju, osim ako je ovim Kolektivnim ugovorom drugačije utvrđeno.

XVI.

OBRAZOVANJE RADNIKA

Članak 95Obrazova­nje za potrebe Društva

je pravo i obveza radnika.

Ovlaštena osoba utvrđuje potrebu, opse­g radnog vremena potrebnog za obrazova­nje, termine i vrstu obrazova­nja.

Radniku, koji se obrazuje za potrebe Društva, pripada naknada troškova u svezi s obrazova­njem.

Pored obrazova­nja od interesa za Društvo, ovlaštena osoba dužna je radnicima omogućiti redovno osposob­ljava­nje za tekući proces rada na seminarima ili drugim oblicima obrazova­nja koji su u programu Društva.

Društvo može primiti učenike i studente na praksu radi osposob­ljava­nja uz rad.

Ovlaštena osoba Društva određuje broj učenika i studenata koji će obav­ljati određenu praksu.

XVII. MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA ODNOSNO DRUŠTVA

Članak 96Radnik

koji na radu odnosno u svezi s radom namjerno ili zbog kraj­nje nepaž­nje uzrokuje štetu Društvu, dužan je naknaditi štetu.

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki od ­njih je posebno odgovoran za dio štete, koji je uzrokovao. Ako se ne može za svakog radnika utvrditi dio štete koju je uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i naknađuju štetu u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umiš­ljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 97Postoja­nje

štete i okolnosti pod kojima je ona nastala, ­njenu visinu kao i tko je štetu učinio, utvrđuje povjerenstvo od tri člana, koje za svaki pojedini slučaj imenuje ovlaštena osoba.

Članak 98U

postupku za naknadu štete radnika se poziva da štetu naknadi.

Ako radnik u roku od 3 mjeseca ne naknadi štetu, Društvo pokreće postupak pred nadležnim sudom za naknadu štete.

Kod većih šteta radniku će se odrediti primjeren rok za naknadu štete.

Radnik svoj pristanak na naknadu štete daje u formi pisane izjave.

Ovlaštena osoba može sma­njiti visinu iznosa štete ili radnika potpuno osloboditi plaća­nja naknade štete ako se radi o radniku mlađem od 21 godine, radniku s troje ili više malodobne djece, kao i u slučaju kad je šteta tako velika da je radnik ne bi mogao otplatiti u tijeku cijeloga radnog vijeka.

Članak 99Ako

Društvo naknadi štetu, koju je radnik na radu ili u svezi s radom uzrokovao trećoj osobi, radnik je dužan iznos isplaćene štete naknaditi Društvu, ako je štetu uzrokovao namjerno ili iz kraj­nje nepaž­nje.

Članak 100Ako

radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Društvo je dužno radniku naknaditi štetu po općim načelima o odgovornosti za štetu.

Radnik ima pravo i na naknadu štete koju mu je Društvo uzrokovalo povredom ­nje­govih prava iz radnog odnosa.

XVIII. POSEBNI UGLAVCI UGOVORA O RADU RUKOVODEĆIH RADNIKA

Članak 101Radnik

i Društvo mogu sklopiti ugovor o radu s posebnim uglavcima tzv. ugovor o radu rukovodećih radnika. Takav ugovor o radu obvezno sadržava odredbu da se u slučaju razrješe­nja radnika bez utvrđene odgovornosti, Društvo obvezuje isplatiti radniku otpremninu zbog razrješe­nja u određenom iznosu, a s druge strane izričitu izjavu radnika da prihvaća takvu mogućnost razrješe­nja te se odriče prava pobija­nja razrješe­nja.

Oblik razrješe­nja je otkaz s ponudom izmije­njenog ugovora o radu. Ponuda ugovora o radu mora biti za radno mjesto u skladu sa stručnom spremom radnika.

Pravo na otpremninu zbog razrješe­nja nema osoba kojoj je ponuđen ugovor o radu za radno mjesto s istom ili većom plaćom.

XIX. OTKAZ UGOVORA O RADU

Članak 102Društvo i radnik mogu otkazati

ugovor o radu, redovitim ili izvanrednim otkazom, zavisno o tome da li se ugovor otkazuje uz otkazni rok ili bez otkaznog roka.

Redoviti otkaz

Članak 103Društvo

može otkazati ugovor o radu uz, ovim Kolektivnim ugovorom, propisani otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog u slučaju: – ako prestane potreba za obav­lja­nje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvje­to­vani otkaz), – ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz) ili – ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skriv­ljenim ponaša­njem radnika).

Smatra se da zastupnik osigura­nja krši svoje obveze iz radnog odnosa iz alineje 3. stavka 1. ako u razdob­lju od tri mjeseca neprekidno ili za šest mjeseci u tijeku kalendarske godine ne ostvaruje planom predviđene zadatke u pribavi i naplati premije osigura­nja, ili na teme­lju provizije ne ostvaruje najnižu osnovnu plaću iz članka 63. ovoga Kolektivnog ugovora.

Radnik može redovito otkazati ugovor o radu uz otkazni rok utvrđen ovim Kolektivnim ugovorom (redoviti otkaz) ne navodeći razlog.

Članak 104Prije

redovitog otkaza uvjetovanog ponaša­njem radnika ovlaš­tena osoba dužna je pisano upozoriti radnika na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza u slučaju nastavka krše­nja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Društva da to učini.

Prije redovitog ili izvanrednog otkaziva­nja uvjetovanog po­na­ša­njem ili radom radnika, ovlaštena osoba dužna je omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Društva da to učini.

Neopravdani razlog za otkaz

Članak 105Obraća­nje radnika zbog

opravdane sum­nje na korupciju ili u dobroj vjeri podnoše­nje prijave o toj sum­nji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstav­lja opravdani razlog za otkaz.

Članak 106Ugovor o radu sklop­ljen na određeno vrijeme sadržava

odredbu o tome da se može otkazati redovitim otkazom radnika ili Društva.

Izvanredni otkaz

Članak 107Ako zbog osobito teške povrede

obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne či­njenice, uz uvažava­nje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nastavak radnog odnosa nije moguć, svaka ugovorna strana ima opravdani razlog za otkaz ugovora o radu bez obveze poštiva­nja propisanoga otkaznog roka.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana sazna­nja za či­njenicu na kojoj se izvanredni otkaz teme­lji, te se u obrazlože­nju otkaza treba ukazati na opravdani razlog kao i poštiva­nje tog roka.

Oblik otkaza

Članak 108Otkaz mora biti u pisanom

obliku.

Ovlaštena osoba mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz, te ga dostaviti radniku kojem se otkazuje, na način da se sa sigurnošću može utvrditi dan dostave otkaza.

Otkazni rok poči­nje teći od dana dostave otkaza.

Otkazni rok

Članak 109Odredbe o traja­nju otkaznog

roka trebaju poštivati radnik i Društvo u slučaju redovitog otkaza.

Za vrijeme otkaznog roka Društvo je dužno omogućiti radniku izostanak s rada 10 sati tjedno uz naknadu plaće, a radi traže­nja novog zaposle­nja.

Ako radnik po odluci Društva prestane s radom prije isteka otkaznog roka, Društvo mu je dužno isplatiti naknadu plaće do isteka otkaznog roka, te mu priznati i sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Članak 110Traja­nje otkaznog roka u

slučaju kad Društvo otkazuje radniku iznosi:

Otkazni rok radniku koji je u Društvu proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog krše­nja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skriv­ljenim ponaša­njem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. ovog članka.

Članak 111U

slučaju redovitog otkaza koji daje radnik otkazni rok je: – za rukovodne radnike 2 mjeseca – za radnike VII st. stručne spreme 1 mjesec – za sve ostale 15 dana.

U slučaju redovitog otkaza radnika koji radi na rukovodnom mjestu i ima osobito važan razlog, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana.

Otkaz s ponudom izmije­njenog ugovora

Članak 112Društvo

može otkazati ugovor o radu i istovremeno predložiti radniku sklapa­nje ugovora o radu pod izmije­njenim uvjetima (otkaz s ponudom izmije­njenog ugovora), ali mora u obrazlože­nju navesti postoja­nje opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu.

Ako u slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik prihvati ponudu Društva, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

O ponudi za sklapa­nje ugovora o radu pod izmije­njenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi Društvo, a koji ne smije biti kraći od osam dana.

Savjetova­nje i suglasnost radničkog vijeća o otkazu

Članak 113Ovlaštena

osoba je dužna svoju namjeru da otkaže ugovor o radu priopćiti radničkom vijeću, te se dužna savjetovati sa radničkim vijećem na način i u rokovima određenim zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom, u protivnom će odluka Društva biti ništavna.

Ovlaštena osoba Društva može donijeti odluku o otkazu ugovora u radu zbog poslovnih ili osobno uvjetovanih razloga, samo uz suglasnost radničkog vijeća (Sindikata) u slučaju kad se radi o: – radniku kojemu nedostaje ili pet godina staža ili pet godina života do stjeca­nja uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu po važećim propisima, – trudnici, odnosno majci ili ocu za vrijeme korište­nja porodnog dopusta, odnosno jednu godinu nakon korište­nja tog dopusta, – samohranom rodite­lju, odnosno samohranom usvojite­lju s djetetom do 15 godina starosti, – rodite­lju, odnosno usvojite­lju, koji uzdržava troje ili više malodobne djece, – rodite­lju djeteta sa smet­njama u razvoju koji zbog toga radi sa skraćenim radnim vremenom.

Otpremnina kod otkaza ugovora o radu

Članak 114Ako Društvo otkazuje ugovor o radu

radniku koji je u Društvu teme­ljem ugovora o radu radio najma­nje dvije (2) godine neprekidno, radnik ima pravo na otpremninu, osim u slučaju otkaza koji je uvjetovan ponaša­njem radnika.

Kad radnik prema Zakonu ima pravo na otpremninu, pripada mu otpremnina u visini 40% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene radniku u pos­ljed­nja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada u Društvu, a najma­nje u visini 40% prosječne neto plaće Društva za svaku navršenu godinu rada u Društvu.

Ukupni iznos otpremnine iz stavka 2. ovog članka ne može biti veći od petnaest (15) prosječnih mjesečnih bruto plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu ili petnaest (15) prosječnih bruto mjesečnih plaća Društva.

XX. RADNIČKO VIJEĆE

Članak 115Radnici imaju pravo na način

utvrđen Zakonom izabrati radničko vijeće.

Radničko vijeće brine o zaštiti i promica­nju radničkih prava i interesa u Društvu.

U slučajevima utvrđenim Zakonom, ovlaštena osoba će se savjetovati s radničkim vijećem ili će tražiti prethodnu suglasnost radničkog vijeća.

Ako u Društvu nije uteme­ljeno radničko vijeće, Sindikat ima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

XXI. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKA

Članak 116Ako

Društvo u razdob­lju od 90 dana namjerava zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati najma­nje 20 ugovora o radu, dužno je izraditi program zbri­njava­nja viška radnika.

Društvo mora izraditi Program iz stavka 1. ako u razdob­lju od mjesec dana namjerava zbog razloga iz stavka 1. otkazati više od 10 ugovora o radu u organizacijskom dijelu Društva.

Pri izradi Programa zbri­njava­nja viška radnika Uprava Druš­tva dužna je savjetovati se s radničkim vijećem i nadležnom služ­bom zapoš­ljava­nja na način uređen Zakonom, Kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.

Uprava Društva dužna je radničkom vijeću i nadležnoj službi zapoš­ljava­nja pravovremeno dostaviti u pisanom obliku pobliže podatke, kao što su razlozi za namjeravane otkaze, broj i vrstu radnika koji će biti obuhvaćeni Programom kao i rok u kojem namjerava otkazati ugovore o radu.

Nadležna služba zapoš­ljava­nja o podacima iz prethodnog stav­ka ovog članka dužna se očitovati u roku od osam dana od dana primitka podataka, a ako se u tome ne očituje smatra se da nema primjedbi i prijedloga.

Uprava Društva dužna je prilikom utvrđiva­nja Programa izjasniti se o miš­lje­njima i prijedlozima radničkog vijeća i nadležne službe zapoš­ljava­nja, u svezi s mjerama koje treba poduzeti da bi se spriječili ili na najma­nju mjeru ograničili očekivani otkazi ugovora o radu, te o mjerama ublažava­nja štetnih pos­ljedica otkaza ugovora o radu.

Obzirom da u Društvu nije uteme­ljeno radničko vijeće, Uprava Društva će se na način utvrđen u prethodnim stavcima savjetovati s nadležnom službom zapoš­ljava­nja i Sindikatom.

Članak 117Program zbri­njava­nja viška

radnika mora imati sadržaj propisan Zakonom.

Ukoliko mjerama iz obveznog sadržaja Programa nije moguće radnicima osigurati zapos­le­nje, može im se pod uvjetima i na način propisan Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom otkazati ugovor o radu.

Društvo je dužno Program zbri­njava­nja viška radnika staviti na oglasnu ploču Društva odnosno na drugi primjeren način obavijestiti radnike organizacijskog dijela, za koji je donesen Program, i to u roku 8 dana od donoše­nja istog.

Društvo je također dužno o Programu zbri­njava­nja viška radnika obavijestiti nadležnu službu zapoš­ljava­nja u roku 8 dana od donoše­nja Programa.

Društvo ne smije otkazati radniku prije ne­go što Program zbri­njava­nja viška radnika dostavi nadležnoj službi zapoš­ljava­nja i prije ne­go što prođe 8 dana, za koje vrijeme je ta služba dužna očitovati se o tom programu.

XXII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA Osobe ovlaštene za odlučiva­nje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Članak 118Osobe

ovlaštene za odlučiva­nje o pravima i obvezama iz radnog odnosa su: – u podružnici – direktor podružnice – u Generalnoj direkciji – osoba koju ovlasti Uprava.

Ovlašte­nje za odlučiva­nje o pravima i obvezama iz radnog odnosa u drugom stup­nju ima Uprava, odnosno osoba koju ovlasti Uprava.

Zaštita prava radnika

Članak 119Radnik

koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno ­nje­govo pravo, odnosno od dana sazna­nja za povredu prava zahtijevati od Društva ostvare­nje tog prava.

Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa podnosi se Upravi Društva.

Ako Uprava Društva u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva ne udovo­lji tom zahtjevu, radnik može u da­lj­njem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Ako radnik u sporu pred nadležnim sudom iznese či­njenice koje opravdavaju sum­nju da je zbog postupa­nja radnika prema odredbi članka 105. ovoga Kolektivnog ugovora bio stav­ljen u nepovo­ljniji položaj od drugih radnika, što je dovelo do povrede nekoga ­nje­govog prava iz radnog odnosa, smatrat će se da je ­nje­govo pravo povrijeđeno ako Društvo ne dokaže drugačije.

Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Društvu nije podnio zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava.

Odredbe ovog članka ne primje­njuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika iz članka 56. ovoga Kolektivnog ugovora.

Arbitraža za radne sporove Croatia osigura­nja d.d.

Članak 120Radnik može dati prijedlog

ovlaštenoj osobi Društva, da ­nje­gov zahtjev za zaštitu prava protiv Odluke o otkazu ugovora o radu riješi Arbitraža za radne sporove Croatia osigura­nja d.d. (da­lje: Arbitraža). Prijedlog se podnosi zajedno sa zahtjevom za zaštitu prava u roku 15 dana od dana primitka Odluke o otkazu ugovora o radu.

Sukladno članku 128. Zakona o radu ovlaštena osoba Croatia osigura­nja d.d. i radnik u tom slučaju sklapaju pisani sporazum o povjerava­nju radnog spora Arbitraži.

Odluka Arbitraže je konačna, te se protiv te Odluke ne može zahtijevati zaštita pred nedležnim sudom.

Arbitraža radi u sastavu od pet članova od kojih dva člana imenuje Sindikat, a dva Društvo, a predsjednika biraju sporazumno.

Arbitraža u svom postupku primje­njuje Zakon o parničnom postupku.

XXIII. SINDIKAT I UVJETI ZA NJEGOV RAD

Članak 121Sindikat

kao pre­govaračka strana djeluje u Društvu na način uređen svojim Statutom.

Sindikat je dužan u Društvu djelovati u skladu s odredbama zakona i ovoga Kolektivnog ugovora.

Sindikat je dužan izvijestiti Upravu Društva, odnosno ovlaš­tenu osobu, o imenova­nju i ovlastima osoba koje mogu predstav­ljati i zastupati interese Sindikata, odnosno radnike članove Sindikata.

Imenovane osobe iz prethodnog stavka ovog članka pred ovlaštenim osobama mogu štititi interese svojih članova, ako se radi o pojedinačnim ili skupnim pravima i obvezama radnika, članova Sindikata.

Članak 122Ovlaštena

osoba dužna je omogućiti Sindikatu, teme­ljem članka 144.–146. Zakona o radu, a u svezi članka 148. st. 3. istog Zakona, uvid u sve dokumente i akte koji su mjerodavni za kontrolu primjene ovoga Kolektivnog ugovora u Društvu i organizacijskom dijelu Društva.

Uprava Društva, odnosno ovlaštena osoba, dužni su primiti i saslušati ovlaštenu osobu Sindikata iz članka 121. stavka 3. ovog Kolektivnog ugovora, kada ova to zatraži ili po dogovoru.

Članak 123Društvo

je dužno za obnaša­nje sindikalnih aktivnosti osigurati s­ljedeće uvjete i to: – prostor za rad i održava­nje sastanaka Sindikata i ­nje­govih tijela, bez naplate troškova, – obračunava­nje i naplatu sindikalne članarine putem platnih lista,

Članak 124Ugovorne

strane, potpisnice ovoga Kolektivnog ugovora, suglasne su osigurati posebnu zaštitu sindikalnog djelova­nja.

Pored prava uređenih odredbama prethodnih članaka ovog Kolektivnog ugovora, Društvo je obvezno osobama iz članka 121. stavka 3. ovoga Kolektivnog ugovora omogućiti izostanak s rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) radi pohađa­nja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposob­ljava­nja, seminare, kongresa i konferencija.

Članak 125Osobe

iz članka 121. stavka 3. ovoga Kolektivnog ugovora ne mogu radi sindikalnih aktivnosti biti pozvane na odgovornost, niti ih se može na bilo koji način dovesti u nepovo­ljniji položaj u odnosu na druge radnike Društva, članove Sindikata.

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obav­lja­nja ­nje­gove funk­cije i dvije godine nakon prestanka ­njenog obav­lja­nja ne može se, bez prethodne suglasnosti Sindikata otkazati ugovor o radu.

Radniku koji je izabran na profesionalnu dužnost u Sindikatu, a koji je radio u Društvu najma­nje 2 godine, miruje radni odnos u Društvu.

Članak 126Društvo

je dužno omogućiti sindikalnim povjerenicima u podružnicama pravo na najma­nje dva sata tjedno sindikalne aktivnosti, uz naknadu plaće tijekom kalendarske godine.

Društvo je dužno omogućiti sindikalnim povjerenicima izostanak s rada do 7 dana godiš­nje radi pohađa­nja sindikalnih sastanaka, seminara, osposob­ljava­nja, kongresa ili konferencija.

XXIV.

ŠTRAJK I SOCIJALNI MIR

Članak 127Društvo

ne može spriječiti pravo radnika na štrajk pod uvjetima utvrđenim Zakonom i Kolektivnim ugovorom.

Članak 128Štrajk

i druge industrijske akcije Sindikat može poduzimati u slučaju krše­nja ili nepoštiva­nja odredaba ovoga Kolektivnog ugovora, odbija­nja sklapa­nja Kolektivnog ugovora, radi poveća­nja plaća i pobo­ljša­nja uvjeta rada, radi izražava­nja solidarnosti s ostalim radništvom i u svim ostalim slučajevima radi zaštite gospodarskih i socijalnih interesa, te zbog krše­nja prava iz rada i u svezi s radom.

Članak 129U

slučaju neuspjelog mirnog rješe­nja spora, Sindikat, odnosno povjerenik podružnice Sindikata, organizator štrajka, dužan je najaviti štrajk Upravi Društva, odnosno ovlaštenoj osobi ako se štrajk organizira u podružnici, i to najma­nje 5 dana prije ­nje­gova početka. U pisanoj najavi moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.

Uprava Društva odnosno ovlaštena osoba dužna je pisano odgovoriti na zahtjev organizatora štrajka u roku od 48 sati prije početka zakazanog štrajka.

Najneophodniji poslovi na kojima se za vrijeme štrajka ne smije prekidati rad su oni poslovi zbog prekida kojih bi mogli biti ugroženi materijalni interesi oštećenih građana i osiguranika, kao i poslovi vezani na održava­nje i sigurnost poslovnog prostora.

Društvo ne smije tijekom štrajka zapoš­ljavati druge radnike umjesto štrajkača.

Članak 130Kada

je štrajk organiziran zbog neispu­nje­nja obveza iz Kolektivnog ugovora ili odbija­nja sklapa­nja Kolektivnog ugovora troško­ve štrajka snosi Društvo.

Ako se naknadno utvrdi da je Društvo prethodno ispunilo obveze zbog kojih je štrajk organiziran, troškove štrajka snosi Sindikat, organizator štrajka.

XXV.

PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA, NJEGOVE IZMJENE I DOPUNE

Članak 131U

ugovorima o radu, sklop­ljenim s radnicima – članovima Sindikata, kao i u odlukama i aktima Društva ne mogu se utvrđivati i uređivati po vrsti i opse­gu ma­nja individualna prava radnika, odnosno nepovo­ljniji uvjeti, prava i obveze od onih, utvrđenih ovim Kolektivnim ugovorom.

Ukoliko je dokumentima iz prethodnog stavka ovog članka utvrđeno ma­nje pravo ili nepovo­ljniji uvjeti za radnika, primijenit će se odredbe ovoga Kolektivnog ugovora, odnosno primje­njuje se za radnika povo­ljnije pravo.

Članak 132Ako

je odluka nadležnog tijela Društva, ovlaštene osobe ili koji drugi akt Društva u suprotnosti s ovim Kolektivnim ugovorom, Sindikat će pokrenuti postupak usklađiva­nja spomenutog akta s odredbama ovoga Kolektivnog ugovora.

Ako pokušaj usklađiva­nja akta ili odluke iz prethodnog stavka ne uspije, pokrenut će se postupak mire­nja.

Članak 133Postupak

mire­nja pokreće se ukoliko su obje strane suglasne da se ovaj postupak provede.

Postupak mire­nja provodi se pred Povjerenstvom za mire­nje. Povjerenstvo za mire­nje sastav­ljeno od predsjednika i četiri člana, od kojih po dva člana imenuju ugovorne strane, a članovi skupno imenuju predsjednika iz redova uglednih struč­njaka u Društvu.

Članak 134Povjerenstvo

za mire­nje sastavit će pisani prijedlog nagodbe. Mire­nje je uspjelo, ako obje strane prihvate prijedlog nagodbe.

Članak 135Svaka

ugovorna strana – potpisnica ovoga Kolektivnog ugovora ima pravo predložiti izmjenu i dopunu ovoga Kolektivnog ugovora.

Postupak izmjene i dopune pokreće se u pisanom obliku, a druga je strana obvezna očitovati se na prijedlog izmjene i dopune u roku 30 dana, računajući od dana primitka prijedloga.

XXVI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 136Odredbe ovoga Kolektivnog

ugovora odnose se na radnike Društva, članove Sindikata, raspoređene na radna mjesta od I. (prve) do X. (desete) grupe složenosti, isk­ljučujući rukovodne radnike u Društvu.

Na rukovodne radnike Društva primje­njuju se odredbe ovog Kolektivnog ugovora, ako određena pita­nja nisu drukčije re­gulirana ugovorom o radu.

Članak 137Ovaj se Kolektivni ugovor sklapa

na određeno vrijeme u traja­nju od dvije (2) godine i vrijedi do 15. svib­nja 2006. godine.

Najma­nje tri mjeseca prije isteka roka iz prethodnog stavka ugovorne strane su obvezne očitovati se o namjeri ­nje­gova produ­lje­nja, odnosno pokrenuti postupak za sklapa­nje novoga Kolektivnog ugovora.

Ukoliko se strane ne očituju o namjeri ­nje­gova produ­ljenja ili izmjene, sva prava utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom smatraju se produ­ljenim na rok od jedne godine, nakon koje­ga se roka Kolektivni ugovor raskida.

Članak 138Ugovorne strane – potpisnice

ovoga Kolektivnog ugovora naj­ma­nje će dva puta godiš­nje raspraviti provođe­nje ovog Kolektivnog ugovora, kao i ­nje­gove učinke.

Članak 139Ugovorne strane – potpisnice

ovoga Kolektivnog ugovora imenovat će stručno tijelo za praće­nje i tumače­nje ­nje­govih odredaba.

Zajedničko tijelo iz stavka 1. ovog članka imat će šest članova, od kojih Sindikat imenuje tri člana, a Društvo da­lj­nja tri člana.

Članak 140Troškove priprema­nja, praće­nja

i ostvariva­nja Kolektivnog ugovora snosi Društvo i Sindikat svaki u svom dijelu.

Članak 141Ovaj Kolektivni ugovor je sklop­ljen

kad ga potpišu ovlašteni predstavnici obiju ugovornih strana.

Članak 142Ovaj Kolektivni ugovor primje­njuje

se od 16. svib­nja 2004. godine.

Sukladno Zakonu o radu, Sindikat će ovaj Kolektivni ugovor dostaviti nadležnom tijelu radi upisa u K­njigu evidencije kolektivnih ugovora.

Ovaj Kolektivni ugovor objavit će se na način predviđen Zakonom o radu.

Zagreb, 11. svib­nja 2004.

Granski sindikat zaposlenih Croatia osiguranje d.d. u osigura­nju Hrvatske predsjednik Sindikata predsjednik Uprave Miroslav Hrašćanec, v. r. dr. sc. Marijan Ćurković, v. r. član Uprave mr. sc. Ivan Modrić, v. r.

KATEGORIJE RADNIH MJESTA PREMA SLOŽENOSTI POSLOVA Red.

Radno mjesto Koef. složenosti Tarifni razred 1. PRIBAVA 2.

LIKVIDACIJA 3. FINAN.-RAČUN.

Šef odjela 3.00–3.50 3.20–3.50 3.00–3.20 2.

Organizator poslova 2.70–3.00 2.90–3.00 vodite­lj mreže prod. vodit. odsjeka procjene vodite­lj odsjeka plasmana vodite­lj općih posl. koordinator Re­gion.

2.80–2.90 osig. likvid. prav. posl., re­gresa vodite­lj premijskog k­njig. vodite­lj prav. posl. centra za EOP 2.70–2.80 vodite­lj plansko-anal. vodite­lj kadrov. vodite­lj stručne obrade poslova poslova 3.

Samostalni stručni 2.40–2.70 2.60–2.70 ugovor. složenijih osigur. procjena složenijih šteta slož. poslovi plasmana pravni zastupnik koordinator EOP-a referent 2.50–2.60 razvoj i osig. života kontr. likvid. složen. šteta bilancista 2.40–2.50 preventiva pravni zastupnici glavni k­njigovođa revizija rizika inokorespondenti plan i analiza kontrola ugovor. osig. vodite­lj glav. zastupstva 4.

Stručni referent 2.10–2.40 2.30–2.40 ugovara­nje osigura­nja procjena i kontr. likv. šteta poslovi plasmana pravni poslovi, samost. programer 2.20–2.30 kontrola. tarife plan i analiza re­gresi i sporovi 2.10–2.20 ugovor. kolektivnih i grupnih osigura­nja 5.

Samostal. referent 1.80–2.10 2.00–2.10 tarifer osigura­nja procjena jednost. šteta konter složenosti posl. pravni poslovi i 1.90–2.00 ugovara­nje osig. AO likvidacija šteta događaja re­gresi 1.80–1.90 zastupnici osig. obračun plaća naplata kompenzacije plan i analiza 6.

Referent 1.50–1.80 1.70–1.80 tehnička kontrola dokum. evident. i kompletira­nje kreditni poslovi kadrovski poslovi samostalni operater 1.60–1.70 obrada osig. života šteta konter jednost. posl.

1.50–1.60 kontrola napl. osig. života događaja praće­nje naplate premije obračun plaća zastupnik revizor likvid. platn. prometa i stroga evidencija blagajni finan. k­njigov.-operater premijski k­njig., samost. statist 7.

Pom. referent 1.30–1.50 1.40–1.50 osig. imovine inoz. vlas. isplata–doznaka šteta operater kadrovski poslovi operater računala 1.30–1.40 tehnički posl. reosig. statističar ekonom fakturist recepcioner vođe­nje skadencara održava­nje vozila naplata osig. života održava­nje kontr. prem. otkupa života objekata i opreme 8.

Admin-daktil.

1.15–1.30 1.20–1.30 tajnički poslovi tajnički poslovi tajnički poslovi telefonist 1.15–1.20 ostali administr. poslovi ostali administr. poslovi ostali administr.-daktil. administrator- poslovi daktilograf prijem. pošte i ekspedit 9.

Manipulant 1.00–1.15 1.10–1.15 arhiva i kartoteka evidencija i statistika šteta dostav­ljač arhivar 1.00–1.10 ostala evidencija 10.

Čistačica 1.00 čistačica Kolektivni ugovor, NN 77/2004-1564 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Kolektivni ugovor Izdanje:

NN 77/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1564 Donositelj:KOLEKTIVNI UGOVORI Datum tiskanog izdanja: 9.6.2004.

ELI: /eli/sluzbeni/2004/77/1564 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.