← Hrvatska

Kolektivni ugovor Hrvatske lutrije d.o.o.

Kolektivni ugovor Hrvatske lutrije d.o.o. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Kolektivni ugovor Hrvatske lutrije d.o.o. NN 80/2004 (15.6.2004.), Kolektivni ugovor Hrvatske lutrije d.o.o. KOLEKTIVNI UGOVORI 1591 HRVATSKA LUTRIJA d.o.o. Zagreb, zastupana po direktorici Vesni Bakran (dalje u tekstu: Poslodavac) s jedne strane i SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE, zastupan po pred­sjednici Ani Knežević i REPUBLIČKI SINDIKAT RADNIKA HRVAT­SKE POŠTE I TELEKOMUNIKACIJA (RSRHPT), zastupan po predsjedniku Jadranku Veharu (dalje u tekstu: Sindikati) s druge strane, sklopili su u Zagrebu, 11. svibnja 2004. godine KOLEKTIVNI UGOVOR I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Kolektivnim ugovorom (dalje u tekstu: Ugovor) uređuju prava i obveze ugovornih strana, te pitanja iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. Članak 2. Ovaj Ugovor primjenjuje se na članove Sindikata potpisnike ovog Ugovora. Članak 3. Prema odredbama ovog Ugovora Poslodavac je pravna osoba, za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Prema odredbama ovoga Ugovora, radnik je fizička osoba, koja obavlja određene poslove za Poslodavca, na temelju Ugovora o radu. Članak 4. Ovaj Ugovor primjenjuje se na radnike, koji su temeljem Ugovora o radu zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme s punim, nepunim ili skraćenim radnim vremenom. II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU 1. Zasnivanje radnog odnosa Članak 5. Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o radu je sklopljen kada su se stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Ugovor o radu mora se sklopiti prije početka rada. Rok za prihvat Ugovora o radu ili izmjene Ugovora iznosi uvijek najmanje 8 dana. Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Pisani Ugovor o radu mora sadržavati uglavke o: 1) strankama, njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu, mje­stu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima, 2) nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava, 3) danu otpočinjanja rada, 4) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju Ugovora o radu na određeno vrijeme, 5) probnom radu (ako se ugovara), 6) pripravništvu (ako se Ugovor o radu sklapa s pripravnikom), 7) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna, 8) trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, odnosno načinu određivanja trajanja tog odmora, 9) osnovnoj plaći, dodacima na plaću, te razdoblju isplate primanja na koja radnik ima pravo, 10) otkaznim rokovima, 11) drugim pravima i obvezama radnika i Poslodavca. Umjesto pojedinih uglavaka koje predviđa Zakon o radu, može se u Ugovoru o radu uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, kolektivni ugovor grane, odnosno grupacije, ovaj Kolektivni ugovor ili Pravilnik Poslodavca koji uređuje ta pitanja. 2. Uvjeti za sklapanje Ugovora o radu Članak 6. Poradi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova poslodavac može prije sklapanja Ugovora o radu uputiti na liječnički pregled i osobu koja kao radnik neće raditi na poslovima za obavljanje kojih je po Pravilniku ministra nadležnog za rad potrebito prethodno ispitivanje, odnosno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, a na teret Poslodavca. Članak 7. Prije zasnivanja radnog odnosa može se provjeriti sposobnost radnika za obavljanje određenih poslova. Provjera sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka može se obaviti za poslove za koje je posebnim Pravilnikom poslodavca, kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa, propisano radno iskustvo ili stručna sprema. Članak 8. Radnik je dužan stupiti na rad na dan određen ugovorom o radu. Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti uvid u pravilnike Poslodavca, odnosno ovaj Kolektivni ugovor, kojima se uređuju prava i obveze iz radnog odnosa. Članak 9. Prilikom stupanja na rad radnik se pobliže upoznaje s poslovima i radnim zadacima određenog radnog mjesta, uvjetima rada, neposrednim suradnicima, pravima i obvezama iz radnog odnosa, te zaštitom na radu. Radnika u rad uvodi neposredni rukovoditelj ili radnik s određenim radnim iskustvom, kojega za to odredi neposredni rukovoditelj. 3. Probni rad Članak 10. Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad za radnike koji obavljaju poslove od prve do treće grupe složenosti ne može se utvrditi u trajanju dužem od dva mjeseca; za radnike koji obavljaju poslove od četvrte do šeste grupe složenosti u trajanju dužem od tri mjeseca i za radnike koji obavljaju poslove od sedme do desete grupe složenosti – u trajanju dužem od četiri mjeseca. Članak 11. Radnik na probnom radu na poslovima za koje je sklopljen ugovor o radu treba pokazati svoje stručne i radne sposobnosti. Otkazni rok za radnike koji nisu udovoljili za vrijeme probnog rada iznosi sedam dana. 4. Pripravnici Članak 12. Radnici koji su završili III., IV., V., VI., VII. i VIII. stupanj stručne spreme, a nemaju radno iskustvo mogu zasnovati radni odnos kao pripravnici. Dužina pripravničkog staža utvrđuje se u različitom trajanju s obzirom na stupanj stručne spreme, kako slijedi: 1. za poslove trećeg i četvrtog stupnja stručne spreme – 6 mjeseci, 2. za poslove petog i šestog stupnja stručne spreme – 9 mjeseci, 3. za poslove sedmog i osmog stupnja stručne spreme – 12 mjeseci. Pripravnik zasniva radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, ovisno o potrebi i odluci Poslodavca. Članak 13. Pravilnik o radu regulira način praćenja i ocjenjivanja pri­prav­nika. Provjeru znanja i sposobnosti pripravnika, u vidu stručnog ispita prije isteka roka pripravničkog staža provodi stručna tročlana komisija, koja se sastoji od dva člana i mentora, a koju imenuje Poslodavac. Članak 14. Najmanje jedan član komisije i mentor iz članka 13. ovog Ugovora moraju imati najmanje onaj stupanj stručne spreme određene vrste zanimanja koji ima i pripravnik čije znanje i sposobnosti se provjeravaju. Pripravnički staž može se na prijedlog mentora uz suglasnost komisije skratiti i to najviše na polovinu vremena utvrđenog Ugovorom o radu. Članak 15. Pripravnik ne može samostalno obavljati poslove za koje se osposobljava. Pripravnik ima sva prava i obveze iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom kao i drugi radnici ako ovim Ugovorom, drugim Ugovorom ili Ugovorom o radu nije drukčije određeno. Pripravnik ostvaruje pravo na plaću u visini od 80% od os­nov­ne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava. Čanak 16. Pripravniku koji ne položi stručni ispit Poslodavac može redovito otkazati Ugovor o radu. 5. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Članak 17. Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje strane dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen Zakonom. Ako Ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. 6. Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 18. Radnik može iznimno sklopiti Ugovor o radu na određeno vrijeme, a naročito kada se radi o: 1. zamjeni privremeno odsutnog radnika, 2. sezonskom poslu, 3. vremenski i stvarno ograničenoj narudžbi ili drugom privremenom povećanju opsega posla, 4. privremenim poslovima za obavljanje kojih Poslodavac ima iznimnu potrebu, 5. ostvarenju određenog poslovnog pothvata ili ukrcaju posade na brod. Članak 19. Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog tim ugovorom. Članak 20. Poslodavac ne smije s istim radnikom sklopiti jedan ili više uzastopnih Ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine. Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 1. ovoga članka. 7. Obavljanje drugih poslova Članak 21. Ako potreba posla, organizacija rada i druge izvanredne okolnosti zahtijevaju, radnik je dužan na osnovu usmenog ili pisanog naloga Poslodavca obavljati i druge poslove istog stupnja stručne spreme koji bitno ne odstupaju od poslova za koje je zaključio Ugovor o radu, a najduže 30 dana. U slučaju iz prethodnog stavka ovog članka, radnik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija. Članak 22. Poslodavac se obvezuje da neće ugrožavati postojeća radna mjesta povjeravanjem poslova iz djelatnosti Hrvatske Lutrije d.o.o. drugim fizičkim osobama putem ugovora koji nisu Ugovor o radu (ugovor sa studentima i sl.), te pravnim osobama putem Ugovora o poslovnotehničkoj suradnji i sl. III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I DOSTOJANSTVA RADNIKA Članak 23. Poslodavac je dužan primjenjivati propise iz područja zaštite na radu i stalno raditi na unapređenju zaštite na radu, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika. Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprečavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran način. Svake dvije godine Poslodavac je dužan o trošku društva omogućiti sistematski pregled radnika. Poslodavac je obvezan pri uvođenju novih tehnologija informirati radnike, odnosno povjerenika zaštite na radu o tehnološkim značajkama i mogućim utjecajima tehnologije na zdravlje i sigurnost radnika. Članak 24. Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće ili neizbježne opasnosti napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije zbog svoga postupka biti doveden u lošiji položaj, i uživa zaštitu od bilo kakvih posljedica, osim ako je po posebnim propisima i pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi ili imovine. Prava iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se u slučaju rata ili neposredne ratne opasnosti, kao ni u slučaju elementarne nepogode ili katastrofe. Članak 25. Poslodavac ima na području zaštite na radu prvenstveno sljedeće obveze: * osigurati po zahtjevu radnika radnu odjeću i obuću – prodavačima igara – radno odijelo – 2 kom jednom godišnje, – radnu obuću – 1 par godišnje, – radnicima u skladištu, distribuciji, vozačima, serviserima na terenu, kontrolorima i organizatorima poslovanja prsluke za hladno vrijeme, – terenskim radnicima zaštitnu obuću, * prilagoditi posao svakom radniku izborom sredstava za rad i izborom radnih tehnoloških postupaka, kao i smanjivanjem štetnih utjecaja na zdravlje radnika, * prilagoditi posao tehničkom napretku i poznavanju napretka struke u zemlji i svijetu, * zamjenjivati opasne s bezopasnim ili manje štetnim radnim (tehnološkim) postupcima, sredstvima za rad, materijalima i izvorima energije, * razvijati usklađenu politiku zaštite na radu uključujući tehnologiju, organizaciju rada, socijalne odnose i utjecaj radne okoline, * osigurati klimatizaciju radnog prostora u ljetnim mjesecima, * savjetovati se s radnicima odnosno njihovim zastupnicima o pitanjima razvoja i uvođenja novih tehnologija. Sve mjere u svezi sa zaštitom i osiguranjem zdravlja radnika na radu provode se na trošak Poslodavca. Svaki radnik obvezan je brinuti o osobnoj zaštiti i zdravlju u skladu sa svojom osposobljenošću, te pisanim i usmenim uputama Poslodavca. Poslodavac je obvezan osigurati prodavačima u kiosku korištenje WC-a. Članak 26. U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu, povjerenik radnika ima prava i dužnosti: * sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada i uvođenju nove tehnologije, * biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika, * primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenja mjera zaštite na radu, * izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji će povjerenik prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor, * pozvati inspektora u nadzor ako ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti, * obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije relevantne za njegov rad, * staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje, * svojom aktivnošću poticati ostale radnike na siguran način rada. 1. Zaštita dostojanstva Članak 27. Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja od strane Poslodavca, nadređenih osoba, suradnika i ostalih osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obav­ljanju svojih poslova. Uznemiravanje ili spolno uznemiravanje teža je povreda radne obveze koja za posljedicu ima otkaz Ugovora o radu. Radnik koji smatra da je prema njemu postupljeno protivno odredbi st. 1. ovog članka ima pravo uložiti pritužbu osobi zaduženoj za primanje i rješavanje pritužbi, što može učiniti osobno ili preko radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika, najkasnije u roku od osam dana od dana kada je bio izložen takvom postupanju. Pritužbe je dužna primati i rješavati osoba koju dogovorno imenuju Poslodavac i Sindikati. Rok za rješavanje pritužbe je najkasnije osam dana od dana zaprimanja ili saznanja za pritužbu. U razdoblju od podnošenja do rješenja pritužbe radnik ima pravo izostati s rada uz naknadu plaće u visini kao da je radio, uz suglasnost osobe iz st. 4. ovog članka. Sve osobe koje sudjeluju u postupku primanja i rješavanja pritužbi dužne su čuvati tajnost podataka koje pritom saznaju. 2. Zaštita privatnosti Članak 28. Poslodavac je dužan štititi privatnost radnika sukladno Zakonu. Radnik koji ne dostavi potrebne podatke ili ne prijavi promjenu podataka ili preda neistinite podatke snosi štetne posljedice. Poslodavac uz prethodnu suglasnost Radničkog vijeća imenuje osobu koja je ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa Zakonom. IV. RADNO VRIJEME 1. Tjedno radno vrijeme Članak 29. Puno radno vrijeme svih radnika, uključujući i odmor (stanku) iznosi 40 sati tjedno. Nedjelja je u pravilu dan tjednog odmora. Ako radnik radi u nedjelju, mora mu se u sljedećem tjednu osigurati dan tjednog odmora. Raspored radnog vremena Poslodavac mora u pisanom obli­ku staviti na uvid radnicima. Poslodavac je obvezan voditi evidenciju prisutnosti na radu, koja radniku i radničkom vijeću na njihov zahtjev treba biti predočena na uvid. Članak 30. Raspored redovnog tjednog radnog vremena na pojedine dane u tjednu, početak i završetak dnevnog radnog vremena, kao i trajanje i vrijeme odmora utvrđuje Poslodavac nakon savjetovanja sa Radničkim vijećem. 40-satni radni tjedan se mora raspodijeliti na odgovarajuću satnicu, zasebno za radnike na prodajnim mjestima i zasebno za radnike u administraciji i ostale radnike. Pripremne radnje za otvaranje i zatvaranje prodajnih mjesta uključene su u puno dnevno radno vrijeme i ne smiju prelaziti 40-satni radni tjedan. Ako prelaze, vode se i obračunavaju kao prekovremeni rad. Plan godišnjeg fonda sati izrađuje se u skladu s tjednim fondom sati utvrđenim ovim Ugovorom. 2. Prekovremeni rad Članak 31. Svako odstupanje od utvrđenog radnog vremena, koje nije preraspodjela radnog vremena, predstavlja prekovremeni rad a može iznositi najviše 10 sati tjedno. 3. Preraspodjela radnog vremena Članak 32. Ako priroda posla zahtijeva da tijekom jednog razdoblja radno vrijeme traje duže, a tijekom drugog razdoblja traje kraće od punog radnog vremena, Poslodavac donosi odluku o preraspodjeli radnoga vremena, uz prethodno pribavljeno mišljenje Radničkog vijeća, a dostavlja se radniku najmanje osam dana prije preraspodjele. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se tako da ukupno radno vrijeme radnika, u prosjeku, ne bude duže od punog radnog vremena u roku od jedne godine od prestanka potrebe za preraspodjelom radnog vremena, a najkasnije do 30. lipnja naredne godine. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije biti duže od 50 sati tjedno. 4. Noćni rad i rad u smjenama Članak 33. Rad u vremenu između 22 sata i 6 sati ujutro sljedećega dana smatra se noćnim radom. Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan, a dan tjednog odmora u pravilu je nedjelja. V. ODMORI I DOPUSTI 1. Godišnji odmor Članak 34. Godišnji odmor traje najmanje 18 radnih dana. U dane godišnjeg odmora ne uračunava se subota, nedjelja, blagdani, neradni dani i državni praznici. Za svakog radnika utvrđuje se ukupno trajanje godišnjeg odmora tako da se zakonom propisanom najkraćem trajanju godišnjeg odmora pribrajaju dani godišnjega odmora utvrđeni prema sljedećim kriterijima:

  1. a)na osnovi dužine radnog staža radniku pripada sljedeći broj radnih dana godišnjega odmora: – od 1 – 5 godina radnog staža 1 radni dan – od 5 – 10 godina radnog staža 2 radna dana – od 10 – 15 godina radnog staža 3 radna dana – od 15 – 20 godina radnog staža 4 radna dana – od 20 – 25 godina radnog staža 6 radnih dana – od 25 – 30 godina radnog staža 8 radnih dana – od 30 – 35 godina radnog staža 10 radnih dana – preko 35 godina radnog staža 12 radnih dana
  2. b)na osnovi složenosti poslova radniku pripada sljedeći broj radnih dana godišnjeg odmora: – radniku na poslovima visoke i više str. sp. 5 radna dana – radniku na poslovima srednje str. sp. 4 radna dana – ostalim radnicima 3 radna dana
  3. c)na osnovi uvjeta rada od 2 do 4 radna dana
  4. d)na osnovi zdravstvenoga stanja – ako je radnik invalid rada ili radnik s tjelesnim oštećenjem većim od 70 posto 3 radna dana
  5. e)na osnovi socijalnih prilika radnika – roditelju djeteta sa smetnjama u psiho- fizičkom razvoju 3 radna dana – samohranom roditelju 2 radna dana – radniku za svako dijete do petnaest godina starosti 1 radni dan Kriteriji se primjenjuju kumulativno. Plan korištenja (raspored) godišnjih odmora utvrđuje Poslodavac uz savjetovanje s Radničkim vijećem. O rasporedu i trajanju godišnjeg odmora, radnika se mora obavijestiti pisanim putem najmanje 15 dana prije korištenja. Radnik ima pravo dva dana godišnjeg odmora koristiti kada on to želi. O korištenju tih dana odmora mora obavijestiti Poslodavca najmanje 7 radnih dana prije korištenja. 2. Plaćeni dopust Članak 35. Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na dane plaćenoga dopusta za važne osobne potrebe, a posebice u svezi: * zaključenja braka 5 dana * rođenja djeteta 5 dana * smrti člana uže obitelji (supružnika, srodnika po krvi u pravoj liniji i njihovih supružnika, brata ili sestre, pastorčad i posvojenoga djeteta, djeteta bez roditelja uzetoga na uzdržavanje, očuha ili maćehe, posvojitelja ili osobe koju je radnik po zakonu dužan uzdržavati ili osobe sa kojom radnik živi u izvanbračnoj zajednici 4 dana (iznimno radnici koji zbog smrtnog slučaja moraju putovati u neko udaljeno ili teško dostupno mjesto imaju pravo na 2 dodatna radna dana plaćenog dopusta) * selidbe u drugo mjesto 3 dana * selidbe u istome mjestu 2 dana * elementarne nepogode 5 dana * teške bolesti člana uže obitelji (roditelji, djeca) izvan mjesta stanovanja 3 dana * dragovoljnog davanja krvi 2 dana Ukoliko se tijekom kalendarske godine ponovi neki od slučajeva iz st. 1. ovoga članka, radnik ima pravo ponovno odsustvovati s rada uz naknadu plaće. 3. Neplaćeni dopust Članak 36. Radniku se može na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust do najviše 30 dana u slučajevima: * njege člana obitelji, * gradnje ili adaptacije kuće ili stana, * liječenja na vlastiti trošak, * obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na osobni trošak, te u drugim opravdanim slučajevima. Kada to okolnosti zahtijevaju i dozvoljavaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka, može se odobriti u trajanju dužem od 30 dana. Za vrijeme neplaćenoga dopusta, koji je odobren u trajanju dužem od 30 dana, prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju. U okviru predviđenih okolnosti radnik je dužan zahtjev za neplaćeni dopust uputiti Poslodavcu najmanje 15 dana prije početka korištenja neplaćenog dopusta. VI. PLAĆE I DODACI NA PLAĆU Članak 37. Poslodavac je obvezan radniku za obavljeni rad isplatiti plaću, koja se sastoji od: – osnovne plaće – stimulativnog dijela plaće – povećanja plaće temeljem radnog staža i uvjeta rada težih od normalnih uvjeta vrednovanih u osnovnoj plaći i – pripa­dajućih dodataka u plaći (u daljnjem tekstu: dodaci) Članak 38. Plaća se isplaćuje jednom mjesečno, najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec. U slučaju zakašnjenja isplate plaće, Poslodavac je obvezan radniku obračunati i isplatiti zakonske kamate zajedno s plaćom, osim u slučaju da do kašnjenja nije došlo krivnjom Poslodavca. Članak 39. Poslodavac je dužan radniku prilikom isplate plaće uručiti obračun plaće iz kojeg je radniku jasno vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, stimulativni dio plaće, povećanje plaće temeljem radnog staža i uvjeta rada težih od normalnih uvjeta vrednovanih u osnovnoj plaći i pripadajući dodaci u plaći. U slučaju zakašnjenja isplate plaće ili neisplate plaće u cijelosti, Poslodavac je dužan do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku uručiti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti u obliku vjerodostojne isprave. Obračun plaće treba biti usklađen s obračunskom listom koja je sastavni dio ovog Kolektivnog ugovora (Prilog 2.). Članak 40. Poslodavac je obvezan omogućiti radniku i sindikalnom povjereniku po pisanom zahtjevu radnika, uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdrav­stve­no osiguranje. Poslodavac može ovlastiti osobu ili službu za davanje tih podataka. 1. Osnovna plaća Članak 41. Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđuje se na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog Ugovora i predstavlja najniži iznos kojega je Poslodavac dužan isplatiti radniku. Članak 42. Najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove iznosi 3.000,00 kuna (najniža osnovna plaća 2.450,00 kn + 550,00 kn za topli obrok) bruto, a usklađenje se vrši 1. siječnja i 1. srpnja, sukladno porastu troškova života. Najniža osnovna plaća utvrđuje se za mogući mjesečni fond sati na bazi 40-satnog radnog tjedna. Članak 43. Plaća određenoga radnog mjesta utvrđuje se tako da se os­nov­na plaća najnižeg stupnja složenosti poslova množi s koeficijentom složenosti utvrđenim za grupu poslova kojoj pripada radno mjesto, odnosno poslovi. Tako utvrđenoj plaći dodaju se i ostali dodaci i stimulativni dio utvrđen odredbama ovog Kolektivnog ugovora da bi se dobio puni iznos bruto plaće određenog radnog mjesta. U Tarifnom dijelu koji će biti sastavni dio ovog Ugovora izvršit će se razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova, odnosno radnih mjesta, na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima, a prema popisu radnih mjesta – bodova Ur.broj: 07/1-8845/04 (Prilog 1.). Svi poslovi, odnosno radna mjesta, razvrstat će se u najmanje 10 grupa, a odnos između osnovne plaće i najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta, ne može biti manji od 1 : 6. Za sve poslove i radna mjesta koja neće biti sadržana u tarif­nom dijelu ovog Ugovora, odnosno koja će nakon sklapanja ovog Ugovora biti aktom o organizaciji i sistematizaciji otvorena, Poslodavac će u dogovoru sa Sindikatima utvrditi tarifu tih poslova, poštujući pri tome utvrđeni odnos iz stavka 4. ovog članka. 2. Stimulativni dio plaće Članak 44. Sredstva za isplatu stimulativnog dijela plaće mogu iznositi do najviše 30% ukupnih sredstava za plaće za određeni mjesec. Članak 45. Stimulativni dio plaće utvrđuje se na osnovi ocjene radnog doprinosa radnika. Ocjenu radnog doprinosa radnika na kraju mjeseca donosi rukovoditelj organizacijske jedinice u kojoj radnik radi na kraju mjeseca. Svaki radnik ima pravo prigovora na svoju stimulaciju. Ocjena radnog doprinosa određuje se na temelju sljedećih kriterija: 1. zalaganja radnika na radu i rezultata njegova rada, 2. kvalitete i količine obavljenog rada, 3. odnosa prema strankama i drugim radnicima, 4. postupanja sa sredstvima i predmetima rada, 5. doprinosa radnika racionalnosti i učinkovitosti poslovanja, unapređivanja i osiguravanja kvalitete rada, unapređivanja organizacije rada, te kreativnosti radnika u radu. Članak 46. Mjerila stimulativnog dijela plaće utvrdit će potpisnici ovog Ugovora u roku od 120 dana od dana potpisivanja Ugovora i mjerila će biti njegov sastavni dio. 3. Dodatak na radni staž Članak 47. Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5 posto. Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovoga članka, pripada radniku za radni staž koji je upisan u radnu knjižicu, uvećan za tekući radni staž kod Poslodavca. 4. Jednokratni dodatak plaći Članak 48. Radnik ima pravo na pomoć za podmirenje troškova godišnjeg odmora (regres za godišnji odmor) najmanje u visini od 1.600,00 kuna neto. Jednokratni dodatak plaći iz prethodnog stavka isplaćuje se u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem radnik koristi godišnji odmor, a najkasnije do kraja srpnja tekuće godine. Pravo na regres za godišnji odmor radnik ostvaruje kod Poslodavca kod kojeg ostvaruje pravo na godišnji odmor. 5. Povećanje plaće Članak 49. Osnovna plaća radnika povećava se najmanje: * za rad noću 40 posto * za prekovremeni rad 50 posto * za rad nedjeljom 40 posto * za rad u smjenskom radu u drugoj smjeni 10 posto * za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata 15 posto * za rad u kiosku 5 posto Za rad na dane zakonom propisanih blagdana i neradnih dana, te na dan Uskrsa radnik ima pravo na naknadu plaće koja mu pripada kada ne radi te na plaću uvećanu za 50%. Ako je prisutno više uvjeta istovremeno, dodaci iz prethodnih stavaka se kumuliraju osim ako je državni blagdan ili neradni dan utvrđen Zakonom nedjelja. 6. Plaća pripravnika Članak 50. Za vrijeme pripravništva radnik prima plaću u visini od 80% od osnovne plaće pripadajućeg radnog mjesta. VII. NAKNADA PLAĆE Članak 51. Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće kao da je radio u sljedećim slučajevima:
  6. a)godišnjeg odmora,
  7. b)plaćenoga dopusta,
  8. c)državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
  9. d)za vrijeme prekida rada do kojega je došlo bez krivnje radnika,
  10. e)ako radnik odbije raditi zato što nisu provedene propisane mjere zaštite,
  11. f)vojne vježbe,
  12. g)obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama Poslodavca,
  13. h)obrazovanja ili osposobljavanja sindikalnog povjerenika,
  14. i)traženja novog zaposlenja u vrijeme otkaznog roka,
  15. j)sudjelovanje u sportskim susretima radnika Poslodavca. Članak 52. U slučaju odsutnosti radnika s rada zbog bolovanja do 42 dana, radniku pripada naknada plaće najmanje u visini 90 posto od osnovice utvrđene propisima o zdravstvenom osiguranju. Poslodavac može utvrditi različitu visinu naknade plaće za bolovanje do 42 dana, ovisno o broju dana bolovanja, s time da naknada ni u kojem slučaju ne može iznositi manje od 90 posto osnovice iz st. 1. ovoga članka. Članak 53. Za rad u Radničkom vijeću predstavnici imaju pravo na naknadu plaće kao da su radili za broj sati utvrđen zakonom ili sporazumom Poslodavca i Radničkog vijeća. VIII. OSTALA MATERIJALNA PRAVA RADNIKA 1. Troškovi prijevoza Članak 54. Radnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte, odnosno ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci se utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. U slučaju kada postoji mogućnost korištenja više alternativnih sredstava javnog prijevoza različitih cijena, radnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini cijene one vrste javnog prijevoza koja je najpovoljnija za Poslodavca. U slučaju da na određenoj relaciji nema javnog prijevoza, a zbog udaljenosti objektivno postoji trošak prijevoza, Poslodavac je obvezan općim aktom utvrditi iznos kojim nadoknađuje radniku trošak prijevoza, vodeći pri tome računa o cijeni koja se isplaćuje drugim radnicima za slične udaljenosti. Poslodavac je dužan naknaditi stvarne troškove prijevoza radniku i za vrijeme bolovanja. Svim radnicima koji to žele Poslodavac je dužan kupiti godišnju kartu. 2. Dnevnice Članak 55. Za vrijeme provedeno na službenom putovanju u zemlji po nalogu Poslodavca, radniku pripada dnevnica u iznosu od najmanje 170,00 kuna, sukladno Pravilniku o porezu na dohodak. Dnevnica se obračunava prema trajanju putovanja i to:
  16. a)puna dnevnica od 12 do 24 sata,
  17. b)polovina dnevnice od 8 do 12 sati. 3. Korištenje privatnog automobila u službene svrhe Članak 56. Radnik kojemu je odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na nadoknadu troškova u iznosu 30% cijene litre benzina po prijeđenom kilometru, sukladno Pravilniku o porezu na dohodak. Pravo na korištenje privatnog automobila u službene svrhe, određuje Poslodavac. 4. Nagrada učenicima i studentima Članak 57. Poslodavac je obvezan isplatiti nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse, sukladno propisima o neoporezivom dijelu. Tijekom praktičnog rada u Društvu, učenici i studenti imaju pravo na nadoknadu stvarnog troška javnog prijevoza na posao i s posla. Ostala prava i obveze učenika i studenata odnosno Poslodav­ca, regulirat će se međusobnim ugovorom, sukladno Zakonu. 5. Solidarna pomoć Članak 58. Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na potporu u sljedećim slučajevima: * u slučaju smrti radnika potporu u visini od najmanje 7.500,00 kn * u slučaju smrti člana uže obitelji potporu u visini od najmanje 3.000,00 kn * zbog invalidnosti potporu u visini od najmanje godišnje 2.500,00 kn * zbog bolovanja dužeg od 90 dana potporu u visini od najmanje godišnje 2.500,00 kn * zbog otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda potporu u visini od najmanje godišnje 5.000,00 kn Članak 58.a Novčana pomoć za školovanje djece umrlih radnika isplaćuje se mjesečno djeci predškolskog uzrasta pa do završetka srednje škole, prema sljedećim kriterijima: – za djecu predškolskog uzrasta – godinu dana prije škole 450,00 kn – za djecu u osmogodišnjoj školi 810,00 kn, – za djecu u srednjoj školi 1.170,00 kn, a isplata teče od 1. u mjesecu kada je školovanje započeto, odnosno od dana smrti radnika. Djeci samohranih roditelja isplaćuje se novčana pomoć za školovanje jednom godišnje, a najkasnije do 1. rujna u tekućoj godini i to: – za djecu predškolskog uzrasta – godinu dana prije škole 450,00 kn, – za djecu u osmogodišnjoj školi 810,00 kn, – za djecu u srednjoj školi 1.170,00 kn. 6. Jubilarne nagrade Članak 59. Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za ukupni radni staž: * 10 godina radnog staža, najmanje 1.500,00 kn * 15 godina radnog staža, najmanje 2.000,00 kn * 20 godina radnog staža, najmanje 2.500,00 kn * 25 godina radnog staža, najmanje 3.000,00 kn * 30 godina radnog staža, najmanje 3.500,00 kn * 35 godina radnog staža najmanje 4.000,00 kn * 40 godina radnog staža, najmanje 5.000,00 kn U slučaju izmjene propisa isplaćuje se najmanji neoporezivi iznos. 7. Otpremnina za umirovljenje Članak 60. Radniku prigodom odlaska u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini od najmanje četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene u Društvu. Članak 61. Otpremninu iz članka 60. Poslodavac je dužan isplatiti s posljednjom plaćom. Članak 62. Radnik kojemu Poslodavac otkazuje Ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada u Hrvatskoj Lutriji d.o.o., osim u slučaju kada se otkaz daje iz razloga uvjetovanih ponašanjem rad­nika, ima pravo na otpremninu u iznosu jedne polovine prosječne plaće radnika ostvarene u tri posljednja mjeseca koja su prethodila prestanku Ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada provedenu u Hrvatskoj Lutriji d.o.o.. 8. Poklon djeci Članak 63. Poslodavac je dužan osigurati radniku poklon za djecu do 15 godina starosti u iznosu od 400,00 kuna. 9. Prigodne nagrade Članak 64. Radnik ima pravo na božićnicu u visini od najmanje 1.200,00 kuna godišnje, a isplaćuje se do 15. prosinca tekuće godine. Radnik ima pravo na dar u naravi u visini do 400,00 kuna godišnje. Članak 65. Radnik stariji od 60 godina života (muškarac), odnosno 55 godina života (žena), radnik kojem nedostaje do 5 godina mirovinskog staža za stjecanje prava na punu mirovinu i radnik kod kojega je utvrđena invalidnost, zadržavaju plaću koju su ostvarili u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem su nastale spomenute okolnosti, uvećanu razmjerno prosječnom rastu plaće ostalih radnika. Naknada plaće na koju ima pravo invalid od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene opasnosti od invalidnosti, odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije, do raspoređivanja na odgovarajuće poslove, ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće na poslovima na kojima je do nastupa tih okolnosti radio. IX. KOLEKTIVNO OSIGURANJE Članak 66. Poslodavac je u obvezi kolektivno osigurati radnike za slučaj smrti, profesionalnog oboljenja i nesreće na radu i to na osnovu 24-satnog osiguranja. Troškove osiguranja iz stavka 1. ovoga članka kod osiguravatelja snosi Poslodavac. Polica osiguranja sastavni je dio Kolektivnog ugovora. Poslodavac je dužan osigurati isplatu radniku za slučaj pretrpljenog straha uzrokovanog padom, orobljavanjem, pljačkom za vrijeme obavljanja poslova radnog mjesta u visini od najmanje 5.000,00 kuna. X. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU Članak 67. Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu. Radnici imaju pravo na jednog člana Nadzornog odbora, kao svog predstavnika, kojeg biraju sukladno odredbama Zakona o radu. XI. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA Članak 68. Za slučaj nastupanja okolnosti zbrinjavanja viška radnika, Poslodavac će zajedno s Radničkim vijećem sklopiti poseban sporazum o postupku i načinu, te kriterijima za izradu programa zbrinjavanja viška radnika. Članak 69. U slučaju jednake radne efikasnosti upotrebljavaju se sljedeći uvjeti za očuvanje zaposlenja:
  18. a)stručna sprema, tj. osposobljenost za rad – radnik koji ima potrebnu školsku spremu i najmanje jednu godinu uspješnog osposo- bljavanja za rad koji obavlja 40 bodova – radnik koji nema potrebnu školsku spremu, s 10 godina rada, stekao je traženu osposo- bljenost za obavljanje poslova 40 bodova – radnik koji ima potrebnu školsku spremu, nema stručne osposobljenosti za rad 20 bodova – radnik koji nema potrebnu školsku spremu, a ima traženu osposobljenost za obavljanje poslova 20 bodova – radnik koji nema tražene stručne osposo- bljenosti za rad 0 bodova
  19. b)duže radno iskustvo – ubraja se do pet godina sa svakom godinom radnog iskustva 2 boda – za više od pet godina maksimal. br. bodova 10 bodova
  20. c)duži radni staž kod Poslodavca – do deset godina za svaku godinu 0,5 bodova – iznad deset godina po jedan bod, maksimalni broj bodova 10 bodova – radnice s 35 godina mirovinskog staža osiguranja 0 bodova
  21. d)slabije zdravstveno stanje radnika – slabije zdravstveno stanje kao posljedica nesreće na radu kod Poslodavca ili posljedica profesionalne bolesti 5 bodova
  22. e)slabije socijalno stanje – u porodici s dva djeteta do 18 godina starosti, tj. za vrijeme školovanja djece 10 bodova – nezaposleni supružnik 5 bodova – radnik, supružnik, tj. porodični član zajednič. domaćin. koji se bavi obrtom, ili je osnivač ili suosnivač domaćeg ili mješovitog društva, ili ako samostal. obavlja poljoprivred. djelat. 10 bodova. XII. DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATIMA Članak 70. Poslodavac je dužan sindikatima osigurati najmanje sljedeće: * odgovarajući prostor za rad i održavanje sindikalnih sastanaka, * stručne, tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri u kojoj je to nužno za ostvarivanje sindikalne aktivnosti, * obračun i naplatu sindikalne članarine putem isplatne liste uz suglasnost radnika, te istu doznačiti na žiro račun Sindikata, * mogućnost sindikalnog izvješćivanja, umnožavanja i podjela tiska, * upotrebu e-maila Društva i korištenja podataka s Interneta, * trošak mobilnog telefona. Članak 71. Radnici koji nisu članovi Sindikata za vrijeme važenja ovog kolektivnog ugovora plaćaju doprinos solidarnosti u visini i na način utvrđen Zakonom o radu, a nakon provedbe referenduma. Referendum se provodi u skladu s Pravilnikom o provođenju referenduma o prihvaćanju Kolektivnog ugovora s odredbom o doprinosu solidarnosti. Način plaćanja doprinosa solidarnosti utvrđuje se sporazumom između Sindikata, potpisnika ovog Kolektivnog ugovora. Članak 72. Sindikati su dužni odluku o izboru, odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika dostaviti Poslodavcu. Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dužnosti i godinu dana nakon prestanka njenog obavljanja ne može se bez prethodne suglasnosti sindikata otkazati ugovor o radu, niti smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika. Članak 73. Sindikalnom povjereniku Poslodavac mora osigurati uvjete za rad za nesmetano obavljanje aktivnosti koje se odnose na prava i interese članova Sindikata. Za ostvarivanje prava iz st. 1. ovoga članka Poslodavac je obvezan osigurati pristup podacima i informacijama koje su važne za ostvarivanje toga prava. Sindikalni povjerenik obvezan je svoju aktivnost obavljati tako da ne šteti djelotvornosti poslovanja Poslodavca. Poslodavac je obvezan omogućiti odsustvovanje s rada s naknadom plaće članu sindikalnih tijela zbog prisustvovanja sastancima, seminarima, kongresima i sl., prema potrebama posla. Sindikat je dužan Poslodavcu predočiti poziv za sastanak, seminar, kongres i sl. Sindikalni povjerenik i članovi povjereništva dužni su prije obavljanja sindikalnih aktivnosti obavijestiti neposrednog rukovoditelja. Članak 74. Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće sukladno stavku 1. ovoga članka, sindikalni povjerenik ostvaruje ovisno o broju članova Sindikata u Društvu i to tako da za svakog člana Sindikata ima pravo na tri sata aktivnosti tijekom kalendarske godine. Ako sindikalna podružnica broji više od 500 članova, sindikalni povjerenik ima pravo svoju funkciju obavljati profesionalno. XIII. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJEŠAVANJA SPOROVA 1. Socijalni mir Članak 75. Sindikati se suzdržavaju od štrajka, ako se sve odredbe iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima na koje se Ugovor odnosi, kao i svim pitanjima koja su Ugovorom uređena. Za sva pitanja koja Ugovorom nisu uređena ili se trebaju urediti posebnim propisima ili aktima, Sindikati se ne odriču prava na štrajk. Obveza socijalnog mira vrijedi do kraja važenja Kolektivnog ugovora. Izuzetno od st. 1. i 2. ovog članka, dozvoljen je štrajk solidarnosti, odnosno druge metode sindikalne podrške zahtjevima radnika uz poštovanje zakonskih odredbi o radnoj obvezi. Članak 76. Sindikati i Poslodavac u slučaju štrajka dogovaraju se koji se nužni poslovi ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. 2. Izmjene i dopune Ugovora Članak 77. Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjene i dopune ovog Ugovora. Postupak izmjene ili dopune pokreće se u pisanom obliku. Ukoliko druga strana u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga ne dostavi pisano očitovanje, smatra se da ne prihvaća prijedlog. Ako druga strana ne prihvati prijedlog, slijedi postupak mirenja sukladno Zakonu. 3. Rješavanje kolektivnih radnih sporova Članak 78. Za rješavanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovog Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja. Postupak mirenja pokre­će se na pisanu inicijativu jednog od potpisnika ovog Ugovora. Mirovno vijeće ima predsjednika i četiri člana. Svaki potpisnik Ugovora imenuje po dva člana u Mirovno vijeće. Članovi Mirovnoga vijeća sporazumno imenuju predsjednika vijeća iz redova uglednih znanstvenih, stručnih i javnih radnika, ili s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće. Članak 79. U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi stranaka, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati ugovorne strane. Mirovno vijeće će dati pisani prijedlog nagodbe. Mirenje je uspjelo ako ugovorne strane prihvate pisani prijedlog nagodbe. Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ima snagu nagodbe zaključene izvan suda (izvansudska nagodba) i pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora. Članak 80. Ako ne uspiju pregovaranje i postupak mirenja, ugovorne strane mogu rješavanje kolektivnog radnog spora povjeriti arbitraži od tri člana. Članovi arbitraže se za svaki slučaj spora imenuju iz šire liste arbitara koju će suglasno utvrditi potpisnici Ugovora. Postupak za utvrđivanje kršenja odredaba ovog Ugovora mogu pokrenuti potpisnici ovog Ugovora. 4. Tijelo za tumačenje ugovora Članak 81. Ugovorne strane po potrebi imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odredaba ovog Ugovora i njegovu primjenu. Zajedničko tijelo ima šest članova od kojih svaka strana imenuje po tri člana. Ugovorne strane će imenovati svoje članove u roku od 30 dana od dana sklapanja ovog Ugovora. Tumačenja zajedničkog tijela iz st. 1. ovog članka sastavni su dio ovog Ugovora. 5. Otkaz Ugovora Članak 82. Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj Ugovor. Otkaz je potrebno drugoj strani prethodno najaviti u roku koji ne može biti kraći od 60 dana. Po otkazivanju Ugovora, svaka ugovorna strana može tražiti zaključivanje novoga Ugovora. XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 83. Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se izravno, ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima Poslodavca. Opći akti Poslodavca moraju biti u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom. Poslodavac je dužan uskladiti opće akte s odrednicama Ugovora, a najkasnije 120 dana od dana potpisivanja Ugovora, odnosno po dogovoru potpisnika. Potpisnici ovog Ugovora dužni su u istom roku izraditi tarifu iz članka 43. st. 3. ovog Ugovora. Članak 84. Kolektivni ugovor se zaključuje na određeno vrijeme u trajanju od dvije godine i smatra se sklopljenim kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana, a primjenjuje se od 1. lipnja 2004. godine. ZA POSLODAVCA: ZA SINDIKAT HRVATSKA LUTRIJA TRGOVINE HRVATSKE: d.o.o. Zagreb predsjednica Ana Knežević, v. r. direktorica Vesna Bakran, v. r. ZA REPUBLIČKI SINDIKAT RADNIKA HRVATSKE POŠTE I TELEKOMUNIKACIJA: predsjednik Jadranko Vehar, v. r. RADNA MJESTA – BODOVI Red. Stručna Broj Bo- broj Naziv sprema t.r. dovi 1. Pomoćnik direktora za komunikacije VSS 1 9900 2. Pomoćnik direktora za razvoj softwarea VSS 1 9900 3. Vodite­lj odjela klađe­nja VSS 1 9000 4. Zamjenik vodite­lja odjela klađe­nja VSS 1 8000 5. Rukovodite­lj odjela financijskog k­njigovodstva VSS 1 8000 6. Stručni suradnik za pravne poslove VSS 1 8000 7. Glavni bookmaker VSS 1 7500 8. Zamjenik glavnog bookmakera VSS 1 7000 9. Vodeći programer – analitičar VSS 3 7000 10. Specijalist za sistemski SW VSS 1 7000 11. Administrator baze podataka VSS 2 6800 12. Samostalni sistem programer VSS 2 6500 13. Vodite­lj smjene službe za pripremu i praće­nje klađe­nja VŠS/VSS 2 6500 14. Specijalist za aplikativni SW VSS 1 6500 15. Bookmaker sportske kladionice VSS 1 6500 16. Referent za zastupa­nje i pravnu pomoć VSS 2 6500 17. Programer analitičar II VSS 5 6500 18. Specijalist za komunikacijski SW VSS 1 6000 19. Sistem programer VSS 3 6000 20. Samostalni referent za pravne poslove VSS 1 6000 21. Samostalni referent za uređe­nje i odr. objekata VŠS/VSS 2 6000 22. Bookmaker sportske kladionice II VSS 4 5900 23. Zamjenik vodite­lja smjene službe za pripremu i praće­nje klađe­nja VŠS/VSS 2 5900 24. Rukovodite­lj odjela nabave VŠS/VSS 1 5800 25. Pomoćnik direktora HL za odnose s javnošću VSS 1 5700 26. Rukovodite­lj kontrole VŠS/VSS 1 5550 27. Programer analitičar VSS 5500 28. Programer analitičar II VSS 5 5500 29. Vodite­lj sigurnosti informacijskog sustava VSS 1 5400 30. Tajnica direktora SSS/VŠS 1 5350 31. Rukovodite­lj odjela za financije VSS 1 5000 32. Rukovodite­lj sigurnosti HL SSS/VŠS 1 4800 33. Stručni suradnik za organizaciju, praće­nje i kontrolu Bingo igara SSS/VŠS 1 4800 34. Tehničar za održava­nje SSS 1 4710 35. Stručni suradnik za praće­nje i razvoj igara VŠS/VSS 2 4550 36. Stručni suradnik za igre VŠS/VSS 2 4550 37. Glavni k­njigovođa VŠS/VSS 1 4500 38. Planer I VŠS/VSS 4500 39. Analitičar za pripremu i praće­nje klađe­nja I SSS/VŠS 4 4500 40. Rukovodite­lj odjela automata SSS/VŠS/VSS 1 4100 41. Rukovodite­lj odjela interne financijske kontrole VŠS/VSS 1 4000 42. Analitičar za pripremu i praće­nje klađe­nja II SSS/VŠS 6 4000 43. Stručni suradnik za praće­nje i kontrolu casina i automat klubova VSS 1 4000 44. Referent za radne odnose i socijalni rad VŠS/VSS 2 3600 45. Referent za lutrijske igre VŠS/VSS 3600 46. Organizator odjela elektronske obrade igara SSS/VŠS 1 3500 47. Rukovodite­lj poslovnice Zagreb SSS/VŠS/VSS 1 3500 48. Organizator programer SSS/VŠS 4 3500 49. Samostalni referent nabave VŠS/VSS 4 3500 50. Referent za analizu financij. kontrole VSS 2 3500 51. Organizator odjela za utvrđiva­nje dobitaka SSS/VŠS 1 3500 52. Referent za poslovni prostor SSS/VŠS 2 3400 53. Samostalni pravni referent VSS 1 3300 54. Referent za razvoj VSS 1 3300 55. Referent za unutar­nje uređe­nje VSS 1 3300 56. Glavni urednik Glasnika HL VŠS/VSS 1 3300 57. Samostalni pravni referent VSS 1 3300 58. Samostalni referent za radne odnose VSS 1 3300 59. Sistem inže­njer VSS 3 3300 60. Rukovodite­lj poslovnica Krapina, Karlovac, Bjelovar, Varaždin, Osijek, Rijeka SSS/VŠS/VSS 3200 61. Pomoćni referent za radne odnose SSS/VŠS 2 3200 62. Planer II VŠS 3000 63. Referent analitičar VŠS/VSS 3000 64. Tajnica direktora sektora SSS/VŠS 3000 65. Organizator odjela salda–conti SSS/VŠS/VSS 1 3000 66. Referent za devizno poslova­nje i osigura­nje imovine i osoba VSS 1 3000 67. Referent za pravne poslove VSS 1 3000 68. Pravni referent VŠS/VSS 1 3000 69. Samostalni referent za socijalni rad VŠS/VSS 1 3000 70. Referent za radne odnose VSS 1 3000 71. Samostalni struč­njak zaštite VŠS/VSS 1 3000 72. Tajnica u uredu direktora SSS/VŠS 1 3000 73. Koordinator odjela marketinga VSS 1 3000 74. Referent promi­džbe igara VSS 1 3000 75. Referent za dizajn VŠS/VSS 1 3000 76. Referent za praće­nje i razvoj igara VŠS/VSS 3000 77. Glavni blagajnik SSS 1 2800 78. Referent za sigurnost SSS/VŠS 1 2800 79. Sistem operater SSS 2 2790 80. Operater I SSS 3 2790 81. Serviser SSS 24 2700 82. Referent za likvidaturu i obračun plaća I SSS 2700 83. K­njigovođa konter I SSS 2700 84. Referent za organizaciju, praće­nje i kontrolu Bingo klubova SSS/VŠS 1 2640 85. Kontrolor SSS/VŠS 9 2600 86. Referent za praće­nje igara TV Bingo i klađe­nje VŠS/VSS 2 2600 87. Referent za praće­nje rada poslovnica VŠS/VSS 2 2600 88. K­njigovođa konter II SSS 2500 89. Referent za likvidaturu i obračun plaća II SSS 2500 90. Pomoć. glavn. urednika Glasnika HL SSS/VŠS 4 2500 91. Saldacontist SSS 2500 92. Vodite­lj automat kluba SSS 2420 93. Serviser automata SSS/VŠS 2420 94. Glavni inspektor u casinu SSS/VŠS 2420 95. Organizator operative u odjelu software SSS/VŠS 1 2400 96. Organizator odjela transporta i skladišta SSS/VSS 1 2400 97. Organizator kontrolor SSS/VŠS/VSS 2400 98. Organizator odjela distribucije SSS/VŠS 1 2400 99. Organizator odjela za kontrolu isplaćenih dobitaka i vraćenih vrijednosnica SSS/VŠS 1 2400 100. Organizator odjela za odnose s poslovnicama, praće­nje i razvoj igara SSS/VŠS/VSS 1 2400 101. Referent za tekuće održava­nje objekata SSS/VŠS 2400 102. Organizator poslovnice SSS/VŠS/VSS 2400 103. Vodite­lj igračnice SSS/VŠS 2400 104. Operater II SSS 10 2350 105. Glavni blagajnik u casinu SSS 1 2310 106. Inspektor u casinu SSS 2310 107. Referent za poslovnice SSS/VŠS 1 2300 108. Referent za fakturiranje i naplatu SSS/VŠS 1 2300 potraživa­nja 109. Referent za tehničko održava­nje SSS/VKV 1 2200 110. Referent općih poslova SSS/VŠS 1 2200 111. Referent analitičar 3 2200 112. Referent za tekuće održav. Objekata 3 2200 113. Referent za održava­nje osnovnih sredstava SSS/VKV 1 2200 114. Referent za arhivu 1 2200 115. Evidentičar SSS/VŠS 3 2200 116. Referent nabave SSS 1 2200 117. Referent u odjelu automata SSS 2 2100 118. Administrator u poslovnici SSS 2100 119. Vozač direktora KV/SSS 1 2090 120. Krupje I SSS 2090 121. Blagajnik u igračnici SSS 2090 122. Krupje II SSS 2090 123. Daktilograf NSS/SSS 3 2090 124. Referent za isplatu robnih dobitaka i reklamaciju SSS 1 2090 125. Serviser uplatnih strojeva SSS 2090 126. Prodavač KV/SSS 1980 127. Kontrolor ulaza u igračnicu SSS 1955 128. Operater-blagajnik u automat klubu KV/SSS 1955 129. Referent u odjelu za kontrolu isplać. dobitaka i vraćenih vrijednosnica SSS 1900 130. Referent u odjelu za utvrđiv. Dobitaka SSS 4 1900 131. Vozač-serviser SSS 1 1900 132. Administrator u odjelu marketinga SSS 1 1900 133. Referent transporta SSS 1 1900 134. Skladištar SSS 2 1900 135. Vozač-distributer SSS 1900 136. Referent za uru­džbeni zapisnik SSS 3 1900 137. Radnik na zaprima­nju i otpremi pošte KV/SSS 2 1900 138. Distributer KV/SSS 2 1900 139. Administrator odjela SSS 1 1900 140. Referent distribucije SSS 1 1900 141. Administrator u sektoru lutrijskih igara SSS 1 1900 142. Administrator u sektoru poslovne informatike i elektronske obrade igara SSS 1 1900 143. Administrator u sektoru automata i igračnica SSS 1 1900 144. Kontrolor ulaza u automat klub KV/SSS 1870 145. Krupje III KV/SSS 1870 146. Dostavljač-distributer SSS 1870 147. Krupje IV KV/SSS 1870 148. Radnik na umnožavanju KV 1 1650 149. Portir-telefonist NSS/SSS 1 1480 150. Dostavljač NSS 1 1320 151. Pomoćni radnik NKV 1 1320 152. Čistačica NSS 1210 153. Pomoćnik direktora HL za razvoj i 1 po gospodarske poslove VSS ugovor. 154. Savjetnik za pravne poslove VSS 1 po ugovoru 155. Pomoćnik direktora HL za igre VSS 1 po ugovoru 156. Pomoćnik direktora HL za glasila HL VSS 1 po ugovoru 157. Savjetnik direktora HL za informatiku VSS 1 po ugovoru 158. Direktor sektora razvoja i investicija VSS 1 po ugovoru 159. Direktor sektora automata i casina VŠS/VSS 1 po ugovoru 160. Pomoćnik direktora sektora 2 po automata i casina VŠS/VSS ugovoru 161. Direktor HL VSS po ugovoru 162. Direktor sektora poslovne informatike VSS 1 po i elektronske obrade igara ugovoru 163. Pomoćnik direktora sektora razvoja i 1 po investicija VSS ugovoru 164. Direktor sektora pravnih, kadrovskih i VSS 1 po općih poslova ugovoru 165. Pomoćnik direktora sektora lutrijskih VŠS/VSS 1 po igara za TV Bingo i klađe­nje ugovoru 166. Pomoćnik direktora sektora lutrijskih VŠS/VSS 1 po igara za terensku prodaju i komitente ugovoru 167. Pomoćnik direktora sektora lutrijskih VŠS/VSS 1 po igara za poslovnice ugovoru 168. Zamjenik direktora sektora lutrijskih VŠS/VSS 1 po igara ugovoru 169. Direktor sektora lutrijskih igara VŠS/VSS 1 po ugovoru 170. Pomoćnik direktora sektora gospo- VSS 1 po darstveno-računovodstvenih poslova ugovoru 171. Direktor sektora gospodarstveno- VSS 1 po računovodstvenih poslova ugovoru 172. Pomoćnik direktora sektora poslovne VSS 1 po informatike i elektronske obrade igara ugovoru Kolektivni ugovor, NN 80/2004-1591 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Kolektivni ugovor Izdanje: NN 80/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1591 Donositelj:KOLEKTIVNI UGOVORI Datum tiskanog izdanja: 15.6.2004. ELI: /eli/sluzbeni/2004/80/1591 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.