← Hrvatska

Kolektivni ugovor za Zagrebačku banku d.d.

Kolektivni ugovor za Zagrebačku banku d.d. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Kolektivni ugovor za Zagrebačku banku d.d. NN 80/2004 (15.6.2004.), Kolektivni ugovor za Zagrebačku banku d.d. KOLEKTIVNI UGOVORI 1592 ZAGREBAČKA BANKA d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Paromlinska 2, zastupana po ovlašteniku Goranu Padjenu, direktoru Sektora uprav­lja­nja ljudskim resursom (u da­lj­njem tekstu: POSLODAVAC) i SINDIKAT BANKARSKIH I FINANCIJSKIH DJELATNIKA HRVATSKE – SINDIKALNA PODRU­ŽNI­CA ZABE, sa sjedištem u Zagrebu, Voćarska 106, zastupan po Glavnom sindikalnom povjereniku Miroslavu Biondiću (u da­lj­njem tekstu: SINDIKAT), sklopili su

  1. travnja
  2. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAGREBAČKU BANKU d.d. I. OPĆE ODREDBE Članak
  3. Ovim kolektivnim ugovorom (u da­lj­njem tekstu: Ugovor) utvrđuju se međusobna prava i obveze potpisnika ovoga Ugovora. Ovim Ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u Zagrebačkoj banci d.d. Članak
  4. Prema odredbama ovoga Ugovora, poslodavac je Zagrebačka banka d.d. za koju radnik u radnom odnosu obav­lja određene poslove. Prema odredbama ovoga Ugovora, radnik je osoba koja obav­lja određene poslove za poslodavca na teme­lju ugovora o radu, bez obzira je li radni odnos zasnovan na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom. Članak
  5. Odredbe ovoga Ugovora obvezuju i primje­njuju se na ­nje­gove potpisnike i na osobe koje prema odredbama Zakona o radu mogu biti stranke Ugovora, a koje mu naknadno pristupe. Ugovor obvezuje i primje­njuje se na sve radnike koji su u vrijeme sklapa­nja ovoga Ugovora bili ili su naknadno postali članovi sindikata potpisnika, te na sve ostale radnike iz članka
  6. ovoga Ugovora. Ovaj Ugovor primje­njuje se na području Republike Hrvat­ske, gdje Zagrebačka banka d.d. ima svoje organizacijske dijelove. Članak
  7. U slučaju statusne promjene poslodavca, na radnike se do sklapa­nja novog Ugovora, a najduže godinu dana, nastav­lja primje­njivati ovaj Ugovor. Poslodavac će, ako osniva novo društvo unutar ZABA – Grupe, svim radnicima Banke koji prelaze na rad u novoosnovano društvo, osigurati kontinuitet radnog staža. pravo povratka na rad kod poslodavca u slučaju prestanka rada društva, te sva prava utvrđena propisima i ovim Ugovorom, a što će se re­gulirati sporazumnim raskidom ugovora o radu. Članak
  8. Odredbe ovoga Ugovora primje­njuju se neposredno osim ako su pojedina pita­nja za radnike povo­ljnije uređena drugim propisima, općim aktima Banke, ugovorom o radu, odnosno posebnim sporazumima sklop­ljenim između radničkog vijeća, odnosno sindikata i poslodavca. II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA Članak
  9. Radni odnos zasniva se sklapa­njem ugovora o radu u pisanu obliku, čiji je obvezni sadržaj propisan Zakonom o radu. Članak
  10. Zasniva­nje radnog odnosa s novim radnikom moguće je tek nakon prethodnog traže­nja odgovarajuće­g radnika unutar Banke. Članak
  11. Prije sklapa­nja ugovora o radu s novim radnikom može se utvrditi ­nje­govo stvarno zdravstveno sta­nje upućiva­njem na liječnički pre­gled, o čemu odlučuje poslodavac. Troškove takva liječničkog pre­gleda kao i kasnijih perio­dičkih liječničkih pre­gleda snosi poslodavac. Članak
  12. Prije sklapa­nja ugovora o radu s novim radnikom može se obaviti prethodno provjerava­nje ­nje­govih zna­nja i sposobnosti. Odluku o prethodnom provjerava­nju kandidata za zaposle­nje i način provjere donosi poslodavac. III. PROBNI RAD Članak
  13. Prilikom sklapa­nja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad iz stavka
  14. ovoga članka ne može trajati du­lje od šest mjeseci, ovisno o složenosti posla. Članak
  15. Provjera stručnih zna­nja i radnih sposobnosti radnika za vrijeme traja­nja probnog rada i ocjena rada radnika teme­lji se na procjeni sposobnosti za obav­lja­nje zadaća i poslova glede načina rada i usvojenog zna­nja. Ocjenu rada radnika za vrijeme probnog rada utvrđuje neposredno nadređeni rukovodite­lj koji prati rad radnika na probnom radu u okviru sustava radne uspješnosti, a u skladu s Politikom i procedurom ugovara­nja i ocje­njiva­nja radne uspješnosti i Politikom i procedurom planira­nja i razvoja karijere. Članak
  16. Ako nadređeni rukovodite­lj ocijeni da radnik na probnom radu ne ostvaruje očekivane rezultate rada, tj. da ­nje­gova stručna zna­nja i radne sposobnosti ne udovo­ljavaju zahtjevima za obav­lja­nje poslova i radnih zadataka, obavijestit će o tome direktora sektora, odnosno samostalne direkcije, koji Sektoru uprav­lja­nja ­ljudskim resursom dostav­lja pisani prijedlog za otkaz ugovora o radu, najkasnije dvadeset dana prije isteka probnog rada i o tome izvijestiti radnika. Na tem­elju prijedloga direktora sektora odnosno samostalne direkcije, i uz prethodno savjetova­nje s radničkim vijećem odnosno sindikatom, direktor Sektora uprav­lja­nja ­ljudskim resursom donijet će Odluku o otkazu ugovora o radu prije isteka probnog rada. Ako se Odluka o otkazu iz prethodnog stavka ne donese u roku od sedam dana prije isteka probnog rada, smatrat će se da je radnik tijekom probnog rada udovo­ljio zahtjevima radnoga mjesta. IV. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD Članak
  17. Radnik je dužan, sukladno svojim sposobnostima i potrebama rada, te osobnim interesima i interesima poslodavca, školovati se, obrazovati, osposob­ljavati i usavršavati za rad. Poslodavac je dužan, posebice pri uvođe­nju novog načina rada ili organizacije rada, odnosno uvođe­nju nove tehnologije, kontinuirano usavršavati i osposob­ljavati radnike za rad. Članak
  18. Radi što bo­lje­g i stručnije­g obav­lja­nja poslova vezanih za poslova­nje, poslodavac će za radnike omogućiti usavršava­nje i dopu­njava­nje zna­nja u okviru iste vrste poslova. Poslodavac može uputiti radnika na osposob­ljava­nje i usavršava­nje u zem­lji i inozemstvu. Odluku o upućiva­nju radnika na osposob­ljava­nje i usavr­šava­nje donosi Uprava odnosno osoba koju ona za to ovlasti pisanom odlukom. Odlukom se utvrđuju obveze radnika i poslodavca ovisno o vrsti usavršava­nja, dužini traja­nja i visini troškova. Članak
  19. Radi stjeca­nja zna­nja za uspješno obav­lja­nje poslova radnog mjesta, neposredni rukovodite­lji su dužni pružiti radnicima struč­nu pomoć i osigurati odgovarajuću literaturu, te pisane i usmene informacije. Članak
  20. Za vrijeme osposob­ljava­nja i usavršava­nja radnik ima pravo na naknadu plaće i naknadu putnih troškova. Međusobna prava i obveze u vezi s osposob­ljava­njem i usa­vr­šava­njem re­guliraju se posebnim ugovorom između radnika i Banke. Za izvedbu programa obrazovnih aktivnosti u organizaciji poslodavca, radnicima koji će taj program realizirati može pripasti naknada. Odluku o visini naknade donosi ovlaštena osoba u Sektoru uprav­lja­nja ­ljudskim resursom na teme­lju interne procedure i upute usvojene od strane Uprave. PRIPRAVNICI Članak
  21. Status, ugovara­nje i traja­nje pripravničkog staža, volonterskog rada i stručnih ispita uredit će se Pravilnikom o radu Za­grebačke banke d.d. i posebnom odlukom poslodavca. V. RADNO VRIJME PUNO RADNO VRIJEME Članak
  22. Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, osim ako Zakonom, Sporazumom sklop­ljenim između radničkog vijeća, odnosno sindikata i poslodavca ili ugovorom o radu ne bude određeno kraće radno vrijeme. Tjedno radno vrijeme raspoređuje se u pravilu na pet radnih dana, od ponedje­ljka do petka. U organizacijskim dijelovima Banke gdje to zahtijeva priroda posla, tjedno radno vrijeme može se rasporediti na šest radnih dana, tako da ukupno radno vrijeme ne premašuje 40 sati tjedno. Raspored, početak i završetak radnog vremena uredit će se na način utvrđen Pravilnikom o radu Zagrebačke banke d.d. NEPUNO RADNO VRIJEME Članak
  23. Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opse­g posla, odnosno organizacija rada ne zahtijevaju rad u punom radnom vremenu. Ako priroda i organizacija rada omogućavaju, na istome radnom mjestu mogu raditi dva izvršite­lja, svaki s nepunim radnim vremenom. Članak
  24. Nepuno radno vrijeme može biti raspoređeno na sve dane u tjednu ili na samo neke dane u tjednu. Članak
  25. Radnici koji rade nepuno radno vrijeme imaju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede dnevnog odmora izme­đu dva uzastopna radna dana, na tjedni odmor, najkraće traja­nje godiš­nje­g odmora i plaćeni dopust. Ako ugovorom o radu nije povo­ljnije uređeno, radnicima s nepunim radnim vremenom plaća se određuje razmjerno vremenu na koje su sklopili ugovor o radu, doprinosu u radu i rezultatima rada. SKRAĆENO RADNO VRIJEME Članak
  26. Na poslovima na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno se vrijeme skraćuje razmjerno utjecaju uvjeta rada na zdrav­lje i radnu sposobnost radnika. Poslovi iz stavka
  27. ovoga članka, te traja­nje radnog vremena na takvim poslovima, utvrđuju se Pravilnikom o procjeni opasnosti radnog mjesta u Zagrebačkoj banci d.d. Članak
  28. Radnik koji radi skraćeno radno vrijeme ostvaruje sva prava kao da radi puno radno vrijeme. PREKOVREMENI RAD Članak
  29. Prekovremeni rad može se uvesti u slučajevima i na način predviđen Zakonom. Članak
  30. Nadređeni rukovodite­lj dužan je najkasnije dva dana unaprijed izvijestiti radnika i Sektor uprav­lja­nja ­ljudskim resursom o hitnom prekovremenom radu, pismeno i uz obrazlože­nje. Članak
  31. Poslodavac je obvezan svaka tri mjeseca u pisanu obliku izvještavati sindikat o odrađenim prekovremenim satima. Članak
  32. Za sate prekovremenog rada, poslodavac je dužan isplatiti povećanu plaću. Ako se poslodavac i radnik dogovore da u zamjenu za povećanu plaću radnik koristi slobodne dane, tada se za svaki odrađeni prekovremeni radni sat radniku odobrava 1,5 sati slobodnih. RASPORED RADNOG VREMENA Članak
  33. Dnevni i tjedni raspored radnog vremena određuje poslodavac pisanom odlukom uz prethodno savjetova­nje sa sindikatom. Raspored radnog vremena i plan preraspodjele radnog vremena poslodavac je dužan sačiniti za svaki organizacijski dio posebno i na pogodan način u pisanom obliku s ­njime upoznati radnike. PRERASPODJELA RADNOG VREMENA Članak
  34. Ako narav posla zahtijeva, puno radno vrijeme može se prerasporediti tako da tijekom jednog razdob­lja traje duže, a tijekom drugog razdob­lja kraće od punog radnog vremena, s tim da ukupno radno vrijeme ne prijeđe puno radno vrijeme za to razdob­lje. Preraspodije­ljeno radno vrijeme iznosi najduže 52 sata tjedno. Članak
  35. Preraspodjelom radnog vremena ne mogu biti obuhvaćeni radnici koji su sukladno Zakonu oslobođeni obveza rada duže­g od punoga radnog vremena. Članak
  36. Poslodavac je dužan o planu preraspodjele radnog vremena savjetovati se sa sindikatom, i u pisanu obliku obavijestiti radnike tjedan dana unaprijed. VI. ODMORI I DOPUSTI STANKA Članak
  37. Radnik koji radi najma­nje šest sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) u traja­nju od 30 minuta. U slučaju da radnik radi više od 8 sati na dan ima pravo na dodatnih 15 minuta odmora (stanke). Vrijeme odmora iz stavaka
  38. i
  39. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnog vremena niti u zad­nja dva sata prije završetka radnog vremena. Članak
  40. Samo iznimno ako radnik zbog prirode posla nije mogao iskoristiti dnevnu stanku, ima pravo na skraće­nje dnevnog radnog vremena za 30 minuta uz prethodno odobre­nje neposrednog rukovodite­lja. Članak
  41. Radnica koja doji dijete ima pravo do godine dana djetetova života koristiti stanku za doje­nje u traja­nju od dva puta po sat vremena i na odmor (stanku) od 30 minuta, a koje se uračunava u radno vrijeme. Radnica će vrijeme stanke iz prethodnog stavka koristiti u skladu s djetetovim potrebama i uz prethodnu najavu poslodavcu. DNEVNI ODMOR Članak
  42. Između dva radna dana radnik ima pravo na odmor od najma­nje 12 sati neprekidno. TJEDNI ODMOR Članak
  43. Dan tjednog odmora je nedje­lja. Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se korište­nje tjednog odmora tijekom s­ljedeće­g tjedna. GODIŠNJI ODMOR Članak
  44. Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godiš­nji odmor u traja­nju od najma­nje 18 radnih dana. Članak
  45. Prema radnom stažu godiš­nji odmor traje: – do 2 godine radnog staža 18 radnih dana – više od 2–4 godine radnog staža 20 radnih dana – više od 4–8 godina radnog staža 22 radna dana – više od 8–12 godina radnog staža 24 radna dana – više od 12–16 godina radnog staža 26 radna dana – više od 16–20 godina radnog staža 28 radnih dana – više od 20 godina radnog staža 30 radnih dana Smatra se da je radnik navršio određeni broj godina radnog staža ako ih navršava do kraja kalendarske godine u kojoj koristi godiš­nji odmor. Članak
  46. Traja­nje godiš­nje­g odmora produžuje se za 2 radna dana radnicima: – invalidima rada, – samohranom rodite­lju s kojim živi dijete mlađe od 10 godina i – jednom od rodite­lja djeteta s utvrđenim invaliditetom. Ukupan broj dana godiš­nje­g odmora radnika, utvrđen na teme­lju prethodnih članaka ovoga Pravilnika, ne može prijeći 30 radnih dana. Članak
  47. Slijepi radnik ima pravo na najma­nje 35 radnih dana godiš­nje­g odmora bez obzira na kriterije iz članka
  48. ovog Ugovora. Članak
  49. Za vrijeme korište­nja godiš­nje­g odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Članak
  50. Pri utvrđiva­nju traja­nja godiš­nje­g odmora ne uračunavaju se nedje­lje, neradni dani, blagdani i razdob­lje privremene nesposobnosti za rad. RASPORED KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA Članak
  51. Vrijeme korište­nja godiš­nje­g odmora uređuje se planom korište­nja godiš­nje­g odmora. Plan korište­nja godiš­nje­g odmora donosi poslodavac nakon prethodnog savjetova­nja s radničkim vijećem, odnosno sindikatom, vodeći računa o osobnom planu svakog pojedinog radnika i organizaciji rada. Plan korište­nja godiš­nje­g odmora iz stavka
  52. ovoga članka donosi se na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja mjeseca trav­nja. Članak
  53. Plan korište­nja godiš­nje­g odmora sadrži: – radnikovo ime i prezime, – naziv radnog mjesta i organizacijskog dijela u kojem radnik radi, – ukupno traja­nje godiš­nje­g odmora, – vrijeme korište­nja godiš­nje­g odmora i – uputu o pravnom lijeku. Članak
  54. Plan godiš­nje­g odmora donesen sukladno članku
  55. poslodavac dostav­lja organizacijskim dijelovima, te takav Plan zamje­njuje pojedinačna rješe­nja o korište­nju godiš­nje­g odmora na način da ga radnik verificira svojim potpisom. Dan potpisa radnika na Plan korište­nja godiš­nje­g odmora smatrat će se danom obavijesti radnika o rasporedu i traja­nju godiš­nje­g odmora. Radnicima koji nisu obuhvaćeni Planom korište­nja godiš­nje­g odmora izdat će se pojedinačno rješe­nje o korište­nju godiš­nje­g odmora na ­njihov pisani zahtjev uz suglasnost nadležnog ruko­vodite­lja najkasnije 15 dana prije početka korište­nja godiš­nje­g odmora. Članak
  56. Protiv Planom utvrđenog i verificiranog rasporeda godiš­nje­g odmora i du­ljine ­nje­gova traja­nja, odnosno protiv rješe­nja o rasporedu i traja­nju godiš­nje­g odmora, radnik ima pravo poslodavcu podnijeti zahtjev za zaštitu svojih prava u roku 15 dana od dana potpisiva­nja Plana, odnosno u roku 15 dana od dana uruče­nja rješe­nja. KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA U DIJELOVIMA Članak
  57. Radnik može godiš­nji odmor koristiti u neprekidnom traja­nju ili u dva dijela. Ako radnik koristi godiš­nji odmor u dva dijela, prvi dio mora trajati najma­nje 15 radnih dana neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godiš­nji odmor. Drugi dio radnik mora iskoristiti najkasnije do
  58. lip­nja iduće godine. Članak
  59. U slučaju prestanka radnog odnosa u Banci odnosno zbog prelaska na rad kod drugog poslodavca radnik ima pravo iskoristiti godiš­nji odmor na koji je stekao pravo u Banci. Članak
  60. Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godiš­nje­g odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome dužan izvijestiti neposrednog rukovodite­lja najma­nje dan prije. Članak
  61. Radniku se može odgoditi odnosno prekinuti korište­nje godiš­nje­g odmora samo radi izvrše­nja važnih i neodgodivih poslova. Odluku o odgodi odnosno prekidu korište­nja godiš­nje­g odmora iz stavka
  62. ovoga članka donosi poslodavac ili osoba koju on za to ovlasti na zahtjev neposrednog rukovodite­lja. Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korište­nje godiš­nje­g odmora mora se omogućiti naknadno korište­nje odnosno nastav­lja­nje korište­nja godiš­nje­g odmora. Članak
  63. Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzro­čenih odgodom odnosno prekidom korište­nja godiš­nje­g odmora. Troškovima iz stavka
  64. ovoga članka smatraju se i drugi troškovi. Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio pri odlasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godiš­nji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada, a prema Pravilniku o naknadama putnih i drugih troškova u Zagrebačkoj banci d.d. PLAĆENI DOPUST Članak
  65. Radnik ima pravo na osobni zahtjev na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u ovim sučajevima:
  66. zak­ljuče­nje braka do 6 radnih dana
  67. porod supruge do 6 radnih dana
  68. smrt člana uže obite­lji do 7 radnih dana
  69. – smrt člana šire obite­lji, ako je ukop u mjestu stanova­nja do 2 radna dana – smrt člana šire obite­lji ako je ukop u drugom mjestu do 3 radna dana
  70. teža bolest člana uže obite­lji do 6 radnih dana
  71. elementarne nepogode do 5 radnih dana
  72. osposob­ljava­nje i usavršava­nje za potrebe radničkog vijeća, odnosno obrazova­nje za sindikalne aktivnosti do 2 radna dana
  73. – selidba u mjestu stanova­nja do 2 radna dana – selidba u drugo mjesto do 3 radna dana
  74. sudjelova­nje u stručnim studijskim, kulturnim ili športskim manifestacijama do 3 radna dana Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj člana uže obite­lji: djeteta, supružnika, rodite­lja, brata, sestre, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama. Radnici – dobrovo­ljni davaoci krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s naslova dobrovo­ljnog dariva­nja krvi, a ostvaruje se u tijeku kalendarske godine sukladno radnim obvezama. Članak
  75. Članovima uže obite­lji iz stavka
  76. točke
  77. i
  78. prethodnog članka prema ovom Ugovoru smatraju se: – supružnik, – srodnici po krvi u pravnoj liniji i ­njihovi supružnici, – braća i sestre, pastorčad i posvojenici, – djeca bez rodite­lja uzeta na uzdržava­nje, – očuh i maćeha, – posvojite­lj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, – osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici. Članovima šire obite­lji iz stavka
  79. točke
  80. prethodnog članka prema ovom Ugovoru smatraju se: – braća i sestre radnikovih rodite­lja i – rodite­lji, braća i sestre radnikova supružnika. Članak
  81. Za vrijeme stručnog ili opće­g školova­nja, osposob­ljava­nja ili usavršava­nja radniku se može odobriti godiš­nje do 7 radnih dana plaćenog dopusta za pripreme i polaga­nje ispita, jednom po ispitu, uz suglasnost nadležnog rukovodite­lja. Članak
  82. Radnik koji je u interesu Banke upućen na školova­nje, stručno usavršava­nje ili usavršava­nje ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana u godini za priprema­nje i polaga­nje ispita u skladu s odlukom o upućiva­nju i ugovorom o stručnom usavrša­va­nju. Članak
  83. U pogledu stjeca­nja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdob­lja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. NEPLAĆENI DOPUST Članak
  84. Radniku se može na ­nje­gov zahtjev odobriti neplaćeni dopust zbog školova­nja ili stručnog usavršava­nja, kao i za druge potrebe radnika ako to dopuštaju priroda posla i potrebe poslodavca. Članak
  85. Za vrijeme neplaćenog dopusta radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa, ako Zakonom nije drugačije određeno. VII. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA RADNIKA Članak
  86. Poslodavac se obvezuje osigurati sigurne uvjete za rad, zaštitu zdrav­lja i života radnika, te radnog okoliša primjenom propisanih osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu, a osobito kod održava­nja sredstava rada i organizacije rada sukladno tehnološkim procesima, tehničkim dostignućima i ergonomiji uz kontinuirano provođe­nje osposob­ljava­nja radnika za rad na siguran način i obavješćiva­nje radnika o opasnostima i štetnostima na radu. Članak
  87. Poslodavac je dužan osigurati uređiva­nje i provedbu zaštite na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, odredbama Zakona o radu, podzakonskim propisima, tehničkim normama, Pravilnikom o zaštiti na radu, Sporazumom o pravima i obvezama povjerenika radnika zaštite na radu i ovim Ugovorom. Članak
  88. Radi nesmetana djelova­nja u interesu radnika u području zaštite na radu i obav­lja­nja dužnosti povjerenika radnika i koordinatora povjerenika zaštite na radu, poslodavac se obvezuje: – osigurati uvjete i potrebna sredstva, a osobito omogućiti povjereniku i koordinatoru povjerenika najma­nje 4 sata tjedno u redovito radno vrijeme za obnaša­nje dužnosti, za koje vrijeme mu pripada naknada plaće kao da je radio; – omogućiti odsustvova­nje s rada uz naknadu plaće radi osposob­ljava­nja (tečajevi, seminari, sastanci) na teret poslodavca; – omogućiti pravo uvida u sve propise, isprave i korište­nja dokumentacije vezane za sigurnost i zdrav­lje radnika; – omogućiti druga prava sukladno Zakonu o zaštiti na radu i Sporazumu o pravima i obvezama povjerenika radnika zaštite na radu. Članak
  89. Radnik je obvezan u provedbi zaštite i sigurnosti na radu pravilno upotreb­ljavati sredstva rada i osobna zaštitna sredstva, a o svakom događaju koji predstav­lja moguću opasnost za život i zdrav­lje obavijestiti neposrednog rukovodite­lja. Radnik koji u slučaju ozbi­ljne, prijeteće i neizbježne opasnosti napusti svoje mjesto rada ili opasno područje, ne smije biti stav­ljen u nepovo­ljniji položaj zbog takva postupka u odnosu na druge radnike i mora uživati zaštitu od bilo kakvih neposrednih pos­ljedica, osim ako je prema posebnim propisima ili pravilima struke bio dužan izložiti se opasnosti radi spašava­nja života i zdrav­lja osoba i imovine. U slučaju iz stavka
  90. ovoga članka radnik je dužan izvijestiti odgovornu osobu i povjerenika radnika zaštite na radu. Članak
  91. Poslodavac mora djelovati preventivno radi sprječava­nja oz­ljeda na radu i profesionalnih obo­lje­nja radnika. Poslodavac je obvezan sukladno posebnom propisu voditi evidenciju o oz­ljedama na radu i profesionalnim obo­lje­njima radnika, te o tome kvartalno izvješćivati sindikat. Članak
  92. Radnik mora biti upoznat s mjerama zaštite na radu i svojim pravima i obvezama glede zaštite. Poslodavac je dužan najma­nje svaka tri mjeseca izvijestiti koordinatora povjerenika radnika za zaštitu na radu i radničko vijeće o mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unaprjeđe­nja sigurnosti i zaštite zdrav­lja radnika i mjerama pobo­ljša­nja uvjeta rada. Članak
  93. Radnicima koji rade na radnim mjestima na kojima je obvezatno korište­nje službene odjeće, korište­nje i održava­nje službene odjeće poslodavac mora re­gulirati posebnim pravilnikom o ­njezinu noše­nju, čuva­nju i održava­nju. Članak
  94. Poslodavac će na vlastiti trošak u iznosu od najma­nje 730,00 kn po radniku organizirati za sve radnike sistematske, a po potrebi i specijalističke zdravstvene pre­glede, najma­nje jednom u dvije godine. Poslodavac je dužan s programom općih sistematskih i specijalističkih pre­gleda savjetovati se sa sindikatom. ZAŠTITA PRIVATNOSTI RADNIKA Članak
  95. Poslodavac je osobne podatke o radniku dužan prikup­ljati isk­ljučivo u opse­gu i na način predviđen zakonskim aktima koji štite privatnost osobe. Članak
  96. Radnici su obvezni nadležnoj službi dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u području rada, a radi ostvariva­nja prava i obveza iz radnog odnosa i podatke: za obračun poreza iz dohotka i određiva­nje osobnih odbitaka, podatke o školova­nju i određenim specijalističkim zna­njima, zdravstvenom stup­nju invalidnosti, u ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane za zaštitu majčinstva. Članak
  97. Poslodavac će posebno opunomoćiti povjer­ljivu osobu koja podatke o radnicima smije prikup­ljati, koristiti i dostav­ljati trećim osobama. Odluku o prikup­lja­nju, obrađiva­nju, korište­nju i dostav­lja­nju trećim osobama podataka o radniku, kao i imenova­nju osobe koja je ovlaštena nadzirati provedbu ove Odluke, poslodavac će donijeti uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća odnosno sindikata. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA Članak
  98. Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obav­lja­nja posla tako da mu osigura uvjete rada u kojima neće biti izložen uznemirava­nju ili spolnom uznemirava­nju, što podrazumijeva i poduzima­nje preventivnih mjera. Članak
  99. Poslodavac imenuje ovlaštenike za zaštitu dostojanstva radnika, koji su ovlašteni primati i rješavati pritužbe za zaštitu dostojanstva radnika. Ovlaštenici za zaštitu dostojanstva radnika dužni su, najkasnije u roku od 8 dana od dostave imenovane i vlastoručno potpisane pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju, a kako je propisano Pravilnikom o radu. Članak
  100. Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni, a sam postupak provodi se u strogoj diskreciji. VIII. KATEGORIZACIJA RADNIKA Članak
  101. Kate­gorizacija je postupak razvrstava­nja radnika u jednu od kate­gorija teme­ljem procjene kvalitete ­nje­gova rukovodnog i/ili stručnog potencijala. K­ljučni kriterij za raspored radnika u neku od kate­gorija jest procjena dugoročne potrebe Banke za radnikom te ­nje­gova moguća važnost u ostvariva­nju strateških ci­ljeva i politici organizacijskih jedinica koje se teme­lji na kompetencijama i radnoj uspješnosti radnika. Na teme­lju tog kriterija radnici se razvrstavaju u četiri kate­gorije: – Prva kate­gorija: radnici proglašeni viškom. – Druga kate­gorija: radnici bez kojih se može. – Treća kate­gorija: kvalitetni radnici, operativna snaga. – Četvrta kate­gorija: k­ljučni radnici, pokretačka i razvoja snaga. Članak
  102. Za kate­gorizaciju radnika zadužen je direktor sektora odnosno samostalne direkcije. Članak
  103. Kate­gorizacija se provodi jednom godiš­nje na razini Banke, nakon donoše­nja ocjene radne uspješnosti na razini Banke, te na razini organizacijske jedinice kada se pokaže potreba, bilo da se radi o reorganizaciji poslova, izmjeni tehnologije rada ili o iznenada nastalim okolnostima. Članak
  104. Kate­gorizacija se provodi na teme­lju kontinuirana praće­nja radnog doprinosa radnika odnosno pokazate­lja o ostvare­nju dogovorenih ci­ljeva u skladu s očekivanim učincima. Radnikova kvaliteta odnosno uspješnost očituje se u sljedećim pokazate­ljima: – ocjena radne uspješnosti, – kompetencije, tj. zna­nje, vještine i sposobnosti kojima raspolaže, – razvojni potencijal radnika, tj. ­nje­gove sposobnosti za usvaja­nje novih zna­nja i vještina, – inicijativnost u obav­lja­nju zadataka i – radnikova kreativnost. Članak
  105. Radnik može biti proglašen viškom teme­ljem radnog doprinosa i/ili teme­ljem izmjene u organizaciji i tehnologiji rada. U drugu kate­goriju radnika bez kojih se može raspoređuju se radnici čiji bi odlazak Banci koristio, ali je odgođen do ispu­nje­nja zakonskih i drugih okolnosti. U treću kate­goriju raspoređuju se kvalitetni i stručni radnici koji pokazuju sposobnost i že­lju za usvaja­njem novih zna­nja i vještina. U četvrtu kate­goriju raspoređuju se struč­njaci koji često daju inicijativu u razvoju svoga poslovnog područja, predstav­ljaju okosnicu razvoja Banke te bi ­njihovim odlaskom Banka mnogo izgubila. IX. PLAĆE I DODACI NA PLAĆU ISPLATA I ODREĐIVANJE PLAĆE Članak
  106. Plaća radnika je novčana naknada za obav­ljeni rad. Plaća se isplaćuje u bruto iznosu, jednom mjesečno za protekli mjesec i to u pravilu do
  107. u tekućem mjesecu. Plaće se usklađuju s inflacijom odnosno porastom troškova života. Usklađiva­nje se provodi linearno i to ako je inflacija/rast troškova života 3% i više za kalendarsku godinu, odnosno od zad­nje­g usklađiva­nja plaće s troškovima života. Usklađiva­nje se može provesti najviše jednom u kalendarskoj godini. Članak
  108. Plaća radnika sastoji se od: – plaće za redovan rad, – naknade plaće, – dodatka na osnovu ostvarenog radnog staža. PLAĆA ZA REDOVAN RAD Članak
  109. Plaća za redovan rad može biti određena kao osnovna plaća ili kao individualna plaća. Osnovna plaća osigurava novčanu nadoknadu za vrijednost i i složenost zadataka zanima­nja, za koje je ugovor o radu sklop­ljen. Osnovna plaća je najniža osnovica odnosno startna plaća platnog razreda u koji je smještena razina zanima­nja. Svim radnicima istog platnog razreda određuje se ista osnovna plaća. Najniža osnovna plaća, za puno radno vrijeme za radno mjesto najniže složenosti smješteno u prvi platni razred, jednaka je startnoj plaći prvog platnog razreda, a koji iznos ne može biti ma­nji od 3.080,00 kuna. Ako dođe do poveća­nja startne plaće platnog razreda zbog linearnog rasta ili drugih razloga, na već sklop­ljene ugovore o radu direktno će se primje­njivati odredbe ovog Ugovora odnosno akta Banke kojim je to re­gulirano, a za radnika je povo­ljnije. Individualna plaća je veća od osnovne plaće, u visini koja osigurava kompenzaciju za osobni radni doprinos u realizaciji ugovorenih individualnih ci­ljeva te dostignuti stupa­nj potrebnih kompetencija. Individualna plaća se određuje u okviru raspona platnog razreda u koji je smješteno zanima­nje na koje je radnik ras­poređen. PLATNI RAZREDI Članak
  110. Sva radna mjesta razvrstavaju se prema kriteriju složenosti u najviše devet Platnih razreda. Članak
  111. Platni razredi objedi­njavaju grupe poslova koji su isti ili vrlo slični po razini složenosti, odgovornosti, te zna­nju, iskustvu i potrebnim kompetencijama za uspješno obav­lja­nje poslova. Svaka razina zanima­nja iz Klasifikacije zanima­nja Banke, razvrstava se u jedan od najviše 9 platnih razreda sa odgova­rajućim iznosom startne/osnovne plaće platnog razreda. Promjena plaće rezultat je kreta­nja unutar platnih razreda i to horizontalnog kreta­nja unutar istog platnog razreda ili vertikalnog kreta­nja koje predstav­lja prelazak iz jednog platnog razreda u drugi platni razred. Svrstava­nje zanima­nja u platne razrede te određiva­nje ­nji­ho­ve razine obav­lja se u skladu s Pravilnikom o plaćama i aktima o organizaciji i to Odlukom o sistematizaciji zanima­nja u organizacijskim jedinicama te Odlukom o klasifikaciji zanima­nja u Banci. Članak
  112. Rasponi plaća unutar platnih razreda su sljedeći: PR Raspon od do 1 3.080,00 4.100,00 2 3.690,00 5.440,00 3 4.310,00 6.670,00 4 5.130,00 8.000,00 5 6.400,00 9.740,00 6 7.690,00 12.410,00 7 9.230,00 15.380,00 8 12.000,00 20.000,00 9 15.200,00 26.000,00 ODREĐIVANJE INDIVIDUALNE PLAĆE Članak
  113. Individualna plaća je stimulativna plaća koja se određuje na teme­lju radne uspješnosti i dostignutog stup­nja potrebnih kompetencija. Određiva­nje individualne plaće s osnovne ocjene RU za prethodnu poslovnu godinu i dostignutog stup­nja kompetencija, provodi se po kriterijima koji su utvrđeni općim aktima Banke. Individualna plaća može se povećati i s osnove preuzima­nja složenijih i odgovornijih poslova na prijedlog nadležnog rukovo­dite­lja i uz suglasnost SULJR. Plaća može biti sma­njena na teme­lju ocjene RU, ako radnik tijekom prethodne poslovne godine nije ostvario dogovorene ci­ljeve i nije manifestirao očekivani stupa­nj kompetencija. Sma­njiva­nje plaće rezultira nazadova­njem u nižu platnu grupu ili u niži platni razred. Promjena plaće moguća je jednom godiš­nje, u okviru planiranih sredstava organizacijske jedinice. STALNI DODATAK ZA PREHRANU Članak
  114. Radnik koji radi najma­nje pola punog radnog vremena ima pravo na naknadu za prehranu tijekom rada. Za izračun dodatka za prehranu utvrđen je iznos od najma­nje 852,84 kune mjesečno. Naknada za prehranu utvrđuje se u visini umnoška koeficijenta prehrane i sati rada za mjesec za koji se isplaćuje. Radnik koji radi duže od punog radnog vremena, ali ne ma­nje od 4 sata neprekidno, ima pravo na dodatnu naknadu za prehranu razmjerno vremenu provedenom na radu, osim u slučaju korište­nja slobodnog dana. OSTALI DODACI NA PLAĆU Članak
  115. Naknada za minuli rad uvećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%. Dodak za radni staž izračunava se umnoškom startne plaće Platnog razreda, navršenih godina radnog staža i koeficijenta 0,
  116. Članak
  117. Individualna plaća radnika uvećava se: – za rad noću 50% – za prekovremeni rad 50% – za rad nedje­ljom 50% – za rad blagdanom i u neradne dane utvrđene Za­­ko­­no 50% POSEBNI OBLICI MOTIVACIJE RADNIKA Članak
  118. Ovisno o uspješnosti poslova­nja Banke i o individualnoj uspješnosti radnika, poslodavac može motivirati radnike:
  119. novčanim nagradama za – sudjelova­nje u radu projektnih timova; – ostvarene iznimne rezultate u redovitom radnom procesu; – kvalitetnu realizaciju ugovorenih ci­ljeva za proteklu poslovnu godinu;
  120. stambenim kreditom uz uvjete povo­ljnije od tržišnih. GODIŠNJA NAGRADA Članak
  121. Ovisno o poslovnim rezultatima Banke i organizacijske jedinice te godiš­njem doprinosu svakog radnika, poslodavac će isplatiti godiš­nju nagradu. NAKNADE PLAĆA I DRUGE ISPLATE RADNICIMA Članak
  122. Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće kao da je radio za razdob­lje u kojem ne radi: – zbog prekida rada, koji nije prouzročio radnik, – državnih blagdana, neradnih dana re­guliranih Zakonom, – godiš­nje­g odmora, – plaćenog dopusta, – za vrijeme posjeta liječniku, kada ga ne može obaviti izvan redovitog radnog vremena, – zbog obrazova­nja, stručnog osposob­ljava­nja i prekvalifikacije prema potrebama Banke, – prisustvova­nja sastancima, seminarima, obav­lja­nja javnih funkcija, službenih putova­nja, – obnaša­nja dužnosti sindikalnog povjerenika, – obnaša­nja dužnosti povjerenika zaštite na radu (koordinatora), – u drugim slučajevima kada to odredi Uprava posebnom odlukom i – u slučajevima predviđenim ovim Ugovorom, općim aktima Banke ili Zakonom. Pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio podrazumijeva i pravo na pripadajuće dodatke plaći sukladno ovom Ugovoru. Članak
  123. Za vrijeme pripravnosti kod kuće radniku pripada naknada u iznosu 10% individualne plaće, a za vrijeme dežurstva 30% invidualne plaće. Članak
  124. Za vrijeme traja­nja bolova­nja radniku pripada s­ljedeća naknada: – 90% od osnovice u slučaju nesposobnosti za rad ili – 100% od osnovice za oz­ljede na radu i za profesionalne bolesti. Osnovica za izračunava­nje naknada plaća radnika za vrijeme bolova­nja re­gulirana je propisima o zdravstvenom osigura­nju. SOLIDARNOST Članak
  125. Radniku kod koje­g ovlaštena osoba odnosno tijelo ocijeni da postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i miš­lje­nje ovlaštene osobe, prilagoditi poslove ­nje­govim sposobnostima, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno ponuditi radniku na sklapa­nje ugovor o radu za obav­lja­nje poslova za koje je sposoban, uz pravo da radnik zadrži osnovnu plaću koju je ostvario u mjesecu u kojem su nastupile spomenute okolnosti. Članak
  126. Naknada plaće koja invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene opasnosti od invalidnosti odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređiva­nja na odgovarajuće zanima­nje, ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće koju je ostvario u mjesecu u kojem su nastupile spomenute okolnosti. Članak
  127. Radnik, kojem do stjeca­nja prvog uvjeta za mirovinu nedostaje pet ili ma­nje godina radnog staža ili godina života, zadržava do odlaska u mirovinu najma­nje startnu plaću platnog razreda razine zanima­nja na koju je raspoređen, a koju je ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem su stečene spomenute okolnosti. O okolnostima iz prethodnog stavka donosi se posebna Odluka na pisani zahtjev radnika s kojim se suglasio direktor organizacijskog dijela. Odluka automatski prestaje važiti u slu­čaju da radnik ne ode u mirovinu ili počini povredu radne obveze predviđenu aktima poslodavca. Članak
  128. Plaća radnika iz članaka 93,
  129. i
  130. uvećava se razmjerno rastu plaća u Banci. PRIPRAVNICI Članak
  131. Plaća pripravnika utvrđuje se u visini najma­nje 80% od osnovne plaće zanima­nja odnosno startne plaće platnog razreda u koji je smješteno zanima­nja za koje se osposob­ljava. UČENICI I STUDENTI Članak
  132. Učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada može se isplatiti nagrada do neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. NAKNADA TROŠKOVA GODIŠNJEG ODMORA (REGRES) Članak
  133. Radnik ima pravo na re­gres za korište­nje godiš­nje­g odmora. Re­gres za korište­nje godiš­nje­g odmora utvrđuje se u visini najma­nje 2.000,00 kuna neto. PRIGODNE ISPLATE Članak
  134. Poslodavac će ispitati prigodnu isplatu radnicima u prosincu (»božićnicu«) u iznosu od najma­nje 1500,00 kuna neto. Članak
  135. Poslodavac će dati prigodan poklon djetetu radnika kao i djetetu umrlog radnika do 15 godina starosti, u vrijednosti do neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. OTPREMNINE Članak
  136. Radnik kojem se otkazuje ugovor o radu zbog poslovno ili osobno uvjetovanih razloga, ima pravo na otpremninu u iznosu od pola prosječne bruto plaće koju je radnik ostvario u zad­nja tri mjeseca koja prethode mjesecu otkaza ugovora o radu, za svaku navršenu godinu neprekidnog rada u Banci, i to ako su kumulativno ispu­njeni sljedeći uvjeti: – radnik je u neprekidnom radnom odnosu u Banci duže od dvije godine, – radniku nije bilo moguće osigurati posao kod drugog poslodavca, – radnik je suglasan s otkazom ugovora o radu i danom prestanka potrebe, a koji utvrdi nadležni rukovodite­lj. U svim drugim slučajevima otkaza ugovora o radu iz poslovno i osobno uvjetovanih razloga, otpremnina se utvrđuje sukladno zakonskim propisima i Pravilniku o radu. Članak
  137. Pri odlasku u mirovinu radnik ima pravo na otpremninu u visini neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. Članak
  138. Otpremnine iz članaka
  139. i
  140. isplatit će se radniku najkasnije 15 dana po prestanku radnog odnosa u Banci. JUBILARNE NAGRADE Članak
  141. Radnici koji navrše 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina radnog staža u Zagrebačkoj banci d.d. ostvaruju pravo na jubilarnu nagradu u visini neoporezivnog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. Jubilarne nagrade isplaćuju se za navršene godine radnog staža u tekućoj godini, a isplaćuju se u mjesecu kada je navršena puna godina staža. Iznimno od odredbe stavka
  142. ovoga članka, radnik koji odlazi u mirovinu ima pravo na jubilarnu nagradu u tekućoj godini, iako u trenutku odlaska nije navršio punu godinu staža na teme­lju koje ostvaruje pravo na nagradu. Jubilarne nagrade i otpremnine se ne isk­ljučuju. IZVANREDNE POTPORE Članak
  143. Radnik ili ­nje­gova obite­lj imaju pravo na potporu najviše do neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak u sljedećim slučajevima: – smrti radnika; – smrti djeteta, djeteta na skrbi, usvojenog djeteta, supruž­nika, brata, sestre i rodite­lja radnika; – smrti drugih članova uže obite­lji radnika samo ako su ži­vje­li u zajedničkom domaćinstvu. Radnik ili ­nje­gova obite­lj mogu ostvariti pravo na potporu najviše do neoporezivog iznosa koji je propisao Pravilnik o porezu na dohodak u sljedećim slučajevima – nastupa invalidnosti radnika; – bolova­nja duže­g od 90 dana; – radi nabave medicinskih pomagala i kup­nje lijekova. Iznos potpore u svakom pojedinom slučaju ovisi o materijalnom položaju radnika i ­nje­gove obite­lji te o planiranim sredstvima. Odluku o pravu na potporu i ­njezinoj visini donosi poslodavac, odnosno osoba koju opunomoći, sukladno aktima i procedurama Banke. Članak
  144. U slučaju radnikove smrti poslodavac može preuzeti brigu nad školova­njem djece umrlog radnika u vremenu traja­nja redovitog školova­nja, ovisno o materijalnom položaju uže obite­lji umrlog radnika. Odluku o stipendira­nju djece umrlih radnika donosi poslodavac odnosno osoba koju ovlasti. Iznos stipendije utvrđuje se u visini neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. OSIGURANJE RADNIKA Članak
  145. Poslodavac će sve radnike Banke (24-satno) osigurati od pos­ljedica nesretnog slučaja (nezgode) i to u iznosima: – smrt zbog nezgode EUR 10.225,84 – trajni invaliditet do EUR 20.451,68 – smrt od bolesti EUR 2.556,46 Poslodavac će dodatno osigurati radnike koji se bave prije­vozom i prijenosom vrijednosnih poši­ljaka, te opsluživa­njem ban­kotama od pos­ljedica nesretnog slučaja (nezgode) i to: – smrt zbog nezgode EUR 20.451,68 – trajni invaliditet do EUR 40.903,35 Poslodavac će o sklop­ljenom osigura­nju obavezno izvijestiti glavnog sindikalnog povjerenika. X. NAKNADA PUTNIH I DRUGIH TROŠKOVA Članak
  146. Radnici ostvaruju pravo na naknadu troškova prijevoza na rad i s rada, u visini od najma­nje 210,00 kuna mjesečno, a razmjerno vremenu provedenom na radu. Cijena se može korigirati jednom godiš­nje, ovisno o postotku poveća­nja cijena prijevoza, o čemu Odluku donosi Uprava Banke. DNEVNICE I TROŠKOVI SLUŽBENIH PUTOVANJA Članak
  147. Kada je radnik upućen na službeni put u zem­lji pripada mu naknada prijevoznih troškova, naknada punog iznosa troškova noće­nja prema priloženom hotelskom računu i dnevnica u visini neoporezivog iznosa koji je propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. Članak
  148. Iznos dnevnice za službeno putova­nje u inozemstvo utvrđuje se u visini dnevnice utvrđene Odlukom o visini dnevnica za korisnike koji se financiraju iz državnog proračuna i koji se priznaju u materijalne troškove. TERENSKI DODATAK Članak
  149. Terenski dodatak u zem­lji i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svoje­ga prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obav­lja izvan sjedišta Banke ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice i po svojoj prirodi vezano za rad na terenu, pri čemu je mjesto rada uda­ljeno od tih mjesta najma­nje 30 kilometara. Dnevni iznos terenskog dodatka utvrđuje se u visini najviše­g neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isk­ljučuju. NAKNADA PLAĆE ZA ODVOJENI ŽIVOT OD OBITELJI Članak
  150. Radnik raspoređen na rad u drugo radno mjesto ima, uz plaću, i pravo na naknadu zbog odvojenog života od obite­lji. Naknada za odvojeni život od obite­lji utvrđuje se u visini najviše­g neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak. Naknada za odvojeni život od obite­lji i terenski dodatak međusobno se isk­ljučuju. Ako se naknada obračunava za razdob­lje kraće od mjesec dana, mjesečni iznos naknada dijeli se s 30 i dobiveni rezultat množi se s brojem dana. XI. PRESTANAK UGOVORA O RADU NAČINI PRESTANKA Članak
  151. Ugovor o radu može prestati samo na jedan od načina predviđenih člankom
  152. Zakona o radu, a odluka o otkazu mora biti u pisanu obliku s poukom o pravnom lijeku. POSTUPAK PRIJE OTKAZIVANJA Članak
  153. Prije redovitog otkaziva­nja uvjetovanog ponaša­njem radnika poslodavac je dužan radnika pisanim putem upozoriti na obveze iz radnog odnosa i upozoriti ga na mogućnost otkaza u slučaju nastavka krše­nja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Pisano upozore­nje iz prethodnog stavka protekom roka od jedne godine ne utječe na stjeca­nje određenih prava radnika. OTKAZ UGOVORA O RADU I OTKAZNI ROKOVI Članak
  154. Poslodavac i radnik mogu, pridržavajući se odredbi Zakona o radu i ovoga ugovora, otkazati ugovor o radu. U slučaju redovitog otkaza ugovora o radu primje­njuju se otkazni rokovi utvrđeni Zakonom odnosno Pravilnikom o radu. Ako radnik otkazuje ugovor o radu i pisano obrazloži osobito važan razlog za otkaz, otkazni rok može trajati najduže mjesec dana. Osobito važnim razlogom za otkaz ne smatra se zapoš­ljava­nje kod drugog poslodavca. Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće izbivati s rada najma­nje četiri sata tjedno radi traže­nja novog zaposle­nja. XII. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA Članak
  155. Nakon što su utvrđene či­njenice da postoje gospodarski, tehnološki ili organizacijski razlozi za sma­nje­nje broja radnika, poslodavac izrađuje Program zbri­njava­nja viška radnika, kada su ispu­njeni uvjeti predviđeni člankom
  156. Zakona o radu. Program zbri­njava­nja viška radnika sadržava podatke iz članka
  157. Zakona o radu, te nazive poslova i broj radnih mjesta na kojima je prestala potreba po organizacijskim jedinicama. Članak
  158. Ako na istim poslovima za kojima je prestala potreba ima više radnika, pri utvrđiva­nju prestanka potrebe za radom pojedinog radnika polazi se od ovih kriterija: – uspješnost u radu 1 – 20 bodova, – dužina radnog staža kod poslodavca za sva­ku navršenu godinu staža 1 bod, – posebna zna­nja i sposobnosti za potrebe radnog mjesta 5 bodova – socijalni položaj radnika (životna dob, broj osoba koje uzdržava i sl.) 1 – 5 bodova. Konačan zbroj vrijednosti određuje redoslijed na popisu utvrđenih viškova. Članak
  159. Zbog prestanka potreba za radom ne može se otkazati ugovor o radu radnicama zaštićenim člankom
  160. Zakona o radu. Članak
  161. Poslodavac će se pri otkaziva­nju ugovora o radu savjetovati s radničkim vijećem odnosno Glavnim sindikalnim povjerenikom u slučaju i na način kako je propisano Zakonom o radu. XIII. NAKNADE ŠTETE Članak
  162. Radnik odgovara za štetu koju na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog kraj­nje nepaž­nje uzrokuje poslodavcu i dužan je štetu nadoknaditi. Članak
  163. Ako štetu prouzroči više radnika, svaki je odgovoran za dio štete koji je uzrokovao. Ako se za svakog radnika ne može utvrditi udio u nastaloj šteti, smatra se da su svi podjednako odgovorni pa štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima. Ako je šteta pos­ljedica kaznenog djela koje je više radnika počinilo s namjerom, za štetu odgovaraju solidarno. Članak
  164. Radnik koji je u radu ili u svezi s radom namjerno ili kraj­njom nepaž­njom uzrokovao štetu trećoj osobi, a štetu je nadoknadio poslodavac, dužan je poslodavcu nadoknaditi iznos isplaćene štete. Članak
  165. Ako radnik pristane nadoknaditi štetu koju je uzrokovao, s ­njim se zak­ljučuje pisana nagodba o naknadi štete. Članak
  166. Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku nadoknaditi štetu prema općim propisima obveznog prava. Pravo na naknadu štete iz stavka
  167. ovoga članka odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom ­nje­govih prava iz radnog odnosa. XIV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU Članak
  168. Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučiva­nju o pita­njima u svezi s njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu i ovim Ugovorom. Članak
  169. Ako u Banci nije uteme­ljeno Radničko vijeće, Glavni sindikalni povjerenik iz članka
  170. stavka
  171. Zakona o radu ima sva prava i obveze Radničkog vijeća propisane Zakonom o radu. Tajnik Sindikalne podružnice Zagrebačke banke d.d. preuzet će funkciju savjetnika za radnike i stručnog suradnika Glavnog sindikalnog povjerenika, odnosno Radničkog vijeća, a sukladno broju radnika Zagrebačke banke d.d. i Zakonu o radu. XV. UVJETI ZA RAD SINDIKATA Članak
  172. Poslodavac se obvezuje osigurati provedbu svih prava iz područja sindikalnog organizira­nja radnika utvrđenih konvencijama Međunarodne organizacije rada, a koje čine dio pozitivnih propisa Republike Hrvatske, Zakona o radu i ovoga Ugovora. Članak
  173. Poslodavac se obvezuje da svojim djelova­njem i aktivnostima neće ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organizira­nje i pravo radnika da postane član sindikata. Članak
  174. Sindikat se obvezuje da će svoje djelova­nje provoditi sukladno Ustavu, Konvencijama MOR-a iz članka 132, zakonima i ovom Ugovoru. Članak
  175. Sindikat je dužan izvijestiti Poslodavca o izboru ili imenova­nju sindikalnih povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika. Članak
  176. Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće za puno radno vrijeme imaju Glavni sindikalni povjerenik, tajnik sindikata i administrativno-tehničko osob­lje. Članak
  177. Glavni sindikalni povjerenik i tajnik sindikata, zbog sindikalne aktivnosti kojima se štite prava i interesi radnika, sukladno aktima sindikata ne mogu biti pozvani na bilo kakvu odgovornost ili dovedeni u nepovo­ljniji položaj kod poslodavca. U vrijeme traja­nja mandata i jednu godinu nakon isteka mandata glavnom sindikalnom povjereniku i osobama iz članka
  178. ne mogu se bez suglasnosti Glavnog sindikalnog povjerenika: – otkazati ugovor o radu, – rasporediti na drugo radno mjesto, – ili na drugi ih način staviti u nepovo­ljniji položaj u odnosu na ostale radnike. Članak
  179. Glavni sindikalni povjerenik i tajnik sindikata imaju pravo po prestanku sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto na kojem su radili prije odlaska na funkciju ili biti raspoređen na drugo odgovarajuće mjesto u Banci. Članak
  180. Naknada plaće za rad Glavnom sindikalnom povjereniku, tajniku sindikata i osobama iz članka
  181. uređuje se pisanim Sporazumom između sindikata i poslodavca. Članak
  182. Poslodavac se obvezuje da će o svom trošku sindikatu s osnove preuzima­nja uloge Radničkog vijeća osigurati sljedeće uvjete: – radne prostorije i odgovarajući prostor za održava­nje sindikalnih sastanaka, – pravo na korište­nje telefona, telefaksa, PC-ja, te drugih tehničkih pomagala u mjeri koja odgovara broju članova sindikata, – slobodu sindikalnog izvješćiva­nja i podjele tiska te – obračun i ubira­nje sindikalne članarine uz prethodnu pisanu suglasnost radnika, a po potrebi i drugih otplatnih obroka kredita. Članak
  183. Poslodavac je obvezan omogućiti Glavnom sindikalnom povjereniku uvid u informacije o kreta­nju i promjenama u plaćama radnika. Poslodavac je obvezan Glavnom sindikalnom povjereniku i povjereniku radnika zaštite na radu omogućiti pristup svim radnim mjestima i podacima potrebnim za obnaša­nje ­nje­gove dužnosti te mu omogućiti uvid u podatke i isprave u svezi s ostvariva­njem i zaštitom prava radnika. XVI. RJEŠAVANJE SPOROVA IZMEĐU POTPISNIKA UGOVORA Članak
  184. Za rješava­nje sporova između potpisnika Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pre­govara­njem, pokreće se postupak mire­nja. Postupak mire­nja pokreće se na poticaj jednog od potpisnika Ugovora, a mora se završiti u roku od 5 dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarskom-socijalnom vijeću. Postupak mire­nja ne može se provesti ako jedan od potpisnika Ugovora nije prihvatio prijedlog za provođe­nje mire­nja. Pita­nja koja nisu riješena ovim ugovorom, a vezana su za postupak mire­nja, postupak će se provoditi sukladno odredbama Zakona. Članak
  185. Mire­nje iz prethodnog članka provodi Mirovno vijeće. Mirovno vijeće ima tri člana. Svaki potpisnik Ugovora imenuje po jednog člana, a treći član se imenuje s liste Gospodarsko-socijalnog vijeća. Članak
  186. Ako pre­govara­nje ni postupak mire­nja ne uspiju, ugovorne će strane predmet spora povjeriti arbitraži. Imenova­nje arbitra ili arbitražnog vijeća, te druga pita­nja arbitražnog postupka uredit će se sporazumom ugovornih strana sklop­ljenim u roku od najviše 3 dana od nastanka spora. XVII. ŠTRAJK Članak
  187. Sindikat ima pravo na štrajk koji je organiziran u skladu s propisima i sindikalnim pravima o štrajku. Članak
  188. Sindikat će se suzdržavati od štrajka ako se sve odredbe ovoga Ugovora uredno ispu­njavaju. Obveza socijalnog mira vrijedi do početka novih kolektivnih pre­govora. Članak
  189. Sindikat mora pisanim putem najaviti štrajk poslodavcu uz naknadu razloga za štrajk, mjesta, dana i vremena početka štrajka. Štrajk ne smije početi prije okonča­nja postupka mirnog rješava­nja kolektivnog radnog spora predviđenog ovim Ugovorom. Članak
  190. Za organizaciju i provedbu štrajka sindikat koristi sindikalne propise o štrajku. Štrajkom rukovodi štrajkaški odbor. Članovi štrajkačkog odbora ne mogu za vrijeme štrajka biti raspoređeni na rad. XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak
  191. Smatra se da je ovaj Ugovor zak­ljučen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana. Članak
  192. Ugovor se sklapa na određeno vrijeme zak­ljučeno do
  195. godine. Postupak sklapa­nja novog Ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka va­ljanosti Ugovora. Članak
  196. Direktor Sektora uprav­lja­nja ­ljudskim resursom i Glavni sindikalni povjerenik daju tumače­nje odredbama ovoga Ugovora i prate ­nje­govu primjenu. Članak
  197. Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora. Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmenu i dopunu ovoga Ugovora mora pristupiti pre­govorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku 15 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba ovoga Ugovora o postupku mire­nja. Članak
  198. Svaka strana može otkazati ovaj Ugovor. Otkazni rok iznosi tri mjeseca i poči­nje teći od dana dostave pisanog otkaza drugoj strani. Članak
  199. Ugovor ima otvorenu klauzulu kojom se odredbe dopu­njuju dodatnim sporazumima. Članak
  200. Troškove u svezi s primjenom ovoga Ugovora ugovorne strane snose solidarno. Članak
  201. Ovaj Ugovor stupa na snagu danom sklapa­nja, a primje­njuje se od
  202. svib­nja
  203. godine. ZA SINDIKAT ZA POSLODAVCA Glavni sindikalni povjerenik Ovlaštenik Miroslav Biondić v. r. Goran Padjen, v. r. Kolektivni ugovor, NN 80/2004-1592 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Kolektivni ugovor Izdanje: NN 80/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1592 Donositelj:KOLEKTIVNI UGOVORI Datum tiskanog izdanja: 15.6.
  204. ELI: /eli/sluzbeni/2004/80/1592 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  205. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.