← Hrvatska

Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe

Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe NN 81/2004 (16.6.2004.), Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI 1604 Na temelju članka 16., stavka 1., podstavka 1. Zakona o hrani (»Narodne novine« broj 117/03,130/03 i 48/04) ministar zdrav­stva i socijalne skrbi uz suglasnost ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, donosi PRAVILNIK o hrani za posebne prehrambene potrebe OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom utvrđuju se zdravstvena ispravnost i temeljni zahtjevi hrane za posebne prehrambene potrebe. Članak 2. Hrana za posebne prehrambene potrebe (u daljnjem tekstu: »dijetetska hrana«): jest hrana posebnog sastava ili posebnog načina proizvodnje, različita od uobičajene hrane zbog prehrambenih svojstava i namjene. Dijetetska hrana namijenjena je: – prehrani zdrave dojenčadi i male djece; – osobama kod kojih je poremećen proces probave ili metabolizma; – osobama koje se nalaze u posebnim fiziološkim stanjima i kod kojih je potrebno postići posebno djelovanje kontroliranim unosom određenih sastojaka hrane; – zdravim osobama za dodatno obogaćivanje prehrane kao i poboljšanje postojećeg stanja organizma. Članak 3. U smislu ovoga Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: 1. »hrana uobičajenog sastava« je hrana čiji je sastav propisan provedbenim propisima o kvaliteti kao i provedbenim propisima o zdravstvenoj ispravnosti, 2. »hranjiva (nutritivna) vrijednost« obuhvaća sve podatke navedene na ambalaži, etiketi, dokumentu, naljepnici i dr., a koji se odnose na količinu hranjivih sastojaka u proizvodu, a predstavlja ukupnost biološke i energetske vrijednosti određene količine hrane, 3. »biološka vrijednost hrane« podrazumijeva prisutnost i iskoristivost hranjivih sastojaka u ljudskom organizmu, 4. »hranjivi (nutritivni) sastojci« su proteini, ugljikohidrati, masti, dijetalna vlakna, natrij, vitamini i minerali kao i tvari koje tu pripadaju ili su komponente jedne od navedenih kategorija, 5. »energetska vrijednost« je vrijednost izražena u kcal/kJ predstavlja energiju sadržanu u određenoj količine hrane, 6. »tvrdnja/navod na deklaraciji« je bilo koja poruka ili prikaz koja nije zakonom propisana, uključujući slikovni, grafički ili simbolički prikaz koji potvrđuje, sugerira ili navodi na mišljenje da hrana ima posebna svojstva, 7. »nutritivna (prehrambena) tvrdnja (nutrition claim)« je bilo koja tvrdnja kojom se potvrđuje, sugerira ili navodi na mišljenje da hrana ima posebna prehrambena svojstva uvjetovana

  1. a)energijom (energetskom vrijednosti) koju – osigurava – osigurava u smanjenoj ili povećanoj količini ili – ne osigurava, i/ili
  2. b)hranjivim sastojcima ili drugim tvarima koje – sadrži – sadrži u smanjenoj ili povećanoj količini, ili – ne sadrži. 8. »zdravstvena tvrdnja (health claim)« je bilo koja tvrdnja kojom se potvrđuje, sugerira ili navodi na mišljenje da postoji veza između kategorije hrane, hrane ili jednog od njenih sastojaka i zdravlja, 9. »notifikacija« uključuje pregled originalne ambalaže i deklaracije, te analizu proizvoda od strane ovlaštene institucije i odobrenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi 10. »druge tvari« su tvari koje se ne smatraju hranjivim sastojcima a imaju hranjivi ili fiziološki učinak, 11. »protein« je sadržaj proteina koji se izračunava uporabom formule: protein=ukupni dušik x 6,25 12. »ugljikohidrati« su ugljikohidrati koje čovjek probavlja uključujući poliole, 13. »šećeri« su svi monosaharidi i disaharidi prisutni u hrani, osim poliola, 14. »masti« su ukupni lipidi, što uključuje i fosfolipide, 15. »zasićene masti« su masne kiseline bez dvostruke veze, 16. »mononezasićene masti« su masne kiseline sa jednom cis dvostrukom vezom, 17. »poilnezasićene masti« su masne kiseline sa cis, cis-metilen prekinutim dvostrukim vezama, 18. »dijetalna vlakna« su ona frakcija jestivog dijela biljaka ili njihovih ekstrakata ili umjetnih analoga koji: – su otporni na probavu i apsorpciju u tankom crijevu, obično sa djelomičnom ili potpunom fermentacijom u debelom crijevu; i – pružaju jedan ili više od sljedećih povoljnih fizioloških učinaka: poticanje probave, smanjenje razine kolesterola u krvi i uravnoteženje razine glukoze u krvi, a uključuje polisaharide, oligosaharide i lignine. 19. »referentna tekućina« je otopina čiji je osmolalitet naj­sličniji krvi i krvnoj plazmi (osmolalnost 300+/-10% m Osm/kg). Članak 4. Ovisno o sastavu i namjeni hrane za posebne prehrambene potrebe proizvodi se stavljaju na tržište kao: – dječja hrana, – hrana bez glutena, – zamjene za kuhinjsku sol, – hrana za posebne medicinske namjene, – hrana namijenjena redukciji tjelesne mase, – hrana namijenjena osobama oboljelim od šećerne bolesti, – hrana sa malom, smanjenom i/ili izmijenjenom količinom hranjivih sastojaka, – hrana sa značajnim sadržajem, bogata i/ili obogaćena hranjivim sastojcima, – hrana sa smanjenom ili povećanom energetskom vrijednosti, – dodaci prehrani, – dodaci prehrani za sportaše. Članak 5. Nazivne količine zapakiranih proizvoda (pakovina), nazivni obujmovi mjernih spremnika, dopuštena odstupanja punjenja pakovina, dopuštena odstupanja obujmova mjernih spremnika, označavanje količina, natpisi na pakovinama i postupci provjere pakovina koje se stavljaju na tržište propisani su Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima za pakovine. U proizvodnji hrane za posebne prehrambene potrebe mogu se koristiti aditivi i sirovine kako je propisano Pravilnikom o prehrambenim aditivima i provedbenim propisima o kvaliteti po­je­dinih sastojaka kao i provedbenim propisima o zdravstvenoj ispravnosti hrane. Hrana za posebne prehrambene potrebe, izuzev dječje hrane za koju su ovim Pravilnikom propisani mikrobiološki standardi i dopuštena količina kontaminanata i rezidua, mora odgovarati uvje­tima o zdravstvenoj ispravnosti hrane propisanim za sličnu hranu, odnosno hranu uobičajenog sastava. Članak 6. Priroda ili sastav hrane za posebne prehrambene potrebe mora udovoljavati potrebama specifičnih populacijskih grupa kojima je namijenjena. Senzorska svojstva dijetetske hrane moraju biti svojstvena za sirovine od kojih je dijetetska hrana proizvedena, ili svojstvena za istovrsnu ili sličnu hranu uobičajenog sastava a u skladu s provedbenim propisima o kvaliteti kao i provedbenim propisima o zdravstvenoj ispravnosti hrane. Članak 7. Dijetetska hrana stavlja se na tržište samo kao zapakirana hrana. Oznaka »dijetetski proizvod« mora biti na svakoj pakovini hrane za posebne prehrambene potrebe izuzev hrane pod rednim brojevima 7. – 11. iz članka 4. ovoga Pravilnika, za koje ovo navođenje nije obvezno. Pri označavanju, oglašavanju i prezentiranju hrane koja nije hrana za posebne prehrambene potrebe nije dozvoljeno: – koristiti izraz »dijetetski«, sam ili u vezi s drugim izrazima; – koristiti oznake, navode ili prikaze koji mogu dati dojam da se radi o dijetetskim proizvodima; – deklarirati nutritivne sastojke koji nisu prisutni u proizvodu. Članak 8. Hrana za posebne prehrambene potrebe mora biti deklarirana sukladno odredbama Zakona o hrani i Pravilnika kojim su propisani opći zahtjevi deklariranja ili označavanja hrane. Na deklaraciji hrane za posebne prehrambene potrebe pored podataka određenih propisima iz stavka 1. ovoga članka moraju biti navedeni i: – nutritivna vrijednost u 100 g/100 ml, te kao pojedinačni obrok, pojedinačna doza ili u drugoj prikladnoj veličini (bjelan­čevine, ugljikohidrati, šećeri, masti, zasićene masne kiseline, kolesterol, dijetetska vlakna, natrij uključujući svaki drugi nutrijent ili biološki aktivnu tvar koja proizvod čini dijetetskim); – energetska vrijednost u 100 g proizvoda ili obroka u kcal i kJ, osim kod dijetetske hrane kod koje je energetska vrijednost vrlo niska ili nije bitna za djelovanje koje se želi postići uporabom ovih proizvoda. Članak 9. Faktori za izračunavanje energetske vrijednosti tiskani su u Prilogu I. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio. Oznake energetske vrijednosti i sadržaja hranjivih sastojaka moraju imati numeričke vrijednosti. Koriste se sljedeće mjerne jedinice: – energija se izražava u kJ i kcal – bjelančevine, ugljikohidrati, masti i dijetalna vlakna izražavaju se u g – natrij i kolesterol u mg – vitamini i minerali u mg i mg prema Tablicama u pripadajućim prilozima. Vitamini i minerali moraju biti navedeni u zajedničkoj grupi, a njihov sadržaj u količini dijetetske hrane koja se po preporuci koristi u tijeku dana, mora se izraziti i kao postotak preporučenog dnevnog unosa. Kemijski oblici vitamina i minerala moraju biti usklađeni sa Listom dopuštenih nutrijenata za dječju hranu i dodatke prehrani iz Priloga II. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio. Nutritivne i zdravstvene tvrdnje koje se odnose na hranu, moraju se odnositi na hranu pripremljenu za konzumaciju prema uputi proizvođača. U slučaju da hrana prirodno sadrži određeni hranjivi sastojak ili drugu tvar, oznaka »prirodno« može se koristiti kao prefiks odnosne tvrdnje. Dopušteno je odstupanje sastava od količina navedenih u deklaraciji ovisno o prirodnom sastavu sirovina. Članak 10. Dijetetska hrana za koju je potrebno ishoditi rješenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za stavljanje na tržište je: 1. hrana za posebnu medicinsku namjenu (samo notifikacija pri prvom izlasku na tržište), 2. hrana bez glutena (samo notifikacija* pri prvom izlasku na tržište), 3. hrana sa istaknutim zdravstvenim tvrdnjama (samo notifikacija* pri prvom izlasku na tržište), 4. dodaci prehrani, osim dodataka prehrani koji sadrže vitamine i minerale u preporučenom dnevnim količinama i koji nemaju istaknutu namjenu na deklaraciji, 5. dodaci prehrani za sportaše, 6. hrana za posebne prehrambene potrebe koja nije regulirana ovim Pravilnikom. Dijetetska hrana iz stavka 1. točke 1., 2., 3. i 6. na deklaraciji pored podataka iz članka 8. mora istaknuti klasu i urudžbeni broj odobrenja Ministarstva zdravstva, a hrana iz stavka 1. točke 4. i 5. mora na deklaraciji pored odredbi članka 8. imati istaknutu namjenu proizvoda, klasu i urudžbeni broj te datum rješenja Ministra zdravstva i socijalne skrbi. Hrana iz točke 3. ovoga članka na deklaraciji može istaknuti zdravstvenu tvrdnju odobrenu od Povjerenstva Ministarstva zdrav­stva i socijalne skrbi. POSEBNE ODREDBE DJEČJA HRANA Članak 11. Pod dječjom hranom u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva se hrana za: – dojenčad (djeca do 12 mjeseci), – hrana za malu djecu (djeca 1 – 3 god.), – početna hrana za dojenčad (prvih 4 – 6 mjeseci), – prijelazna hrana za dojenčad (od 4 mjeseca na dalje). Članak 12. Dječja hrana mora sadržavati prehrambene tvari u određenoj količini i u određenom odnosu prema fiziološkim potrebama dojenčadi i male djece. Ta hrana mora biti proizvedena na način da omogućuje zadovoljavajući stupanj probavljivosti i fiziološkog iskorištavanja u organizmu. Članak 13. Dječja hrana može se proizvoditi od: 1. mlijeka, mliječnih proizvoda i pojedinih mliječnih sastojaka, 2. bjelančevina biljnog podrijetla, 3. žitarica, proizvoda od žitarica te soje, 4. mesa, ribe i jaja, bjelančevina i proizvoda bogatih bjelan­čevinama, 5. ulja, hidriranih ulja i masti biljnog i životinjskog podrije­tla, 6. voća, povrća i njihovih prerađevina, 7. meda, šećera i drugih prirodnih sredstava za zaslađivanje te proizvoda od kakao zrnja, 8. dviju ili više sirovina iz točaka 1.–7. ovoga stavka. Dječja hrana može se proizvoditi u tekućem, kašastom, osušenom i pečenom obliku. Dječjoj hrani mogu se dodavati vitamini, mineralne tvari, aminokiseline i drugi nutrijenti propisani u Listi dopuštenih nutrijenata za dječju hranu i dodatke prehrani iz Priloga II., koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio. Članak 14. Dječja hrana proizvedena iz kuhanih i osušenih ili na drugi prikladan način pripremljenih žitarica (kukuruza, pšenice, ječma, zobi, riže i dr.) i proizvoda od žitarica, ne smije sadržavati sredstva za ljuštenje i poliranje. Količina mineralnih tvari netopivih u solnoj kiselini ne smije biti veća od 0,1% proizvoda. U pečenoj dječjoj hrani količina u vodi topivih ugljikohidrata nastalih razgradnjom škroba u procesu pečenja ili enzimatskom razgradnjom, ne smije biti manja od 12%. Udio vode u proizvodima koji se koriste kao dječja hrana ne smije biti veći od: – 5,0% u keksu i srodnim proizvodima, – 6,0% u mlijeku u prahu, – 7,0% u hrani s povrćem koja se brzo priprema i drugim dehidriranim proizvodima. Članak 15. Hrana za dojenčad koja se stavlja u promet radi zamjene majčina mlijeka ne smije sadržavati u gotovom obroku više od: olova 0,020 mg/kg kadmija 0,007 mg/kg žive 0,005 mg/kg arsena 0,015 mg/kg Dječja hrana proizvedena iz povrća, mesa, žitarica i proizvoda iz žitarica smije sadržavati teške metale u količinama dopuštenim za slične namirnice uobičajenog sastava. Članak 16. Dječja hrana koja se stavlja u promet mora udovoljavati mikrobiološkim standardima koji su određeni brojem pojedinih mikroorganizama u 1 g odnosno 1 ml (cfu/g ili ml). Dehidrirana dječja hrana koja se ne kuha prije uporabe i mlijeko u prahu koje se stavlja u promet kao dječja hrana mora udovoljiti sljedećem mikrobiološkom standardu: Cfu/g Aerobne mezofilne bakterije <104 Bacillus cereus <102 Sulfitreducirajuće klostridije <50 Staphylococcus aureus <1 Escherichia coli <1 Enterobacteriaceae <10 Salmonella vrste 0/ 50 g Plijesni <102 Listeria monocytogenes 0/ 25 g Dječja hrana, osim navedenih mikroorganizama, ne smije sadržavati druge patogene i potencijalno patogene mikroorganizme ni njihove toksine i metabolite u količini štetnoj za zdravlje djece. Gotova dječja hrana u tekućem ili kašastom obliku u herme­tički zatvorenim posudama poslije inkubacije u trajanju od 7 dana na temperaturi od 37oC mora zadržati nepromijenjena fizikalna, kemijska i senzorska svojstva, a u 1 g uzorka nacijepljenog na hranjive podloge za aerobne i anaerobne mikroorganizme ne smije biti porasta mikroorganizama. Članak 17. Dječja hrana namijenjena prehrani dojenčadi i male djece koja je pripremljena od mlijeka ili je mlijeko osnovni sastojak ili je izrađena od žitarica i proizvoda od žitarica s dodatkom voća, povrća ili mesa, može se stavljati u promet samo ako ostaci pesticida računato za obrok u kojem se daju djeci ne premašuje 1/10 količine dopuštene propisima o zdravstvenoj ispravnosti za istovrsne ili srodne namirnice uobičajenog sastava, ali ne smije biti veća od 0,01 mg/kg proizvoda pripremljenog za konzumaciju prema uputi proizvođača. Članak 18. Hrana koja služi za prehranu dojenčadi mlađe od 3 mjeseca ne smije sadržavati nitrata više od 50 mg (izraženo kao nitratni ion), a udio nitrita ne smije biti veći od 0,1 mg (izraženo kao nitritni ion) računato na jedan kilogram gotovog obroka pripremljenog za uporabu. Hrana koja služi za prehranu dojenčadi iznad 3 mjeseca, kao i za malu djecu do tri godine starosti, ne smije sadržavati triptične inhibitore (iz uljarica i leguminoza), udio nitrata ne smije biti veći od 100 mg (izraženo kao nitratni ion), a udio nitrita (izraženo kao nitritni ion), ne smije biti veći od 0,2 mg računato na kilogram gotovog obroka pripremljenog za uporabu. Hrana za djecu stariju od 3 mjeseca proizvedena od povrća smije sadržavati najviše 250 mg nitrata (izraženo kao nitratni ion), odnosno 2 mg nitrita (izraženo kao nitritni ion), računato na kilogram gotovog obroka pripremljenog za uporabu. Članak 19. Hrana za dojenčad je hrana koja služi kao potpuna zamjena za majčino mlijeko ili zamjena za 1 ili više mliječnih obroka. U hranu za dojenčad spadaju: – hrana za nedonoščad, – hrana za dojenčad u dobi prvih 4 – 6 mjeseci starosti (infant formula), – hrana za dojenčad od 4 mjeseca starosti nadalje (prijelazna hrana), – dječja hrana koja služi za prehranu dojenčadi kao zamjena za 1 ili više mliječnih obroka. Hrana za dojenčad koja se uzima u tekućem obliku, ne smije sadržavati krupnije netopljive čestice (grudice i sl.) i mora biti proizvedena tako da se može lako pripremati i bez teškoća prolaziti kroz otvor sisaljki. Članak 20. Hrana za nedonoščad je kompletna hrana čiji sastav mora odgovarati posebnim prehrambenim zahtjevima za prehranu ove skupine djece. Članak 21. Hrana za dojenčad u dobi prvih 4 – 6 mjeseci starosti (infant formula) proizvodi se iz bjelančevina kravljeg mlijeka i/ili ostalih visokovrijednih bjelančevina životinjskog ili biljnog porijekla, čiji kemijski indeks mora biti najmanje 80% bjelančevina majčina mlijeka. Hrana za dojenčad iznad 4 mjeseca starosti (prijelazna hrana) proizvodi se iz bjelančevina kravljeg mlijeka i/ili ostalih visokovrijednih bjelančevina životinjskog ili biljnog porijekla, čiji kemijski indeks mora biti najmanje 80% bjelančevina kazeina. Kao izvor bjelančevina biljnog porijekla u hrani za dojenčad, mogu se koristiti izolirane bjelančevine soje. Hrana za dojenčad na bazi izoliranih bjelančevina soje mora sadržavati najmanje 0,29 mg (1,8 mikromola)/100 kJ ili 1,2 mg (7,5 mikromola)/100 kcal L-karnitina. Sadržaj metionina mora biti najmanje kao u bjelančevina mlijeka. Članak 22. Hrana za dojenčad koja se stavlja u promet, kao zamjena za majčino mlijeko mora sadržavati: na 100 kJ na 100 kcal min. max. min. max. Bjelančevine/g bj.iz hidrolizata bjelančevina 0,45 0,56 0,70 0,70 1,80 2,25 3,00 3,00 Masti/g 1,05 1,50 4,40 6,50 Ugljikohidrati/g 1,70 3,40 7,00 14,00 Prijelazna hrana za dojenčad mora sadržavati : na 100 kJ na 100 kcal min. max. min. max. Bjelančevine g 0,5 1 2,25 4,5 Masti g 0,8 1,5 3,3 6,5 Ugljikohidrati g 1,7 3,4 7 14 Sadržaj miristinske i laurinske kiseline u hrani za dojenčad iz stavka 1. ovoga članka, ne smije biti veći od 15% ukupnog sadržaja masnoća, a sadržaj linolne kiseline u obliku glicerida-linoleata, mora iznositi 70-285 mg/100 kJ ili 300-1200 mg/100 kcal. Sadržaj trans masnih kiselina ne smije biti veći od 4 % sadržaja ukupne masti. Sadržaj eruka kiseline ne smije biti veći od 1% ukupne masti. Članak 23. U proizvodnji hrane za dojenčad dozvoljena je uporaba laktoze, maltoze, saharoze, maltodekstrina, glukoznog sirupa ili suhog glukoznog sirupa, kao i bezglutenskog predkuhanog ili želatiniranog škroba. Članak 24. Sadržaj laktoze mora iznositi: – u hrani za dojenčad u dobi prvih 4 – 6 mjeseci najmanje 0,85 g/100 kJ ili 3,5 g/100 kcal – u hrani za dojenčad iznad 4 mjeseca najmanje 0,45 g/100 kJ ili 1,8 g/100 kcal. Sadržaj laktoze ne odnosi se na hranu za dojenčad u kojoj je više od 50 % bjelančevina zamijenjeno s bjelančevinama izoliranih iz soje (sojinim bjelančevinama). Sadržaj saharoze u proizvodima iz stavka 1. ovoga članka može biti najviše 20% od ukupne količine ugljikohidrata, a sadržaj predkuhanog ili želatiniziranog škroba može iznositi najviše 2 g/100 ml obroka ili 30% od ukupnog sadržaja ugljikohidrata. U proizvodnji hrane za dojenčad iznad 4 mjeseca starosti mogu se koristiti fruktoza i med i to najviše 20% od ukupnih ugljikohidrata, pojedinačno ili ukupno sa saharozom. Članak 25. Energetska vrijednost hrane za dojenčad u gotovom obroku mora iznositi: – zamjene za majčino mlijeko 250-315 kJ/100 ml ili 60-75 kcal/100 ml – u prijelaznoj hrani 250-335 kJ/100 ml ili 60-85 kcal/100 ml. Sadržaj bjelančevina mlijeka izračunava se iz sadržaja dušika x 6.38, a sadržaj bjelančevina izolata soje iz sadržaja dušika x 6.25. Članak 26. Hrana za prehranu dojenčadi u dobi 1 – 6 mjeseci starosti, koja se stavlja u promet radi zamjene majčina mlijeka, mora sadržavati ove količine vitamina i mineralnih tvari:
  3. a)vitamina na 100 kJ na 100 kcal Min. max. min. max. 1. vitamin A, μg RE

(1)14 43 60 180 2. vitamin D, μg
(2)0,25 0,65 1 2,5
  1. tiamin, mg 0,01 - 0,04 -
  2. Riboflavin, mg 0,014 - 0,06 -
  3. niacin, mg NE
(3)0,2 - 0,8 -
  1. pantotenska kis., mg 0,07 - 0,30 -
  2. vitamin B6, mg 0.009 - 0.035 -
  3. biotin, μg 0,4 - 1,5 -
  4. folna kis., μg 1 - 4 -
  5. vitamin B12, μg 0,025 - 0,1 -
  6. vitamin C mg 1,9 - 8 -
  7. vitamin K, μg 1 - 4 -
  8. vitamin E, mg alfa –TE
(4)0,1 odnosno 0,5/g polinezasićenih masnih kiselina izraženo kao linolna kiselina - 0,5 odnosno 0,5 g polinezasićenih masnih kiselina izraženo kao linolna kiselina -
(1)1 RE = retionol ekvivalent = 1 mg retinola ili 6 mg beta karotena il 12 mg alfa karotena = 3,33 i. j. vitamina A
(2)u obliku kolekalciferola:10 mg = 400 i. j. vitamina D
(3)NE = niacin ekvivalent = mg nikotinske kiseline + mg triptofana/60
(4)alfa-TE = d-alfa-tokoferol ekvivalent = 1 mg d-alfa-tokoferola b)mineralne tvari na 100 kJ na 100 kcal Min. max. min. max.
  1. Natrij mg 5 14 20 60
  2. Kalij mg 15 35 60 145
  3. kloridi mg 12 29 50 125
  4. kalcij mg 12 - 50 -
  5. fosfor mg 6 22 25 90
  6. Magnezij mg 1,2 3,6 5 15
  7. željezo
(1)mg 0,12 0,36 0,5 1,5
  1. Cink mg 0,12 0,36 0,5 1,5
  2. bakar μg 4,8 19 20 80
  3. jod μg 1,2 - 5 -
  4. selen
(2)μg - 0,7 - 3
(1)Granice se odnose na proizvode s dodanim željezom.
(2)Granice se odnose na proizvode s dodatkom selena. Hrani za dojenčad koja se upotrebljava do 4 mjeseca starosti ne mora se dodavati željezo. Maseni odnos kalcija i fosfora ne smije biti manji od 1,2 : 1 ni veći od 2,0 : 1. Vitamini i mineralne tvari moraju se dodavati u oblicima navedenim u Listi dopuštenih nutrijenata za dječju hranu i dodat­ke prehrani u Prilogu II. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio. Hrana za dojenčad iznad 4 mjeseca starosti mora sadržavati vitamine A, D, E i C u količinama navedenim u prethodnoj tablici. Hrana za dojenčad pripremljena iz sojinih bjelančevina ili kombinacijom sojinih i bjelančevina kravljeg mlijeka mora sadržavati: na 100 kJ na 100 kcal Min. Max. Min. Max. Željezo mg 0,25 0,5 1 2 Jod µg 1,2 - 5 - Cink mg (kravlje mlijeko) U proizvodima na bazi izoliranih bj. Soje 0,12 0,18 - 0,6 0,5 0,75 - 2,4 Hrani za dojenčad mogu se dodavati i nukleotidi. c) nukleotidi Najviše
(1)na 100 kJ na 100 kcal Citidin 5´-monofosfat mg 0,60 2,50 Uridin 5´-monofosfat mg 0,42 1,75 Adenozin 5´-monofosfat mg 0,36 1,50 Gvanozin 5´-monofosfat mg 0,12 0,50 Inozin 5´-monofosfat mg 0,24 1,00
(1)ukupna koncentracija nukleotida ne smije prelaziti 1,2 mg/100 kJ (5,00 mg/100 kcal) Članak 27. Ako hrana za dojenčad ne sadrži neku od propisanih tvari ili je ne sadrži u određenoj količini, na deklaraciji na originalnom pakovanju na istaknutom mjestu mora stajati upozorenje da se dotični proizvod ne može upotrebljavati kao jedini izvor hranjivih tvari te da se prehrana dojenčadi mora dopuniti sastojcima koji nedostaju u proizvodu. HRANA BEZ GLUTENA Članak 28. Hrana namijenjena prehrani osoba s crijevnim poreme­ća­jima, koji su uzrokovani glutenom, je hrana proizvedena od žitarica i njihovih mješavina koje prirodno ne sadrže gluten ili je gluten iz njih odstranjen tehnološkim postupkom, kao i od ostalih sirovina koje prirodno ne sadrže gluten ili je iz njih odstranjen. Hrana bez glutena proizvedena iz žitarica i njihovih mje­šavina kao i drugih sirovina koje prirodno ne sadrže gluten kao na pr. kukuruz, riža, heljda, proso, krumpir i dr., može sadržavati najviše 20 mg/kg glutena na suhu tvar. U proizvodnji hrane, koja prirodno ne sadrži gluten, kao sastojak, aditiv ili pomoćno sredstvo ne smije se upotrebljavati pšenični gluten, odnosno proizvodi od bjelančevina žitarica koje sadržavaju gluten. Hrana bez glutena može se proizvoditi iz žitarica i njihovih mješavina kao npr. pšenice, raži, ječma, zobi ili tritikale, iz kojih je gluten odstranjen prikladnim tehnološkim postupkom. Sadržaj glutena u takvim namirnicama ne smije biti veći od 200 mg/kg suhe tvari namirnice. Sadržaj glutena u hrani tekuće i polutekuće konzistencije izražava se u mg/kg originalnog proizvoda. Oznaka »bez glutena« na bezglutenskoj hrani mora biti istaknuta na vidljivom djelu pakovine pored naziva proizvoda. Kad se hrana s oznakom »bez glutena« stavlja prvi put u promet u Republici Hrvatskoj, proizvođač ili uvoznik mora obavijestiti Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, te dobiti oznaku pod kojom će hrana biti stavljena u promet (notifikacija). ZAMJENE ZA KUHINJSKU SOL Članak 29. Pod nazivom »zamjena za kuhinjsku sol« smatra se dijetetska hrana dobivena od tvari navedenih u Listi dopuštenih dodataka u zamjenama za kuhinjsku sol iz Priloga III., koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio. Tvari navedene u Listi iz stavka 1. ovoga članka mogu se upotrebljavati pojedinačno ili u smjesi, a po čistoći moraju odgovarati uvjetima propisanim u članku 5. ovoga Pravilnika. Članak 30. Količina natrija u »zamjenama za kuhinjsku sol« ne smije biti veća od 120 mg/100 g »zamjene za kuhinjsku sol«. Kao sredstvo protiv zgrudnjavanja u »zamjenama za kuhinj­sku sol« može se dodavati silicijev dioksid ili kalcijev silikat u količini najviše do 1 % pojedinačno ili u kombinaciji. »Zamjeni za kuhinjsku sol« može se dodavati jod u obliku kalijeva jodida, u količini propisanoj za kuhinjsku sol. Članak 31. Deklaracija »zamjena za kuhinjsku sol« mora sadržavati podatak o sadržaju kationa u mg kationa na 100 g proizvoda. HRANA ZA POSEBNE MEDICINSKE NAMJENE Članak 32. Hranom za posebnu medicinsku namjenu podrazumijeva se hrana posebnog sastava ili posebno pripremljena hrana, koja je namijenjena bolesnicima čije stanje zahtjeva nadziranu prehranu te se konzumira samo pod nadzorom doktora medicine. Ovu hranu bolesnici uzimaju oralno ili putem sonde (enteralno) pod nadzorom zdravstvenih djelatnika. Hrana iz stavka 1. ovoga članka namijenjena je za potpunu ili djelomičnu prehranu bolesnika koji imaju djelomično ili potpuno ograničenje da uzimaju, probavljaju, apsorbiraju ili metaboliziraju redovnu hranu ili njene sastojke, ili koji imaju posebne medicinske zahtjeve koji se ne mogu podmiriti modifikacijama hrane uobičajenog sastava, hranom za posebne prehrambene potrebe ili njihovom kombinacijom. Dijetetska hrana iz stavka 1. ovoga članka je: – prehrambeno kompletna hrana sa standardnim sastavom koja može biti, ako se koristi po uputama proizvođača, jedini izvor prehrane za osobe kojima je namijenjena, – prehrambeno kompletna hrana s prilagođenim sastavom hranjivih tvari i to specifično za bolest, smetnju ili zdravstveno stanje koje može biti ako se koriste po uputama proizvođača, jedini izvor prehrane za osobe kojima je namijenjena, – prehrambeno nekompletna hrana sa standardnim ili prilagođenim sastavom hranjivih tvari i to specifično za bolesti, smetnje ili zdravstveno stanje za koje nisu prikladne kao jedini izvor prehrane. Hrana za posebnu medicinsku namjenu mora odgovarati po sastavu vrijednostima iz Tablice 1. i 2. u Prilogu IV. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio. Članak 33. Tekst: »hrana za posebnu medicinsku namjenu« i »može se koristiti samo pod nadzorom doktora medicine« mora biti naveden uz naziv hrane. Pored podataka iz članka 7. ovoga Pravilnika u deklaraciji je potrebno istaknuti: – u namjeni istaknuti bolest, poremećaj ili medicinsko stanje za koje je prozvod namijenjen, – podatak o izvoru i prirodi bjelančevina i/ili hidrolizata bjelančevina koje proizvod sadrži, – istaknuti ako je proizvod prikladan za korištenje kao jedini izvor prehrane. Ako je potrebno istaknuti: – osmolalnost ili osmolarnost namirnice; – da je proizvod namijenjen specifičnoj dobnoj skupini; – da hrana može prouzročiti opasnost za zdravlje, kada je konzumirana od osoba koje nemaju bolesti, poremećaje ili medicinska stanja za koje je prozvod namijenjen; – upozorenja i kontraindikacije; – da nije za parenteralnu uporabu; – uvjete čuvanja nakon otvaranja ambalaže; Ovi proizvodi mogu se prodavati samo u ljekarnama. HRANA NAMIJENJENA REDUKCIJI TJELESNE MASE Članak 34. Hrana za redukciju tjelesne mase je hrana koja se koristi u dijetama za mršavljenje ili za kontrolu tjelesne mase. To su industrijski pripravci koji služe kao zamjena za:
  1. a)cjelodnevnu prehranu.
  2. b)za jedan ili više obroka dnevno. Hrana za redukciju tjelesne mase koja se koristi u zamjenu za sve obroke dnevne prehrane ne smije imati manje od 3350 kJ (800 kcal), ni više od 5020 kJ (1200 kcal) po cjelodnevnom obroku. Hrana za redukciju tjelesne mase koja se uzima kao zamjena za jedan ili više obroka redovne dnevne prehrane, mora sadržavati najmanje 840 kJ (200 kcal) i ne više od 1670 kJ (400 kcal) po obroku. Članak 35. Udio proteina u ukupnoj energetskoj vrijednosti hrane za redukciju tjelesne mase pripremljenih za uporabu mora biti najmanje 25 % i najviše 50 %. Ukupna količina proteina ne smije biti veća od 125 g dnevno u obrocima koji zamjenjuju cjelodnevnu prehranu. Za poboljšanje kvalitete proteina mogu se dodavati esencijalne aminokiseline samo u količinama koje su neophodne za određene dijete. Prethodni stavak odnosi se na proteine čiji je kemijski indeks definiran u Prilogu V. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio. Kemijski indeks proteina predstavlja najniži odnos između količine svake pojedine esencijalne aminokiseline u proteinu i količine te aminokiseline u standardu proteina definiranom u Tablici 1. Ako je kemijski indeks niži od 100 % od standarda prikazanog u Tablici 1., minimalna količina proteina mora biti povećana u skladu sa indeksom. Kemijski indeks proteina mora biti najmanje 80% od standarda. Udio energije koja potječe od masti ne smije biti viši od 30 % od ukupne energetske vrijednosti hrane. Hrana za redukciju tjelesne mase koja zamjenjuje cjelodnevnu prehranu ne smije sadržavati linolne kiseline (u obliku glicerida) manje od 4,5 g. Hrana za redukciju tjelesne mase koja zamjenjuje jedan ili više obroka linolne kiseline ne smije sadržavati (u obliku glicerida) manje od 1 g. Sadržaj dijetalnih vlakana za proizvode pod
  3. a)ne smije biti manji od 10 g ni veći od 30 g po danu. Količina vitamina i minerala u hrani za redukciju tjelesne mase za kompletnu dnevnu prehranu mora iznositi najmanje 100 % dnevnog unosa vitamina i minerala definiranih u Tablici 2. iz Priloga V. koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio. U hrani za redukciju tjelesne mase koja je zamjena za jedan ili više obroka količina vitamina i minerala mora iznositi najmanje 30 % dnevnog unosa za vitamine i minerale definirane u Tablici 2. po obroku, a količina kalija po obroku mora biti najmanje 500 mg. Članak 36. Hrana koja služi kao zamjena za cjelodnevnu prehranu mora nositi naziv: »Zamjena za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti« Hrana koja služi kao zamjena za jedan ili više obroka u dnevnoj prehrani mora nositi naziv: »Zamjena za jedan ili više obroka pri redukcijskoj dijeti.« Deklaracija hrane za redukciju tjelesne mase uz podatke propisane odredbom članka 8. ovoga Pravilnika mora sadržavati: – ako hrana kod konzumiranja na način koji propisuje proizvođač sadrži poliola više od 20 g po danu, potrebno je istaknuti izjavu o mogućem laksativnom djelovanju, – istaknuti važnost uzimanja adekvatne količine tekućine dnevno. Na hrani za redukciju tjelesne mase koja služi kao cjelodnevna zamjena mora biti izjava: – osigurava adekvatnu količinu svih neophodnih hranjivih tvari za dnevnu potrebu, – proizvod ne smije koristiti duže od tri tjedna bez upute liječnika. HRANA NAMIJENJENA OSOBAMA OBOLJELIM OD ŠEĆERNE BOLESTI Članak 37. Hrana namijenjena prehrani osoba oboljelih od šećerne bolesti mora odgovarati sljedećim uvjetima: – sadržaj masnoća mora biti manji od sadržaja masnoća u istovrsnoj ili srodnoj hrani uobičajenog sastava tako da njihovim uzimanjem udio masnoća ne prelazi 30 % ukupnog dnevnog energetskog unosa; – u proizvodnji ove hrane ne smiju se dodavati glukoza, glukozni sirup, invertni šećer i disaharidi s time da se ovaj uvjet ne odnosi na šećere prirodno prisutne u hrani i sirovinama; – laktoza se može koristiti samo kao nosač sredstava za zaslađivanje i to kao smjesa koja je najmanje 20 puta slađa u odnosu na šećer; – maltodekstrini se mogu koristiti u proizvodnji ove hrane samo kao nosač sredstava za zaslađivanje, a udio u proizvodu ne smije biti veći od 2% (m/m); – hrana proizvedena od žitarica ( kolači, keks i dr.) mora imati za 30% manje brzo apsorbirajućih mono i disaharida, od istovrsnih proizvoda uobičajenog sastava. To se ne odnosi na fruktozu; – proizvodi od žitarica (kruh) ne smiju imati dodanih masnoća, a potrebno je naznačiti količinu dijetalnih vlakana. U proizvodnji hrane iz ovoga članka, mogu se koristiti za­mje­ne za šećer (saharozu) i umjetna sredstva za zaslađivanje. Količina dodane fruktoze, manitola, sorbitola i fruktana (oligo­fruktoza i inulin) ne smije utjecati na povećanje energetske vrijednosti prema istovrsnim ili srodnim proizvodima uobičaje­nog sastava. Članak 38. Deklaracija hrane namijenjena prehrani osoba oboljelih od šećerne bolesti i deklaracija hrane sa smanjenom količinom ugljikohidrata, osim podataka iz članka 8. ovoga Pravilnika, mora sadržavati i podatke o vrsti i količini upotrijebljenih zamjena za šećer (saharozu) i umjetnih sladila, kao i napomenu da se ovu hranu preporučuje koristiti prema savjetu stručnjaka. Na deklaraciji ove hrane potrebno je navesti i BE jedinice. HRANA SA MALOM, SMANJENOM I/ILI IZMIJENJENOM KOLIČINOM HRANJIVIH SASTOJAKA Članak 39. Hrana sa malom, smanjenom količinom natrija i hrana bez natrija Hrana sa malom količinom natrija(low sodium/salt) je hrana koja je proizvedena bez dodatka natrijevih soli, a sadržaj natrija ne smije biti veći od 120 mg/100 g ili 100 ml gotovog obroka. Hrana sa vrlo malom količinom natrija (Very low sodiu/salt) je hrana koja u odnosu na istovrsnu ili srodnu hranu uobičajenog sastava sadrži manje od 40 mg/100 g ili 100 ml gotovog obroka. Hrana bez natrija (With no sodium/salt) je hrana koja sadrži manje od 5 mg/100 g ili 100 ml gotovog obroka natrija ili ekvivalentnu količinu soli. Članak 40. Osim podataka iz članka 8. ovoga Pravilnika, deklaracija dijetetske hrane sa malom, smanjenom i bez natrija, mora sadržavati i podatak o udjelu natrija u mg/100 g gotovog obroka, a na deklaraciji može nositi tvrdnje da je hrana sa malom, vrlo malom količinom natrija ili bez natrija. Deklaracija dijetetske hrane proizvedenih sa »zamjenama za kuhinjsku sol« mora sadržavati podatak o vrsti i količini tvari koja je upotrebljena kao zamjena za kuhinjsku sol, izražena u mg/100 g hrane. Članak 41. Hrana sa malom, smanjenom količinom laktoze i hrana bez laktoze Hrana sa smanjenom količinom laktoze (Lactose reduced) je hrana kod koje je sadržaj laktoze smanjen u odnosu na istovrsne proizvode uobičajenog sastava. Na deklaraciji je potrebno istaknuti »% smanjenja laktoze«. Hrana sa malom količinom laktoze (Low lactose) je hrana koja u odnosu na istovrsnu ili srodnu hranu uobičajenog sastava sadrži najviše 0,3 g u 100 g. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Nizak sadržaj laktoze«. Hrana bez laktoze (Lactose free) je hrana kod koje laktozu nije moguće dokazati priznatim metodama. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Bez laktoze«. Članak 42. Hrana sa smanjenom količinom ugljikohidrata i/ili izmijenjenim sastavom ugljikohidrata Hrana sa smanjenom količinom ugljikohidrata je hrana kod koje je količina iskoristivih ugljikohidrata u gotovom proizvodu, u usporedbi sa istovrsnom hranom uobičajenog sastava smanjena za najmanje 40%, a kod kruha, peciva, keksa i trajnih pekarskih proizvoda najmanje za 30%. Hrana sa izmijenjenim ugljikohidratima je hrana gdje je saharoza ili druga vrsta šećera u usporedbi sa istovrsnom ili srodnom hranom uobičajenog sastava potpuno zamijenjena fruktozom ili kojom drugom zamjenom za šećere, sa ili bez dodatka umjetnih sredstava za zaslađivanje. U deklaraciji ove hrane mora se navesti sadržaj iskoristivih ugljikohidrata, zamjena za šećere i umjetnih sredstava za zaslađivanje u mjernim jedinicama. Hrana s niskim sadržajem šećera (Low sugars) je hrana koja sadrži manje od 5 g šećera na 100 g ili 100 ml. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Nizak sadržaj šećera« Hrana bez šećera (Sugars free) je hrana iz koje je u odnosu na istovrsnu ili srodnu hranu šećer uklonjen ili je potpuno zamijenjen sa zamjenama za šećere ili s umjetnim sredstvima za zaslađivanje i u kojih sadržaj šećera ne smije biti veći od 0,5 g na 100 g ili 100 ml. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Bez šećera». Hrana bez dodanog šećera (With no added sugars) je hrana koja ne sadrži dodane mono i disaharide ili bilo koji sastojak koji se dodaje radi slatkog okusa. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Bez dodanih šećera«. Članak 43. Hrana sa smanjenom količinom i/ili izmijenjenim sastavom masnoća Hrana s niskim sadržajem masnoće (Low fat) je hrana koja sadrži manje od 3 g masnoće na 100 g ili manje od 1,5 g masnoće na 100 ml. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Nizak sadržaj masti«. Hrana bez masnoća (Fat free) je hrana koja sadrži manje od 0,5 g masnoće na 100 g ili 100 ml. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Bez masti«. Hrana sa niskim sadržajem zasićenih masnoća (Low saturated fat) je hrana koja sadrži manje od 1,5 g zasićenih masnoća na 100 g ili manje od 0,75 g zasićenih masnoća na 100 ml. U oba slučaja zasićene masnoće ne smiju nositi više od 10 % ukupne energetske vrijednosti. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Nizak sadržaj zasićenih masti«. Hrana bez zasićenih masnoća (Satzrated fat free) je hrana koja sadrži manje od 0,1 g zasićenih masnoća na 100 g ili 100 ml. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Bez zasićenih masti«. Hrana s izmijenjenim masnoćama je hrana u kojoj je udio standardnih masnoća zamijenjen fiziološki pogodnim masnoćama (npr. omega 3-masne kiseline- EPA i DHA). HRANA SA ZNAČAJNIM SADRŽAJEM, BOGATA I/ILI OBOGAĆENA HRANJIVIM SASTOJCIMA Članak 44. Hrana kao izvor proteina i hrana čiji je sastav bogat proteinima Hrana koja je izvor proteina (Source of protein) je hrana kod koje najmanje 12 % ukupne energetske vrijednosti potječe od proteina. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Izvor proteina«. Hrana čiji je sastav bogat proteinima (High protein) je hrana kod koje najmanje 20 % ukupne energetske vrijednosti potječe od proteina. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Visok sadržaj proteina«. Članak 45. Hrana obogaćena vitaminima, mineralnim tvarima i ostalim biološki vrijednim tvarima Hrana obogaćena vitaminima, mineralnim tvarima i ostalim biološki vrijednim tvarima, je hrana koja u odnosu na istovrsnu ili srodnu hranu uobičajenog sastava sadrži najmanje 15% prepo­ručenog dnevnog unosa, dodanih vitamina i/ili mineralnih tvari u 100 g / 100 ml namirnice koja se konzumira a namijenjene su za posebne prehrambene potrebe. Takvoj hrani mogu se dodavati vitamini i mineralne tvari do maksimalno dopuštenog dnevnog unosa, i takva hrana može na deklaraciji nositi oznaku: »nadopunjuje dnevne potrebe vitamina i mineralnih tvari« uz obvezu da se navede na koje vitamine i minerale se to odnosi. Preporučeni i najveći dopušteni dnevni unos vitamina i mineralnih tvari tiskani su u Tablicama 1., 2., 3. i 4. u Prilogu VI. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio. Članak 46. Ako je sadržaj vitamina i mineralnih tvari u hrani veći od maksimalno dopuštenog dnevnog unosa, tada proizvod na deklaraciji mora nositi oznaku: »proizvod se može koristiti kod posebnih fizioloških stanja vezanih za nedostatak vitamina/minerala« i podliježe odredbama članka 10. ovoga Pravilnika. Članak 47. Hrana obogaćena dijetalnim vlaknima Hrana kao izvor dijetalnih vlakana (Source of fibre) je hrana koja sadrži više od 3 g vlakana na 100 g ili više od 1,5 g vlakana na 100 kcal. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Izvor dijetalnih vlakana«. Hrana visoko obogaćena vlaknima (High fibre) je hrana koja sadrži više od 6 g vlakana na 100 g ili više od 3 g na 100 kcal. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Visok sadržaj dijetalnih vlakana«. Članak 48. Osvježavajuća bezalkoholna pića s povećanom količinom kofeina i drugim dodacima i specijalni napici Osvježavajuća bezalkoholna pića s povećanom količinom kofeina i drugim dodacima i aditivima kao i drugi specijalni napici su proizvodi kojima je dopušteno dodavati: do 320 mg kofeina, do 4.000 mg taurina, do 2.400 mg glukuronolaktona i do 200 mg inozitola, računato na 1 l. Ovim proizvodima mogu se dodavati biološki aktivne tvari u količinama preporučenim ovim Pravilnikom. Količina pojedinih sastojaka mora biti izražena i na originalno pakovanje. U deklaraciji proizvoda iz stavka 1. ovoga članka mora stajati i upozorenje: »Ne dopušta se konzumiranje osobama osjetljivim na kofein, oboljelim od šećerne bolesti, trudnicama i djeci, niti se smiju miješati s alkoholom«. Upozorenje iz stavka 3.ovoga članka mora biti posebno istaknuto. Na deklaraciji proizvoda sa sadržajem kofeina i kinina koji sadrže više od 150 mg/l navesti: »visok sadržaj kofeina (ili sl.)« i količinu uz sam naziv proizvoda. Članak 49. Specijalni napici Specijalni napici su otopine pripremljene iz ugljikohidrata i elektrolita. Otopine pripremljene iz ugljikohidrata i elektrolita su: – Hipertonični napici su otopine koje sadržavaju elektrolite i ugljikohidrate u količini koja rezultira većom osmolalnosti od referentne tekućine (osmolalnost veća od 330 mOsm/kg), – Izotonični napici su otopine sa uravnoteženom količinom elektrolita i ugljikohidrata, i imaju osmolalnost sličnu referentnoj tekućini ( osmolalnost 270-330 mOsm/kg), – Hipotonični napici su otopine s niskim sadržajem elektrolita i ugljikohidrata, u količini koja rezultira nižom osmolalnosti od referentne tekućine (osmolalnost ispod 270 mOsm/kg). Ovim proizvodima mogu se dodavati vitamini i minerali u oblicima i količini propisanoj ovim Pravilnikom. HRANA SA SMANJENOM ILI POVEĆANOM ENERGETSKOM VRIJEDNOSTI Članak 50. Hrana smanjene energetske vrijednosti (Energy reduced) je hrana kod koje je energetska vrijednost u odnosu na istovrsnu ili srodnu hranu uobičajenog sastava smanjena najmanje za 30%. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Smanjena energetska vrijednost X %« Takva hrana ne smije sadržavati manje vitamina i minerala od istovrsnih namirnica uobičajenog sastava. Hrana sa niskim sadržajem energetske vrijednosti (Low energy) je ona hrana koja sadrži manje od 40 kcal/170kJ na 100 g i manje od 20 kcal/80 kJ na 100 ml. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Niska energetska vrijednost« Hrana bez energetske vrijednosti (Energy free) je hrana koja sadrže manje od 4 kcal/17kJ na 100 ml ili 100 g. Na deklaraciji može istaknuti tvrdnju: »Bez energetske vrijednosti« Hrana sa povećanom energetskom vrijednosti je hrana čija je energetska vrijednost povećana u odnosu na hranu uobičajenog sastava. DODACI PREHRANI Članak 51. Dodaci prehrani su hranjive tvari koje su koncentrirani izvori hranjivih sastojaka ili druge tvari sa prehrambenim ili fiziološkim funkcijama, same ili u kombinacijama, u doziranom obliku, sa svrhom da dodatno obogate unos hranjivih sastojaka u uobiča­jenoj prehrani. Hranjivi sastojci u ovim proizvodima su vitamini i mineralne tvari navedeni u Listi 1. u Prilogu II. te u Prilogu V. i koji su tiskani uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio, kao i druge tvari: bjelančevine, aminokiseline, masne kiseline, celuloza, pivski kvasac, inulin, lecitin, glukomanan, bilje i ljekovito bilje i njihovi ekstrakti ili koncentrati, zaštitna sredstva biljnog podri­jetla (bioflavonoidi, karotenoidi, izoflavoni, glukozinolati), prirodni enzimi i koenzimi, žive kulture mikroorganizama, organska tkiva, metaboliti žlijezda i druge tvari. Dodaci prehrani su i pripravci proizvedeni iz sirovina biljnog podrijetla, mješavine pčelinjih proizvoda i pčelinji proizvodi sa dodacima ljekovitog bilja, s namjenom. Kao sirovine mogu se koristiti svježe ili osušene cijele biljke ili njihovi dijelovi (npr. list, korijen, plod, cvijet i drugi dijelovi biljke), čiste supstancije biljnog podrijetla pojedinačno ili u smjesi, biljni sekundarni proizvodi i to prvenstveno onih biljnih vrsta koje se nalaze na Listi dozvoljenih ljekovitih biljnih vrsta iz Priloga VIII., koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio. Dodaci prehrani mogu se stavljati u promet u različitim oblicima (tablete, kapsule, prašci, bar pločice, čajevi, kapi, sirupi i slično) i na deklaraciji moraju nositi oznaku »dodatak prehrani«. Na deklaraciji dodataka prehrani obvezno je navesti: – namjena proizvoda za koje je to potrebno navesti; – preporučene dnevne doze ne smiju se prekoračiti;. – dodatak prehrani nije nadomjestak ili zamjena uravnoteženoj prehrani; – čuvati od dohvata male djece. Na deklaraciji dodataka prehrani sa ljekovitim biljnim vrstama mora se navesti latinski naziv biljke odnosno biljnog organa. DODACI PREHRANI ZA SPORTAŠE Članak 52. Dodaci prehrani za sportaše su hranjive tvari koje su koncentrirani izvori hranjivih sastojaka ili druge supstancije sa prehrambenim ili fiziološkim funkcijama, same ili u kombinacijama u doziranom obliku, sa svrhom da potpomognu unos ovih hranjivih sastojaka (vitamini, mineralne tvari, masne kiseline, proteini, aminokiseline..) i pripravci navedeni u Listi dodataka prehrani za sportaše u Prilogu VII., koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio te se nalazi u privitku ovoga Pravilnika. Na deklaraciji moraju nositi oznaku »dodatak prehrani za sportaše«. Članak 53. Za utvrđivanje uvjeta za uvoz i/ili stavljanje u promet dijetetske hrane iz članka 10. ovoga Pravilnika, ministar zdravstva i socijalne skrbi rješenjem imenuje Povjerenstvo za dodatke prehrani i druge pripravke (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) na temelju čijeg mišljenja izdaje rješenje za stavljanje u promet. Rad Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka odvija se u skladu s Poslovnikom o radu. Troškove utvrđivanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj zahtjeva, a visinu istog određuje ministar zdravstva i socijalne skrbi. Povjerenstvo može razmatrati biljne vrste i pripravke s biljnim vrstama koje se ne nalaze na Listi, a koje su korisne, neškodljive i sigurne, tj. ako nisu jakog djelovanja, s popratnim nuspojavama i nepoželjnim učincima, u količinama prihvatljivim za dodatke prehrani. Povjerenstvo također može razmatrati i dodatke prehrani sa količinom vitamina i minerala većom od maksimalno dopuštenog dnevnog unosa kod iznimnih slučajeva. Članak 54. Podnositelj zahtjeva za uvoz i/ili stavljanje u promet dijetetske hrane iz članka 10. ovoga Pravilnika obvezan je dostaviti sljedeće podatke: – pojedinosti o kvalitativnom i kvantitativnom sastavu pro­izvoda; – provjeru kakvoće sirovina (specifikacije sirovina, porijeklo i analitičke metode, certifikate za sirovine rizične od BSE/TSE i GMO i odgovarajuće izjave proizvođača sirovina); – opis proizvodnog postupka; – provjera sastava gotovog proizvoda; – test stabilnosti za proizvod za koje Povjerenstvo smatra potrebnim; – namjena i način primjene (uputa); – ograničenja za uporabu i posebna upozorenja ako postoje; – analitičko izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o zdravstvenoj ispravnosti te mišljenje o ispravnosti deklaracije; – mišljenja i izvješća drugih znanstveno-istraživačkih ustanova ili eksperata za pojedina područja te druge podatke koje Povjerenstvo zatraži (identifikacija ljekovitih biljnih vrsta, provjera sastava i koli­čine aktivnih sastavnica, mišljenje o neškod­ljivosti i dr.); – ako se proizvodi u Republici Hrvatskoj potrebno je dostaviti ostalu dokumentaciju vezanu za proizvođača ( dozvola za proizvodnju, opis prostora za proizvodnju i skladištenje i dozvola o ispunjavanju higijensko-tehničkih i sanitarnih uvjeta); – ako se proizvod uvozi u Republiku Hrvatsku, potrebno je dostaviti dokaz da je proizvod registriran i da se nalazi u prometu u zemlji proizvođača i dokaz da je u prometu u najmanje dvije zemlje EU; – preslik uplatnice za pokrivanje troškova registracijskog postupka i dokaz pokrivanju troškova analitičkog postupka. Podnositelj zahtjeva za uvoz i/ili stavljanje proizvoda u promet podatke iz stavka 1., točke. 2., 6., 7. i 11. ovoga članka mora dostaviti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji i prijevodu na hrvat­ski jezik. Članak 55. Hrana za posebne prehrambene potrebe iz članka 10. ovoga Pravilnika može se prodavati u ljekarnama, specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima i medicinskim pro­iz­vodima ili u za to specijaliziranim prodajnim jedinicama o čemu odlučuje Povjerenstvo. Članak 56. Hrana za posebne prehrambene potrebe iz članka 10 ovoga Pravilnika, za koje uvoz, proizvodnju i/ili stavljanje u promet nije svojim rješenjem odobrio ministar zdravstva i socijalne skrbi, ne smije se nalaziti u prometu na području Republike Hrvatske. Članak 57. Uvoznik ili proizvođač hrane za posebne prehrambene potrebe koja se nalazi u prometu, mora izvršiti usklađenje s odredbama ovoga Pravilnika do kraja 2006. g. Članak 58. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnica (»Narodne novine« br. 46/94, 50/95, 88/96 , 01/01, 44/02.). Članak 59. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/03-04/48 Urbroj: 534-05-01/5-04-0001 Zagreb, 20. svibnja 2004. Potpredsjednik Vlade RH i ministar zdravstva i socijalne skrbi prof. dr. sc. Andrija Hebrang, v. r. PRILOG I Faktori za izračunavanje energetske vrijednosti namirnica Ugljikohidrati 4 kcal/g ili 17 kJ/g Polioli 2,4 kcal/g ili 10 kJ/g Proteini 4 kcal/g ili 17 kJ/g Masti 9 kcal/g ili 37 kJ/g Alkohol 7 kcal/g ili 29 kJ/g organske kiseline 3 kcal/g ili 13 kJ/g Polidekstroza 1 kcal/g ili 4,2 kJ/g Inulin i frukto-oligosaharidi 1,5 kcal/g Ili 6,3 kJ/g PRILOG II 1. LISTA DOPUŠTENIH NUTRIJENATA ZA DJEČJU HRANU I DODATKE PREHRANI VITAMINI Vitamin Oblik vitamina Vitamin A Retinol Retinil acetat Retinil palminat Beta karoten Vitamin D Vitamin D2 (ergokalciferol) Vitamin D3 ( kolekalciferol) Vitamin B1 Tiamin hidroklorid Tiamin mononitrat Vitamin B2 Riboflavin Natrij Riboflavin – 5-fosfat Niacin Nikotinamid Nikotinska kiselina Vitamin B6 Piridoksin hidroklorid Piridoksin -5-fosfat Piridoksin dipalmitat Folati Folna kiselina (pteroylmonoglutamiska kis.) Pantotenska kiselina Kalcij D-pantotenat Natrij D-pantotenat Deksapantenol Vitamin B12 Cijanokobalmin Hidroksokobalmin Biotin D-biotin Vitamin C L-askorbinska kiselina Natrij L-askorbat Kalcij L-askorbat Askorbil palmitat Kalij askorbat Vitamin E D-alfa-tokoferol DL-alfa-tokoferol D-alfa-tokoferil acetat DL-alfa-tokoferil acetat D-alfa-tokoferil kiselinski sukcinat * Vitamin K Filokinon (Fitomenadion) MINERALI Mineralne tvari Dopuštene soli Kalcij(Ca) Kalcij karbonat Kalcij klorid Kalcij citrat Kalcij glukonat Kalcij glicerofosfat Kalcij laktat Kalcij ortofosfat Kalcij hidroksid Kalcij oksid * Magnezij(Mg) Magnezij karbonat Magnezij klorid Magnezij oksid Magnezij ortofosfat Magnezij sulfat Magnezij glukonat Magnezij hidroksid Magnezij citrat Magnezij acetat * Magnezij glicerofosfat * Magnezij laktat * Željezo (Fe) Željezo citrat Željezo glukonat Željezo laktat Željezo sulfat Željezo amonij citrat Željezo fumarat Željezo difosfat ( željezo pirofosfat) Željezo natrij difosfat * Željezo saharat * Elementarno željezo( karbonil elektrolitički reducirani hidrogen)* Željezo karbonat * Bakar (Cu) Bakar glukonat Bakar sulfat Bakar-Lysin kompleks Bakar karbonat Bakar citrat Jod (J) Kalij jodid Natrij jodid Kalij jodat Natrij jodat Cink(Zn) Cink acetat Cink klorid Cink laktat Cink sulfat Cink citrat Cink glukonat Cink oksid Cink karbonat * Mangan (Mn) Mangan karbonat Mangan klorid Mangan citrat Mangan sulfat Mangan glukonat Mangan glicerofosfat * Natrij (Na) Natrij bikarbonat Natrij klorid Natrij citrat Natrij glukonat Natrij karbonat Natrij laktat Natrij ortofosfat Natrij hidroksid Kalij (K) Kalij bikarbonat Kalij karbonat Kalij klorid Kalij citrat Kalij glukonat Kalij glicerofosfat Kalij laktat Kalij ortofosfat Kalij hidroksid Selen (Se) Natrijev selenat Natrijev hidrogen selenit * Natrijev selenit Krom (Cr)(III)i njegovi heksahidrati Krom (III) klorid * Krom (III) sulfat * Molibden (Mo)(VI) Amonijev molibdat * Natrijev molibdat * Fluor (F) Kalijev fluorid * Natrijev fluorid * *vitaminski i mineralni oblici koji se ne koriste u proizvodnji dječje hrane AMINOKISELINE I DRUGI DUŠIKOVI SPOJEVI L-alanin L-asparaginska kiselina ** L-arginin i hidroklorid * L-cistin i hidroklorid * L-cistein i hidroklorid * L-citrulin ** L-histidin i hidroklorid * L-glutaminska kiselina L-glutamin L-izoleucin i hidroklorid * ** L-leucin i hidroklorid * L-lizin* L-lizin acetat L-metionin * L-ornitin L-prolin ** L-fenilalanin* L-treonin * L-triptofan * L-tirosin * L-valin * glicin Aminokiseline se mogu koristiti i kao natrijeve, kalijeve, kalcijeve i magnezijeve soli, i njihovi hidrokloridi. L-karnitin * L-karnitin hidroklorid * Taurin * *Aminokiseline i drugi dušikovi spojevi mogu se koristiti za proizvodnju dječje hrane ** Aminokiseline koje se mogu se koristiti za dojenčad za žitne kašice i sl. OSTALO Holin Holin klorid Holin citrat Holin bitartarat Inositol Nukleotidi: adenozin 5'-fosforna kiselina (AMP) natrijeve soli AMP citidin 5'-monofosforna kiselina (CMP) natrijeve soli CMP gvanozin 5'-fosforna kiselina (GMP) natrijeve soli GMP inozin 5'-fosforna kiselina (IMP) natrijeve soli IMP uridin 5'-fosforna kiselina (UMP) natrijeve soli UMP PRILOG III. LISTA DOPUŠTENIH DODATAKA U ZAMJENAMA ZA KUHINJSKU SOL Naziv zamjene Ograničenja 1 2
  4. a)Kalijev sulfat kalijev, kalcijev ili amonijev adipat, glutamat, karbonat, sukcinat, laktat, tartarat, citrat, acetat, klorid ili ortofosfat, i/ili Nema ograničenja osim za: P najviše 4% NH4 najviše 3%
  5. b)Magnezijev adipat, glutamat, karbonat, citrat, sukcinat, acetat, tartarat, laktat, klorid ili ortofosfat u smjesi s drugim zamjenama za kuhinjsku sol koje ne sadrže magnezij, navedenim pod a,c i d i/ili Magnezij2+ najviše 20% računato na ukupnu količinu kationa K, Ca, NH4 P najviše 3%
  6. c)Holin-acetat, karbonat, laktat, tartarat, karbonat, citrat ili klorid u smjesi s drugim zamjenama za kuhinjsku sol koje ne sadrže holin, navedenim pod a,b, ili d i/ili Holin najviše 3%
  7. d)Adipinska, glutaminska, limunska, mliječna ili jabučna kiselina nema ograničenja PRILOG IV. HRANA ZA POSEBNU MEDICINSKU NAMJENU Tablica 1. Sadržaj vitamina i minerala u prehrambeno kompletnoj hrani za dojenčad do 12 mj starosti na 100 kJ na 100 kcal vitamini min. max. min. max. 1. vitamin A, μg RE
(1)14 43 60 180 2. vitamin D, μg
(2)0,25 0,75 1 3
  1. tiamin, mg 0,01 0,075 0.04 0,3
  2. riboflavin, mg 0,014 0,1 0,06 0,45
  3. niacin, mg NE
(3)0,2 0,75 0,8 3
  1. pantotenska kis., mg 0.07 0,5 0,3 2
  2. vitamin B6, mg 0.009 0,075 0,035 0,3
  3. biotin, μg 0,4 5 1,5 20
  4. folna kis., μg 1 6 4 25
  5. vitamin B12, μg 0,025 0,12 0,1 0,5
  6. vitamin C mg 1,9 6 8 25
  7. vitamin K, μg 1 5 4 20
  8. vitamin E, mg alfa –TE
(4)0,1 odnosno 0,5/g polinezasićenih masnih kiselina izraženo kao linolna kiselina 0,75 0,5 odnosno 0,5 g polinezasićenih masnih kiselina izraženo kao linolna kiselina 3 ________________________
(1)1 RE = retionol ekvivalent = 1 μg retinola ili 6 μg beta karotena il 12μg alfa karotena= 3,33 i.j. vitamina A
(2)u obliku kolekalciferola:10 μg = 400 i. j. vitamina D
(3)NE = niacin ekvivalent = mg nikotinske kiseline + mg triptofana/60
(4)alfa-TE = d-alfa-tokoferol ekvivalent = 1 mg d-alfa-tokoferola na 100 kJ na 100 kcal Mineralne tvari Min. max. min. max.
  1. natrij / mg 5 14 20 60
  2. kalij / mg 15 35 60 145
  3. kloridi / mg 12 29 50 125
  4. kalcij /mg 12 60 50 250
  5. fosfor / mg
(1)6 22 25 90
  1. magnezij / mg 1,2 3,6 5 15
  2. željezo / mg 0,12 0,5 0,5 2
  3. cink / mg 0,12 0,6 0,5 2,4
  4. bakar / μg 4,8 29 20 120
  5. jod / μg 1,2 8,4 5 35
  6. selen /μg 0,25 0,7 1 3
  7. mangan / mg 0,012 0,05 0,05 0.2
  8. krom / μg - 2,5 - 10
  9. molibden /μg - 2,5 - 10
  10. fluorid / mg - 0.05 - 0,2
(1)Omjer kalcija/fosfor ne smije biti manji od 1,2 i veći od 2,0 Tablica
  1. Sadržaj vitamina i minerala u prehrambeno kompletnoj hrani koja nije namjenjena dojenčadi na 100 kJ na 100 kcal Vitamini Min. max. min. max.
  2. vitamin A, μg RE
(1)8,4 43 35 180 2. vitamin D, μg
(2)0,12 0,65/0,75
(5)0,5 2,5/3
(5)
  1. tiamin, mg 0,015 0,12 0,06 0.5
  2. riboflavin, mg 0,02 0,12 0,08 0,5
  3. niacin, mg NE
(3)0,22 0,75 0,9 3
  1. Pantotenska kis., mg 0,035 0,35 0,15 1,5
  2. vitamin B6, mg 0,02 0,12 0,08 0,5
  3. biotin, μg 0,18 1,8 0,75 7,5
  4. folna kis., μg 2,5 12,5 10 50
  5. vitamin B12, μg 0,017 0,17 0,07 0,7
  6. vitamin C mg 0,54 5,25 2,25 22
  7. vitamin K, μg 0,85 5 3,5 20
  8. vitamin E, mg alfa –TE
(4)0,1 odnosno 0,5/g polinezasićenih masnih kiselina izraženo kao linolna kiselina 0,75 0,5 odnosno 0,5 g polinezasićenih masnih kiselina izraženo kao linolna kiselina 3
(1)1 RE = retionol ekvivalent = 1 μg retinola ili 6 μg beta karotena il 12μg alfa karotena= 3,33 i. j. vitamina A
(2)u obliku kolekalciferola:10 μg = 400 i. j. vitamina D
(3)NE = niacin ekvivalent = mg nikotinske kiseline + mg triptofana/60
(4)alfa-TE = d-alfa-tokoferol ekvivalent = 1 mg d-alfa-tokoferola
(5)za namirnice namjenjene djeci od 1-10 godina starost na 100 kJ na 100 kcal Mineralne tvari Min. max. Min. max.
  1. natrij / mg 7,2 42 30 175
  2. kalij / mg 19 70 80 295
  3. kloridi / mg 7,2 42 30 175
  4. kalcij
(1)/mg 8,4/12 42/60 35/50 175/250 5. fosfor
(1)/ mg 7,2 19 30 80
  1. magnezij / mg 1,8 6 7,5 25
  2. željezo / mg 0,12 0,5 0,5 2
  3. cink / mg 0,12 0,36 0,5 1,5
  4. bakar / μg 15 125 60 500
  5. jod / μg 1,55 8,4 6,5 35
  6. selen /μg 0,6 2,5 1,5 10
  7. mangan / mg 0,012 0,12 0,05 0,5
  8. krom / μg 0,3 3,6 1,25 15
  9. molibden /μg 0,72 4,3 3,5 18
  10. fluorid / mg - 0.05 - 0,2
(1)Omjer kalcij/fosforne smije biti manji od 1,2 i veći od 2,0 PRILOG V HRANA NAMIJENJENA ZA REDUKCIJU TJELESNE MASE Tablica 1. Kemijski indeks proteina; Standardne vrijednosti aminokiselina u hrani za redukciju tjelesne mase Aminokiseline g/100 g protein Cistin + metionin 1,7 Histidin 1,6 Izoleucin 1,3 Leucin 1,9 Lizin 1,6 Fenilalanin + tirozin 1,9 Treonin 0,9 Triptofan 0,5 Valin 1,3 Tablica 2. Vitamini i minerali u hrani za redukciju tjelesne mase vitamin A μg RE 700 vitamin D mg 5 vitamin E mg-TE 10 vitamin C mg 45 Tiamin mg 1,1 Riboflavin mg 1,6 Niacin mg-NE 18 vitamin B6 mg 1,5 folna kiselina mg 200 vitamin B12 mg 1,4 Biotin μg 15 pantotenska kiselina mg 3 Kalcij mg 700 Fosfor mg 550 Kalij mg 3100 Željezo mg 16 Cink mg 9,5 Bakar mg 1,1 Jod mg 130 Selen mg 55 Natrij mg 575 Mangan mg 150 Magnezij mg 1 PRILOG VI Tablica 1. Dnevni unos vitamina i minerala namjenjen odraslim osobama Minimalni dopušteni dnevni unos Maksimalni dopušteni dnevni unos Preporučeni dnevni unos Vitamin A (retinol) (
  1. a)μg Provitamin A (β-karoten) mg 120 - 1500 18 800 6 Vitamin D (kolekalciferol) (
  2. b)μg 0,75 10 5 Vitamin E (tokoferol) (
  3. e)mg 1,5 60 10 Vitamin C (askorbinska kiselina) mg 9 350 60 Vitamin K (filokinon) μg 9,75 100 65 Vitamin B1 (tiamin) mg 0,21 4,0 1,4 Vitamin B2 (riboflavin) mg 0,24 4,0 1,6 Vitamin B3 (niacin) (
  4. d)mg 2,7 35 18 Vitamin B6 (piridoksin) mg 0,30 6,0 2 Folna kiselina (
  5. e)μg 30 600 200 Vitamin B12 (cijanokobalami) (
  6. f)μg 0,15 9 1,0 Pantotenska kiselina mg 0,9 15 6 Biotin μg 22,5 300 150 Kolin mg 75 1500 500 Kalcij (Ca) mg 120 1 500 800 Fosfor (P) mg 120 1 500 800 Magnezij (Mg) mg 45 600 300 Željezo (Fe) mg 2,1 30 14 Cink (Zn) mg 2,25 15 15 Fluor (F) mg 0,38 10 2,5 Jod (J) μg 22,50 225 150 Selen (Se) μg 8 100 50 Krom (Cr) μg 10 150 65 Bakar (Cu) μg 173 3 000 1150 Mangan (Mn) mg 0,53 5 3,5 Molibden (Mo) μg 11 150 75 ___________________ (
  7. a)Retinol ekvivalent 1 RE= 1 µg retinol ili 6 µg beta karotena ili 12 µg alfa karotena, a max. dozvoljena količina b-karotena 18 mg (
  8. b)Kolekalciferol, 1 µg kolekarciferola = 40 i.j. vitamina D I Kao ekvivalent alfa-tokoferola (
  9. d)Niacin ekvivalent. 1 mg niacina= 60 mg triptofana (
  10. e)Kao ekvivalent folata u namirnicama, 1 DFE= 1 µg folata iz namirnica= 0,6 µg folne kiseline iz obogaćenih namirnica ili kao upplement koji se uzima uz obrok = 0,5 µg kao upplement natašte Uslijed dokazane povezanosti unosa folata i defekata neuralne cijevi u fetusa, preporuča se da sve žene u reproduktivnoj dobi koje mogu zanijeti dodatno uzimaju 400 µg folata putem suplemenata ili obogaćenih namirnica. (
  11. f)S obzirom da 10 do 30% ljudi starijih dobnih skupina može imati problema s apsorpcijom vitamina B12 iz namirnica, tim starijim osobama iznad 50 godina, se preporuča da dnevne potrebe vitamina B12 osiguraju iz namirnica obogaćenih vitaminom B12 ili primjenom suplementa koji sadrži vitamin B12. Tablica 2. Maksimalni dnevni unos vitamina namjenjen zdravoj djeci, preporučeni i maksimalni dnevni unos trudnicama i dojiljama Vitamini A C D E K B1 B2 B3 B6 Folna Kiselina B12 Panto- tenska kiselina Biotin Godine μg (
  12. a)mg μg (
  13. b)mg (
  14. c)mg Mg Mg mg (
  15. d)mg Μg (
  16. e)μg mg μg 0,5-1 375 35 10 4 10 0,4 0,5 6 0,6 35 0,5 2 15 1-3 400 40 10 6 15 0,7 0,8 9 1,0 50 0,7 3 20 4-6 500 45 10 7 20 0,9 1,1 12 1,1 75 1,0 4 25 7-10 700 45 10 7 30 1,0 1,2 13 1,4 100 1,4 5 30 11-14 800 50 10 10 45 1,3 1,5 17 1,7 150 2,0 7 100 Trudnice (
  17. f)770 1500 85 500 10 10 15 100 90 100 1,4 4 1,4 4 18 35 1,9 6 600 700 2,6 9 6 15 30 350 Dojilje (
  18. f)1300 1500 120 500 10 10 19 100 90 100 1,4 4 1,6 4 17 35 2,0 6 500 700 2,8 9 7 15 35 350 (
  19. a)Retinol ekvivalent 1 RE= 1 µg retinol ili 6 µg beta karotena ili 12 µg alfa karotena (
  20. b)Kolekalciferol, 1 µg kolekarciferola = 40 i.j. vitamina D (
  21. c)Kao ekvivalent alfa-tokoferola (
  22. d)Niacin ekvivalent. 1 mg niacina= 60 mg triptofana (
  23. e)Kao ekvivalent folata u namirnicama, 1 DFE= 1 µg folata iz namirnica= 0,6 µg folne kiseline iz obogaćenih namirnica ili kao supplement koji se uzima uz obrok = 0,5 µg kao upplement natašte Uslijed dokazane povezanosti unosa folata i defekata neuralne cijevi u fetusa, preporuča se da sve žene u reproduktivnoj dobi koje mogu zanijeti dodatno uzimaju 400 µg folata putem suplemenata ili obogaćenih namirnica. (
  24. f)maksimalno dozvoljeni dnevni unos za trudnice i dojilje Tablica 3. Maksimalni dopušteni dnevni unos minerala namjenjeni zdravoj djeci, preporučeni i maksimalni dnevni unos trudnicama i dojiljama Starost Kalcij (Ca) Fosfor (P) Magnezij (Mg) Željezo (Fe) Cink (Zn) Fluor (F) Jod (J) Selen (Se) Krom (Cr) Bakar (Cu) Mangan (Mn) Molib (Mo) Godine Mg Mg Mg mg Mg Mg μg μg μg Μg mg μg 0,5-1 600 500 60 10 5 0,5 50 15 20 600 0,6 20 1-3 800 800 80 10 10 0,7 70 20 20 700 1,0 25 4-6 800 800 120 10 10 1 90 20 30 1000 1,5 30 7-10 800 800 170 10 10 2 120 30 50 1000 2,0 50 11-14 1200 1200 270 12 15 2 150 40 50 1500 2,0 75 Trudnice(
  25. f)1000 1500 700 1500 350 600 27 30 11 15 3 10 220 220 60 100 30 150 1000 3000 2,0 5 50 150 Dojilje (
  26. f)1000 1500 700 1500 310 600 9 30 12 15 3 10 290 290 70 100 45 150 1300 300 2,6 5 50 150 Tablica 4. Minimalne potrebe za natrijem, kloridima i kalijem za zdrave osobe DOB TEŽINA (kg)a NATRIJ (mg)ab KLORIDI (mg)ab KALIJ (mg)c Mjeseci 0-5 4,5 120 180 500 Mjeseci 6-11 8,9 200 300 700 Godine 1 11,0 225 350 1000 2-5 16,0 300 500 1400 6-9 25,0 400 600 1600 10-18 50,0 500 750 2000 >18 70,0 500 750 2000 ___________________
  27. a)Predložene vrijednosti ne podrazumijevaju gubitke zbog dugotrajnog znojenja.
  28. b)Nema nikakvih dokaza da povećani unosi doprinose unapređenju zdravlja
  29. c)Kod odraslih osoba minimalne potrebe za kalijem mogu biti dosta povećane u odnosu na predložene vrijednosti
  30. d)Predložene vrijednosti nisu korigirane za potrebe u periodu rasta. Predložene vrijednosti za osobe ispod 18 godina podrazumijevaju dostignuti rast i razvoj na nivou 50-tnog postotka, prema objavi NCHS i predstavljaju prosječne vrijednosti za mušku i žensku populaciju. PRILOG VII. LISTA DODATAKA PREHRANI ZA SPORTAŠE 1. Sredstva za oporavak mišića: aminokiseline razgranatih lanaca i njihovi derivati (HMB, OKG, KIC) 2. Sredstva za obnovu energije: kreatin monohidrat, acetil L-karnitin, piruvat, NASH, ATP, glukozni polimeri i srodna sredstva nehormonskog podrijetla 3. Ergogena sredstva: natrij fosfat, natrij bikarbonat, kalij bikarbonat, kapsaicin i srodna sredstva nehormonskog podrijetla 4. Sredstva za rehidraciju: glicerol, specijalni napici i druga sredstva 5. Sredstva za saniranje ozljeda: bromelin*, papain*, srodni enzimski preparati*, glukozamin sulfat i druga sredstva *Ako se enzim proizvodi iz mikroorganizama u priloženoj dokumentaciji nužno je navesti iz kojih, te ako su ti mikroorganizmi genetski modificirani uz proizvod mora ići i prateća dokumentacija o ispravnosti vođenja cijelog postupka. PRILOG VIII. LISTA DOZVOLJENIH LJEKOVITIH BILJNIH VRSTA Latinsko ime Hrvatsko ime A Abies spp. Vrste jela Acaciae spp. Vrste akacije Acantophanax spinosum Matruna dugolisna Achillea millefolium Stolisnik Acorus calamus Iđirot Agrimonia eupatoria Turica Agrimonia spp. Vrste turice Agrimonia eupatoria Obična turica Agropyron repens Pirika Alchemilla vulgaris Livadna vrkuta Allium cepa Crveni luk Allium sativum Češnjak, bijeli luk Allium ursinum Medvjeđi luk, divlji luk Alnus glutinosa Crna joha, jošić Aloe spp. Vrste aloja Alpinia officinarum Galgant, galanga Althaea officinalis Bijeli sljez Amomum cardamomum Srdiš, grbat Andropogon nardus Tropska vlaska Anethum graveolens Kopar Angelica archangelica Ljekovita anđelika Angelica spp. Vrste anđelike Antennaria dioica Zečja capica, bubica Anthriscus cerefolium Krasuljica Anthyllis vulneraria Ranjenik Apium graveolens Celer Arallia spp. Vrste aralije, pižulika Arctium lappa Veliki čičak Arctium spp. Vrste čička Arctostaphylos uva-ursi Medvjetka Armoracia rusticana Vrtni hren Arnica montana Brđanka Artemisia absinthium Gorski pelin Artemisia dracunculus Estragon Artemisia vulgaris Obični pelin Aspalanthus linearis Afrički crveni grm Asparagus officinale Vrtna šparoga Asparagus racemosus Grozdasta šparoga Asperula odorata Lazarkinja Astragalus glycyphyllos Slatkolisni kozlinac Astragalus spp. Vrste kozlinca Avena sativa Zob B Barosma betulina Barozma Bellis perenis Tratinčica Betula alba Bijela breza Betula spp. Vrste breze Borago officinalis Boreč Boswelia serrata Tamjan Brassica napus Korabica Brassica nigra Crna vrzina,crna gorušica Brassica oleracea var. cymosa Brokula Brassica rapa Bijela repa, poljska vrzina Bryonia dioica Divlja tikva C Calendula officinalis Neven Calluna vulgaris Vrijes Camellia sinensis (Thea sinensis) Čajevac Capsella bursa pastoris Rusomača Capsicum annuum Paprika Carica papaya Papaja Carthamus tinctorius Bojadis.bodalj,šafranika Carum carvi Kim Castanea sativa Pitomi kesten Centaurea cyanus Različak Centaurium erythraea Štitasta kičica Centaurium littorale Obalna kičica Centaurium spp. Vrste kičice Centella asiatica Gotu kola Ceratonia siliqua Rogač Chamaemelum nobile Rimska kamilica Chenopodium album Bijela loboda Chenopodium anthelminticum Loboda Chimaphila umbellata Zelenčić Chondrus crispus Irska mahovina Cichorium intybus Plava vodopija,cikorija Cimicifuga racemosa Smrdljivka Cinnamomum aromaticum Cimet Cinnamomum zeylanicum Cejlonski,cimet Cirsium arvense Poljski osjak Cirsium spp. Vrste osjaka Citrus aurant. subsp. amara Gorka naranča Citrus aurant. subsp. dulcis Slatka naranča Citrus spp. Vrste agruma Cnicus benedictus Blaženi čkalj Coffea arabica Kava, arapska kava Coix lacryma-jobi Jobove suze, suzice Cola acuminata, C. nitida Vrste kole Commiphora molmol Balzamovo drvo Commiphora spp. Vrste balzamovog drveta Coriandrum sativum Koriandar Cornus mas Drijenak Corylus avellana Obična lijeska Crataegus monogyna Bijeli glog Crataegus oxyacantha Crveni glog Crocus sativus Vrtni šafran Cucurbita maxima Velika bundeva Cucurbita pepo Obična bundeva Cuminum cyminum Kumin Curcuma longa (C. domestica) Kurkuma, indijski šafran Curcuma zedoaria Sekvar, bijeli isiot Cydonia oblonga Dunja Cymbopogon spp. Vrste oštre vlaske Cynara scolymus (Cynara cardunculus) Artičoka D Daucus carota Mrkva Dioscorea bulbifera Azijski jam Dioscorea spp. Vrste jama Diospyros kaki Japanska jabuka Dipsacus japonicus Češljugovina Drosera rotundifolia Okruglolisna rosika E Echinacea pallida Ružičasta rudbekija Echinacea purpurea Crvena rudbekija Echinacea angustifolia Uskolisna rudbekija Elettaria cardamomum Kardamom Eleutherococcus senticosus Sibirski ginseng Epilobium parviflorum Vrbolika Equisetum arvense Poljska preslica Equisetum hyemale Zimska preslica Erica carnea Crnjuša Erica spp. Vrste crnjuše Eriodictyion californicum (E. glutinosum) Eriodiktion Eucalyptus globulus Kuglasti eukalipt Eucalyptus spp. Vrste eukalipta Eugenia caryophyllata (Syzygium aromaticum) Klinčić Eupatorium perfoliatum Konopljuša Euphrasia stricta Ljekovita očanica Euphrasia spp. Vrste očanice F Fagophyrum esculentum Heljda Fagus sylvatica Bukva Ficus carica Smokva Filipendula ulmaria (Spiraea ulmaria) Končara, suručica Foeniculum vulgare Obični komorač Forsythia suspensa Forsitija Fragaria vesca Šumska jagoda Fraxinus excelsior Bijeli jasen Fraxinus ornus Crni jasen Fucus vesiculosus Mjehurasti bračić Fucus spp. Vrste bračića/smeđe alge G Galeopsis segetum Usjevna kacigarka Galeopsis spp. Vrste kacigarke Galium aparine Čekinjasta broćika Galium verum Prava broćika Garcinia cambogia Garcinija Gentiana lutea Žuti srčanik Gentiana purpurea Crveni srčanik Gentiana spp. Vrste srčanika Geranium spp. Vrste iglice Geum urbanum Pravi blaženak Glechoma hederaceum Dobričica Glycyrrhyza glabra Slatki sladić Glyzyrrhyza uralensis Uralski sladić Grindelia robusta Grindelija Guaiacum officinale (G. sanctum) Gvajak, sveto drvo Gymnema sylvestre Srebrna svilenica H Hamamelis virginiana Hamamelis Harpagophytum procumbens Vražje kandže Haronga madagascariensis Haronga, pljuskavica Hedera helix Obični bršljan Helianthus annuus Suncokret Helianthus spp. Vrste suncokreta Helichrysum arenarium Žuto smilje Herniaria glabra Kilavica Hibiscus spp. Vrste hibiskusa Hippophea rhamnoides Pasji trn Hordeum vulgare Obični ječam Humulus lupulus Hmelj Hyssopus officinalis Miloduh I Ilex paraguariensis Mate, paragvajski čaj Illicum anisatum Zvjezdasti anis Inula helenium Oman Iris pallida Blijeda perunika Iris spp. Vrste perunike Isatis tinctoria Vrbovnik J Jasminum grandifolium Velelisni jasmin Juglans regia Obični orah Juniperus communis Borovica K Knautia arvensis Poljska prženica Krameria triandra Ratanija L Laminaria spp. Vrste haluge/alga Lamium album Bijela mrtva kopriva Larix decidua Ariš Laurus nobilis Lovor Lavandula angustifolia Lavanda Lavandula latifolia Širokolisna lavanda Lepidium sativum Sjetvena grbica Lespedeza capitata Lespedeza Leuzea carthamoides (Rhaponticum cartham) Pasji dren Levisticum officinale Ljupčac Lichen islandicus (Cetraria islandica) Islandski lišaj Lilium tigrinum Tigrasti ljiljan Linaria vulgaris Lanilist Linum usitatissimum Obični lan Lippia citriodora Citronovac, citronka Liriosma ovata Muira puama Lithospermum officinale Ljekovita biserka Lythrum salicaria Purpurna vrbica M Magnolia spp. Vrste magnolije Malphigia glabra Antilska trešnja Malva sylvestris Sljez crni Marrubium vulgare Marulja Marrubium spp. Vrste marulje Matricaria recutita (Chamomilla recutita) Prava kamilica Medicago sativa Lucerna Melilotus officinalis Žuti kokotac Melissa officinalis Matičnjak Mentha piperita Paprena metvica Mentha spicata Klasasta metvica Mentha spp. Vrste metvica Menyanthes trifoliata Gorki trolist Momordica charantia Gorka dinja Monarda didyma Metvulja Morinda citrifolia Noni Morus alba, M. nigra Bijeli i crni dud Myristica fragrans Muškatni oraščić Myrtus communis Mrča N Nasturtium officinale Potočarka Nepeta cataria Mačja metvica O Ocimum basilicum Bosiljak Ocimum sanctum Sveti bosiljak Oenothera biennis Pupoljka Oenothera spp. Vrste pupoljke Olea europaea Maslina Ononis spinosa Zečji trn, gladiš Opuntia ficus indica Indijska smokva Orchis spp. Vrste kaćuna Origanum majorana Mažuran Origanum vulgare Mravinac Origanum spp. Vrste mravinca Orthosiphon stamineus Ortosifon Oxalis acetosella Cecelj P Panax ginseng Ginseng Panax quinquefolius Američki ginseng Parietaria officinalis Crkvina Parthenium argentatum Gvajulej Passiflora incarnata Pasiflora Paulilinia cupana Guarana Pelargonium spp. Vrste žeravca Persea americana (P. gratissima) Avokado Petroselinum crispum Peršin Phaseolus vulgaris Grah Phoenix dactylifera Datulja Picea abies Smreka Pimenta dioica (P. officinalis) Piment Pimpinella anisum Aniš Pimpinella saxifraga Bedrenika Pimpinella spp. Vrste bedrenike Pinus cembra Limba Pinus nigra Crni bor Pinus sylvestris Šumski bor Piper nigrum Crni papar Pistacia lentiscus Tršlja Plantago lanceolata Uskolisni trputac Plantago major Veliki trputac Plantago psyllium Afrički trputac Plantago spp. Vrste trpuca Polygala amara Gorki krestušac Polygala senega Američki krestušac Polygala spp. Vrste krestušca Polygonum aviculare Ptičji dvornik, troskot Polygonum spp. Vrste dvornika Populus spp. Vrsta topole Potentilla anserina Steža Potentilla erecta (P. tormentilla) Petoprsta, srčenjak Primula veris Proljetni jaglac Primula spp. Vrste jaglaca Prunus amygdalus var.dulcis Slatki badem Prunus armeniaca Kajsija Prunus spinosa Crni trn, trnina Prunus spp. Vrste koštunica Psoralea corylifolia Ljeskoliki djeteljnjak Pterocarpus santalinus Crveni sandalovac Pulmonaria officinalis Plućnjak Q Quasia amara Kuasia, surin.gorko drvo Quercus robur Hrast lužnjak Quercus spp. Vrste hrasta R Raphanus sativus var. niger Crna rotkva, povrtnica Ribes grossularia Ogrozd Ribes nigrum Crni ribiz Rosa canina Divlja ruža, šipak Rosa spp. Vrste ruže Rosmarinus officinalis Ružmarin Rubus idaeus Malina Rubus fruticosus Kupina Rumex acetosa Velika kiselica Rumex spp. Vrste kiselice Ruta graveolens Vrtna rutvica S Salix alba Bijela vrba Salvia officinalis Kadulja Sambucus nigra Crna bazga Sanguisorba minor Mala krvara Santalum album Bijeli santalovac Saponaria officinalis Sapunika Sarsaparilla aristolochiaefolia Sarsaparila Satureja hortensis Ćubar vrtni Satureja montana Ćubar kraški Saxifraga granulata Zrnata kamenika Schisandra chinensis Shizandra Serenoa repens (Sabal serrulata) Sabal palma Sesamum indicum Sezam Sideritis montana Gorski očist Sideritis spp. Vrste očista Silybum marianum Marijin oslobod, sikavica Sinapis alba Bijela gorušica Smilax aspera Tetivika Smilax spp. Vrste tetivike Soja hispida Soja Solidago virgaurea Zlatnica Solidago canadensis Kanadska zlatnica Solidago spp. Vrste zlatnice Sophora japonica Japanska sofora Sorbus aucuparia Jarebika Spirulina spp. Vrste modrozelene alge Stachys officinalis Ljekoviti čistac Stellaria media Srednja mišjakinja Stevia rebaudiana Stevia Swertia chirata Tarant T Tabebuia avellanedae Taheebo, lapaho Tamarindus indica Indijska urma Tanacetum parthenium Povratić Taraxacum officinale Maslačak Terminalia spp. Vrste mirabalanovca Teucrium chamaedrys Dupčac Thymus serpyllum Majčina dušica Thymus vulgaris Timijan Tilia cordata Sitnolisna lipa Tilia platyphyllos Obična lipa Trifolium pratense Livadna djetelina Trigonella foenum graecum Grčka piskavica Triticum aestivum Pšenica Turnera aphrodisiaca Damiana U Ulmus rubra Crveni brijest Ulmus spp. Vrste brijesta Urtica dioica Velika kopriva Urtica urens Mala kopriva Usnea barbata Šumski lišaj V Vaccinium macrocarpon Mahovnica Vaccinium myrtillus Borovnica Vaccinium vitis idaea Brusnica Vanilla planifolia Vanilija Verbascum densiflorum Velecvjetna divizma Verbascum phlomoides Pustenasta divizma Verbascum spp. Vrste divizme Veronica officinalis Čestoslavica Veronica spp. Vrste čestoslavice Viburnum lanata Hudika Viola tricolor Maćuhica Viscum album Bijela imela Vitex agnus-castus Konopljika Vitis vinifera Vinova loza Y Yucca brevifolia Juka Yucca spp. Vrste juke Z Zea mays Kukuruz Zingiber officinale Ingver,đumbir Pravilnik, NN 81/2004-1604 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 81/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1604 Donositelj:Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Datum tiskanog izdanja: 16.6.2004. ELI: /eli/sluzbeni/2004/81/1604 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.