← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-692/2004 od 30. lipnja 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-692/2004 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-692/2004 od
  3. lipnja
  4. NN 100/2004 (20.7.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-692/2004 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1908 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi B. K. iz Z., kojeg zastupa A. I., odvjetnica u Z., na sjednici održanoj
  7. lipnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Pretpostavke iz članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  11. – pročišćeni tekst) nisu ispunjene. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  12. Podnositelj ustavne tužbe, temeljem članka
  13. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/
  14. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je dana
  15. ožujka
  16. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka pokrenutog njegovom tužbom radi isplate. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  17. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  18. Ustavnog zakona, uvidom u spis Općin­skog suda u Zagrebu, broj: P-6128/03 utvrdio činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  19. stavkom
  20. Ustava Republike Hrvatske. Dana
  21. siječnja
  22. godine podnositelj je Općinskom sudu u Zagrebu podnio tužbu protiv tuženika I. M., radi isplate. Do
  23. studenoga
  24. godine donijeta je presuda zbog izostanka koja je ukinuta, te rješenje da se tužba smatra povučenom. Protiv tog rješenja podnositelj je izjavio prijedlog za povrat u prijašnje stanje. Ročišta određena za dane
  25. svibnja i
  26. prosinca
  27. godine, te
  28. siječnja
  29. godine odgođena su jer nije pristupio podnositelj. Na ročištu održanom dana
  30. rujna
  31. godine punomoć­nik podnositelja izjavio je da se njegov podnesak iz
  32. godine ima smatrati prijedlogom za povrat u prijašnje stanje. Rješenjem od
  33. rujna
  34. godine sud je dozvolio povrat u prijašnje stanje. Na ročištu dana
  35. svibnja
  36. godine punomoćnik podnositelja zatražio je od suda rok za usklađenje tužbenog zahtjeva. Na ročištu dana
  37. rujna
  38. godine punomoćnik podnositelja predao je u spis usklađeni tužbeni zahtjev. Ročište određeno za dan
  39. travnja
  40. godine odgođeno je radi nedolaska i neuredne dostave poziva za tuženika. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U ZAGREBU
  41. Na temelju članka
  42. alineje
  43. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio od Općinskog suda u Zagrebu da se izjasni o navodima ustavne tužbe. U očitovanju od
  44. travnja
  45. godine Općinski sud u Zagrebu navodi kronologiju postupanja u predmetu, te obrazlaže duljinu postupka ponašanjem tužitelja. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  46. Odredbom članka
  47. stavka
  48. Ustava Republike Hrvat­ske, propisano je: Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...). Odredbama članka
  49. Ustavnog zakona propisano je:

(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu. Ustavna tužba nije osnovana.
  2. Uvidom u spis Općinskog suda u Zagrebu, broj: P-6128/03, Ustavni sud je utvrdio da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za postupanje temeljem odredbe članka
  3. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 5.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  5. siječnja
  6. godine, tužbom podnositelja protiv tuženika I. M., radi isplate. Ustavna tužba podnesena je dana
  7. ožujka
  8. godine, a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu traje ukupno deset
(10)godina, jedan
(1)mjesec i devet
(9)dana. Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  1. – pročišćeni tekst i 8/
  2. – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije) stupio je na snagu
  3. studenoga
  4. godine. Od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije, odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) čine, temeljem članka
  5. Ustava Republike Hrvatske, dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od tog dana čini i odredba članka
  6. stavka
  7. Europske konvencije pod nazivom »Pravo na pošteno suđenje«, koja između ostalog propisuje: Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi (...) svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku ispita njegov slučaj. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije (
  8. studenoga
  9. godine). Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  10. studenoga
  11. godine (dana proglašenja Promjena Ustava). Ispitivanje razumnosti trajanja sudskih postupaka prije
  12. studenoga
  13. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  14. Ustavnog zakona, jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Ustavni sud je ocijenio da se u ovom slučaju pravno relevantnim razdobljem, sa stajališta povrede prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, smatra razdoblje od
  15. studenoga
  16. godine (to jest od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije) do
  17. ožujka
  18. godine (to jest do dana podnošenja ustavne tužbe), što ukupno iznosi šest
(6)godina, tri
(3)mjeseca i dvadeset pet
(25)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud je utvrdio da je u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, sud redovno zakazivao ročišta na koja se podnositelj uzastopno nije odazivao nakon čega je došlo do određenog zastoja u ritmu zakazivanja ročišta. 5.
  2. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u sudskom postupku, prema utvrđenju Ustavnog suda, znatno je pridonio duljini postupka, nedolaskom na ročišta zakazana za dane
  3. svibnja i
  4. prosinca
  5. godine, te
  6. siječnja
  7. godine, te traženjem odgode ročišta na dan
  8. svibnja
  9. godine. Nadalje, podnositelj je tek na ročištu dana
  10. rujna
  11. godine zatražio od suda da donese odluku o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. 5.
  12. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Prema utvrđenju Ustavnog suda, ne radi se o složenom pred­metu.
  13. Ustavni sud utvrđuje da je parnični postupak po tužbi pod­nositelja koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem: P-6128/03, u pravno relevantnom razdoblju trajao oko šest godina. Nadalje, sud utvrđuje da je do odugovlačenja postupka došlo ponajprije radi ponašanja samog podnositelja, koji je uzrokovao donošenje odluke da se tužba smatra povučenom, a u razdoblju nakon
  14. studenoga
  15. godine i odgodu većeg broja ročišta, te stavio prijedlog za povrat u prijašnje stanje tek na ročištu u rujnu
  16. godine, iako je rješenje u odnosu na koje se tražio povrat donijeto
  17. godine. Takvim ponašanjem podnositelj je pokazao izrazitu nezainteresiranost za sudski postupak i njegov ishod, te se određena razdoblja neaktivnosti suda mogu smatrati posljedicom takvog podnositeljevog ponašanja. Naime, podnositelj koji se uzastopno nije odazivao pozivima na zakazana ročišta nije mogao očekivati da sud nastavi s ažurnim postupanjem u postupku. U tom smislu, napominje se da je Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda izrijekom utvrdio da povreda prava na suđenje u razumnom roku postoji samo ako je država ugovornica odgovorna za ta odugovlačenja, to jest ako su odugovlačenja uzrokovala državna tijela (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Monnet protiv Francuske od
  18. listopada 1993., te Šoć protiv Hrvatske od
  19. svibnja
  20. godine). Imajući u vidu sve okolnosti ovog predmeta, a posebno oskolnost da je u razdoblju nakon
  21. studenoga
  22. godine sam podnositelj uzrokovao odugovlačenja u postupku, Ustavni sud utvrđuje da podnositelju nije povrijeđeno ustavno pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno član­kom
  23. stavkom
  24. Ustava Republike Hrvatske.
  25. Stoga je, temeljem odredaba članaka
  26. i
  27. Ustavnog zakona, odlučeno kao u izreci.
  28. Odluka o objavi (točka III. izreke) temelji se na odredbi članka
  29. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-692/2004 Zagreb,
  30. lipnja
  31. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 100/2004-1908 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 100/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1908 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 20.7.
  32. ELI: /eli/sluzbeni/2004/100/1908 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  33. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.