← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-588/2002 od 7. srpnja 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-588/2002 od

  1. srpnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-588/2002 od
  3. srpnja
  4. NN 100/2004 (20.7.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-588/2002 od
  5. srpnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1926 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odluči­vanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, pred­sjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlu­čujući o ustavnoj tužbi I. S. iz K., A. S. iz P. i M. K. iz B., S. i C.G. na sjednici održanoj
  7. srpnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Županijski sud u Dubrovniku dužan je donijeti presudu u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: Gž-874/02 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnositeljima ustavne tužbe određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  3. stavka
  4. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  5. – pročišćeni tekst): – I. S. iz K., D., u iznosu od 8.100,00 kuna, – A. S., V. J., P., u iznosu od 8.100,00 kuna i – M. K., B., S. i C. G., u iznosu od 8.100,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  6. Podnositelji ustavne tužbe, temeljem odredbe članka
  7. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narod­ne novine«, broj 49/02.-pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustav­ni zakon), podnijeli su dana
  8. ožujka
  9. godine ustavnu tužbu zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku. Predlažu da Ustavni sud odredi rok za donošenje presude u predmetu koji se vodi pred Županijskim sudom u Dubrovniku, pod poslovnim brojem: Gž-874/02, te da odredi primjerenu naknadu podnositeljima, jer drugostupanjski sud nije u razumnom roku odlučio o njihovim pravima. Podnositelji, u više podnesaka upućenih Ustavnom sudu, detaljno obrazlažu tijek postupanja u konkretnom predmetu, navodeći niz povreda ustavnih prava, kao i odredaba među­narodnih ugovora. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  10. Ustavni sud je, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, primjenom članka
  11. Ustavnog zakona, iz neuredne i nepotpune preslike prvostupanjskog spisa, utvrdio činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  12. stavkom
  13. Ustava Republike Hrvatske: Podnositelji su podnijeli tužbu Općinskom sudu u Korčuli, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina u k.o. Pupnat, dana
  14. rujna
  15. godine (tada pod brojem: P-270/74). Sljedeći podatak iz preslikâ i očitovanja predsjednika Županijskog suda u Dubrovniku je da se spis od
  16. godine nalazio u radu kod suca V. D., te da je dana
  17. prosinca
  18. godine zaključena glavna rasprava. Presudom od
  19. prosinca
  20. godine, koja je otpremljena
  21. listopada
  22. godine djelomično su usvojeni i tužbeni zahtjev i protutužbeni zahtjev. Rješenjem broj: Gž-336/88 od
  23. ožujka
  24. godine Okružni sud u Dubrovniku ukinuo je presudu i predmet vratio Općinskom sudu u Korčuli na ponovno odlučivanje (novi broj: P-190/89). Dana
  25. listopada
  26. godine Općinski sud u Korčuli je donio djelomičnu presudu, a u nastavljenom postupku, dana
  27. rujna
  28. godine glavna rasprava je zaključena. Presuda od
  29. rujna
  30. godine, kojom su usvojeni tužbeni zahtjev i dio protutužbenog zahtjeva, otpremljena je strankama dana
  31. travnja
  32. godine, a stranke su je primile
  33. travnja
  34. godine. Rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela u Korčuli broj: Z-444/02 od
  35. travnja
  36. godine dozvoljena je zabilježba spora, na temelju pravomoćne odluke Općinskog suda u Korčuli broj: P-190/89 od
  37. travnja
  38. godine. Međutim, protiv prvostupanjske presude od
  39. rujna
  40. godine podnositelji su podnijeli žalbu te je predmet dostavljen Županijskom sudu u Dubrovniku dana
  41. lipnja
  42. godine, a drugostupanjska odluka još nije donijeta. OČITOVANJA OPĆINSKOG SUDA U KORČULI I ŽUPANIJSKOG SUDA U DUBROVNIKU
  43. Budući da u ustavnoj tužbi prvotno navode da prvostupanjska odluka nije napisana 8 godina nakon zaključenja glavne rasprave, a postupak je do trenutka podnošenja ustavne tužbe trajao već 27 godina, na temelju članka
  44. stavka
  45. Ustavnog zakona, Ustavni sud zatražio je dana
  46. svibnja
  47. godine od Općinskog suda u Korčuli da se izjasni o navodima ustavne tužbe u roku od 8 dana od dana primitka zahtjeva. Budući da odgovor nije zaprimljen, pismom Ustavnog suda od
  48. lipnja
  49. godine ponovljeno je traženje očitovanja od strane Općinskog suda u Korčuli. Dana
  50. lipnja
  51. godine predsjednik suda, Vladimir Depolo, poslao je izjašnjenje glede navoda ustavne tužbe. U njemu je istaknuo da je prvostupanjska presuda donijeta
  52. rujna
  53. godine, a da je predmet kod Županijskog suda u Dubrovniku na odlučivanju povodom žalbe. Navodi da je pravomoćnost stekla djelomična presuda broj: P-190/89 od
  54. listopada
  55. godine. Dana
  56. listopada
  57. godine pismom Ustavnog suda Republike Hrvatske zatraženo je očitovanje od strane Županijskog suda u Dubrovniku. U odgovoru od
  58. listopada
  59. godine predsjednik Županijskog suda u Dubrovniku navodi tijek postupka u konkretnom predmetu te zaključuje da drugostupanjska odluka još nije donijeta. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  60. Odredbom članka
  61. stavka
  62. Ustava Republike Hrvat­ske, propisano je: Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...). Odredbama članka
  63. Ustavnog zakona propisano je:
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi, i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu. Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatranjem razloga ustavne tužbe podnositelja, dostav­ljenih očitovanja Općinskog suda u Korčuli i Županijskog suda u Dubrovniku, te uvida u presliku spisa predmeta, Ustavni sud utvrdio je da su se u ovom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredbe članka
  3. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 5.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Parnični postupak započeo je
  5. rujna
  6. godine podno­šenjem tužbe Općinskom sudu u Korčuli. Ustavna tužba podnijeta je dana
  7. ožujka
  8. godine, a do tog dana sudski postupak u drugom stupnju još nije okončan. Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak ukupno trajao dvadeset sedam
(27)godina, šest
(6)mjeseci i četrnaest
(14)dana. U Županijskom sudu u Dubrovniku predmet je od
  1. lipnja
  2. godine. Ustavni sud je, u konkretnom slučaju, ocijenio da se pravno relevantnim razdobljem, s aspekta povrede prava na razumnu duljinu trajanja sudskog postupka, smatra razdoblje od
  3. studenoga
  4. godine, to jest od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljud­skih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije) do
  5. ožujka
  6. godine, to jest do dana podnošenja ustavne tužbe podnositelja, što ukupno iznosi četiri
(4)godine, četiri
(4)mjeseca i četrnaest
(14)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud je utvrdio da su sudovi, u razmatranom razdob­lju poduzimali izuzetno malo radnji, od kojih su donijete dvije prvostupanjske odluke i jedna ukidna drugostupanjska odluka. Kako je Ustavnom sudu dostavljena neuredna i nepotpuna preslika prvostupanjskog spisa, nije moguće iznijeti točan tijek postupanja sudova. Potpunu neaktivnost suda (prvostupanjskog) Ustavni sud je utvrdio u razdoblju od
  2. rujna
  3. godine kada je zaključena glavna rasprava do
  4. travnja
  5. godine kada je prvostupanjska presuda otpremljena strankama, koji su je primili
  6. trav­nja
  7. godine. Iz preslike spisa i očitovanja sudova vidljiva su još razdoblja od nekoliko godina unutar kojih sudovi nisu postupali, međutim, iz navedenog razloga nije moguće sa sigurnošću utvrditi datume tih razdoblja. Budući je predmet upućen Županijskom sudu povodom odlučivanja o žalbama, Ustavni sud je utvrdio da i taj postupak traje i da predmet još nije okončan. 5.
  8. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU) O ponašanju podnositelja ustavne tužbe tijekom postupka Ustavni sud nema detaljnih spoznaja. Uz postupak koji, do dana podnošenja ustavne tužbe traje preko 27 godina, ponašanje podnositelja ne može niti biti otežavajuća okolnost u tolikoj mjeri da bi bilo od utjecaja na dugotrajnost postupka. Iz dokumenata uz ustavnu tužbu proizlazi da su podnositelji požurivali izradu prvostupanjske presude više puta u razdoblju od
  9. do
  10. godine. 5.
  11. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Ocjena je Ustavnog suda da predmet spora ne može opravdati trajanje parničnog postupka preko dvadeset i sedam godina.
  12. Ustavni sud utvrđuje da se postupak u predmetu broj: Gž-874/02 vodi pred Županijskim sudom u Dubrovniku od
  13. lipnja
  14. godine. Međutim, zbog izuzetno dugog ukupnog trajanja parničnog postupka, potrebno je uzeti u obzir i trajanje postupka prije, tj. od
  15. rujna
  16. godine. Dugotrajnost postupka posljedica je okolnosti koje se mogu pripisati neučinkovitom postupanju nadležnog suda, naročito razdoblje od
  17. rujna
  18. godine kada je zaključena glavna rasprava, pa do
  19. travnja
  20. godine kada je prvostupanjska presuda otpremljena strankama. Stoga Ustavni sud utvrđuje da je nerazumno dugim trajanjem sudskog postupka koji se vodi pred sudovima u Korčuli i Dubrovniku, povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njihovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  21. stavkom
  22. Ustava.
  23. Iz tih razloga, na temelju odredbi članka
  24. stavaka
  25. i
  26. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  27. Sukladno odredbi članka
  28. stavka
  29. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud, u pravilu, određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje, uz iznimnu moguć­nost uvažavanja nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije
  30. studenoga
  31. godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja. Pri utvrđivanju visine naknade, temeljem članka
  32. stavka
  33. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. Iznos pravične naknade, koju je podnositelj zahtijevao u ustavnoj tužbi, u dijelu koji prelazi utvrđenu svotu u točki III. izreke ove odluke, Sud je ocijenio neprimjerenim.
  34. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
  35. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-588/2002 Zagreb,
  36. srpnja
  37. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 100/2004-1926 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 100/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1926 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 20.7.
  38. ELI: /eli/sluzbeni/2004/100/1926 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  39. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.