← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-109/2003 od 7. srpnja 2004.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-109/2003 od

  1. srpnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-109/2003 od
  3. srpnja
  4. NN 102/2004 (23.7.2004.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-109/2003 od
  5. srpnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2010 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučiva­nje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hra­njski, Mario Kos, Ivan Mrko­njić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi J. Lj. iz G., na sjednici održanoj
  7. srp­nja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Glini dužan je donijeti presudu u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: P-67/98 u najkraćem mogućem roku, ali ne du­ljem od jedne

(1)godine, računajući od prvog iduće­g dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na teme­lju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst), podnosite­lju ustavne tužbe J. Lj. iz G., A. K. 18, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  3. stavka
  4. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/01 – pročišćeni tekst) u iznosu od 4.400,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnoše­nja zahtjeva podnosite­lja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za ­njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazlože­nje
  5. Podnosite­lj je podnio ustavnu tužbu na teme­lju članka
  6. stavka
  7. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon) radi nedonoše­nja odluke suda u razumnom roku. U ustavnoj tužbi navodi da je
  8. trav­nja
  9. godine Općinskom sudu u Glini podnio tužbu protiv Republike Hrvatske, Ministarstva obrane radi naknade štete jer je dana
  10. rujna
  11. godine ubijena ­nje­gova kćerka u obite­ljskoj kući u Glini, od strane pripadnika hrvatske vojske. Podnosite­lj smatra da se nedonoše­njem meritorne odluke u razumnom roku vrijeđaju ­nje­gova ustavna prava zajamčena odredbama članaka
  12. stavka 2.,
  13. i
  14. stavka
  15. Ustava te odredbom članka
  16. Konvencije za zaštitu ­ljudskih prava i teme­ljnih sloboda. Stoga, predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu te postupi sukladno svojim ovlastima, sadržanim u članku
  17. Ustavnog zakona. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  18. Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku, pokrenutom na teme­lju članka
  19. Ustavnog zakona, utvrdio s­ljedeće či­njenice koje su pravno relevantne za odlučiva­nje o povredi ustavnog prava podnosite­lja, zajamčenog člankom
  20. stavkom
  21. Ustava Republike Hrvatske. –
  22. trav­nja
  23. godine podnosite­lj je, zajedno s M. T., D. T., J. T., M. T. i M. Lj., pokrenuo postupak pred Općinskim sudom u Glini protiv Republike Hrvatske tužbom radi naknade štete, koju su pretrpili zbog ubojstva kćeri od strane I. L., tada pripadnika Glinske domobranske pukovnije; – dana
  24. lip­nja
  25. godine tužite­lji su pozvani na plaća­nje pristojbe na tužbu; –
  26. prosinca
  27. godine održano je pripremno ročište; –
  28. ožujka
  29. godine Županijski sud u Sisku dostavio je zatraženi kazneni spis; –
  30. prosinca
  31. godine doneseno je rješe­nje o prekidu postupka teme­ljem članka
  32. Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99). – do dana podnoše­nja ustavne tužbe,
  33. siječ­nja
  34. godine, postupak je i da­lje bio u prekidu. Rješe­nje o nastav­lja­nju postupka donijeto je
  35. siječ­nja
  36. godine te su održana ročišta dana
  37. ožujka
  38. i
  39. trav­nja
  40. godine. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U GLINI
  41. Na teme­lju članka
  42. alineje
  43. Ustavnog zakona, Ustavni sud je zatražio od Općinskog suda u Glini izjaš­nje­nje o navodima ustavne tužbe. U očitova­nju od
  44. svib­nja
  45. godine, predsjednica Općinskog suda u Glini navodi kronologiju postupa­nja u predmetu.
  46. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 4.
  47. Podnosite­lj je pokrenuo postupak pred Općinskim sudom u Glini
  48. trav­nja
  49. godine tužbom podnesenom protiv Republike Hrvatske, a radi naknade štete koju je, zajedno s ostalim tužite­ljima, pretrpio zbog ubojstva kćeri od strane I. L., tada pripadnika Glinske domobranske pukovnije. Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99), koji je stupio na snagu
  50. studenoga
  51. godine, bilo je propisano: »Članak
  52. U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91., 73/91., 3/
  53. i 7/96.) iza članka
  54. dodaju se članci 184a. i 184b. koji glase: »Odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu tijekom Domovinskog rata Članak 184a.
(1)Postupci koji se vode protiv Republike Hrvatske radi naknade štete koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u vojnoj ili redarstvenoj službi ili u svezi s obav­lja­njem vojne ili redarstvene službe tijekom Domovinskog rata od 17. kolovoza 1990. do 30. lip­nja 1996. prekidaju se.
(2)Postupci iz stavka
  1. ovoga članka nastavit će se nakon donoše­nja posebnog zakona kojim će se urediti odgovornost za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata«. »Članak
  2. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  3. (članka 184.a. stavka
  4. i 184.b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  5. stavka
  6. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) podnese radi donoše­nja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupa­nja na snagu ovoga Zakona.«. 4.
  7. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj dana
  8. srp­nja
  9. godine, donio je Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata (»Narodne novine«, broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  10. srp­nja
  11. godine, a kojim je propisano: »Članak 4.
(1)Postupci protiv Republike Hrvatske radi naknade štete iz ovoga Zakona, prekinuti stupa­njem na snagu Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 112/99.) nastavit će se stupa­njem na snagu ovoga Zakona.«. Iz navedenog slijedi da je Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima određen prekid postupaka u kojima je odlučivano o naknadi štete uzrokovane od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata do stupa­nja na snagu Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, odnosno da je navedenim zakonom bilo određeno da se spomenuta vrsta postupaka mora prekinuti tijekom razdob­lja od dvije
(2)godine, osam
(8)mjeseci i dvadeset pet
(25)dana. 4.
  1. Podnosite­lj je podnio ustavnu tužbu na teme­lju članka
  2. Ustavnog zakona zbog povrede ustavnog prava na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku, zajamčenog člankom
  3. stavkom
  4. Ustava Republike Hrvatske. Članak
  5. stavak
  6. Ustava Republike Hrvatske propisuje: »Članak
  7. Svatko ima pravo da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o ­nje­govim pravima i obvezama (...).«. Članak
  8. Ustavnog zakona propisuje: »Članak 63.
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrp­ljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonoše­nja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donoše­nje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnosite­lja. Rok za donoše­nje akta poči­nje teći iduće­g dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnosite­lju zbog povrede ­nje­gova ustavnog prava koju je sud učinio kada u pravima i obvezama podnosite­lja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnoše­nja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.«. Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donoše­nje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatrajući navode ustavne tužbe i dokumentaciju koja prileži tužbi, Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispu­njene pretpostavke za postupa­nje u smislu odredbi članka
  3. Ustavnog zakona. 5.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Podnosite­lj ustavne tužbe pokrenuo je parnični postupak radi naknade štete
  5. trav­nja
  6. godine. Ustavna tužba podnijeta je
  7. siječ­nja
  8. godine. Ustavni sud utvrđuje da je od dana pokreta­nja parničnog postupka do dana podnoše­nja ustavne tužbe proteklo ukupno četiri
(4)godine i devet
(9)mjeseci. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na teme­lju Ustava i zakona. Donoseći rješe­nje o prekidu postupka dana
  4. prosinca
  5. godine, nadležni Općinski sud u Glini postupio je u skladu sa zakonom, a ­nje­govo rješe­nje o prekidu postupka imalo je deklaratorno znače­nje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donoše­nja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima rad­nje usmjerene na rješava­nje podnesenog tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. 5.
  6. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U ovoj pravnoj stvari Ustavni sud ocje­njuje postoje li zbog zakonom određenog prekida postupka pretpostavke za postupa­nje Suda u skladu s člankom
  7. stavkom
  8. Ustavnog zakona te je li zbog takvog prekida postupka povrijeđeno člankom
  9. stavkom
  10. Ustava zajamčeno pravo podnosite­lja da o ­nje­govim pravima i obvezama u razumnom roku odluči neovisni i nepristrani sud. U svezi s pita­njem postoja­nja pretpostavke za postupa­nje u skladu s člankom
  11. stavkom
  12. Ustavnog zakona u slučaju zakonom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom
  13. stavkom
  14. Ustava zajamčeno pravo na suđe­nje u razumnom roku. Naime, tijekom zakonom određenog prekida nadležni sud ne može postupati pa ako je takav prekid neopravdano dugotrajan može doći do povrede prava na suđe­nje u razumnom roku. Iako se u ovom slučaju neodlučiva­nje u razumnom roku ne može pripisati sudu, već je pos­ljedica intervencije zakonodavca u započeti sudski postupak, takvom se intervencijom može povrijediti pravo na suđe­nje u razumnom roku. Stoga postoje odredbama članka
  15. stavka
  16. Ustavnog zakona utvrđene pretpostavke za postupa­nje po podnesenoj ustavnoj tužbi i prije ne­go što je iscrp­ljen pravni put. U svezi s pita­njem je li u ovom slučaju došlo do povrede prava na suđe­nje u razumnom roku, Sud utvrđuje da je u uvjetima podnoše­nja velikog broja tužbi protiv Republike Hrvatske za naknadu štete prouzročene od strane pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, a kojima su potraživani relativno značajni iznosi naknada šteta, postojalo opravda­nje za dodatno zakonsko uređe­nje te odgovornosti pa i za određiva­nje prekida započetih postupaka do donoše­nja novog propisa. Međutim, tako određeni prekid postupka svojim traja­njem nije smio onemogućiti ostvariva­nje Ustavom zajamčenog prava na suđe­nje u razumnom roku. O navedenom ograniče­nju vodio je računa i Hrvatski sabor kada je, na sjednici održanoj
  17. listopada
  18. godine, obvezao Vladu Republike Hrvatske da najkasnije u roku od šest mjeseci podnese Saboru prijedlog zakona kojim će se urediti to pita­nje. Međutim, Vlada Republike Hrvatske je s ispu­nje­njem ove obveze zakasnila tri
(3)godine, jedan
(1)mjesec i
(20)dvadeset dana. Nakon proteka zakonom određenog roka u kojem je Vlada bila dužna Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog novog zakonskog uređe­nja i time omogućiti nastavak prekinutih postupaka, podnosite­lj je bio u neizvjesnosti hoće li se i kada će se nastaviti prekinuti postupak. Vodeći računa o svim ovim okolnostima te o či­njenici da je zakonom određen prekid sudskih postupaka radi naknade štete prouzročene od strane pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata trajao dvije
(2)godine, osam
(8)mjeseci i dvadeset i pet
(25)dana te da je postupak, do podnoše­nja ustavne tužbe ukupno trajao četiri godine i devet mjeseci, Ustavni sud utvrđuje da je takvim zakonom određenim prekidom postupka, kao i ukupnom du­ljinom postupka povrijeđeno člankom
  1. stavkom
  2. Ustava zajamčeno pravo podnosite­lja da zakonom ustanov­ljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o ­nje­govim pravima i obvezama. Takvim zakonom određenim prekidom postupka u ovom je slučaju podnosite­lju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  3. stavka
  4. Ustava o teme­ljnom ­ljudskom pravu na pravično suđe­nje.
  5. Imajući u vidu sve navedene či­njenice i okolnosti, u smislu odredbe članka
  6. stavka
  7. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  8. Sukladno odredbi članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
  11. Odluka o objavi (točka V. izreke) uteme­ljena je na odredbama članka
  12. stavka
  13. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-109/2003 Zagreb,
  14. srp­nja
  15. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 102/2004-2010 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 102/2004 Broj dokumenta u izdanju: 2010 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 23.7.
  16. ELI: /eli/sluzbeni/2004/102/2010 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  17. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.