← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-3115/2003 od 30. lipnja 2004.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-3115/2003 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-3115/2003 od
  3. lipnja
  4. NN 95/2004 (13.7.2004.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-3115/2003 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1819 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda te suci Marijan Hra­njski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrko­njić, Jasna Omejec, Že­ljko Potoč­njak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smi­ljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vu­ko­jević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj
  7. lip­nja
  8. godine, donio je RJEŠENJE
  9. Ne prihvaća se prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
  10. stavka
  11. točke
  12. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, broj 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00 i 73/00).
  13. Ovo rješe­nje objavit će se u »Narodnim novinama.« Obrazlože­nje
  14. Prijedlog za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka
  15. stavka
  16. točke
  17. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, broj 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00 i 73/00, u da­lj­njem tekstu: ZPDV) podnijela je Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb (u da­lj­­njem tekstu: predlagate­lj), koju zastupa tajnik Ivan Gabrilo. Predlagate­lj smatra da je osporena odredba nesuglasna s odredbama članaka 3.,
  18. i
  19. Ustava Republike Hrvatske. U prijedlogu je kao osporena odredba označena odredba članka
  20. stavka
  21. točke
  22. ZPDV, međutim, prema Zakonu o izmjenama i dopunama ZPDV (»Narodne novine«, broj 54/00) ta je odredba sadržana u članku
  23. stavku
  24. točki
  25. ZPDV.
  26. Osporena zakonska odredba glasi: »Članak 11.

(1)Plaća­nja poreza na dodanu vrijednost oslobođeni su: …
  1. usluge liječe­nja u zdravstvenim ustanovama: domovima zdrav­lja, hitnoj medicinskoj pomoći, poliklinikama, općim i specijalnim bolnicama i klinikama kao i usluge liječe­nja koje pruža zdravstvena ustanova za ­nje­gu u kući te isporuke dobara koje obave navedene ustanove.«.
  2. Predlagate­lj u svom prijedlogu navodi da usluge liječe­nja u zdravstvenim ustanovama obav­ljaju ustanove u vlasništvu države, ustanove u vlasništvu županija i u vlasništvu grada. Pored toga, zdravstvenu djelatnost mogu obav­ljati i zdravstvene ustanove u vlasništvu druge pravne osobe te u vlasništvu fizičke osobe. S obzirom na či­njenicu da svi nabrojeni subjekti pružaju usluge liječe­nja u zdravstvenim ustanovama to su, teme­ljem osporene odredbe članka
  3. stavka
  4. točke
  5. ZPDV, oslobođeni plaća­nja poreza na dodanu vrijednost. Predlagate­lj, nada­lje, ističe da je odredbom članka
  6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj 121/03) propisano da zdravstvenu djelatnost (pored gore navedenih subjekata) može obav­ljati i trgovačko društvo. Međutim, trgovačko društvo (prema odredbi članka
  7. Zakona o zdravstvenoj zaštiti) ne može obav­ljati cjelovite djelatnosti zdravstvenih ustanova, već samo dio tih djelatnosti. Ta trgovačka društva nisu oslobođena plaća­nja poreza na dodanu vrijednost teme­ljem osporene odredbe članka
  8. stavka
  9. točke
  10. ZPDV te su ­njihove usluge liječe­nja, prema miš­lje­nju predlagate­lja, (teoretski) skup­lje za 22%. Stoga, predlagate­lj smatra da su trgovačka društva koja obav­ljaju usluge liječe­nja u neravnopravnom položaju prema zdravstvenim ustanovama koje su oslobođene plaća­nja poreza na dodanu vrijednost i koje, prema miš­lje­nju predlagate­lja, imaju status monopolista te povo­ljniji položaj na »tržištu zdravstvenih usluga«. Odredba članka
  11. stavka
  12. točke
  13. ZPDV, prema miš­lje­nju predlagate­lja, suprotna je ustavnim načelima jednakosti, ravnopravnosti i prava vlasništva jer ne osigurava trgovačkim društvima pravo na oslobođe­nje plaća­nja poreza na dodanu vrijednost po istom principu kao i zdravstvenim ustanovama koje imaju status poduzetnika. Stoga, predlagate­lj smatra da je osporena odredba u suprotnosti s člankom
  14. u svezi s člankom
  15. Ustava. Pored toga, predlagate­lj navodi da je osporena odredba u suprotnosti i s odredbom članka
  16. ZPDV, prema kojoj porez na dodanu vrijednost plaća poduzetnik koji, baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnošću, obavi i isporuči dobra bilo koje vrste i/ili obavi usluge uz naknadu. Slijedom iznijetog, predlaže se pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom te ukida­nje odredbe članka
  17. stav­ka
  18. točke
  19. ZPDV.
  20. Na teme­lju članka
  21. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02 – pročišćeni tekst, u da­lj­njem tekstu: Ustavni zakon), zatraženo je i dobiveno očitova­nje Ministarstva financija Republike Hrvatske o prijedlogu: Prijedlog nije osnovan.
  22. Ustavni sud Republike Hrvatske već je ocje­njivao suglasnost odredaba članka
  23. ZPDV s Ustavom te je donio rješe­nja o neprihvaća­nju prijedloga za pokreta­nje postupka (v. rješe­nja broj: U-I-607/1996 i dr. od
  24. srp­nja
  25. – »Narodne novine«, broj 68/00 i broj: U-I-1021/2000 od
  26. lip­nja 2001.). Prema članku
  27. Ustavnog zakona, Ustavni sud može ocje­njivati suglasnost zakona s Ustavom i u slučaju kad je taj zakon već bio predmetom ustavnosudske ocjene.
  28. Teme­ljem članka
  29. stavka
  30. podstavka
  31. Ustava, Hrvat­ski sabor može, sukladno Ustavu i zakonu, samostalno odlučivati o uređiva­nju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Ova ustavna odredba bila je osnova za donoše­nje Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojim je uređen dio poreznog sustava u Republici Hrvatskoj.
  32. Porezni sustav Republike Hrvatske, sukladno članku
  33. stavku
  34. Ustava, mora se teme­ljiti na načelima jednakosti i pravednosti, što podrazumijeva, pored ostalog, da porezne obveze moraju biti utvrđene i raspoređene na sve porezne obveznike razmjerno mogućnostima poreznih obveznika te na način koji će odražavati ­njihovu sposobnost plaća­nja poreza. Određiva­nje vrste poreza, poreznih stopa, načina obraču­na­va­nja i plaća­nja poreza, poreznih obveznika te druga pita­nja važna za ostvariva­nje poreznog sustava dio je porezne politike i ustroja poreznog sustava uopće, uređenog zakonom i propisima uteme­ljenim na zakonu, koji moraju biti u suglasnosti s Ustavom, odnosno zakonom (članak
  35. stavak
  36. Ustava).
  37. Porez na dodanu vrijednost se obračunava i plaća prema odredbama ZPDV (članak
  38. stavak 1.). Zakonom su utvrđeni i slučajevi oslobođe­nja od te porezne obveze te su pobliže uređene pretpostavke za oslobođe­nje od plaća­nja poreza. Člankom
  39. ZPDV utvrđeno je koji su pravni subjekti i pod kojim uvjetima oslobođeni plaća­nja poreza na dodanu vrijednost za određene usluge i isporuke dobara koje se obav­ljaju u Republici Hrvatskoj. U stavku
  40. tog članka taksativno su navedene usluge i isporuke dobara koje su oslobođene plaća­nja poreza na dodanu vrijednost. Osporenom odredbom ta se oslobođe­nja odnose na zdravstvene ustanove koje svoje usluge liječe­nja obav­ljaju u domovima zdrav­lja, hitnoj medicinskoj pomoći, poliklinikama, općim i specijalnim bolnicama i klinikama, odnosno zdravstvenim ustanovama za ­nje­gu u kući.
  41. Prema odredbama Zakona o ustanovama (»Narodne novine«, broj 76/93, 29/
  42. i 47/99), ustanova se osniva za trajno obav­lja­nje djelatnosti odgoja i obrazova­nja, znanosti, kulture, informira­nja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti, ako se ne obav­ljaju radi stjeca­nja dobiti; na pravnu osobu koja neku od navedenih djelatnosti obav­lja radi stjeca­nja dobiti primje­njuju se propisi o trgovačkim društvima (članak
  43. stavci
  44. i 3.). Ako je zakonom određeno da se bilo koja od tih djelatnosti obav­lja kao javna služba, za ­njeno obav­lja­nje se osniva javna ustanova (članak
  45. stavak
  46. Zakona o ustanovama).
  47. Obav­lja­nje zdravstvene djelatnosti propisano je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (članak
  48. stavak 1.). Prema odredbi članka
  49. stavka
  50. tog Zakona, zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, koja se obav­lja kao javna služba. Zdravstvenu djelatnost, prema članku
  51. stavku
  52. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, mogu obav­ljati zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici pod uvjetima i na način propisan tim Zakonom, Zakonom o zdravstvenom osigura­nju (»Narodne novine«, broj 1/97, 109/97, 13/98, 88/98, 10/99 i 34/99), Zakonom o ustanovama i Zakonom o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, broj 111/93, 34/99, 121/99 i 118/03).
  53. Člankom
  54. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da se za obav­lja­nje zdravstvene djelatnosti može osnovati trgovačko društvo. Člankom
  55. istog Zakona propisano je da trgovačko društvo iz članka
  56. Zakona ne može obav­ljati cjelovite djelatnosti zdravstvenih ustanova, kao što su klinički bolnički centri, kliničke bolnice, opće bolnice, zdravstveni zavodi, domovi zdrav­lja i ustanove za hitnu medicinsku pomoć.
  57. Trgovačko društvo, prema odredbi članka
  58. stavka
  59. Zakona o trgovačkim društvima, može se osnovati za obav­lja­nje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti. Prema odredbama tog Zakona, trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obav­lja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost, a trgovac je pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obav­lja gospodarsku djelatnost radi ostvariva­nja dobiti proizvod­njom, prometom robe ili pruža­njem usluga na tržištu (članak
  60. stavak
  61. i članak
  62. stavak 5.).
  63. Iz navedenih zakonskih odredaba proizlazi da se ustanove, dakle i zdravstvene ustanove, osnivaju radi trajnog obav­lja­nja djelatnosti koja je zakonom određena kao javna služba, dok se trgovačka društva osnivaju radi trajnog obav­lja­nja gospodarske ili neke druge djelatnosti, zdravstvene na primjer, sa svrhom stjeca­nja dobiti. Na ustanove koje se osnivaju radi trajnog obav­lja­nja navedenih djelatnosti primje­njuje se Zakon o ustanovama, a na trgovačka društva se primje­njuju propisi o trgovačkim društvima bez obzira o kojoj djelatnosti se radi. Razvidno je da su ustanove i trgovačka društva pravne osobe s različitim pravnim položajem, koje se osnivaju i svoju djelatnost, u pravilu, obav­ljaju na teme­lju različitih propisa. Stoga nije protivno Ustavu različito propisiva­nje obveza u obav­lja­nju ­nji­­ho­vih djelatnosti pa čak i onda kad se djelomično radi o istovjetnoj djelatnosti. Obim zdravstvene djelatnosti koju obav­ljaju trgovačka dru­štva i zdravstvene ustanove nije u potpunosti istovjetan jer trgovačka društva ne mogu obav­ljati cjelovitu zdravstvenu djelatnost, već ju obav­ljaju samo onoliko koliko im je to posebnim zakonom određeno. Obim zdravstvene djelatnosti koju mogu obav­ljati trgovačka društva propisan je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (članak 112.). S obzirom na to da trgovačka društva, za razliku od zdravstvenih ustanova, ne mogu obav­ljati djelatnosti kliničkog bolnič­kog centra, kliničke bolnice, opće bolnice, zdravstvenih zavoda, doma zdrav­lja i ustanove za hitnu medicinsku pomoć, ona niti nisu obuhvaćena osporenim poreznim oslobođe­njem.
  64. Oslobođe­nje plaća­nja poreza na dodanu vrijednost za usluge liječe­nja iz članka
  65. stavka
  66. točke
  67. ZPDV u praksi znači da zdravstvene ustanove ne zaračunavaju porez na svoje izlazne isporuke, ali, prema odredbi članka
  68. stavka
  69. ZPDV, nemaju pravo na odbitak ulaznog poreza na dodanu vrijednost (pretporeza), koji su im zaračunali drugi poduzetnici za isporu­čena dobra ili obav­lje­nje usluge, što za zdravstvene ustanove predstav­lja trošak. Trgovačka društva, međutim, na računima za obav­ljene usluge liječe­nja moraju zaračunavati porez na dodanu vrijednost, ali za razliku od zdravstvenih ustanova, imaju pravo na odbitak pretporeza koje­g su im zaračunali ­njihovi dobav­ljači. Slijedi da su zdravstvene ustanove, zbog nemogućnosti odbitka pretporeza, opterećene s porezom na ulazne isporuke, dok trgovačka društva koja obav­ljaju usluge liječe­nja to nisu. Stoga nije osnovana predlagate­ljeva tvrd­nja da su usluge liječe­nja koje pružaju trgovačka društva skup­lje za 22% od usluga liječe­nja koje pružaju zdravstvene ustanove, kao niti tvrd­nja da su navedeni subjekti u neravnopravnom položaju na tržištu.
  70. Ustavni sud je utvrdio da osporena odredba članka
  71. stavka
  72. točke
  73. ZPDV nije u nesuglasju s Ustavom. Pri tom je imao u vidu i svoje već zauzeto stajalište (izraženo u rješe­njima navedenim u točki
  74. obrazlože­nja ovog rješe­nja), prema kojemu razlozi osporava­nja, zasnovani na tvrd­njama da su porezna oslobođe­nja nepravedna, odnosno suprotna Ustavu jedino stoga što se odnose samo na neke, a ne na sve poduzetnike – porezne obveznike u smislu osporenog Zakona, nisu ustavnopravno relevantni razlozi za pokreta­nje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporene zakonske odredbe te ­njezino ukida­nje. Sud nije razmatrao navode predlagate­lja o suprotnosti osporene odredbe s odredbom članka
  75. ZPDV jer međusobna usklađenost zakonskih odredaba nije predmet ustavnosudske ocjene u smislu članka
  76. Ustava.
  77. Slijedom navedenog, ocije­njeno je da razlozi predlagate­lja u konkretnom slučaju ne dovode u sum­nju ranije zauzeto stajalište Ustavnog suda glede ustavnosti odredaba članka
  78. ZPDV, a u pravnom poretku nisu nastupile promjene zbog kojih bi trebalo postupiti drugačije pa je, sukladno članku
  79. stavku
  80. Ustavnog zakona, riješeno kao u izreci (točka 1.). Objava ovog rješe­nja (točka
  81. izreke) teme­lji se na odredbi članka
  82. stavka
  83. Ustavnog zakona. Klasa: U-I-3115/2003 Zagreb,
  84. lip­nja
  85. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 95/2004-1819 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 95/2004 Broj dokumenta u izdanju: 1819 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 13.7.
  86. ELI: /eli/sluzbeni/2004/95/1819 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  87. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.